54 Smotra-Propozicije

Propozicije
Smotre
nauno-tehnikog
stvaralatva mladih
u kolskoj
2014/2015. godini
54
Udruenje
za nauno-tehniki
odgoj mladih
u Bosni i Hercegovini
web stranica:
untombih.com
Udruenje
za nauno-tehniki
odgoj mladih
Udruga
za znanstveno-tehniki
odgoj mladih
-

2014/2015..godina
54
54.
Smotra
nauno-tehnikog stvaralatva
mladih
Bosne i Hercegovine
kolska 2014/2015.
program i propozicije
Trogir, 2014.
Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine
SMOTRE
NAUNO-TEHNIKOG
STVARALATVA MLADIH
BOSNE I HERCEGOVINE
CILJEVI I ZADACI
Ciljevi i zadaci smotri nauno-tehnikog stvaralatva mladih na svim nivoima
organizovanja u Bosni i Hercegovini su:
* Stvaranje ljubavi kod mladih za nauno-tehniko stvaralatvo i stvaranje svijesti
kod mladih o potrebi da se to ranije ukljue u razne oblike ove djelatnosti kako bi
steena znanja i umijea bila kasnije to produktivnija na radnom mjestu, u
domainstvu, u koli, na javnim mjestima i sl., gdje god se koriste tehnika sredstva.
* Stvaranje ljubavi i pozitivnog odnosa prema radu, a posebno za produktivan rad, a
ne samo za reproduktivan rad, za stvaralatvo i inovacijsku djelatnost kod mladih.
* Propaganda tehnike i tehnikog stvaralatva kod najirih slojeva graana i svih
relevantnih faktora: dravnih, odgojno-obrazovnih, privrednih, naunih, kulturnih i
svih drugih organa i organizacija koji odluuju ili mogu da doprinesu da se ova oblast
ljudske djelatnosti vrednuje sukladno njenom znaaju.
* Omoguavanje mladim da se na svim nivoima organizovanja; kole, opine,
kantoni (upanije), entiteti, Distrikt Brko i drava, ispolje svoja znanja, naklonosti i
zamisli i svoje konstukcije iz oblasti tehnike.
* Omoguavanje da se mladi sa svojim radovima predstave na nauno-tehnikim
manifestacijama u inozemstvu.
ORGANIZACIJA SMOTRI
* Smotre mladih tehniara, u kolama, opinama, kantonima,upanijama Distriktu
Brko, entitetima, regionima, odravaju se do 10. maja/svibnja, a dravna smotra do
kraja maja/svibnja 2014. Godine.
* Smotre KMT-a u kolama, opinske, kantonalne,upanijske, Distrikt Brko,
entitetske i dravnu smotru, organizuju organizacije, udruenja i zajednice koje se
bave nauno-tehnikim odgojem mladih. U tu svrhu, na svim nivoima, formiraju se
organizacioni odbori i druga radna tijela za pripreme i neposrednu organizaciju
smotri.

* Finansijsko-materijalne trokove treba svesti na minimum s obzirom na tekoe
oko obezbjeivanja potrebnih sredstava za manifestacije ovakve vrste.
* Broj ekipa na smotrama odreuju organizatori s obzirom na materijalne, prostorne i
druge uslove. Na smotrama vieg ranga, po pravilu, sudjeluju ekipe i pojedinci koji su
na smotrama nieg ranga postigli najbolje rezultate.
* Na dravnoj smotri sudjeluju ekipe i pojedinci koje, prema ovim ili svojim
propozicijama i pravilima, odrede organizatori smotri sa nieg ranga.
* Ekipa za ekipne discipline na smotri broji pet lanova.
* U ekipi za ekipne discipline trebaju biti barem dvije djevojice, odnosno barem dva
djeaka.
* lanovi ekipe su razliitog uzrasta (5/8; 6/8; 7/8; 8/8; 5/9; 6/9; 7/9 ; 8/9 i 9/9 razred iz svakog razreda po jedan). Izuzetak moe biti ekipa iz kantona-regiona gdje
nastava tehnikog odgoja nije zastupljena u ovim razredima.
* Ukupan broj takmiara ekipe kantona-regiona (i za ekipne i za pojedinane
discipline) ne moe biti vei od 21 lanova (po koeficijentu) i to pod uvjetom da su
zastupljene sve discipline za koje je dozvoljeno dovesti takmiara.
* Kotizacija za svakog takmiara je obavezna. Iznos kotizacije za svakog takmiara
na 53. smotri je 10 KM. Kotizacijom se samo djelimino pokrivaju trokovi smotre.
* Svaka kola, uesnica smotre, je obavezna uplatiti kotizaciju u iznosu od 20 KM
bez obzira na broj takmiara ili radova.
* lanovi ekipa i pojedinci takmiari se obavezno identificiraju putem akreditacija, iji
oblik i sadraj propisuje organizator smotre. Izgled akreditacije se nalazi u prilogu
propozicija.
* Broj ekipa za ekipne discipline i broj pojedinaca za pojedinane discipline, kao i broj
radova, odreuje se na osnovu sljedeih koeficijenata:
Broj kola na
smotrama
nieg ranga
Do 10
11 - 20
21 - 40
41 - 80
Preko 80
Koeficijent
1
2
3
4
5
* koeficijenti se odreuju prema broju kola koje su uzele uee na Kantonalnoj

smotri.
* Broj voa ekipa, kao i nain njihovog izbora, odreuje organ koji upuuje ekipe na
dravnu smotru. Trokove voa ekipa snose organizacije koje upuuju ekipe na
smotre.
* Organizator smotre moe voe ekipa i mentore ekipa imenovati u ocjenjivake
komisije.
* Rad u ocjenjivakoj komisiji je volonterski. Organizator moe sankcionisati
mentora koji odbije rad u ocjenjivakoj komisiji.
5

* Organizacioni odbori nieg nivoa smotri mogu predloiti svoje lanove za rad u
ocjenjivakim komisijama, s tim da vode rauna o strunosti i da predloeni lan
nema interes za tu disciplinu tj. da se njegova kola ne takmii u toj disciplini, a po
mogunosti da u toj disciplini nema radova ni iz njegove opine. Organizacioni odbor
dravne smotre ne mora prihvatiti ovaj prijedlog.
* Pojedine dijelove ovog programa i propozicija smotri, organizacioni odbori smotri
na niem nivou mogu mijenjati i prilagoavati svojim uvjetima i potrebama, s tim da
se ne narui koncept smotri na dravnom nivou.
* Jedan rad moe biti prijavljen samo u jednoj disciplini.
* Jedan uenik moe nastupati u vie disciplina. Organizator nije obavezan podesiti
satnicu u ovakvim sluajevima, ali mentor ili sam uenik ako se takmii u vie
disciplina treba da se dogovori sa komisijama o nainu i vremenu uea u toj drugoj
disciplini
* Uesnici smotre treba sami da paze na radove. Organizator nije obavezan
nadoknaditi tetu zbog oteenja, gubitka ili otuenja rada.
Napomena:
a) Na izlobe radova i projekcije filmova nee se primati radovi koji su ranije izlagani
na dravnim smotrama.
b) Jednako se vrednuje tehnika dokumentacija raena rukom i raunarom.
c) Dimenzije izlobenih radova, maketa i modela zajedno sa eventualno postojeom
podlogom, se ograniavaju na maksimalnih 50x50x50 cm.
d) Ukoliko voa ekipe na drvnu smotru dovede vie uenika mimo dozvoljenog
koeficijenta, za iste plaa kotizaciju u iznosu od 80 KM po ueniku.
e) Ocjenjivaka komisija moe diskvalifikovati radove za koje procijeni da su
nekvalitetni ili radove za koje komisija procijeni da nisu ueniki rad ili su kupljeni
model.
f) Uesnici smotre moraju popunjenom naljepnicom oznaiti svaki rad. Izgled
naljepnice nalazi se u prilogu propozicija.
g) Ocjenjivaki iri nije obavezan da vrati fotografije i filmove prijavljene za smotru.
h) Filmovi i fotografije se dostavljaju na adresu Udruenja za nauno-tehniki odgoj
mladih u BiH zajedno sa prijavom za smotru.
Dodatna pojanjenja ili tumaenje propozicija

na smotrama moe dati centralni iri smotre.
PROGRAM 53. SMOTRE NAUNO-TEHNIKOG

STVARALATVA MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE
kolska 2013/2014.
EKIPNE DISCIPLINE
REVIJA FILMA
1. Test iz nastave tehnikog odgoja;
* Dokumentarni film
* Igrani film
* Crtani film
* Spot
* Test iz nastave osnovi tehnike za 5/9 razred;

* Test iz nastave tehnike kulture za 6/9 razred;
* Test iz nastave tehnikog odgoja za 5/8 razred;
* Test iz nastave tehnikog odgoja ze 6/8. razred;
* Test iz nastave tehnikog odgoja za 7/8. razred;
* Test iz nastave tehnikog odgoja za 8/8. razred.
2. Test opetehnikih znanja;
3. Praktian rad (ponuene teme);

4. Izloba radova iz nastave
* Izloba radova iz nastave 5/9 razreda;
* Izloba radova iz nastave 6/8. razreda;
5. Izloba radova iz KMT-a
POJEDINANE DISCIPLINE
TEMATSKE IZLOBE
1. Arhitektura i graevinarstvo;
* niskogradnja;
* visokogradnja;
* graditeljska batina;
* arhitektura budunosti.
2. Elektronika i telekomunikacije
3. Energetika i elektrotehnika
4. Fotografija
SPORTSKO-TEHNIKE DISCIPLINE
1. Automodeli;
a) Makete motornih vozila;
b) Takmiarski modeli;
c) RC modeli
2. Brodomodeli;
a) Makete brodova - amaca;
b) Takmiarski modelic) RC modeli
3. Aviomodeli
a) Makete aviona-jedrilica
b) Sobni modelic) Takmiarski modeli-A1(F1H),A2 (F1A)
d) RC modeli -Takmiarski
4. Raketni modeli;
a) Raketeb) Raketoplani
5. Zmajevi
6. Baloni
7. Radioorjentacija
8. Roboti
a) Autonomni
b) Voeni raunarom
OSTALO
1. Radovi pedagoga tehnike kulture;
Unapreenje nastave tehnikog odgoja
* zadana tema (Kulturno-historijske znamenitosti BiH);

