Professional Documents
Culture Documents
06b Strategije Upravljanja
06b Strategije Upravljanja
Strategije upravljanja
saobraajem
Profesor : Docent dr Ezgeta Drago dipl. ing.
Vii ass. : Mr Nedim Osmi dipl.el. ing.
SARAJEVO 14.11.2014
1
Kontroleri
Osnovni zadatak kontrolera je da prekidaju signal (ukljuuju ili
iskljuuju) po stalnom ili promjenljivom planu, i da tano i
bezbijedno odabira pravo prolaza na raskrsnici.
Postoje dvije osnovne vrste kontrolera:
Stalni kontroleri: rade na osnovu
unaprijed odreenih trajanja ciklusa i
pojedinih faza. Koriste se na mjestima
gdje postoji predvidljiv i stabilan obim
saobraaja.
Kontroleri
Kontroleri
Postavljanje kontrolera:
Mjesto gdje se misli postaviti kontroler treba da zadovoljava
slijedee uslove:
Kontroleri
Povezivanje kontrolera:
Kablovska veza - Veliinu provodnika odreuje udaljenost
izmeu energetskog izvora i reguliranih kontrolera.
Radio veza - Radio regulacija se moe koristiti kada se centralni
predajnik moe povezati sa visokom antenom koja moe
obezbjediti odgovarajui signal u prijemnicima-kontrolerima.
Telefonske veze - Telefonske veze (fiksna i mobilna telefonija)
sve vie se koriste za povezivanje unutar velikih sistema. One
imaju niz prednosti kao to su:
sigurnost,
ekonominost,
predvidljivost trokova
Njihovo odravanje je jednostavno. Upotreba telefonskih veza
omoguava i primjenu raunara za regulacija saobraajnim
procesima.
Raunar
10
Raunar
Informacije o promijenjenim saobraajnim uslovima alju se u
upravljaki centar, gdje se analiziraju, ispituje mogunost
poboljanja, a u sluaju da se radi o novim saobraanim
uslovima spremaju se u bazu podataka kako bi se sljedei put
moglo odmah reagovati (upravljanje iz kontrolnog centra).
Sistem javnog gradskog prevoza moe svojim online ili offline
internim sistemom najave na semaforiziranoj raskrsnici djelovati
na saobraajnu ponudu. Video nadzor kritinih taaka
saobraajne mree moe detektirati poveanu saobraajnu
potranju pa e se izmjenjenim algoritmom regulacije u
upravljakom centru djelovati na poboljanje odvijanja javnog
prevoza - poboljat e se saobraajna ponuda.
11
Raunar
Na temelju analize saobraajne potranje putem senzora i detektora:
Lokalni ureaj alje povratnu informaciju u upravljaki ureaj grupe
ureaja. Ako je dolo do bitne promjene parametara strategije
regulacije podaci se distribuiraju u saobraajni raunar. Saobraajni
raunar prikuplja podatke iz svih upravljakih ureaja grupa. U
sluaju promjene strategije regulacije mogu se definirati nove grupe
ureaja i upravljaki ureaj grupe.
Na taj nain saobraajna ponuda se elastino prilagoava
saobraajnoj potranji. Ovakva tehnologija regulacije preporuuje se
za podruja visokog urbaniteta i intenzivnih saobraajnih situacija.
12
Raunar
Lokalni ureaj danas je mikroprocesorskog tipa. Za njega se
odreuje:
tehnologija izvedbe
nain komunikacije
logika rada
modovi rada
nain regulacije
nain prikljuenja na ureaje vieg nivoa
upravljaka ploa
kapacitet ureaja
kapacitet radne memorije
karakteristike zatitnog ormaria
napajanje
maksimalna snaga pojedine signalne grupe
okruenje (atmosferske prilike)
detektorska logika
13
Raunar
Oprema za prikupljanje ulaznih veliina moe biti:
Raunar
15
Raunar
16
Raunar
Sistem se sastoji od ureaja za prikupljanje podataka koji su elektronski
povezani sa centralnim serverom. Server obrauje podatke prikupljene
sistemom senzora, a zatim alje odgovarajue informacije vozaima i
osoblju u saobraajno-operativnom centru.
