POLJAK JOACHIM M. WERDIN NEKOLIKO JE GODINA IVIO BEZ UZIMANJA BILO KAKVE HRANE.

P
O NJEGOVOJ TVRDNJI DANAS NA SVIJETU PREKO TRI TISUCE LJUDI IVOTNU ENERGIJU USPJE NO
OBNAVLJA SAMO DISANJEM, ODNOSNO NE UZIMAJU NIKAKVU MATERIJALNU HRANU. ONI SU DO
KLAZ DA JE NEJEDENJE ISTINSKA BUDUCNOSTI ZDRAVOG I PROSVJETLJENOG COVJECANSTVA.N
a pocetku, Poljak Joachim M. Werdin, bio je obican duhovni tragatelj. kao mladic
citao je svu dostupnu ezoterijsku literaturu i tra io duhovni put i duhovnog ucit
elja koji mu odgovara. Na kraju, sve to je tra io prona ao je u sebi. Sam ovako opisu
je trenutak duhovne preobrazbe, klcjucnog trenutka koji ga je pripremio za ivot b
ez hrane:Pocev i od 1989. putovao sam vi e od tri godine po azijskim zemljama kao uc
itelj i promotor medunarodnog jezika esperanta. U to sam vrijeme bio u prilici p
ronaci mnogo vi e literature o ezoterijskim temama. Kad god bi se ukazala prigoda,
citao sam i vje bao ono to sam naucio. Isto tako, svaki put kad bi mi bilo zgodno,
posjecivao sam pojedine centre za duhovni razvoj. Ali unatoc tome to sam citao v
rijedne knjige, razgovarao sa prosvjetljenim ljudima, posjecivao centre duhovnih
praksi nisam prona ao, to iz dana nje perspektive vidim, ono to sam tra io.Danas znam d
a je to u meni, i da sam ja njen izvor.. to sam dublje ulazio u sebe, sve sam vi e
uvidao da je svo znanje koje mi je potrebno, sve to sam tra io pa i mnogo vi e vec on
dje, u meni, da je oduvijek bilo u meni. Sve to sam trebao uciniti bilo je dopust
iti sebi da se to u meni manifestira. Svi veliki ugledni duhovni ucitelji zajedn
o nisu mi u stanju pru iti ono to sam oduvijek posjedovao.. Sve to oni, kao izvor in
formacija, mogu uciniti jest usmjeriti moju pozornost u tom smjeru. I od tada sa
m ja postao neka vrsta duhovnog ucitelja. Ili barem covjeka s misijom jer putuje
, predaje, i pi e knjige o ivotu bez uzimanja metarijalne hrane.Tekst koji slijede
je izbor najzanimljivijih pitanja na koja Joachim odgovara irom svijeta, te na izb
or najva nijih dijelova njegovih knjiga.

Gospodine Werdin, kada, kako i nadasve za to ste se odlucili na

ivot bez hrane?

