PRAVNI INSTRUMENTI

ZA ZATITU OKOLIA I IVOTNE SREDINE

SADRAJ
I. UVOD..................................................................................... 3
II. ZAKONODAVSTVO ZATITE OKOLIA/ IVOTNE SREDINE U
KONTEKSTU PRISTUPANJA EUROPSKOJ UNIJI................................4
III. USTAVNOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE OKOLIA I IVOTNE
SREDINE...................................................................................6
1. Zatita okolia i ivotne sredine u ustavima Hrvatske, BiH, Srbije i
Crne Gore........................................................................................6
2. Zatita ustavnosti i zakonitosti propisa u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i
Crnoj Gori........................................................................................7
3. Ustavna tuba/alba/apelacija.....................................................10

IV. UPRAVNOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE OKOLIA I IVOTNE

SREDINE.................................................................................. 12
1. Upravni postupak i uspravni spor u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori
.....................................................................................................12
2. Sudjelovanje javnosti u upravnim postupcima o okoliu/ivotnoj
sredini i Arhuka konvencija...........................................................13
3. Sudjelovanja javnosti u upravnim postupcima o okoliu/ivotnoj
sredini u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori.......................................15

V. KAZNENOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE OKOLIA I IVOTNE

SREDINE.................................................................................. 17
1. Kaznena djela protiv okolia/ivotne sredine i prirode u Hrvatskoj,
BiH, Srbiji i Crnoj Gori.....................................................................17
2. Kazneni postupak i kaznena prijava u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj
Gori...............................................................................................18
3. Prekraji protiv okolia/ivotne sredine u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i
Crnoj Gori......................................................................................19

VI. GRAANSKOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE OKOLIA I IVOTNE

SREDINE.................................................................................. 21
1. Tuba zbog tetnih imisija i tuba radi smetanja posjeda..............21
2. Ekoloka tuba (Zahtjev da se ukloni opasnost tete)...................22
3. Represivni instrumenti ostvarivanja graanskopravne zatite
okolia i ivotne sredine.................................................................23

I. UVOD
Pravni instrumenti su vaan zagovaraki alat za nedravne aktere poput nevladinih
udruga kojim mogu utjecati na javnu politiku koja nije samo ono to pie u strategijama i
zakonima, ve i ono to dravne institucije i drugi akteri provode u praksi. Kad je rije o
okoliu tj. ivotnoj sredini, pravni instrumenti iz te domene su dio pravne grane koja se naziva
pravo okolia. To je vrlo mlada pravna grana koja je nastala u 70-tim godinama prolog
stoljea kada se moderno zakonodavstvo poelo baviti problematikom zatite okolia. Naime,
tek se tada poela posveivati kritina panja javnosti prema problemima zagaenja okolia
pa su politiari u razvijenim dravama pokuali pridobiti te glasae zakonodavnim
inicijativama, te se stoga i razdoblje od 1970. do 1980. godine naziva "dekadom zatite
okolia". Pravo okolia ne svrstava se niti u jednu tradicionalnu pravnu granu, ve elemente
prava okolia nalazimo u mnogim pravnim granama kao primjerice u normama ustavnog
prava, meunarodnog prava, kaznenog prava, upravnog prava, graanskog prava itd. Pravo
okolia je multidisciplinarna i opsena grana prava, koja je jo neistraena i koja se stalno
mijenja i razvija.
U ovoj publikaciji smo se fokusirali na pravo okolia u etiri drava regije: Hrvatska,
Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora. Iako meu dravama postoje brojne razlike i one su
u razliitim fazama EU integracije, meu te etiri drave postoje u pravnom smislu i brojne
slinosti jer su pravni temelji u velikoj mjeri naslijeeni iz bive zajednike drave, a okolino
zakonodavstvo meu dravama konvergira zbog usklaenja s okolinim zakonodavstvom
Europske unije. U publikaciji smo u isto vrijeme eljeli dati kratak komparativni pregled
najbitnijih dijelova prava okolia meu etiri drave, ali i sloiti prirunik o pravnim
instrumentima koji e sluiti udrugama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori u
njihovim lokalnim zagovarakim kampanjama za zatitu okolia i ivotne sredine.
Na poetku publikacije se opisuje pravo okolia u etiri drave u kontekstu pridruenja
EU zbog ega okolino zakonodavstvo konvergira meu dravama regije i sa dravama
lanicama EU. Nakon toga slijedi neto detaljniji pregled korisnih pravnih instrumenata za
zatitu okolia / ivotne sredine iz ustavnopravne domene jer upravo iz ustava zemlja
proizlaze svi nii okolini pravni propisi. Nakon ustavnopravnih instrumenata slijedi prikaz
pravnih instrumenata upravnog prava koje udruge za zatitu okolia / ivotne sredine najvie
koriste u praksi. Zatim slijedi pregled pravnih instrumenata iz kaznenog prava koji
predstavljaju zadnju pravnu liniju obrane tj. zatite okolia / ivotne sredine, ali ih ekoloke
nevladine organizacije sve vie koriste iako se radi o relativno novim pravnim instrumentima.
Na kraju publikacije se daje kratak pregled pravnih instrumenata iz graanskopravne domene
koje udruge koriste moda i najmanje jer je koritenje ovih pravnih instrumenata obino
povezano s visokim pravnim trokovima.
Ova publikacija je nastala kao dio projekta "Mree zagovarakih nevladinih
organizacija za odrivo koritenje energije i prirodnih resursa na Zapadnom Balkanu i Turskoj
- ETNAR". Nadamo se da e publikacija pomoi nevladinim organizacijama Hrvatske, Bosne
i Hercegovine, Srbije i Crne Gore u zagovaranju zatite okolia / ivotne sredine te odrivog
upravljanja energijom i prirodnim resursima. Pravni instrumenti mogu biti moan alat za
zagovarake ekoloke nevladine organizacije ukoliko znaju kako i kada koristiti te
instrumente.