Saobraaj na putu se konstantno nadzire
pomou saobraajnih senzora koji su
postavljeni na svakih 500-1000 m puta.
Zatvoreni sistem kamera, koje su postavljene
na priblino svakom kilometru puta, alje
saobraajno-operativnom centru snimke puta u
realnom vremenu. Ti podaci o brzini kretanja
vozila, nagomilavanju vozila, duini toka i
eventualnim incidentima se informacionim
sistemom za prikupljanje podataka alje
saobraajno operativnom centru
17
Raunar
Nakon pristiglih informacija centralni server obrauje pristigle podatke i
na osnovu serije predefinisanih scenarija odabira poruku koja e biti
emitovana. Ona moe biti odabrana automatski ili manualno, a takoe,
osoblje moe kreirati potpuno novu poruku.
Identifikacija incidentnih situacija se
vri manualno, nadzorom pristiglih
snimaka od strane strunog osoblja
u saobraajno operativnom centru.
Operater tada na osnovu realnih
slika aktivira adekvatne slube
(policija, auto-moto savez, hitna
pomo)
ime
se
izbegavaju
preobimne akcije u sluajevima
kada za njima nema potrebe.
Saobraajno operativni centar
18
Raunar
Bez obzira na to kakav se raunarski sistem koristi u razvoju, arhitektura za
regulacija se sastoji od :
Upravljaki centar
Sistem za prijenos informacija
Spoljne jedinice
Raunar
Komandni centar ima ulogu :
Praenje saobraajnih procesa
regulacija saobraajnim tokovima
Raunar
Reim rada semafora opisan je, dakle vremenskim planom signala-VPS dakle
definira :
Postave signala
Raspored njihovog pojavljivanja
Vrijeme njihovog trajanja u toku ciklusa
Kontroler je u stanju izvriti vie od VPS-ova, a njihov je izbor odreen vremenom
u toku dana, odnosno aktualnim zahtjevima u saobraaju.
Raunar
Strategija lokalne adaptacije (Eng.-''local adaptive mode'')-na datoj raskrsnici
u datom vremenskom razmaku realizira se jedan od VPS-ova, ima ih 15-30,
ali ne u ovisnosti o dobu dana nego o trenutnoj saobraajnoj situaciji, a na
bazi podataka koji se dobijaju od detektora. Iz skupa VPS bira se jedan prema
kojem se vri regulacija.
Lokalni kontroler - ima kljunu ulogu u automatiziranom saobraajnom
procesu, on prima informacije od detektora i prosljeuje ih ka viim nivoima
regulacije. Obraene informacije u formi komandnih signala prenose se s ovih
nivoa do kontrolera koji ih prima, i u skladu s njima vri uspostavljanje reima
signala na raskrsnici. Pored toga kontroler ima mogunost regulacije neovisno
o nadreenim nivoima regulacije-lokalno regulacija raskrsnicom.
Konvencionalni kontroler - Veliki broj sloenih, ranije relejnih a kasnije
elektronikih krugova, trajanje signala odreuje se potenciometrom, diodnim
matricama ili preklopnicima. Ovakvim pristupom broj modula raste sa brojem
signalnih grupa. Ukoliko se ukae potreba za promjenom naina regulacije to
moe da se izvri samo sa preureivanjem ureaja. Dakle lokalni kontroler je
projektiran samo za dato mjesto (raskrsnicu).
22
Raunar
Sve pomenute funkcije se mogu izvesti pomou mikroprocesora, a takvi su
kontroleri novije generacije.
Hijerarhijska struktura regulacijen:
23
Raunar
Centralizirana struktura :
Raunar upravlja zasebno sa svakim signalnim pojmom, a sve informacije se
obrauju na nivou raunara. Lokalni kontroler ima funkciju izvrnog organa.