Werdin: Od 1979. kad mi je bilo 16 godina poduzimao sam korake i na sebi provodi
o eksperimente na putu prema svjesnom duhovnom razvoju. Moja odluka da pocnem ivj
eti bez hrane predstavljala je jedan od tih koraka i eksperimenata. U srpnju 200
1. s obitelji sam oti ao od kuce na pet tjedana radi odmora. Radio sam svakodnevno
kao i inace, u svom uredu. Svakog sam dana kontemplirao vi e nego obicno kako bih
prilagodio tijelo promjenama u njegovom funkcioniranju. Tijelo sam planirao pri
lagoditi promjenama unutar tri do pet tjedana, ali trebalo mi je vi e vremena. Pro
mjene koje su se dogodile vecim djelom za mene nisu bile ni ta novo, buduci da sam
od svoje 16. godine postio barem jednom godi nje radi ci cenja tijela i zdravlja.Od
luciv i ivjeti bez hrane, jednostavno sam hranu ostavio po strani. Medutim kasnije
sam shvatio da je za vecinu ljudi, po njihovu vjerovanju, prakticno nemoguce jed
nostavno ostaviti hranu. To je razlog za to sam odlucio najprije istra iti a zatim i
opisati metode prilagodavanja ljudskog organizma na ivot bez hrane. Razmisliv i o
svemu, do ao sam do zakljucka da ce mi eksperimentalni put pru iti najbolje podatke
i iskustva. Kao logican razvoj ove ideje, moj sljedeci korak bio je da se vratim
na normalno mentalno hranjenje tijela i ponovno tijelo ucinim ovisnim o hrani.
tako sada mogu reci da, zahvaljujuci znanju koje sam na taj nacin stekao, zainte
resiranima mogu pru iti vi e informacija.
Osim nejedenjem, jedno ste se vrijeme bavili prejedenjem. Objasnite nam svrhu to
g neobicnog eksperimenta?
Werdin: U to vrijeme, u o ujku 2003. planirao sam tijekom iducih godinu dana ucini
ti sljedece: udebljati se do maksimuma od 130kg. Nikada nisam bio toliko debeo,
zbog cega nisam bio u stanju u potpunosti razumjeti sve s tim povezane fizicke i
psiholo ke procese. Oboljeti od bolesti za koje se vjeruje da su neizljecive, pop
ut raka, dijabetisa, povi enog tlaka, srcanih bolesti i sl. Zatim se u potpunosti
izlijeciti. U o ujku 2004. odlucio sam okoncati gore opisani eksperiment. Dovoljno
sam naucio i nisam se elio primoravati na daljnje patnje. Osjecao sam se gore ne
go sam mogao i zamisliti prije pocetka eksperimenta. Ujedno sam osjecao da je no

vo vrijeme da krenem dalje s mojim planom. 1.O ujka 2004. zapoceo sam sljedeci eks
periment s nejedenjem. Toga sam dana ponovno maknuo hranu. Buduci da sam imao 30
kilograma previ e, osjetio sam bitne razlike izmedu dvaju pocetaka nacina ivota be
z hrane.Iz eksperimenta s debljinom, ijako sam stigao samo do 100kg, naucio sam
mnogo o tome kako se osjeca pretila osoba. o se ne tice samo svakodnevnih aktivn
osti. Npr. kretanje, ovisnicki apetit, osjecaj hipertenzije Sada mogu razumjeti za t
o je pretilim ljudima, onima kojima je to najpotrebnije, toliko te ko prolaziti kr
oz postiti. Pretila je osoba ovisnija o hrani. Bit ce joj od koristi da ima vecu
snagu volje kako bi uspje no pro la kroz tretman koji je slican tretmanu ovisnika o
drogi, jer takva osoba pati vi e. Otkrio sam i do ivio mnoge druge aspekte u vezi s
pretilo cu. Sve mi je to pru ilo nove spoznaje o covjeku. Da bi ih sve opisao bila
bi potrebna jo jedna knjiga. Znam da je vrijedilo eksperimentirati na takav nacin
. Molim vas, medutim, da imate na umu da je ovo moje iskustvo. elim reci da ono to
sam ja osjecao ne mora biti isto onome to drugi osjecaju. Osobno, sve te eksperi
mente provodim kako bih znao vi e, radi igre, i kako bih bio u stanju pru iti ljudim
a informaciju ako me pitaju.

Koliko je na pocetku poku aja odvikavanja od hrane va an utjecaj okoline, odnosno dr