* slobodan izbor;
5. Inovacije;
6. Reutilizacija;
7. Tehnika u zatiti okoline;
8. Agrotehnika;
DEMONSTRIRANJE RADOVA
1. PRIMJENA RAUNARA U TEHNICI
2. AUTOMATIKA I ROBOTIKA
PROPOZICIJE 53. SMOTRE

NAUNO TEHNIKOG STVARALATVA MLADIH
BOSNE I HERCEGOVINE
Maj/svibanj, 2015
TESTOVI
1. TESTOVI IZ NASTAVE osnovi tehnike i tehnika kultura za 5., 6., 7., 8. i 9. i
tehnikog odgoja za peti, esti, sedmi, osmi i deveti razred osnovne kole
* Testovi obuhvataju materiju iz nastave tehnikog odgoja za odgovarajui razred.
* Pitanja za testove e biti postavljena iz vaeih udbenika za kolsku 2014/15. g.
* Test iz nastave osnovi tehnike, tehnike kulture i tehnikog odgoja radi svaki uenik
posebno, i to: test za 5. razred radi uenik 5. razreda, test za 6. razred radi uenik 6
razreda, test za 7. razred radi uenik 7. razreda, test za 8. razred radi uenik
8.razreda i test za 9. razred radi uenik 9. razreda. Takmiari, uenici osmogodinje
kole iz F BiH, a zbog srodnosti Nastavnog programa, radie iste testove kao i
takmiari - uenici devetogodinje osnovne kole.
Zbog razliitog Nastavnog programa, takmiari/uenici s podruja republike Srpske i
Brko distrikta e, kao i do sada, raditi testove prilagoene Nastavnom programu
Republike Srpske i Brko distrikta
Vrednovanje
* Zavisno od teine pitanja, ocjenjivaki iri, prije rjeavanja testa, za svako pitanje
odreuje broj bodova, s tim da se za jedan test ne moe osvojiti vie od 50 bodova.
* Uenici kao ekipa na testu mogu maksimalno osvojiti 250 bodova.
* Za svaki test uenici se posebno rangiraju. Za svaki uzrast se trojici prvoplasiranih
uenika dodjeljuje zlatni, srebreni i bronani toak tehnike.
* Priznanja se dodjeljuju i za tri prvoplasirane nekipe i to: zlatni, srebreni i bronani
toak tehnike. Ekipa se rangira tako da se zbroje bodovi svih pet lanova ekipe.
* Na ekipnim priznanjima se upisuju imena svih lanova ekipe.
2. TESTOVI IZ OPETEHNIKIH ZNANJA;
* Test se sastoji od pitanja iz raznih oblasti tehnike (izuzev materije nastave
tehnikog odgoja) primjerenih uzrastu, a odnose se na epohalna otkria u tehnici,
svjetski velikani tehnike, tehnika sredstva, razvoj tehnike kroz historiju,primjena
tehnike saobraaj i sl.
* Test rjeavaju svi lanovi ekipe koji su rjeavali test iz nastave tehnikog odgoja.
* Uenici test rjeavaju ekipno, dakle jedan test rjeavaju svi lanovi ekipe.
Vrednovanje
* Zavisno od teine pitanja, ocjenjivaki iri, prije rjeavanja testa, za svako pitanje
odreuje broj bodova, s tim da se za jedan test ne moe dobiti vie od 50 bodova.
* Uenici kao ekipa na testu mogu osvojiti maksimalno 50 bodova.
* Tri prvoplasirane ekipe dobie zlatni, srebreni i bronani toak tehnike.
* Rangiranje ekipa vri se na taj nain to se zbrajaju bodovi svih pet lanova ekipe.
Na ekipnim priznanjima ispisuju se imena svih lanova ekipe.
8

3. PRAKTIAN RAD;
Teme rada prema izboru ekipe:
* teme za praktian rad bit e naknadno odreene
* Praktian rad se radi na samoj smotri.
* Svaka ekipa, po svom nahoenju, bira rad na zadanu temu koji e raditi na samoj
smotri.
* Za praktian rad ekipa donosi sve to je potrebno za realizaciju praktinog rada
(nacrt, alat, materijal,produni kabl i drugi pribor).
* Ukoliko je za izradu praktinog rada neophodno obezbijediti elektrinu energiju ili
sl., ekipa taj zahtjev obavezno navodi u prijavi za smotru.
* Vrijeme za izradu rada odreuje odgovarajua ocjenjivaka komisija (najdue dva
sata).
* Praktian rad radi pet lanova ekipe koji su rjeavali testove.
Ekipe donose pripremljene elemente za praktian rad uraene do te mjere da se
praktian rad moe zavriti najdue za dva sata.
* Ocjenivaka komisija e prije poetka praktinog rada pregledati i evidentirati
stepen pripremljenosti dijelova za taj praktian rad to e u zavrnici uzeti u obzir.
* Cijenit e se rad u kojem ima vie tehnikih znanja
Vrednovanje
* Maksimalan broj bodova za praktian rad je 200.
* Ocjenjivaka komisija odredie iznos bodova prilikom vrednovanja za pojedine
elemente kako je predoeno u tabeli;
* Ukupan broj bodova ne moe biti vei od 200
- Tri prvoplasirane ekipe dobie zlatni, srebreni i bronani toak tehnike.
- Na priznanjima se ispisuje imena svih lanova ekipe. Svaki lkan ekipe dobie
identino priznanje kao i ekipa
Elementi ocjenjivanja za praktian rad koji se radi na takmienju
Tehnika
dokumentacija
Funkcionalnost
Tehnika
rada;
tanost,preciznost i
upotrebna vrijednost
estetski izgled
Sloenost rada
Pravilnost u radu,
pravilno koritenje
alata i materijala
Korelacija
lanova ekipe
Max do 20 bodova Max do 30 bodova Max do 40 bodova Max do 40 bodova Max do 50 bodova Max do 20 bodova
4. IZLOBA RADOVA IZ NASTAVE: osnovi tehnike, tehnike kulture i tehnikog

odgoja
* Na izlobu se primaju radovi koji odgovaraju okvirnom nastavnom programu
nastave osnovi tehnike, tehnike kulture i tehnikog odgoja za osnovnu kolu (ne
moraju biti objavljeni u udbenicima ili dnevnicima rada).
* Ekipa moe uestvovati sa pet radova, s tim to svaki rad mora biti iz druge graneoblasti tehnike tj. drugog razreda.
* Dimenzije rada, sa eventualno pripadajuom podlogom, ne mogu biti vee od
50X50x50 cm (duina;irina;visina);
Zbog razliitosti Nastavnog programa ekipa iz Republike Srpske i Brko distrikta,
organizator se obavezuje da obezbjedi poseban izlobeni prostor za radove iz
nastave s podruja RS-a I BD-a, ali posebnog rangiranja nee biti!
9

* Uz eksponat se obavezno prilae tehnika dokumentacija: nacrt i tekstualno
objanjenje, specifikacija materijala, nain izrade i montae, svrha odnosno
namjena, funkcija, eventualna prednost u odnosu na druge sline radove, kao i
naljepnica sa podacima.
* Radovi mogu bit pojedinani ili grupni (imena uenika na priznanju e biti ispisana
ako grupu ine do etiri uenika).
Vrednovanje:
* Odvojeno se vrednuju i rangiraju radovi za svaki razred posebno.
* Za svaki razred-uzrast, tri prvoplasirana rada dobie zlatni, srebreni i bronani
toak tehnike.
* Uenici za svaki rad mogu maksimalno osvojiti po 100 bodova.
* Ako je rad grupni, svaki lan grupe e dobiti priznanje na kome su upisana imena
svakog lana grupe. Grupu ine najvie etiri lana.
* Ako je u grupi vie lanova na priznanju e umjesto imena uenika biti napisano
grupa uenika.
* Priznanje e dobiti i tri prvoplasirane ekipe. Ekipe se rangiraju tako, to se zbroje
bodovi za sve radove te ekipe.
* Ocjenjivaki iri e prilikom bodovanja, koristiti elemente predoene u tabeli za
izlobene radove, pri emu ukupan broj bodova za svaki rad ne moe biti vei od
100, tj. ekipa za pet radova najvie moe osvojiti 500 bodova.
Elementi ocjenjivanja za izlobu radova iz nastave
Idejno
rjeenje
Tehniko rjeenje i
funkcionalnost
Tehnika
dokumentacija
Tanost i
preciznost
Sloenost rada
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
5. IZLOBA RADOVA IZ KMT-a;

Tema prema izboru ekipe (izloba iz raznih grana tehnike)
* Ekipa sudjeluje sa jednim radom iz bilo koje grane tehnike (izuzev radova prema
nastavnom programu tehnikog odgoja).
* Dimenzije rada, sa eventualno pripadajuom podlogom, ne mogu biti vee od
50x50x50 cm (duina; irina; visina);
* Uz eksponat obavezna je tehnika dokumentacija.
* Radovi mogu biti pojedinani ili grupni. Grupu ine do etiri lana.
Vrednovanje
* Za rad je mogue osvojiti maksimalno 100 bodova.
* Tri prvoplasirana rada dobie zlatni, srebreni i bronani toak tehnike.
* Ako je rad grupni, ekipa e dobiti priznanje na kome su upisana imena svih lanova
grupe.
10