II. ZAKONODAVSTVO ZATITE OKOLIA/ IVOTNE

SREDINE U KONTEKSTU PRISTUPANJA
EUROPSKOJ UNIJI
Zatiti okolia/ivotne sredine na razini Europske unije pridaje se veliki znaaj, pa su
tako i ciljevi i naela provedbe politike zatite okolia/ivotne sredine utvreni su u samom
Ugovoru o EZ-u (Glava XIX). Provedba politike zatite okolia/ivotne sredine temelji se na:
naelu opreza i naelu preventivnog djelovanja, integraciji zatite okolia/ivotne sredine u
sve druge razvojne politike, naelu oneiiva plaa, sprjeavanju oneienja na samom
izvoru, zajednikoj odgovornosti i promicanju odrivog razvoja.
Kada neka drava odlui postati lanicom EU, mora ispuniti odreene kriterije za
lanstvo. To su: Politiki kriterij postii stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju,
vladavinu prava, potivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaanje ciljeva Unije;
Gospodarski kriterij - uspostaviti djelotvorno trite gospodarstva te sposobnost trinih
imbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i trinim zakonima unutar EU;
Administrativni kriterij - prilagoditi odgovarajue administrativne strukture s ciljem
osiguranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju, te Pravni kriterij koji ukljuuje
usvajanje cjelokupne pravne steevine EU, te provedbu i primjenu iste. U ovom priruniku
osvrnut emo se samo na pravni kriterij potreban za lanstvo u EU povezan sa zatitom
okolia/ivotne sredine.
Dakle, kako bi postala drava lanica EU, drava kandidat mora prihvatiti cjelokupnu
pravnu steevinu zajednice, ili Acquis Communautaire. Termin je francuskog porijekla i
doslovan prijevod bio bi "ono to je usuglaeno". Acquis ukljuuje propise, direktive, odluke i
smjernice, i stalno se mijenja i dopunjuje s ciljem poboljanja kvalitete ivota graana EU.
Kako raste EU legislativa, tako se acquis iri, a bitno je i napomenuti da usklaivanje s
pravnom steevinom EU zahtijeva i znatna ulaganja od zemlje kandidata koja mora svoje
institucije, administrativne i pravosudne sustave uskladiti s EU standardima na dravnoj i na
niim razinama vlasti. Svaka zemlja samostalno odluuje na koji nain e to uiniti, no mora
uvjeriti EU da je sposobna provesti pravnu steevinu EU to podrazumijeva koordinaciju
izmeu mnogih institucija na svim razinama vlasti.
Za potrebe pregovora s Hrvatskom ( i Turskom) o pristupanju EU, pravna steevina
bila je podijeljena na 35 Poglavlja. Politika zatite okolia obraena je u Poglavlju 27, i ima
za cilj promoviranje odrivog razvoja i zatitu okolia za dobrobit sadanjih i buduih
generacija u zemljama lanicama i zemljama kandidatima. Poglavlje 27 Okoli, jedno je od
administrativno, financijski i pravno najzahtjevnijih poglavlja, te se sastoji od niza vanih
pravnih akata koji se odnose na 8 irokih kategorija: horizontalna legislativa, kvaliteta voda i
zraka, gospodarenje otpadom, zatita prirode, industrijsko oneienje i upravljanje rizicima,
kemikalije i genetski modificirani organizmi, buka i umarstvo. Svaka od tih 8 kategorija
sadri u sebi niz propisa koje zemlja kandidat mora uklopiti u svoje zakonodavstvo. Vrsta
propisa koja se najee spominje kao dio EU legislative su uredbe i direktive, pa emo
ukratko pojasniti kakva je to vrsta propisa. Uredbe (Regulations) su akti ope primjene koji
obvezuju u cijelosti i izravno su primjenjivi u dravama lanicama jer je njihova svrha
ujednaavanje prava drava lanica. Uredbe se dakle ne ugrauju u nacionalno pravo, ve se
4