u tvena sugestija?
Werdin: jednom, na pocetku svog prvog eksperimenta s nejedenjem, moja mi je supr
uga rekla: To to radi je protiv prirode.Prije nego to sam joj odgovorio iznenada sa
m shvatio da je u njenoj tvrdnji bilo mnogo istine. Za to? Prije nego to odgovorim,
molim vas da razmislite o sljedeca tri slucaja.
1. Kada se beba rodi u dru tvu koji jedu, ona zahtjeva hrenu od trenutka svog rode
nja. Bebu se mora hraniti, jer ako njeno tijelo predugo ne prima nikakvu hranu,
prestat ce vr iti funkcije, umrjet ce. Ne davati bebi nikakvu hranu bilo bi djelov
anje protiv prirode.
2. kada se beba rodi u dru tvu ljudi koji jedu, ali su njezini roditelji nejedaci,
beba ce tra iti hranu u manjim kolicinama od one iz predhodnog primjera.
3. Kad se beba rodi u dru tvu nejedaca, odbijat ce jesti od pocetka ivota. U tom sl
ucaju beba nebi trebala dobivati nikakvu hranu. Davanje hrane bebi bilo bi djelo
vanje protiv njene prirode.
Znate li vec to uzrokuje te razlike? Mo ete nagadati da se radi o programima u inst
inktu bebe, programima koji su odgovorni za odnos izmedu covjeka i materije zvan
e hrana. Od trenutka zaceca svako je ljudsko bice pod utjecajem sugestija dru tva.
Dok je u maternici, majka ima najveci utjecaj na instinkte djeteta, sljedeci su
otac i drugi clanovi obitelji, a potom osobe s kojima majka provodi najvi e vreme
na. Ako su svi oni ljudi koji jedu normalno, ne treba ocekivati da ce programi i
nstinkta bebe u meternici biti drukciji od onih koji prevladavaju u dru tvu. Stoga
ce takoder i biolo ka priroda rodenog djeteta biti slicna, kao rezultata utjecaja
koji se na tu osobu vr i tijekom njenog cijelog razvoja u maternici. Prehrambene
navike covjeka stvaraju se vec u maternici. Slicni procesi odvijaju se tijekom c
ijelog vremena poslije rodenja. ok beba ne postane odrastao covjek njena prehran
a ovisi o dru tvu u kojem ivi. Novorodence ima instinkte koji su dovoljno programir
ani tako da omogucavaju njegovom tijelu i umu da pravilno funkcioniraju. Sklop t
ih programa tvori njegovu prirodu. Djelovanje protiv te prirode uzrokuje poremec
aje ili, u ekstremnim slucajevima, cak i smrt. Sugestija dru tva nije ogranicena s
amo na utjecaj roditelja i ljudi s kojima je osoba u kontaktu. na osobu takoder
imaju utjecaj obrazovanje, okoli , boje, zvukovi, temperatura, hrana koju jede igr
e i tako dalje. Sve to pa i vi e neprestano programira ljudski instinkt. vjerojatn
o pogadate koliko znanje o sugestiji dru tva mo e biti korisno sredstvo za manipulat
ore. Uz razumjevanje mehanizma reakcije (programiranih odgovora) na specificne s
timulacije u odredenom dru tvu ljudima je lako manipulirati (pogotovo njihovim emo