* Grupu ine najvie etiri lana. Ako je u grupi vie lanova, na priznanju e umjesto
imena uenika pisati grupa uenika.
* Priznaje e dobiti i tri prvoplasirane ekipe.
* Ocjenjivaki iri e bodovanje izvriti prema predoenoj tabeli bodovanja za
izlobene radove,ali ukupan iznos ne moe biti vei od 100 bodova.
* cijenit e se rad u kojem ima vie tehnikih znanja.
Elemanti za ocjenjivanje dati su u tabeli:
Elementi ocjenjivanja za izlobu radova KMT-ea
Idejno
rjeenje
Tehniko rjeenje i
funkcionalnost
Tehnika
dokumentacija
Tanost i
preciznost
Sloenost rada
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Centarlni iri i komisija za obradu podataka e izrangirati ekipe u ekipnim

disciplinama na osnovu osvojenih bodova. Tri prvoplasirane ekipe dobie zlatni,
srebreni i bronani toak tehnike. Na priznanjima e biti ispisana imena svih pet
lanova ekie koji su rjeavali testove i radili praktian rad. Nee biti posebno
rangirane ekipe iz F BiH, RS-a i BD-a.
* Na tematskim izlobama, za svaku temu iz ovih propozicija, dodjeljuju se

pojedincima, autorima radova, zlatni, srebreni i bronani toak tehnike za
osvojeno prvo, drugo i tree mjesto. Na priznanju se upisuju imena svih
lanova grupe. Grupu ine najvie etiri lana. Ukoliko grupu ini vie od etiri
lana pie se Grupa autora
* Jedan rad moe uestvovati u samo jednoj disciplini.
* Ocjenjivaki iri moe diskvalifikovati nekvalitetne radove, kao i radove koji
su ranije sudjelovali na smotrama istog ranga.
* Takmiarski modeli u sportsko-tehnikim disciplinama mogu uestvovati
ponovo na vie takmienja-smotri u toj kolskoj godini.
Ekspertni iri od tri lana koji odredi Upravni odbor

UNTOMA-a, vrit e provjeru iriranih radova, a na
osnovu pismenih primjedbi i albi mentora uenika.
Konanu odluku donosi Centralni iri.
11
POJEDINANE DISCIPLINE
TEMATSKE IZLOBE
1. ARHITEKTURA I GRAEVINARSTVO
* Objekti niskogradnje,
* Objekti visokogradnje;
* Arhitektura budunosti;
* Graditeljska batina;
* Kanton-region moe uestvovati sa jednim radom po koeficijentu za svaku od
ove etiri oblasti.
* Uz svaki rad se prilae tehnika dokumentacija i naljepnica.(Izgled dat u prilogu)
* Radovi mogu biti grupni. Grupu ine do etiri uenika.
* Dimenzje radova sa eventualno pripadajuim podlogama, ne mogu biti vee od
50X50x50 cm (duina; irina,visina);
* PRIPADAJUI RADOVI:
- NISKOGRADNJA: putevi, mostovi, aerodromi, autobuske i eljeznike stanice,
luke, nadvonjaci, podvonjaci i sl.,
- VISOKOGRADNJA: stambene zgrade, vjerski objekti, industrijski i drugi
privredni objekti, makete naselja i sl.,
- ARHITEKTURA BUDUNOSTI: nova arhitektonska i graevinska rjeenja
raznih objekata (oblik, funkcija, materijali, tehnologija izrade, ekonominost itd.),
- GRADITELJSKA BATINA: svi objekti gradnje iz oblasti niskogradnje i
visokogradnje od historijske i kulturne vrijednosti BiH i ire.
Vrednovanje:
a) Niskogradnja
* Ocjenjivaki iri e bodovanje izvriti prema elementima predoenim u tabeli, a
ukupan iznos bodova ne moe biti vei od 100.
b) Visokogradnja
c) Arhitektura budunosti
d) Graditeljska batina
Elementi ocjenjivanja za disciplinu: arhitektura i graevinarstvo
Idejno
rjeenje
Tehnika
dokumentacija
Tanost i
preciznost
Tehniko rjeenje
Estetski izgle
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
12

2. ELEKTRONIKA I TELEKOMUNIKACIJE
* Kanton-region moe uestvovati sa jednim radom po koeficijentu.
* Uz svaki rad se prilae tehnika dokumentacija i naljepnica.
* Dimenzije rada, sa eventualno pripadajuim podlogama, ne mogu biti vee od
50x50x50 cm (duina; irina; visina).
* Radovi se odnose na elektroniku i telekomunikacijska sredstva i ureaje iz
prolosti, sadanjosti i budunosti.
* Uz rad se dostavlja tehnika dokumentacija i naljepnica.
Vrednovanje:
Elementi ocjenjivanja za disciplinu: elektronika i telekomunikacije
Idejno
rjeenje
Tehnika
dokumentacija
Tanost i
preciznost
Sloenost ureaja
Funkcionalnost
ureaja
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
3. ENERGETIKA I ELEKTROTEHNIKA
* Dimenzije radova, sa eventualno pripadajuim podlogama, ne mogu biti vee od
* Radovi se odnose na proizvodnju i iskoritavanje svih vrsta energenata za razne
svrhe.
Vrednovanje:
* Ocjenjivaki iri e bodovanje izvriti prema elementima predoenim u tabeli za
izlobene radove, a ukupan iznos bodova ne moe biti vei od 100.
Elementi ocjenjivanja za disciplinu: energetika i elektrotehnika
Idejno
rjeenje
Max do 20 bodova
Tehnika
dokumentacija
Max do 20 bodova
Tanost i
preciznost
Sloenost rada
Funkcionalnost
ureaja
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
4. FOTOGRAFIJA
* Kanton-region moe uestvovati sa po jednom fotografijom po koeficijentu za
svaku poddisciplinu.
* Jedna fotografija je na zadanu temu, a jedna fotografija je po slobodnom izboru
teme.
* Tema za fotografije za smotru 2014.godine je Portret mog nastavnika
* Fotografije treba dostaviti Udruenju za nauno-tehniki odgoj mladih u BiH
zajedno sa prijavama za smotru.
13

* Najmanji dozvoljeni format fotografija je 18 X 24 cm.
* Kao dokaz vjerodostojnosti autora uz fotografiju se dostavlja CD sa snimcima u
JPG formatu.Takoe na naljepnici treba da stoji naziv rada kao i vrijeme i mjesto
kada i gdje je fotografija snimljena.
* Organizator moe formirati poseban iri koji e ranije, prije smotre, pregledati
fotografije i ocijeniti ih, a na smotri ih samo prezentirati, o emu e ekipe biti
blagovremeno obavijetene.
* Filmovi i fotografije se dostavljaju na adresu Udruenja za nauno-tehniki odgoj
mladih u BiH zajedno sa prijavom za smotru.
* Fotografije se dostavljaju u koverti zajedno sa naljepnicom bez ikakvih kairanja
Vrednovanje:
Elementi ocjenjivanja za izlobu fotografija
Ideja
Umjetniki dojam
Max do 50 bodova
Max do 50 bodova
5. INOVACIJE MLADIH TALENATA TEHNIKE

* Kanton-region moe uestvovati sa po dva rada po koeficijentu.
* Uz svaki rad se prilau tehnika dokumentacija i naljepnica, kao i obrazloenje u
emu se sastoji inovacija.
Vrednovanje:
* Ocjenjivaki iri e bodovanje izvriti prema sljedeim elementima predoenim u
tabeli, a ukupan broj bodova ne moe biti vei od 100 za svaki rad posebno.
Elementi ocjenjivanja za inovacije
Inovativnost i
upotrebna vrijednost
Tehnika
dokumentacija
Sloenost rada
Funkcionalnost
Max do 40 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
6. REUTILIZACIJA
50x50x50 cm (duina; irina; visina)..
* Radovi su - po slobodnom izboru - uraeni od dijelova ve koritenih materijala,
odnosno ureaja, predmeta i sl., Uz eventualni dodatak drugih, novih materijala
neophodnih za izradu novog ureaja - predmeta.
14

* Uz svaki rad potrebna je tehnika dokumentacija (sa posebnim objanjenjem o
koritenju starih materijala, odnosno predmeta, ureaja od kojih je izraen novi rad
efekti zatite ivotne okoline), te naljepnica
Vrednovanje:
* Ocjenjivaki iri e bodovanje izvriti prema elementima predoenim u tabeli
Elementi ocjenjivanja za disciplinu: reutilizacija
Inventivnost i
originalnost rjeenja
Tehnika
dokumentacija
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Tanost i
preciznost
Max do 20 bodova
Sloenost rad
Estetski izgled
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
7. TEHNIKA U ZATITI OKOLINE