primjenjuju izravno kao europski akti temeljem objave u slubenom listu EU. Obino zemlje
kandidati samo usvoje zakon koji potvruje stupanje na snagu neke uredbe, jer je to vrsta
propisa koji zamjenjuje nacionalne pravne norme, tovie drave su obvezne ukinuti do tada
postojee norme svog pravnog poretka koje su u koliziji s uredbama. Direktive (Directives)
su akti koji, u pogledu rezultata koji se njima ostvaruju, obvezuju svaku dravu lanicu kojoj
su upueni, ali ostavljaju nacionalnim vlastima izbor sadraja i forme (novi zakon, izmjena
zakona, podzakonski akt i sl.) kako e te rezultate (ciljeve) postii. One slue pribliavanju, a
ne potpunom ujednaavanju internih prava drava lanica.
Obino svaka od gore spomenutih 8 kategorija ima jedan krovni propis primjerice
okvirnu direktivu ili uredbu, te niz sektorskih direktiva kojima se detaljnije ureuju pojedine
potkategorije. Primjerice, kategorija gospodarenja otpadom obuhvaa Okvirnu direktivu o
otpadu (2008/98/EZ), ali i dodatnu opirnu legislativu o odlagalitima otpada, odvozu i
brojnim posebnim vrstama otpada (baterije i akumulatori, end-of-life vozila, otpadna
elektrina i elektronika oprema, ambalaa i ambalani otpad i sl).
Horizontalno zakonodavstvo EU, kojim emo se baviti u nastavku ovog prirunika,
obuhvaa ak 3 velike direktive: Direktiva o procjeni utjecaja na okoli (EIA) (2011/92/EU),
Direktiva o stratekoj procjeni utjecaja na okoli (SEA) (2001/42/EC), te Direktiva o pristupu
informacijama o okoliu (2003/4/EZ). Direktiva EIA zahtijeva identifikaciju i procjenu
izravnih i neizravnih uinaka javnih i privatnih projekata na ljudima, ivotinjama i biljkama,
zemlji, vodi, zraku, klimi, materijalnim dobrima i kulturnoj batini. S druge strane, Direktiva
SEA je proces u kojem je cilj procijeniti i smanjiti ili eliminirati mogue znaajne uinke
planova i programa na okoli. I na kraju, Direktiva 2003/4/EZ o pristupu informacijama o
okoliu propisuje naela u pravu na pristup informacijama o okoliu i regulira dostupnost
informacija o okoliu i irenju tih informacija u javnosti.
Iz svega prethodno navedenog jasno je kako je Poglavlje okoli izuzetno veliko i
zahtjevno podruje, te obzirom na stalne promjene legislative rad na tom podruju ne prestaje
niti kad drava postane lanica EU. Trenutno je iz podruja EU legislative vezane za okoli na
snazi 802 propisa. Tome se moe pribrojiti jo 25 propisa koji se bave zatitom ivotinja, pa
jo 184 propisa vezana za zdravlje ljudi, a da jo nismo niti spomenuli legislativu koja ureuje
pitanja transporta, energetike i drugo. Naime, kako smo na poetku naveli jedno od naela EU
politike zatite okolia/ivotne sredine jest integracija zatite okolia/ivotne sredine u sve
druge razvojne politike, to EU, barem u zakonodavnom smislu, zaista i provodi.

III. USTAVNOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE

OKOLIA I IVOTNE SREDINE
Ukoliko slijedimo hijerarhiju pravnih propisa, logino je zapoeti pregled pravnih
instrumenata zatite okolia i ivotne sredine pregledom pravnih instrumenata iz
ustavnopravne domene prava okolia tj. ivotne sredine. Ustavnopravno ureenje zatite
okolia/ivotne sredine u pojedinoj zemlji je vano jer zakonske i druge norme moraju biti
posve usklaene s ustavom kao najviim pravnim aktom neke zemlje. Ustavnopravna zatita
obuhvaa odluivanje o suglasnosti zakona s ustavom, o suglasnosti drugih propisa s ustavom
i zakonom, te o suglasnosti zakona s meunarodnim ugovorima, a obuhvaa i odluivanje o
ustavnim tubama/albama/apelacijama.

1. Zatita okolia i ivotne sredine u ustavima Hrvatske,

BiH, Srbije i Crne Gore
Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora imaju za razliku od nekih drugih drava
kodificirane pisane ustave no u njima je na poneto razliite naine ureeno pitanje zatite
okolia i ivotne sredine.
U Hrvatskoj je zatita okolia stavljena u kategoriju najviih vrednota ustavnog
poretka. lanak 3. Ustava definira "ouvanje prirode i ovjekova okolia" kao najviu
vrednotu ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava. lanak 50.
Ustava kae "poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom
radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja
ljudi". Isto tako jasno je propisana odgovornost drave za zatitu okolia jer lanak 69.
Ustava kae "drava osigurava uvjete za zdrav okoli" no isti lanak kae i "svatko je duan, u
sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveivati zatiti zdravlja ljudi, prirode i
ljudskog okolia." O zatiti ustavnosti se brine Ustavni sud Republike Hrvatske.
U Srbiji zatita ivotne sredine nije uvrtena u kategoriju najviih ustavnih vrednota
jer one nisu posebno definirane u Ustavu. Meutim, na ustavni rang je stavljeno pravo na
zdravu ivotnu sredinu pa tako lanak 74. Ustava glasi "svako ima pravo na zdravu ivotnu
sredinu i na blagovremeno i potpuno obavjetavanje o njenom stanju" Iz ove formulacije
proizlazi zanimljivost da je uz pravo na zdravu ivotnu sredinu na ustavni rang postavljeno i
pravo na informiranje o stanju ivotne sredine. Ponovno je primarni nosilac obaveze zatite
ivotne sredine drava uz odgovornost svih da tite ivotnu sredinu pa isti lan nastavlja
"svako, a posebno Republika Srbija i autonomna pokrajina, odgovoran je za zatitu ivotne
sredine". Isto kao i u sluaju hrvatskog ustava lanak 83 kae kako se poduzetnitvo moe
ograniiti zakonom radi zatite ivotne sredine i prirodnih bogatstava. O zatiti ustavnosti se
brine Ustavni sud Republike Srbije.
U Crnoj Gori zatita ivotne sredine uiva osobito veliku ustavnopravnu zatitu to
proizlazi iz injenice da lanak 1. Ustava Crnu Goru definira meu ostalim i kao ekoloku
dravu. Ustav Crne Gore propisuje u lanku 23. da "svatko ima pravo na zdravu ivotnu
sredinu". Iako je ovo pravo po svojoj prirodi ekonomskosocijalno pravo, ustavotvorac ga je
postavio u dijelu zajednikih odredbi o ljudskim pravima i slobodama rukovoen lankom 1.
te zbog toga to ovo ope pravo u bitnoj mjeri utjee na ostvarivanje nekih drugih prava i
ograniava njihovo vrenje. Isti lanak Ustava propisuje kao u sluaju srpskog ustava da
"svako ima pravo na blagovremeno i potpuno obavjetavanje o stanju ivotne sredine" no
dodaje jo dva prava iz Arhuke konvencije "na mogunost utjecaja prilikom odluivanja o
pitanjima od znaaja za ivotnu sredinu i na pravnu zatitu ovih prava". Isti lanak kao i u
sluaju ustava Hrvatske i Srbije propisuje da "svatko je, a posebno drava, duan uvati i
6