cijama) tako da njihovo razmi ljanje, govor i djelovanje budu u skladu s ocekivanj
ima manipulatora. Strah, elja da se osjeca ljubav, elja da se ka njava i drugi cimbe
nici koji uzrokuju emocijonalne reakcije koriste se na pa ljivo planiran nacin, ta
ko da ljudi po vlastitoj volji rade upravo ono to manipulatori ocekuju. Instinkt
su programi, a manipulator je programer koji zna kako programirati osobu na naci
n da ona to ne mo e primjetiti, a rezultat je da je osoba cesto zahvalna na manipu
latorovom radu. Glasaci su cesto dobar primjer. Takoder pogledajte oglase, pakir
anja proizvoda, uredenje prodavaonica ili ureda, izjave politicara i novinara, i
tako dalje. Slu ajte i poku ajte osjetiti to oni pobuduju u vama, koje emocije. Misl
ite li da se to dogada slucajno? to vi e mislite za sebe, to svjesnije ne to radite,
i to vi e obracate pa nju na sugestiju dru tva, vi e otkrivate skrivenu sugestiju i vi e ra
zumijete koliko ona ima jak utjecaj na razmi ljanje, govor i pona anje ljudi. Tako m
o ete reci da mislite svojom glavom a ne prema obrascima ugradenim u va e instinkte.
Tada sve vi e djelujete nezavisno, postajete sve nezavisniji. Osim toga, tada emo
cijonalna stanja koja se u vama javljaju postaju onakvi kakvima ih vi odlucujete
imati, a ne onakvi kakvima ih je va instinkt bio programiran proizvesti kako rea
kciju na odredene situacije. Vodite racuna o tome da covjek koji ne razumije i n
e kontrolira svoj instinkt u vezi s programima koji upravljaju materijom zvanom
hrana nije u stanju postati nejedac.
Takva je osoba jo uvijek rob programa svojih instinkta.
Za to onda imamo probavni sustav?
Werdin: Odgovor je ocigledan, kako bismo preradivali i izlucivali sve to se ubaci
u tijelo. Ljudsko je tijelo stroj koji uglavnom kontroliraju instinkti i podlij
e e takozvanim zakonima prirode. Ljudsko bice ima slobodnu volju koja se manifesti
ra kreativno cu intelekta, tako da ono mo e do ivljavati ivot onako kako odluci na a nads
vijest koju ja zovem JA SAM. Instinkt, koji stvara i odr ava tijelo, pada pod utje
caj dru tvene sugestije, stoga su mnogi produkti koje stvara um odredene osobe jed
naki onima koji stvaraju umovi drugih. Ako se tijelo rodi u dru tvu ljudi koji jed
u, ima sustave i organe koji su odgovarajuce prilagodeni probavljanju i izluciva
nju. Ako se tijelo rodi u dru tvu nejedaca, ti su im sustavi neaktivni ili ih nema
. Programski sklop dru tva u kojem je osoba rodena odlucuje o njezinom tijelu. Lju
dsko je tijelo vrlo fleksibilno u prilagodbi zadanim ivotnim uvjetima kako bi mog
lo iroko do ivljavati materiju. Ono je samokontrolirani, najsfisticiraniji stroj po
znat u prirodi. Sva njegova osjetila i organi potrebni su kako bi covjek mogao d
o ivljavati ivot. Sva ona imaju iroku sposobnost prilagodbe specificnim zahtjevima.
Probavni sustav i sustav za izlucivanje sredstva su koja vam omogucuju da do ivlja
vate programski skup koji se zove materijalna hrana. Sve dok covjek ostaje u do iv
ljavanju materije u obliku hrane (okus, temperatura, boleti uzrokavane jedenjem,
opijenost alkoholom i to ta drugo) ti su mu sustavi nu ni. Kad se to iskustvo zavr i,
probavni sustav tijelu postaje beskoristan i zato nestaje, kao to pokazuju istra iv
anja provedena na nejedacima, ili se preobrazi u ne to drugo. Drugim rijecima, sve
dok covjek ostaje u sferi do ivljavanja materije u njenim umetanjem u tijelo, nje
govo ce tijelo imati, razvijati i preobra avati sustave koje to iskustvo cine mogu
cim. Kada covjek zavr i s tim iskustvom, njegovo ce tijelo biti prilagodeno novim
okolnostima, a probavni ce trak biti uklonjen, preobra en ili zamjenjen drugim sus
tavom.
to trebam uciniti da bih postao nejedac? Mogu li ja

ivjeti bez hrane?

Werdin: Ne postoji univerzalan metoda prikladna za svakoga, jer svatko ima svoj
vlastiti nacin, svaka je osoba drugi svijet. Postoji onoliko puteva koji vode do
ne jedenja koliko ima nejedaca. Ako ste sigurni da je nacin ivota bez hrane za v
as, vec idete pravim putem. Vjerojatno ste si zacrtali poduzimati aktivnosti us
mjerene ka irenju sfere svoje svijesti. Upitate li nekoga jeste li u stanju ivjeti
bez hrane, odgovor ce glasiti, ne, niste. No, sve dok to neznate niste to u sta
nju ciniti, ijako posjedujete potencijal. Sama informacija nije dovoljna, ali ci
m u sebi pocnete osjecati znanje i moc povezane s njom, stajat ce te na vratima

mogucnosti izbora ovoga nacina ivota . Tada cete znati to i kako uciniti. Ako vec
osjecate da je nacin ivota bez hrane za vas, vec idete u smjeru gdje nejedenje po
stoji. Pred vama su mnoge mogucnosti, pa ih mo ete ostvariti prema svom planu. to n
apraviti, radite ono to osjecate da je za vas najbolje. Prije svega, nemojte hran
u smatrati necim lo im, i ne urite. ivot nikada ne zavr ava i nije utrka, pa uvijek im
ate vremena. Ono to niste u stanju uciniti sada, bit cete u stanju uciniti kasnij
e.
Odakle nejedaci dobivaju energiju za

ivot?