* Radovi se odnose na ureaje za monitoring (praenje kvaliteta pojedinih elemenata
eko-sistema), zatim ureaja za sprjeavanje zagaenja i otklanjanje posljedica
zagaenja.
* Uz rad se prilae tehnika dokumentacija i naljepnica.
Vrenovanje:
ukupan iznos bodova ne moe biti vei od 100
Elementi ocjenjivanja za disciplinu: tehnika u zatiti okolia
Idejno
rjeenje
Tehniko rjeenje
Tehnika
dokumentacija
Funkcionalnost
ureaja
Estetski izgled
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
8. AGROTEHNIKA
* Radovi se odnose na agrotehnika rjeenja: rasadnici, staklenici, plastenici,
sisteme navodnjavanja, zatite usjeva od tetoina i sl.
Vrednovanje:
* Ocjenjivaki iri e bodovanje izvriti prema elementima predoenim u tabeli za
izlobene radove, a ukupan iznos bodova ne moe biti vei od 100.
Elementi ocjenjivanja za disciplinu: agrotehnika
Idejno
rjeenje
Tehniko rjeenje
Tehnika
dokumentacija
Funkcionalnost
ureaja
Sloenost rada
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
15
DEMONSTRIRANJE RADOVA
1. PRIMJENA INFORMATIKE U TEHNICI (Primjena naredbi Excel-a)
* Kanton-region uestvuje sa jednim takmiarom po koeficijentu.
* Uenici se takmie u primjeni raunara u tehnici.
* Obavezna je demonstracija rada pred komisijom.
* Takmiar sa sobom na smotru avezno donosi raunar na kojem e raditi zadani
zadatak od strane ocjenjivake komisije. Donoenje vlastitog/kolskog raunara
podrazumjeva i prateu opremu, kao to je produni strujni kabl kako bi se
demonstracija rada izvrila nesmetano
* Uenici e konkretan zadatak dobiti na smotri od ocjenjivake komisije.
* Ocjenjivaki iri moe od takmiara traiti dodatna objanjenja.
* Uenici se pripremaju za oblast rada, a znanje po konkretnom zadatku, e
demonstrirati pred ocjenjivakom komisijom na smotri.
* Zadana oblast rada za 54. Smotru je: Rad u aplikativnom programu Excel. Primjer
jednog od zadataka moe biti proraun utroka el. energije - izrada rauna i sl.
* Uenici su obavezni projekte raditi u raunarskom programu za programiranje.
Vrednovanje
** Ocjenjivaki iri e bodovanje izvriti prema elementima predoenim u tabeli za
takmiarsku disciplinu Primjena raunara u tehnici, a ukupan iznos bodova ne moe
biti vei od 100.
Elementi ocjenjivanja za disciplinu: primjena raunara u tehnici
Vladanje raunarskim
programom - naredbama/funkcijama
Funkcionalnost rada
idejno rjeenje
Max do 50 bodova
Max do 50 bodova
2. AUTOMATIKA I ROBOTIKA
* Kanton-region uestvuje sa jednim takmiarom po koeficijentu.
* Uz rad se prilae tehnika dokumentacija i naljepnica.
* Obavezna je demonstracija rada pred komisijom
*Radovi se postavljaju u prostor za izlobe kao i izlobeni radovi, gdje se vri
deonstracija i vrednovanje radova.
* ocjenjivaki iri moe od takmiara traiti dodatna pojanjenja.
Vrednovanje:
Elementi ocjenjivanja za izlobu: automatika i robotika
Idejno
rjeenje
Tehniko rjeenje
Tehnika
dokumentacija
Funkcionalnost i
odbrana rada
Sloenost rada
Max do 20 bodova
Max do 10 bodova
Max do 10 bodova
Max do 40 bodova
Max do 20 bodova
16

REVIJA FILMOVA
a) Dokumentarni film
b) Igrani film
c) Crtani film
d) Spot
* Kanton-region moe uestvovati sa jednim radom iz svake kategorije filma po
koeficijentu.
* Filmovi trebaju biti u DVD formatu.
* Tema i tehnika snimanja su slobodni.
* Trajanje filmova je ogranieno, i to: a) dokumentarni film - do 7 minuta,
b) igrani film - do 10 minuta,
c) crtani film - do 3 minuta,
d) spot - do 4 minuta.
* Filmovi e se vrednovati odvojeno po anrovima.
* Filmovi se dostavljaju Udruenju za nauno-tehniki odgoj mladih u BiH zajedno sa
prijavama za smotru iskljuivo na CD-u. CD-eovi se na vraaju autorima
Vrednovanje
* Ocjenjivaki iri e bodovanje izvriti prema elementima predoenim u tabeli.
* Ukupan iznos bodova ne moe biti vei od 100 za svaku kategoriju filma posebno
.
Elementi ocjenjivanja za disciplinu: revija filmova
Ideja
Reija
Scenario
Tehnika
izvedba
Umjetniki
dojam
Max do 40 bodova
Max do 20 bodova
Max do 10 bodova
Max do 10 bodova
Max do 20 bodova
17
SPORTSKO - TEHNIKA TAKMIENJA

OPTE ODREDBE
Svaki kanton - region, u svakoj disciplini, sudjeluje sa jednim modelom - radom za
svaku sportsko-tehniku disciplinu ili poddisciplinu, po koeficijentu.
Takmiar donosi gotov uraen model i potrebnu opremu za takmienje.
- Za sve sportsko-tehnike discipline ocjenjivaka komisija mjerenje vri topericom,
a postignuto vrijme se zaokruuje na punu sekundu po standardnom sistemu.
- Svaki takmiar ima pravo na jednog pomonika, po sopstvenom izboru, /uenik,
nastavnik ili mentor/.
- Svaki takmiar ima pravo na tri starta, odnosno pokuaja, a samo jedan najbolji
rezultat se vrednuje.
- Pravo na POKUAJ kod leteih modela takmiar ostvaruje samo onda kada u
prvom pokuaju /startu napravi retultat, 5 sec i manje. Taj princip se primjenjuje u sva
tri starta.
- Ostvareni rezultat iz drugog pokuaja upisuje se u ocjenjivaki list.
- Letei modeli: jedrilice A1, F1H, F1A, RC, rakete, raketoplani, zmajevi i baloni,
mjerenje se vri samo do 90 s i to je maksimum, odnosno MAX. Za svaku sekundu
leta takmiar ostvaruje 1 bod, tako da maksimalni broj bodova za letenje iznosi, 90.
- Sobni modeli, D-1, NACIONAL, raspona krila do 350 mm, slobodne konstrukcije i
teine. Mjeri se puno trajanje leta modela u sportskoj dvorani.
- Ne predvia se da dva ili vie takmiara mogu imati identian broj bodova, za start
modela amca, automobila, jedrilice balona i sl, maksimalan broj bodova iznosi 90, a
5 bodova ostaje za SLOENOST IZRADE.
- U sluaju da dva ili vie takmiara imaju isi broj bodova, uvodi se BARA i FIY-OFF,
naravno da se FLY-OFF odnosi samo na letee, a BARA na ostale modele.
Za nie rangirane takmiare manja je vjerovatnoa za identinim postignutim brojem
bodova, a to ocjenjivaka komisija s lakoom moe razvrstati preostalim bodovima
za SLOENOST IZRADE.
- Elementi ocjene za SLOENOST IZRADE: sloenost konstrukcije, izbor materijala,
finalna obrada (boja, oznake na modelu ,,, !)
- Dodatni start ili BARA, primjenjuje se u sluaju da dva ili vie takmiara osvoje
maksimalni broj bodova.
- Mjerenje vremena leta u FLY OFFU traje tokom cijelog leta.
- Dodatno letenje ili FLY-OFF, primjenjuje se u sluaju da dva ili vie takmiara osvoje
maksimalan broj bodova. Osvojeni rezultati u FLY-OFFu odrauju plasman tako da
prvoplasirani osvaja maksimalan broj bodova, slijedeim rangiranim oduzima se po
jedan bod.
18

- lanovi ocjenjivakih komisija duni su biti RANIJE, najmanje 5 minuta na poziciji
takmiarske discipline predviene u satnici i ostati do predvienog isteka iste.
- Za svaku diciplinu obavezno je prisustvo najmanja dva lana ocjenjivake komisije
sa ocjenjivakim listama i listama za albu.
- Liste za albu su formata A5 i obraene sa neophodnim rubrikama i sastavni su dio
"materijala" koji dobijaju lanovi ocjenjivakih komisija.
- albena procedura predvia, da takmiar i mentor zahtjevaju albeni listi od
osjenjivake komisije i odmah ga "obrauju" i u nakraem opisu iznose "krenje"
propozicija.
- albeni listi sa taksom u iznosu od 10,00 KM odmah se predaje Predsjedniku
Centralnog irija koji odmah sa svojim pomonicima na licu mjesta rjeava nastalu
albu.
- Sve albe validne su samo u okviru predviene satnice za tu disciplinu. Samo za
osnovane albe vri se povrat "albene takse" u iznosu od 10,00 KM.
- Samo Centralni iri ima pravo "pomjeranja" satnica ili lokaciju borilita.
- Maketu sportskog modela moe izraditi pojedinac ili grupa uenika.
Takmiarske sportske modele vlastite konstrukcije izrauje i demonstrira jedan
takmiar-autor, sa pravom na pomonika po sopstvenom izboru.
1. AUTOMODELI:
a) Makete motornih vozila
b) Takmiarski model
c) RC model
Makete motornih vozila
* Rad predstavlja maketu postojeeg motornog vozila, starih modela vozila ili vozila
budunosti . Izbor modela je slobodan.
* Uz maketu se dostavlja i tehnika dokumentacija, fotografija, opis, karakteristike
stvarnog vozila (u obzir dolaze i oldtimeri), te naljepnica.
* Duina modela ne smije prei 500mm, a irina 250mm.
Vrednovanje:
* Ukupan broj bodova za rad ne moe biti vei od 100 bodova.
* Elementi ocjenjivanja navedeni u tabeli
Elementi ocjenjivanja makete motornih vozila

Idejno
rjeenje
Tehniko rjeenje
Tehnika
dokumentacija
Tanost, preciznost i
estetski izgled
Sloenost rada
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
19

Takmiarski automodeli
* Model automobila je na elektrini pogon, iji pogonski napon ne prelazi 12V.
* Model je vlastite izrade takmiara. Elektromotor, prijenosi, baterija i tokovi mogu
biti fabrike izrade (gotovi proizvodi).
* Model je slobodne konstrukcije, a maksimalna duina modela je 500mm, dok je
irina 250mm.
* Model treba da posjeduje oznaku asije-inicijali autora ili naziv modela.
* Takmienje se sastoji od praktinog dijela-pogaanje cilja na pripremljenoj stazi;
parket ili asfalt;
* Takmiarska staza je pravouglog izgleda, duine 10m; irine 2,1m (skica je u
prilogu propozicija);
* takmienje se vri prema datim uputama u optim odredbama
* Takmiar maksimalno moe osvojiti 100 bodova
Vrednovanje:
a) SLOENOST I DIZAJN MODELA do 10 bodova;
b) USPJENOST POGAANJA CILJA do 70 bodova;
I zona= 70 bodova;
II zona= 50 bodova;
III zona= 30 bodova;
IV zona= 20 bodova;
V ZONA=10 bodova;
c) VRIJEME:
I vrijeme 20 bodova, II vrijeme 15 bodova, III vrijeme 10 bodova, IV vrijeme 5 bodova,
V vrijeme 2 bod, VI i dalje 0 bodova.
RC automodel
* Model je slobodne konstrukcije; maksimalna duina modela je 500mm, a irina
250 mm.
* Model se vozi po markiranoj stazi.
* Model je na elektrini pogon, iji pogonski napon ne prelazi 12V. Model je vlastite
izrade takmiara, a motor, prijenos, baterija, dijelovi asije, kao i tokovi mogu biti
tvornike izrade.
* Na modelu je obavezna oznaka - inicijali autora ili naziv modela.
* Boduje se samo najbolji start.
* Takmiar moe maksimalno osvojiti 50 bodova.
Vrednovanje:
a) DIZAJN MODELA do 20 bodova.
b) USPJENOST VONJE:
* svako gaenje markirane linije - staze minus 2 boda, a maksimalan broj bodova za
vonju je 70.,
c) VRIJEME
Takmienje se vri prema datim uputama u optim odredbama.
I vrijeme 10 bodova, II vrijeme 8 bodova, III vrijeme 6 bodova, IV vrijeme 4 boda, V
vrijeme 2 boda, VI i dalje 0 bodova.
20