Ovakvim pristupom se poveava stepen decentralizacije, a samim time raste
uloga kontrolera.
Kod decentraliziranih sistema VPS su smjeteni u lokalnim kontrolerima
(mikroprocesori), a raunar na osnovi primjenih informacija vri :
24
U prvoj fazi autobus se pribliava dionici puta na kojoj se nalazi taka Pd. Ta
taka predstavlja taku detekcije.
U sljedeoj fazi bitnu ulogu ima generator prioritetnog zahtjeva (eng.- The
Priority
Request Generator). To je ureaj koji je obavjeten od strane
dolazeeg autobusa i alarma kontrolnog saobraajnog sistema da vozilo treba
da dobije prioritet.
26
27
28
Nadzorni sistem,
Identifikator vozila,
Procjena stanja kanjenja i plana,
Optimizacija signalnog vremena,
regulacija saobraajnim signalima.
31
32
33
34
35
Biciklisti i pjeaci
Detektovanje pjeaka i biciklista moe uveliko poveati sigurnost, udobnost i
efikasnost transportnog sistema.Postoji nekoliko tehnologija koje slue za detekciju
pjeaka i biciklista. Neke od ve pomenutih tehnologija tehnologija su:
Mikrotalasi
Ultrazvuni i zvuni detektori
Infracrveni detektori
Video senzori
Piezoelektriki
Sve ove tehnologije su jako dobre u detekciji i razlikovanju pjeaka i
biciklista, npr. mikrotalasni i infracrveni detektori automatski detektuju
prisustvo pjeaka u zoni koju pokrivaju.
36
Biciklisti i pjeaci
37
Biciklisti i pjeaci
Optimizacija i reoptimizacija
39
Optimizacija i reoptimizacija
40
Optimizacija i reoptimizacija
Analiza efikasnosti
Podaci iz senzora se prenose na raunar. Na osnovu ovih podataka,
modela koji simulira odvijanje saobraajnih tokova u datoj mrei, te
usvojenje kriterijumske funkcije procjenjuje se efikasnost ovog
sistema. Ukoliko je efikasnost optimalna, ne vri se intervencija na
sistem, nego se obavlja postupak skeniranja podataka iz senzora.
Lokalna reoptimizacija
Ako je optimalni reim naruen, vri se ispitivanje da li je poremeaj
lokalnog karaktera, odnosno na nivou individualne raskrsnice. Ako
jeste, vri se lokalna reoptimizacija, koja podrazumjeva intervenciju
(regulaciju) na nivou duine ciklusa, splitova i offseta na
odgovarajuim
individualnim
raskrsnicama
mree.
Efekat
intervencije mora biti povoljan i za cijeli sistem.
41
Optimizacija i reoptimizacija
Reoptimizacija mree
Ako smetnja nije lokalnog karaktera, vri se reoptimizacija sistema u
cijelini. Ukoliko je identifikovana situacija, unaprijed planirana,
primijenjuje se ve definirani plan intervencije, a ako identifikovana
situacija nije unaprijed planirana, vri se on-line reoptimizacija. Na
osnovu tehnike simulacija i metode matematikog programiranja
raunaju se nove vrijednosti za splitove, offset-e i ciklus za sve
raskrsnice mree.
42
44
1.1)
ADA-LHOVRA
45
47
48
49
50
53
54
55
ADA- Infrastruktura
CCTV je televizijski sustav kod kojeg signal nije javno distribuiran, a namijenjen
je ogranienom broju korisnika. Tehnologija je prvi puta primijenjena ezdesetih
godina dvadesetog stoljea i vrlo brzo se mijenja zahvaljujui prednostima koje
pruaju nove informatike tehnologije.
Uloga koju ima CCTV sustav je mogunost nadzora. CCTV je postala dio naeg
ivota jer gdje god se nalazi velika je vjerovatnoa da vas netko posmatra preko
nje.