Werdin: Kad covjek razmi lja o ne jedenju najce ce najprije pomisli na stvaranje ene
rgije. Predpostavlja da energija potrebna za ivot potjece izvana. Znanstvenici ko
ji istra uju materijalno i energetsko funkcioniranje tijela u vezi s tim uvjerenje
m su pristrani u proucavanju na koji nacin tijelo crpi energiju za funkcioniranj
e i kakav je utjecaj odredenih tvari, ugljikogidrata, bjelancevina, minerala itd
. na tjelesne funkcije. Znanstvenici najprije poku aju otkriti na koji nacin funkc
ionira ljudsko tijelo, zatim formuliraju hipotezu i stvaraju teorije. Drugi pak
prihvacaju te teorije kao jedinu istinu. Bez da duboko ulaze u to pitanje. Cinje
nica je da ljudsko bice ivi od onoga za to vjerujemo da mu daje energiju. Vjeruje
li netko da kruh, krumpir, i jabuke njegovom tijelu daju energiju, tada se to i
stvarno dogada. Ako osoba vjeruje da je Sunce izvor energije za njegove tjelesne
funkcije, to je zaista tako. Slicno tome kad covjek vjeruje da su duh, prana il
i svjetlost izvor energije potrebne njegovom tijelu da funkcionira to se i dogad
a. Covjek ivi od onoga za to vjeruje da ga pokrece. To takoder vrijedi i u slucaju
nejedaca. Jedan nejedac mo e ivjeti na energiji koju dobiva od sunca, a drugi ce
nejedac pokretat svoje tijelo pranom ili zrakom koji udi e. Dakle, kada ste svijes
ni da ste vi sami izvor ivota va eg tijela/uma, onda se to i dogada. Medutim, ako s
amo vjerujete to nece biti dovoljno. Znanje i ivo osjecanje toga, neophodni su. U
tom slucaju nije vam potrebno ni ta izvana. JA SAM, kao predstavnik svijesti, stv
ara sve. To je moto mojih knjiga: JA SAM svijest, a sve drugo moja je kreacija.
Stoga znam, JA SAM je izvor mog ivota. To je to, manje vi e jednostavno, u mjeri u
kojoj sam u stanju to intelektualno objasniti. Ali intelekt ne osjeca, u stanju
je samo misliti, pa ne mo e razumjeti izneseno obja njenje. Tek kad covjek to sam is
kusi, tek kad to spozna na temelju dubokog iskustva, njegov ce intelekt biti u s
tanju razumjeti kako ljudsko bice mo e ivjeti potpuno li eno hrane, pica pa i bez dis
anja. Dok se to ne dogodi, intelekt nece znati i vjerojatno ce poricati. Ovisno
o tome koliko intelekt odredenog pojedinca vec zna, koliko je iskustva doticni p
ojedinac vec stekao i koliko je velka svera svijesti u kojoj osoba ivi. Fizicari
poku avaju otkriti materijalan svijet i objasniti ga na razini prihvatljivih nacin
a. To ih potice da stvaraju hipoteze koje su fantasticnije od znanstveno fantast
icnih prica napisanih prije svega nekoliko desetljeca. Zanima li vas moderna fiz
ika i njena obja njenja elementarnih cestica, valova, energije, kvantova i informa
cija, vjerojatno cete pronaci intelektualno obja njenje tih pitanja. Ali kako to d
a covjek mo e ivjeti bez hrane, pica, disanja te bez obzira na temperaturu okoline?