BRODOMODELI:
a) Makete brodova;
b) Takmiarski model;
c) RC model.
Makete brodova
* Rad predstavlja model postojeeg broda ili broda koji je nekada postojao (historijski
model) ili model budunosti.
* Uz rad se dostavlja tehnika dokumentacija, slika - crte (ukoliko postoji),
karakteristike stvarnog broda i naljepnica. Model mora biti vlastite izrade.
* Rad moe biti pojedinaan ili grupni.
* Dimenzije modela - makete nisu ograniene
Vrednovanje;
* Za jedan rad moe se maksimalno dobiti 100 bodova.
* Elementi ocjenjivanja navedeni u tabeli
Elementi ocjenjivanja makete brodova
Idejno
rjeenje
Tehniko rjeenje
Tehnika
dokumentacija
estetski izgled
Sloenost rada
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Takmiarski modeli brodova * Brodomodel je na pogon elektromotorom, iji pogonski napon ne prelazi 12V.
* Model je slobodne konstrukcije, maximalne duine do 600 mm.
* Elektromotor, prijenosi i baterija moe biti tvornike izrade.
* Model ima oznaku - inicijale autora i naziv modela.
* Startanje modela je sa startne pozicije irine 50cm
* Pogaanje cilja u plovnoj stazi - bazenu. Bazen je pravouglog oblika, duine 10m,
a irine 2.10m i dubine 0,20m.
* Bazen je podijeljen na est zona (skica bazena je u prilogu propozicija).
* takmienje se vri prema datim uputama u optim odredbama.
21

Vrednovanje:
a) SLOENOST I DIZAJN MODELA= 10 bodova
b) USPJENOST POGAANJA CILJA:
I zona= 70 bodova;
II zona= 50 bodova;
III zona= 30 bodova;
IV zona= 20 bodova;
V zona= 10 bodova;
c) VRIJEME:
I vrijeme 20 bodova, II vrijeme 15 bodova, III vrijeme 10 bodova, IV vrijeme 5 bodova,
V vrijeme 2 boda, VI i dalje 0 bodova.
RC modeli brodova
* RC brodomodel je na pogon elektromotorom, iji pogonski napon ne prelazi 12V
* Model je vlastite izrade i slobodne konstrukcije, duine do 600 mm.
* Elektromotor, prijenosi, baterije i RC ureaji mogu biti tvorniki.
* Model ima oznaku - inicijale autora i naziv modela.
* Startanje modela je sa startne pozicije irine 50cm.
* Pogaanje cilja u plovnoj stazi - bazenu. Bazen je pravouglog oblika, duine
10,0m, a irine 2.10m i dubine 0,20m;
*Takmienje s vri prema datim uputama u optim odredbama
* Bazen je podijeljen na est zona (skica bazena je u prilogu propozicija)
Vrednovanje:
a) SLOENOST I DIZAJN MODELA= 20 bodova
b) USPJENOST VONJE
Uspjena vonja bez kontakta sa bovama i bonim stranicama 70 bodova
Svaki kontakt sa bovom ili stranicom minus 2 boda
c) VRIJEME:
I vrijeme 10 bodova, II vrijeme 8 bodova, III vrijeme 6 bodova, IV vrijeme 4 boda, V
vrijeme 2 boda, VI i dalje 0 bodova.
22

3. AVIOMODELI:
a) Makete aviona
b) Sobni modeli
c) Modeli jedrilica A-1 (F1H) i A-2 (F1A)
d) RC aviomodeliMaketa aviona:
* Rad predstavlja model postojeeg, nekadanjeg ili budueg tipa aviona, donosno
jedrilice.
* Uz rad se dostavlja tehnika dokumentacija, slika - crte (ukoliko postoji)
karakteristike stvarnog aviona ili jedrilice i naljepnica.
* Model mora biti vlastite izrade.
* Rad moe biti pojedinaan ili grupni
* Dimenzije modela - makete ne mogu biti vee od 500x500 mm
Vrednovanje;
* Jedan rad moe maksimalno dobiti 100 bodova.
* Elementi ocjenjivanja navedeni u tabeli...
Elementi ocjenjivanja makete aviona
Idejno
rjeenje
Max do 20 bodova
Tehniko rjeenje
Max do 20 bodova
Tehnika
dokumentacija
estetski izgled
Sloenost rada
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Max do 20 bodova
Sobni model aviona * Takmienje se obavlja u sali.

* Modeli su slobodne konstrukcije.
*Takmienje s vri prema datim uputama u optim odredbama
* Sobni model aviona ima maximalne dimenzije raspona krila 350mm;
Vrednovanje:
a) SLOENOST I DIZAJN MODELA do 10 bodova
b) VRIJEME: Vrijeme se mjeri dok traje let. Najbolje postignuto vrijeme dijeli se sa
90, a dobijenim koeficijentom dijele se ostali rezultati i dobija plasman.
Takmiar moe maksimalno osvojiti 100 bodova.
23

Takmiarski modeli A-1 (F1H) i A-2 (F1A) * Takmienje se obavlja na otvorenoj livadi ili stadionu ili u sali bacanjem modela
rukom.
* Modeli su slobodne konstrukcije i vlastite izrade.
* Na startnom uetu ispod alke za kaenje modela nalazi se crvena zastavica
dimenzija 300 x 150 mm, odnosno 3,5 dm2
* Jedrilice bez elektro ili SUS motora startaju sa padine ili se izvlae na visoki
start uetom ili silkom i sl.duina sajle je do 30m.
* Takmienje se vri prema datim uputama u optim odredbama
Vrednovanje:
a) SLOENOST I DIZAJN MODELA=10 bodova
b) VRIJEME:
Svaka sekunda leta 1 bod, maximalnih 90, prema emu, takmiar moe osvojiti
najvie 100 bodova
RC aviomodeli
* Takmiari slobodno biraju kategoriju modela sa elektro ili SUS motorom.
Za izradu elektromotora se koriste tipovi od 280 do 500, a za ugradnju SUS
motora koriste se veliine 0,6 ccm do 3,5 ccm.
* Raspon krila ne smije biti vei od 1600mm.
* Modeli su slobodne konstrukcije i vlastite izrade.
* Takmienje se odrava na letjelitu, otvorenoj livadiili stadionu
* Startanje modela sa elektro ili SUS motorom vri se sa ruke ili sa tla.
* Takmienje se vri prema datim uputama u optim odredbama.
Vrednovanje:
b) VRIJEME: Svaka sekunda leta 1 bod, a maksimalno se moe osvojiti 90 bodova
24

4A. RAKETNI MODELI * Model rakete S-4-B mora biti vlastite izrade. Model sa tehnikom dokumentacijom
takmiar predaje ocjenjivakom iriju radi uvida u model i radi vrednovanja kvaliteta
rada prije lansiranja. Model mora odgovarati sljedeim zahtjevima: konstrukcija
mora biti od drveta, papira, gume, lomljive plastike ili slinog materijala bez bitnijih
metalnih dijelova. Model u klasi S-1, S-2, S-3, S-4 i S-6 (ali ne i S-5) moraju imati
minimalni prenik 18mm zatvorene konstrukcije najmanje 50% duine tijela, osim u
sluaju S-5 gdje minimalni prenik zatvorene konstrukcije mora biti 18mm na 20%
duine tijela, atestiranim motorom 5Ns.
* Mjerenje leta rakete vri se od polijetanja modela s rampe do zavretka leta.
Takmiar ima pravo na dva starta, a vrednuje se vrijeme boljeg uspjelog leta.
* Ocjenjivaki iri nee dozvoliti lansiranje rakete ukoliko procijeni da model ne
zadovoljava sigurnosne uslove lansiranja.
* Prilikom predavanja modela i tehnike dokumentacije iriju, takmiar prijavljuje i
elemente radnji koje e ureaj na modelu inicirati u toku leta.
* Neprijavljeni elementi radnji nee se uzimati u obzir. Let rakete se moe ponoviti
jedino kada otkae motor.
* Takmiari su duni da se pridravaju Kodeksa bezbjednosti raketnog modelarstva
i Pravila gradnje i lansiranja raketnih modela.
* Poligon gdje se nalazi lansirna rampa mora biti ograen providnom, dovoljno jakom
i gustom mreom, tako da je raketa ne moe probiti, a njena visina i prenik su 2m.
Lansiranje vri takmiar, a po potrebi i njegov pomonik. Let rakete se priznaje ako
se raketa vrati sa otvorenim padobranom.
Vrednovanje:
b) VRIJEME: Svaka sekunda leta 1 bod, a maksimalno se moe osvojiti 90 bodova.
Takmiar moe maksimalno osvojiti 100 bodova
25

4B. RAKETOPLANI * Takmiari su duni potovati I pridravati se pravila, kodeksa i uslova izrade i
startanja kao i kod raketnih modela.
* Raketoplani u kategoriji S4B (2,51 - 5,00 Ns- mini raketni motori), slobodne
konstrukcije sa parametrima navedene kategorije.
* Startanje se izvodi sa startne rampe minimalne duine 1000 mm.
* Takmiar obavezno prije startanja fiksira vidljivu traku oko tijela motora.
Minimalna dimenzija trake je 25x300 mm (potrebno je voditi rauna da motor ne
ispadne prije starta iz tijela baldahina), a u fazi izbacivanja trake ista se mora
odmotati po cijeloj povrini. U protivnom, start se ne priznaje.
* Mjerenje vremena se vri topericom, a poetak mjerenja vremena je od momenta
ispaljenja do zavretka trajanja leta, odnosno maksimalnih 90 sekundi leta.
Vrednovanje:
Takmiar moe maksimalno osvojiti 100 bodova
Kodeks bezbjednosti raketnog modelara:

Da bi se izbjegle nezgode u radu sa raketnim i modelima raketoplana takmiari
su obavezni da se pridravaju sljedeih odredaba:
* Pridravau se pravilnika o radu sa raketama i raketoplanima.
* Neu izraivati vlastito gorivo.
* Neu praviti sopstvene raketne modele i koristiu iskljuivo tvorniki
proizvedene raketne motore koji ne zahtijevaju pripremu goriva.
* Moji raketni motori nee imati glave za punjenje eksplozivnim materijalima.
* Paljivo u rukovati raketnim motorima.
* Moji raketni motori nee imati bitnih metalnih dijelova.
* Moji raketni motori e imati ureaj za bezbijedan povratak na zemlju kako bi bili
sposobni da ponovo lete (padobran i stimer).
* Lansirau svoje modele pod neposrednim nadzorom odraslih osoba
(instruktor, mentor, nastavnik) na otvorenom prostoru, daleko od zgrada, drvea
i elektrinih vodova.
* Koristiu sistem za elektrino paljenje, a upalja u staviti u motor neposredno
pred lansiranje.
* Koristiu lanser iji uglovi ne mogu odstupiti od vertikale vie od 30 stepeni.
* Raketnim modelima neu gaati ciljeve na zemlji ili u zraku.
* Neu lansirati raketne i modele raketoplana pri vjetru ili looj vidljivosti.
* Neu uestvovati ni u emu to moe ugroziti mene i bilo koga drugog.
26

5. ZMAJEVI
* Takmiari donose zmajeve vlastite izrade, slobodne konstrukcije, sa jednom ili sa
dvije komande za akrobacije.
* Takmienje se sastoji iz leta i elemenata leta zmaja.
*Takmienje se vri prema datim uputama u optim odredbama
* Vrijeme leta se rauna od momenta odvajanja zmaja od startne podloge do
prizemljenja.
Vrednovanje:
Elementi leta zmaja do 20 bodova.
6 BALONI
* Takmiari donose balone vlastite izrade, slobodne konstrukcije.
* Takmienje se sastoji iz leta balona.
*Takmienje se vri prema datim uputama u optim odredbama
* Vrijeme leta se rauna od momenta odvajanja balona od startne podloge do
prizemljenja.
Takmiar ima pravo na pomo jedne ili vie osoba pri startanju balona.
Vrednovanje:
a) SLOENOST I DIZAJN MODELA do10 bodova
27

7. RADIO-ORJENTACIJA
Organizacija takmienja
* Takmienje se odvija na frekvencijskom podruju 3.5MHz uz potivanje raspodjele
koju je odredio 1. Region IARU. Koriste se predajnici snage do 50mW s vrstom
emisije A1A. Antena je vertikalno polarisana i duine 2 do 5 metara. Brzina kojom se
emituje pozivna oznaka je izmeu 30 i 50 znakova u minuti.
* Takmienje se odvija pod nadzorom sudijskog irija, kojeg ine: glavni sudac, koji je
i njegov predsjednik, dva sudca na stazi i sudci kod pojedinog predajnika.
Organizator prije poetka takmienja odreuje i objavljuje imena lanova sudijskog
irija.
* Glavni sudac odreuje mjesto na kojem e se organizirati takmienje.
* Takmienje se u pravilu organizira na kolskom igralitu koje moe biti asfaltirano ili
travnato, odnosno na nekom drugom prikladnom terenu veliine 20 x 50 m ili veem.
* Pola sata prije samog takmienja drijebom se izvlae startni brojevi takmiara
(redoslijed startanja).
* Prije poetka takmienja, svi takmiari odlau svoje radiogoniometre na mjesto
koje odredi organizator.
* Na terenu bez prepreka postavlja se tri do pet predajnika male snage.
* Svi predajnici emitiraju na istoj frekvenciji jedan po jedan.
* Razmak izmeu pojedinih predajnika je od 10 do 100 metara.
* Prvi predajnik emituje neprekidno Morseovim kodom seriju slova E (jedna takica);
drugi predajnik emituje neprekidno Morseovim kodom seriju slova I (dvije takice);
trei predajnik emituje neprekidno Morseovim kodom seriju slova S (tri takice);
etvrti predajnik emituje neprekidno Morseovim kodom seriju slova A (jedna takica i
jedna crtica); peti predajnik emituje neprekidno Morseovim kodom seriju slova R
(jedna takica, jedna crtica i jedna takica).
* Oko svakog predajnika postavlja se na tlu plastina traka ili trag kredom u prahu
(gipsom), tako da se formira krug polumjera 1,5 metara (promjer 3m) sa antenom u
sreditu).
* Start ima oblik kruga promjera 1 metar i oznaeno je plastinom trakom ili kredom u
prahu (gipsom).
* Na znak sudca na stazi, sudac kod predajnika ukljuuje i iskljuuje predajnik.
* Svakom takmiaru vrijeme traenja predajnika ogranieno je na 10 minuta,
ukoliko je staza duine do 300 metara. U drugim sluajevima organizator sa glavnim
sudcem odreuje vremensko ogranienje prema duini staze Kada je takmiari na
startnom mjestu, na oi stavlja posebne neprozirne naoale (moe i povez za oi)
koje osigurava organizator i na znak sudca na stazi okree se nekoliko puta oko
vlastite osi kako bi izgubio osjeaj za svoj poloaj u prostoru. Nakon toga stavlja
slualice na ui i ukljuuje radio goniometar.
28

* Istovremeno se ukljuuje startni sat i prvi predajnik. Takmiari od tog trenutka ima
30 sekundi vremena za ugaanje frekvencije i pripremu za start, te on na uzvik sudca
SAD kree, a time i mjerenje vremena. Sudac na stazi dovodi slijedeeg takmiara
na startno mjesto odmah poslije starta prethodnog takmiara.
* Sudac na stazi mora pratiti takmiara kreui se paralelno s njim na razmaku do 1
metar rame do ramena. Sudac se ne smije kretati ispred takmiara.
* Vrijeme se mjeri neprekidno od trenutka starta do (znak startnog sata) do ulaska u
krug oko zadnjeg (ciljnog) predajnika. Glavni sudac mora mjeriti i prolazna vremena
takmiara kod svakog predajnika u svrhu odreivanja rezultata.
* Kada takmiar stupi u oznaeni krug ili stopalom stane na crtu, iskljuuje se prvi
predajnik, a na znak sudca na stazi ukljuuje slijedei predajnik.
* Takmiar nastavlja kretanje u smjeru ukljuenog predajnika i kada stupi u oznaeni
krug ili stopalom stane na crtu oko predajnika, on se iskljuuje, a na znak suca
ukljuuje se slijedei predajnik i tako redom do posljednjeg predajnika.
* U sluaju kvara radio goniometra, takmiar zavrava takmienje. Plasman se u
tom sluaju odreuje prema broju do tada pronaenih predajnika. U koliko takmiar
nije stigao do prvog predajnika glavni sudac mu moe omoguiti novi start s drugim
ureajem, ako se utvrdi da je radiogoniometar neispravan.
* Kada takmiar stupi u oznaeni krug zadnjeg (ciljnog) predajnika, zaustavlja se
zaporni sat i oitava postignuto vrijeme.
* Sudac na stazi koji prati takmiara, ne smije mu ni koji nain pomagati.
Prilikom ulaska takmiara u krug oko predajnika zaustavlja ga uzvikom STOP ili
rukom. U koliko takmiaru prijeti opasnost da naleti na prepreku, sudac na stazi ga
zaustavlja rukom i uzvikom STOP KOREKCIJA na 10 minuta, ukoliko je staza
duine do 300 metara. U drugim sluajevima organizator sa glavnim sudcem
odreuje vremensko ogranienje prema duini staze.
* Kada je takmiari na startnom mjestu, na oi stavlja posebne neprozirne naoale
(moe i povez za oi) koje osigurava organizator i na znak sudca na stazi okree se
nekoliko puta oko vlastite osi kako bi izgubio osjeaj za svoj poloaj u prostoru.
Nakon toga stavlja slualice na ui i ukljuuje radio goniometar. Istovremeno se
ukljuuje startni sat i prvi predajnik. Takmiar od tog trenutka ima 30 sekundi
vremena za ugaanje frekvencije i pripremu za start, te on na uzvik sudca SAD
kree, a time i mjerenje vremena.
Sudac na stazi dovodi slijedeeg takmiara na startno mjesto odmah poslije starta
prethodnog takmiara.
* Sudac na stazi mora pratiti takmiara kreui se paralelno s njim na razmaku do 1
metar rame do ramena. Sudac se ne smije kretati ispred takmiara.
29