Vrlo velika upotreba CCTV-a je sa svrhom nadzora radi poveane sigurnosti svih
nas no meutim pitanje kontinuiranog nadzora je i pitanje ljudskih prava i prava
radnika. Upotreba takvog sistema radi kontrole produktivnosti je izravno
zadiranje u ljudska prava oprkos tome to se poslodavci pravdaju da je to
ponajprije namijenjeno spreavanju kraa i poveanju produktivnosti radnika.
56
ADA- Infrastruktura
CCTV se takoer koristi i u saobraaju, zbog poveanja sigurnosti u saobraaju
te kontrole saobraajnog toka. Broj CCTV kamera je u stalnom porastu, no
povean broj kamera oteava posao operaterima koji ne mogu kvalitetno
obavljati posao zbog poveanog broja informacija. Stoga je budunost CCTV u
saobraajnim sistemima koji e paravovremeno upozoriti na incidentnu
situaciju.
57
ADA- Infrastruktura
Umreavanje video sustava
Dananji CCTV sigurnosni sistemi i mreni sistemi povezani su vie nego ikada.
Termin kao Video preko IP, IP server, mreni prenos i propusnost svugdje se
izgovaraju. Integracija sistema za zapis slike u kompleksnu mreu, udaljena
konfiguracija i udaljena kontrola postaju sve vaniji.
58
Gubitak vremena,
Smanjenje udobnosti i produktivnosti prevoza,
Stvaranje zaguenja i zastoja.
61
ADA- Infrastruktura
Elektronski sistem naplate -ETC (Electronic toll colection)
ADA- Infrastruktura
65
ADA- Infrastruktura
66
ADA- Infrastruktura
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
69
70
71
74
75
sistema za detekciju
pospanosti vozaa
Nadzor i regulacija u EU
Prvi istraivaki program pokrenut je u Europi 1987 godine, pod nazivom
PROMETHEUS (Programme for European Traffic System with Highest
Efficiency and Unprecented Safety)- Program za Europski saobraaj sa
najviom efikasnou i novom bez presedana bezbjednou". Koncepti
programa PROMETHEUS su:
Nadzor i regulacija u EU
Pored spomenutih razvijeni su i programi pod nazivima DRIVE I i DRIVE II
(Dedicated Road Infrastructure for Vehicle Safety in Europe)-Program putne
infrastrukture posveen bezbjednosti saobraaja u Europi. Razvojna podruja
programa DRIVE su:
Danas
se korisnicima saobraajnih usluga unutar EU nudi est
regionalnih projekata koji pokrivaju Europu, a nazivaju se ARTS,
CENTRICO, CORVETTE, SERTI, STREETWISE i VIKING a treba da se
integrie i sedmi regionalni projekt pod nazivom CONNECT za nove
lanice Unije. Svi nabrojani projekti izrauju se u sklopu Euro-regionalnog
projekta koji financira Europska komisija.
81
Nadzor i regulacija u EU
Euro-regionalni projekti
82
Nadzor i regulacija u EU
VIKING projekat ukljuuje partnere iz Norveke, vedske, Finske, Danske i pet
mikro-regija u Sjevernoj Njemakoj. Projekat je zapoeo 1996. godine,
osnivanjem mree za razmjenu saobraajnih informacija na TERN (Trans
European Road Network) mrei te uspostavljanjem i primjenom neophodne
tehnologije za razmjenu informacija. Projekat ima pet glavnih zadataka:
1) Nadziranje cestovne infrastrukture i saobraaja,
2) Izgradnja informacijsko-komunikacijske strukture,
3) Menadment saobraaja,
4) Saobraajno-informacijske usluge za korisnike,
5) Uvoenje interoperabilnosti u smislu olakanja naplate cestarine u
podrujima zemalja-partnera.