* Vrijeme se mjeri neprekidno od trenutka starta do (znak startnog sata) do ulaska u
krug oko zadnjeg (ciljnog) predajnika. Glavni sudac mora mjeriti i prolazna vremena
takmiara kod svakog predajnika u svrhu odreivanja rezultata.
* Kada takmiar stupi u oznaeni krug ili stopalom stane na crtu, iskljuuje se prvi
predajnik, a na znak sudca na stazi ukljuuje slijedei predajnik.
* Takmiar nastavlja kretanje u smjeru ukljuenog predajnika i kada stupi u oznaeni
krug ili stopalom stane na crtu oko predajnika, on se iskljuuje, a na znak suca
ukljuuje se slijedei predajnik i tako redom do posljednjeg predajnika.
* U sluaju kvara radio goniometra, takmiar zavrava takmienje. Plasman se u
tom sluaju odreuje prema broju do tada pronaenih predajnika. U koliko takmiar
nije stigao do prvog predajnika glavni sudac mu moe omoguiti novi start s drugim
ureajem, ako se utvrdi da je radiogoniometar neispravan.
* Kada takmiar stupi u oznaeni krug zadnjeg (ciljnog) predajnika, zaustavlja se
zaporni sat i oitava postignuto vrijeme.
* Sudac na stazi koji prati takmiara, ne smije mu ni koji nain pomagati.
Prilikom ulaska takmiara u krug oko predajnika zaustavlja ga uzvikom STOP ili
rukom. U koliko takmiaru prijeti opasnost da naleti na prepreku, sudac na stazi ga
zaustavlja rukom i uzvikom STOP KOREKCIJA.
Vrednovanje - Plasman
Postignute neslubene rezultate objavljuje predsjednik sudijskog irija nakon to
svi sudionici obave takmienje.
Rang lista takmiara radi se prema postignutom vremenu, tako da je najbolji onaj
takmiar koji je za obilazak predajnika trebao najmanje vremena. Takmiaru koji je
prekoraio vremensko ogranienje, plasman se odreuje prema broju pronaenih
predajnika i postignutom vremenu kod zadnjeg pronaenog predajnika.
Takmiari se boduju tako to prvoplasirani dobije 100 bodova, a svaki slijedei po
dva boda manje. Ako dva takmiara dijele isto mjesto, dobijaju isti broj bodova
komisija odluuje i daje prednost jednom, a naredni takmiar dobija etiri boda
manje.
Ostale odredbe
Broj takmiara odreuje se sukladno s Pravilima za organiziranje i provoenje
takmienja mladih tehniara u Bosni i Hercegovini.
Eventualna alba mora se u pismenom obliku izraziti predsjedniku sudijskog irija
u roku od pola sata nakon objavljivanja neslubenih rezultata, a albu rjeava
sudijski iri. Odluka sudijskog irija je konana.
Nakon isteka vremena od 30 minuta od objave neslubenih rezultata i rjeavanja
eventualnih albi, rezultati postaju slubeni.
Svaki takmiar se natjee na vlastitu odgovornost. U sluaju ozljede takmiar ne
moe traiti odtetu od organizatora takmienja.
30

8. ROBOTI:
a) Trka autonomnih robota
b) Trka robota voenih raunarom
8A. Utrka autonomnih robota
* Model autonomnog robota je na elektrini pogon, iji pogonski napon ne prelazi 24
V.
* Model autonomnog robota mora biti vlastite izrade takmiara, a izraeni mogu biti
od razliitih dijelova - elemenata, dijelova konstruktorskih kutija (Lego, Mehano,
Fischertechnik,i dr.) Kao i drugih materijala.
* Model je slobodnog izgleda, a maksimalna duina robota moe biti 600 mm, a irina
300 mm. Na vidnom mjestu modela obavezno mora stajati oznaka ili inicijali
takmiara ili naziv modela.
* Autonomni roboti kreu se zadanom stazom (labirintu). Roboti ne smiju biti
povezani sa raunarom, niti se za njihovo voenje moe koristiti bilo kakav ureaj za
daljinsko navoenje .
*Svaki takmiar ima pravo da robota pusti dva puta u dvije vonje stazom.
Prije i poslije vonji dozvoljeno je podeavanje robota na takmiarskoj stazi.
Nakon dvije vonje mijenja se izgled staze i roboti voze drugu seriju od po dvije
vonje.
* Takmienje se sastoji iz kretanja robota kroz zadanu stazu.
Vrednovanje:
a) KONSTRUKCIJA MODELA do 10 bodova.
b) USPJENOST SAVLADAVANJA STAZE do 90 bodova.
8B. Utrka robota voenih raunarom
* Model navoenog robota je na elektrini pogon,iji pogonski napon ne prelazi 24V.
* Model robota navoenog raunarom mora biti vlastite izrade takmiara, a izraeni
mogu biti od razliitih dijelova - elemenata, dijelova konstruktorskih kutija (Lego,
Mehano, Fischertechnik,i dr.) kao i drugih materijala.
* Model je slobodnog izgleda, a maksimalna duina robota moe biti 600 mm, a
irina 300 mm. Na vidnom mjestu modela obavezno mora stajati oznaka ili inicijali
takmiara ili naziv modela.
* Takmienje se sastoji iz voenja robota po stazi sa preprekama, uz pomo
programa u memoriji raunara. Pri navoenju robot i raunar mogu biti povezani
kablom proizvoljne duine.
* Svaki takmiar prije vonje robota radi test iz robotike.
* Izgled staze koju navoeni roboti moraju da savladaju bie poznata pred samo
takmienje.
* Svaki takmiar ima pravo na dva puta po dvije vonje robota stazom, a prije i
izmeu vonji dozvoljeno je podeavanje robota po takmiarskoj stazi.
* Nakon prve dvije vonje vri se izmjena izgleda staze, nakon koje takmiari navode
robote raunarom u drugoj seriji.
31

Vrednovanje:
a) KONSTRUKCIJA MODELA do 10 bodova;
b) KVALITET PROGRAMA-PROGRAMIRANJE do 50 bodova
c) USPJENOST SAVLADAVANJA STAZE do 40 bodova.
9. OSTALO
Radovi pedagoga tehnike kulture- Unapreenje nastave osnovi tehnike, tehnika
kultura i tehniki odgoj; Prezentacija vlastitih tehnikih dostignua
* Pedagozi tehnike kulture mogu uestvovati u sljedeim disciplinama:
a) Obrada nastavne jedinice iz OT; TK i TO.
b) Obrada nastavne jedinice uz pomo raunara.
c) Nacrt radnih vjebi za nastave tehnikog odgoja i za sekcije u okviru klubova
mladih tehniara.
d) Maketa ili model radnih vjebi za nastavu tehnikog odgoja i KMT-a.
* Pedagog ima pravo takmienja u jednoj od ponuenih disciplina i takmii se sa
jednim radom.
* Rangiranje se vri prema osvojenom broju bodova, koji maksimalno moe biti 50 i
dodjeljuje se priznanje za osvojena prva tri mjesta
* Uz rad (model ili maketu) obavezno se dostavlja tehnika dokumentacija uraena
na raunaru ili rukom. Tekstualna objanjenja obavezno moraju biti prekucana.
* Obrada nastavnih jedinica takoe mora imati prekucanu ili isprintanu
dokumentaciju u formi nastavne pripreme.
* Radovi na sebi moraju sadravati etiketu ili naljepnicu sa podacima o mentoru (
ime i prezime, kola, kanton- region i naziv discipline Radovi pedagoga tehnike
kulture - unapreenje nastave OT; TK i TO)
* Pedagog iji se rad ne odnosi na unapreenje nastave OT; TK ili TO, nego
drugog nastavnog predmeta (npr. informatika; fizika...) bie diskvalifikovan!
Vrednovanje:
a) Tehnika dokumentacija ili priprema do 50 bodova;
b) Metodiko-didaktiki pristup radu do 50 bodova.
Komisija za obradu podataka e izrangirati kole u ukupnom plasmanu, a na

osnovu broja bodova (ekipne i pojedinane discipline) i shodno
ostvarenom plasmanu, dodijeliti: zlatni, srebreni i bronani toak tehnike za
tri prvoplasirane kole. Sve kole uesnice dravne smotre e dobiti
diplomu/zahvalnicu/ toak tehnike za uee na dravnoj smotri..
U skor bodova kod rangiranja ekipa biti e uvrteni bodovi osvojeni u
svim disciplinama, osim radova pedagoga tehnike kulture
32

PRIJAVE:
* Prijave za dravnu smotru moraju biti dostavljene najkasnije do 10.05.2014.
godine. Dostavljaju se iskljuivo na obrascu koje propisuje Udruenje za nauno tehniki odgoj mladih u Bosni i Hercegovini.
* Prijave se ovjeravaju peatom i potpisom kantonalnih udruenja za naunotehniki odgoj mladih u kantonima-regionima gdje su registrovani ili pedagoga
tehnike kulture.
* Prijave moraju biti otkucane na raunaru ili na pisaoj maini. Za eventualne greke
pri ispisu diplome prouzrokovane vaim neuredno ili netano popunjenim prijavama,
sami snosite odgovornost.
* Nepotpune i neblagovremeno upuene prijave nee se uzimati u obzir.
* Obavezno se uz prijave dostavljaju uredno popunjeni podaci za sve takmiare koji
prema Propozicijama imaju pravo direktnog uea na smotri to podrazumijeva:
ime i prezime; starosnu dob; razred i spolnu pripadnost;
Pravo plasmana na smotru vieg nivoa, imaju takmiari/ekipe koji su svojim
rezultatima stekli pravo plasmana na vii nivo, a prema kljuu za ekipe iz
kantona/regija o kojima propisuju ove propozicije).
Discipline u kojima takmiari imaju pravo direktnog uea na smotri su:
1. Praktian rad (testovi); (pet (5) takmiara);
2. Primjena raunara u tehnici;
3. Automatika i robotika;
4. Takmiarski automodel;
5. Takmiarski auto-RC model;
6. Takmiarski brodomodel;
7. Takmiasrki brodomodel RC;
8. Takmiasrki aviomodel-jedrilice;
9. Takmiarski avimodel-RC model;
10. Takmiarski avimodel-sobni model;
11. Takmiarsk model rakete;
12. Takmiarski model raketoplana;
13. Takmiarski model zmaja;
14. Takmiarski model balona;
15. Takmiarski model samohodnog/autonomnog robota (jedan (1) takmiar);
16. Takmiarski model robota navoenog raunarom (jedan (1) takmiar);
17. Takmiar za radioorjentaciju;
Zavrno sa rednim brojem 17 (sedamnaes) takmiarskih disciplina;
ukupno 21 (dvadeset i jedan) takmiar!
BEZBJEDNOST UENIKA
Svaka ekipa/kola obavezno ima vou ekipe/takmiara - odraslu osobu koja se u
svakom pogledu stara za lanove ekipe i koja je odgovorna za njihovu bezbjednost.
Na sportsko-tehnikim natjecanjima, gdje postoji mogunost povreda,
organizator propisuje i obezbjeuje MJERE ZATITE.
33
Shema staze za automodele bez RC ureaja
III
II
40
40
50
BODOVANJE:
MODEL - DO 10 BODOVA
II
III
40
40
ZONA: I - 70 BODOVA
II - 50 BODOVA
III - 30 BODOVA
IV - 20 BODOVA
NIJE KRENUO - 0 BODOVA
Zona IV
VRIJEME: I 20 BODOVA
II 15 BODOVA
III 10 BODOVA
IV 5 BODOVA
V 2 BODA
Duina bazena 1000 cm
500 cm
Zona
210
I
MARKIRANJE STAZE
ZONA: I - BIJELO
II - CRNO
III - CRVENO
IV - ZELENO
NAPOMENA:
Markiranje staze vri se samoljepljivom
PVC trakomu navedenim bojama.
Sve mjere su u centimetrima.
80
START
50
80
210
34
Shema staze za automodele sa RC ureajem
15 0
BODOVANJE:
VONJA
max 70 BODOVA
MARKIRANJE STAZE:
- irina takmiarske staze je 40 cm
250
3
300
00
3 00
II 8 BODOVA
III 6 BODOVA
IV 4 BODOVA
V 2 BODA
SVAKO GAENJE LINIJE MINUS 2 BODA
- sve mjere su u cm
START
200
NAPOMENA:
Markiranje staze vri sesamoljepljivom
PVC trakomu razliitim bojama.
35
ZMAJEVI
Vertikalna osmica
Vijuganje
BODOVANJE:
- jedan najbolji let
- vrijeme leta od odvajanja sa
startne podloge do prizemljenja
BODOVANJE:
Kruenje
VRIJEME:
svaka sekunda leta 1 bod
MAKSIMALNO 70 bodova
NAPOMENA:
Vrednuju se elementi leta

prikazani na slici.
Maksimalno se moe osvojiti
20 bodova za elemente leta.
Vijuganje
36
Shema staze za brodomodele bez RC ureaja
250 cm
50
II
III
40
30
ZONA: I - 70 BODOVA
II - 50 BODOVA
III - 30 BODOVA
IV - 20 BODOVA
V - 10 BODOVA
VI - 5 BODOVA
NIJE KRENUO - 0 BODOVA
II 15 BODOVA
III 10 BODOVA
IV 5 BODOVA
V 2 BODA
Zona V
250 cm
II
40
MARKIRANJE STAZE
ZONA: I - BIJELO
II - CRNO
III - CRVENO
IV - ZELENO
V - UTO
VI- BEZ MARKIRANJA
Zona VI
250 cm
III
30
BODOVANJE:
Zona IV
Zona
210
I
NAPOMENA:
Markiranje bazena vri se samoljepljivom
PVC trakomu navedenim bojama.
80
START
50
80
Sve mjere su u centimetrima.
210
37
Shema bazena za brodomodele sa RC ureajem
BODOVANJE:
200
VONJA
MAX 70 BODOVA
Bova 3
uta
II 8 BODOVA
III 6 BODOVA
IV 4 BODOVA
V 2 BODA
300
Svaki dodir bove ili stranice minus 2 boda
300
Bova 2
Bijela
NAPOMENA:
Bova 1
Crvena
- Dubina bazena je
bar 20 cm.
200
- Bove su lopte ili baloni

prenika 15 - 20 cm.
- Sve mjere su u cm.
80
START
50
80
210
38
ORGANIZACIJA PROSTORA
ZA TAKMIENJE
AUTO - MODELA, AVIO - MODELA I
BRODO - MODELA
OBJANJENJE PROPOZICIJA
Poz. 1 Markiranje staze za auto - modele bez RC ureaja (dimenzije date u
propozicijama - shema staze; markiranje se vri samoljepljivom krep trakom irine
5 cm; ispis START - CILJ odnosno bodovne zone izvesti irokom alkoholnim
permanent markerom crvene boje).
Poz. 2 Markiranje staze za auto - modele sa RC ureajem (dimenzije date u
propozicijama - shema staze; markiranje i oznaavanje kao kod Poz.1).
Poz. 3 Natpis - KMT - kole i takmiarska disciplina (papir uti A-4 fiksiran na
klupama takmiara - prema disciplinama).
Poz. 4 Postavka stubova - graninika sa gajtanom za markiranje zona
(shema data u prilogu prema disciplinama; organizacija prema shemama za auto,
avio i brodo - modele).
Poz. 5
Bazen za startanje brodo - modela (dovoz, montaa, punjenje vodom)
Poz. 6 Postavka bova u bazen za RC brodo -modele (pozicije, broj, veliina

bova data u shemi).
Poz. 7 Postavka kolskih klupa za takmiare i iri (prema disciplinama datih
u shemi).
Poz. 8
Izrada akreditacija za takmiare (izrada prema propozicijama).
Poz. 9
Izrada akreditacija za iri (izrauje organizator smotre).
Poz. 10 Takmiarske liste (lanovi irija dobivaju ispisane liste).

Poz. 11 toperica (svaki lan irija donosi linu topericu)
Poz. 12 Deurni - redar (obavezno prisustvo na pozicijama prema datim shemama).
*) Autor postavke organizacije prostora: Vjeneslav Kuki
39
UNJEVI
PUBLIKA
40
I
IR
TAKMIARI
ULAZ
REDAR
ORGANIZACIJA PROSTORA ZA AUTO - MIODELE

MAKETE MOTORNIH VOZILA - TAKMIARSKI MODELI . RC MODELI
TAKMIARI
PUBLIKA
IRI
ORGANIZACIJA BAZENA ZA BRODO - MODELE

(TAKMIARSKI MODELI)
REDAR
ULAZ
41
TAKMIARI
PUBLIKA
IRI
ORGANIZACIJA BAZENA ZA BRODO - MODELE

(SA RC UREAJEM)
REDAR
ULAZ
42
ORGANIZACIJA PROSTORA ZA AVIO - MODELE
Natpisi (poz 3)
Poz 7
TAKMIAR
IRI
Poz 7
43
(MAKETE AVIONA - SOBNI MODELI - MODELI JEDRILICA A-1, I A -2 RC MODELI)

* Postavka klupa za takmiare i iri(poz 7) * Natpisi na klupama takmiara (poz 3)
Stubovi sa gajtanom (poz 4) * Redar (poz 12)
*
Stubovi sa gajtanom (poz 4)
REDAR
SOBNI MODEL
Poz 12
ULAZ
TAKMIARI
IZGLED I DIMENZIJE UNJEVA I ZATITNE OGRADE
50
150
700
Poz 4
400
1500
1500
54. SMOTRA NAUNO-TEHNIKOG

STVARALATVA MLADIH BiH
Disciplina:
Naziv rada:
Autor(i):
Mentor(i):
kola:
Mjesto:
Naljepnica treba da ima predloeni izgled

i moraju biti popunjeni svi traeni podaci
44
54. SMOTRA NAUNO-TEHNIKOG STVARALATVA MLADIH BiH

Takmiar: _______________________________
Mentor: _________________________________
Kanton: _________________________________
kola: __________________________________
Disciplina: _______________________________
PRIMJEDBE NA IRIRANJE
albeni list
54. SMOTRA NAUNO-TEHNIKOG

STVARALATVA MLADIH BiH
Takmiar:
Mentor:
Kanton:
kola:
M.P
Akreditacija treba da ima predloeni izgled
i mora biti ovjerena peatom kole.
Dobro doli mladi tehniari, mentori i

nastavnici tehnikog odgoja na
54. Smotru
Nauno tehnikog stvaralatva mladih
Bosne i Hercegovine
Izdava:
Udruenje za nauno-tehniki odgoj mladih u BiH
REDAKCIJA:
Nijaz Brajlovi, Elvira ii, Amir Mehmedinovi, Azra Pando, Sakib Selimovi,
Arnela Ljevo i Muhamed Sulji
Glavni i odgovorni urednik:
Eref Korjeni
Bilten je upisan u evidenciju glasila Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta 9.11.1994. godine pod rednim brojem 46.100
45

54 Smotra-Propozicije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

54 Smotra-Propozicije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Propozicije

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

* koeficijenti se odreuju prema broju kola koje su uzele uee na Kantonalnoj

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Dodatna pojanjenja ili tumaenje propozicija

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

PROGRAM 53. SMOTRE NAUNO-TEHNIKOG

1. Test iz nastave tehnikog odgoja;

* Test iz nastave osnovi tehnike za 5/9 razred;

3. Praktian rad (ponuene teme);

5. Izloba radova iz KMT-a

* zadana tema (Kulturno-historijske znamenitosti BiH);

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

PROPOZICIJE 53. SMOTRE

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

4. IZLOBA RADOVA IZ NASTAVE: osnovi tehnike, tehnike kulture i tehnikog

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

5. IZLOBA RADOVA IZ KMT-a;

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Centarlni iri i komisija za obradu podataka e izrangirati ekipe u ekipnim

* Na tematskim izlobama, za svaku temu iz ovih propozicija, dodjeljuju se

Ekspertni iri od tri lana koji odredi Upravni odbor

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

5. INOVACIJE MLADIH TALENATA TEHNIKE

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

7. TEHNIKA U ZATITI OKOLINE

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

SPORTSKO - TEHNIKA TAKMIENJA

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Elementi ocjenjivanja makete motornih vozila

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Sobni model aviona * Takmienje se obavlja u sali.

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Kodeks bezbjednosti raketnog modelara:

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Komisija za obradu podataka e izrangirati kole u ukupnom plasmanu, a na

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Shema staze za automodele bez RC ureaja

Duina bazena 1000 cm

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Shema staze za automodele sa RC ureajem

Duina bazena 1000 cm

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Vrednuju se elementi leta

Smotre nauno-tehnikog stvaralatva mladih Bosne i Hercegovine

Shema staze za brodomodele bez RC ureaja

Duina bazena 1000 cm