83
Nadzor i regulacija u EU
Nadzor i regulacija u EU
CENTRICO : kao Euro-regionalni projekat implementira ITS sisteme u svrhu
poboljanja usluge na TERN (Trans European Road Network) mrei, odnosno
zamiljen je kao saobraajno-informacijski sistem pruanja usluga saobraajnim
tokovima, tj. korisnicima infrastrukture (putnikom i teretnom saobraaju). U
sistemu CENTRICO obuhvaeno je priblino 100 miliona stanovnika June
Engleske, Nizozemske, Belgije, Zapadne Njemake, Luksemburga i Sjeverne
Francuske
85
Nadzor i regulacija u EU
CENTRICO : Sistem se sastoji od osam podsistema, i to:
1) RMI - Road Monitoring Infrastructure, sistem nadzora infrastrukture
2) TIC - European Network of Traffic Centres, Europska mrea saobraajnih centara,
predstavlja vezu izmeu sistema prikupljanja saobraajnih podataka i sistema
regulacije saobraajem i infrastrukturom, te obavlja koordinaciju izmeu raznih
saobraajnih centara;
3) TMC - Traffic Management & Control, regulacija saobraajem i kontrola saobraaja, u
svrhu daljinskog voenja saobraaja i alternativnih pravaca;
4) TIS - Traveller Information Services, putnike-informacijske usluge;
5) FFM - Freight & Fleet Management, regulacija robom i teretnim voznim parkovima
6) EFC - Electronic Fee Collection, sistem elektronske naplate cestarine, u smislu unifikacije
naplate cestarine u Europi;
7) IEM - Incident & Emergency Handling, nezgode i hitne operacije, za potrebe spaavanja
ozlijeenih osoba na autocestama, te ublaavanje guvi i posljedica nezgoda;
8) HA - Horizontal Activities, povezivanje navedenih sistema u centar.
86
Nadzor i regulacija u EU
ARTS : (Advanced Road Telematics in the South-west) projekat zapoeo je s
radom 1997. godine te objedinjuje podruje Portugala, panjolske i June
Francuske. Svrha je koordinacija primjene regionalnih projekata objedinjavanja
telematike u jedinstveni sistem u cilju pruanja kvalitetnih saobraajnoinformacijskih usluga korisnicima infrastrukture. Krajnji cilj je brisanje granica u
svrhu vee saobraajne propusnosti. U programu se ne istie interoperabilnost kao
jedan od ciljeva.
87
Nadzor i regulacija u EU
SERTI : projekat udruuje partnere iz Francuske, Njemake, vicarske, Italije i
panjolske, pokriva 20 regija u pet zemalja, i ukljuuje vie od 5.000 km cesta
visoke razine uslunosti u TERN (Trans European Road Network) mrei. Glavni
ciljevi su informisati prije putovanja i za vrijeme putovanja korisnike cesta visoke
razine uslunosti o uslovima na cestama preko razliitih medija (RDS). Ciljevi su i
regulacija sistemima hitne medicinske i tehnike pomoi na cestama, kontrola i
regulacija saobraajnom infrastrukturom, te razmjena saobraajnih podataka.
88
Nadzor i regulacija u EU
STREETWISE : integrie cestovnu infrastrukturu Engleske, Walesa, kotske,
Sjeverne Irske i Irske. Cilj je poboljanje uslova putovanja i pruanje potrebnih
informacija na veini vanih cesta visoke razine uslunosti.
CORVETTE : predstavlja projekat koji vri integraciju saobraajnih sistema
Sjeverne Italije, Bavarske, Austrije i vicarske. Projekat je pod pokroviteljstvom
Europske komisije EC-ov MIP-TEMPO (Multiannual Indicative Programme-Trans
European inteligent Transportation Systems Project). Sam projekt Corvette
(Coordination and Validation of the deployment of advanced Transport telematics
system) startao je 1995 godine. Godine 2004 u program je ula i Slovenija, sistem
ima perspektivu da se proiri i istono, Osnovni ciljevi svrstani su u devet domena
i pripadajue poddomene, i to su:
Domena 1: Road Monitoring Infrastructures, kontrola cestovne infrastrukture.
Poddomene su:
a) Developing monitoring plans, razvoj kontrolnih sistema;
b) Fixed data capture stations and control systems, izgradnja stalnih stanica za
89
prikupljanje meteorolokih i saobraajnih podataka
Nadzor i regulacija u EU
c) Detektori meteorolokih uslova na cesti,
d) Induktivne petlje, video kamere, IR senzori
e) Mobile data capture stations and control systems, instaliranje mobilnih stanica za
prikupljanje navedenih podataka.
Nadzor i regulacija u EU
Domena 4: Data management for traveller information services, Poddomene su :
a) regulacija podacima za informiranje putnika;
b) Predvianje vremena putovanja na nacionalnom i meunarodnom nivou
c) Cestovni saobraajni i informativni znakovi (kontinuirani i nekontinuirani) i
postavljanje stalnih mjesta informiranja (npr. info-kiosci);
d) Navigacija i informacije preko ureaja ugraenim u samom vozilu,
e) Projekti bazirani na internetu i telekomunikacijama
f) Informacije prije putovanja i za vrijeme putovanja,
g) Mogui alternativni putevi
Domena 5: regulacija teretima i voznim parkovima (flotama). Poddomene su:
a) Analiza potreba za informacijama o ponudi i potranji prijevoznih kapaciteta;
b) Integracija saobraajnih podataka i podataka o logistikim informacijama
c) Informacije za specijalna, izvangabaritna vozila i opasne terete
d) Usluge za davatelje usluga savremenih transportnih tehnologija91
Multimodalni transport
Nadzor i regulacija u EU
Domena 6: elektronska naplata cestarine. Poddomena je:
Iizrada studija o zahtjevima i posljedicama implementacije elektronskog
sistema naplate cestarine.
Domena 7: Postupci pri sluaju opasnosti ili nastanku saobraajnih nesrea.
Poddomene su:
a) Sistem biljeenja saobraajnih nezgoda
b) Uvoenje alata za otkrivanje nezgoda i drugih opasnih situacija.
Domena 8: Povezivanje sistema. Sadri poddomene:
a) Sistem arhitekture
b) Razvijanje interoperabilnosti.
Domena 9: regulacija projektom.
92
Nadzor i regulacija u EU
CONNECT je projekat kojim se planira da se ukljue i nove lanice Europske
Unije: eka, Slovaka, Slovenija i Maarska. Europska Unija namjerava da kroz
ove projekte rijei saobraajne probleme u odreenim regijama. U dravama
Europske Unije javlja se velika potreba za razvojem kombinovanog prijevoza u
kopnenom, vodenom i zranom saobraaju. Tome idu u prilog sve vei
administrativni i privredni pritisci za prijevoz robe koritenjem eljeznice, kao
ekoloki i energetski najprikladnijeg kopnenog prijevoza, zahtjevi trita za
potpunom uslugom "od vrata do vrata";. koritenjem zranog saobraaja kao
najbreg prijevoza putnika i vodenog saobraaja kojim se poveava mobilnost
stanovnika na otocima i turista.
93
PITANJA
1.
2.
94
PITANJA
3. ta je uloga raunarskog centra?
4. Definisati tehnologije koje se koriste za regulaciju?
5. Objasniti rad sistema prioriteta tranzitnih signala kao na slici:
PITANJA
10. Objasniti na kojem principu radi sistem za optimizaciju dat na
slijedeoj slici :
96
PITANJA
11. ta je funkcija adaptivnih algoritama?
12. Na kojem principu radi ADA algoritam za -Automatsku prilagodbu
meteorolokim uslovima?
13. Koje su Glavne zadae Parkirnog sistema informisanja i
navoenja?
14. Objasniti koje su prednosti i nain rada sistema za automatsku
naplatu cestarine?
15. Prema funkciji koju obavljaju ADA sisteme moemo podijeliti na?
16. ta je funkcija Sistema za nadzor vozaa?
17. Da bi bili funkcionalni ADA sitemi bi trebali da?
97