unaprjeivati ivotnu sredinu". lanak 59. kao i u sluaju ustava Hrvatske i Srbije propisuje
da se sloboda poduzetnitva moe ograniiti radi zatite ivotne sredine i prirodnih
bogatstava. O zatiti ustavnosti se brine Ustavni sud Crne Gore.
U Bosni i Hercegovini zatita okolia i ivotne sredine ne uiva izravnu ustavnopravnu
zatitu na razini drave jer Ustav BiH ne spominje pravo na zdrav okoli i ivotnu sredinu niti
njihovu zatitu. Treba naglasiti da Ustav BiH ne regulira ovo pitanje jer ono nije u nadlenosti
institucija koje djeluju na dravnoj razini, odnosno na razini BiH. Zatita ivotne sredine i
okolia je predmet reguliranja ustava entiteta, iako Ustav Federacije BiH niti ustavi 10
kantona u FBiH nisu dali konkretnu definiciju prava na okoli. Jedino Ustav Republike
Srpske definira ovo pravo u lanku 35. i kae kako "ovjek ima pravo na zdravu ivotnu
sredinu". Za razliku od ustava Hrvatske, Srbije i Crne Gore ne propisuje se posebna
odgovornost drave niti entiteta za osiguravanje tog prava te se u istom lanku kae "svako je,
u skladu sa zakonom, duan da u okviru svojih mogunosti titi i unapreuje ivotnu sredinu".
O zatiti ustavnosti se na dravnoj razini brine Ustavni sud Bosne i Hercegovine, a na
entitetskoj razini Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine te Ustavni sud Republike
Srpske.

2. Zatita ustavnosti i zakonitosti propisa u Hrvatskoj,

BiH, Srbiji i Crnoj Gori
U Hrvatskoj Ustavni sud odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti
drugih propisa s Ustavom i zakonom, te o suglasnosti zakona s meunarodnim ugovorima.
Postupak ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom se moe pokrenuti na 3
naina: zahtjevom od strane ovlatenih institucija, rjeenjem Ustavnog suda na prijedlog bilo
koje fizike i pravne osobe te inicijativom samog Ustavnog suda.
Ovlatenici zahtjeva za pokretanje postupka ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti su
jedna petina zastupnika Hrvatskog sabora, radno tijelo Hrvatskog sabora, predsjednik
Republike Hrvatske, Vlada (glede podzakonskih propisa, ali ne i zakona), Vrhovni sud ili
drugi sud (ukoliko se pitanje ustavnosti i zakonitosti javi u postupku pred sudovima), puki
pravobranitelj te predstavnika tijela jedinica lokalne ili podrune samouprave (u stvarima iz
podruja ustrojstva, djelokruga ili financiranja lokalne vlasti). Ustavni sud o zahtjevu mora
rijeiti po hitnom postupku u roku od 30 dana. Svatko tj. svaka fizika i pravna osoba moe
Ustavnom sudu uputiti prijedlog da se pokrene postupak ocjenjivanja suglasnosti zakona s
Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. Ustavni sud na sjednici
odluuje rjeenjem hoe li prihvatiti prijedlog i pokrenuti postupak, a zapoeti e postupak
najkasnije u roku od godine dana od podnoenja prijedloga.
Zahtjev i prijedlog za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih
propisa s Ustavom i zakonom mora sadravati: oznaku odredbi ija se ustavnost, odnosno
zakonitost osporava, oznaku odredbi Ustava ili zakona za koje se u zahtjevu tvrdi da su
povrijeene, razloge zbog kojih se tvrdi da osporeni propis nije suglasan s Ustavom, odnosno
zakonom, te potpis i peat podnositelja zahtjeva. U zahtjevu podnositelj moe navesti i druge
injenice od znaenja za ocjenu stvari, kao i svoje miljenje o tome treba li osporeni propis
ukinuti ili ponititi. Uz zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti
drugog propisa mora se priloiti osporavani akt. Ustavni sud moe odluiti da, do donoenja
konane odluke, privremeno obustavi izvrenje pojedinanih akata ili radnji koje se
poduzimaju na temelju zakona ili drugog propisa ija se ustavnost ocjenjuje ukoliko bi
posljedice u sluaju izvrenja bile teke i nepopravljive.
Ukoliko se zakon odlukom Ustavnog suda proglasi neustavnim ukida se! Ukoliko je
neki drugi propis (podzakonski akti) neustavan ili nezakonit - ukida se ili ponitava (prestaje
vaiti od donoenja). Pravne posljedice ukidanja/ponitenja su takve da svatko kome je
povrijeeno pravo pravomonim aktom donesenim na temelju ukinutog ili ponitenog
propisa ili zakona ima pravo traiti od nadlenog tijela izmjenu tog pojedinanog akta.
Prijedlog se moe podnijeti u roku od 6 mjeseci od objave odluke Ustavnog suda ako od
7

dostave onog pojedinanog akta kojim je postupak pravomono okonan do podnoenja

zahtjeva za ocjenu ustavnosti u povodu kojeg je ukinut zakon ili drugi propis nije prolo vie
od godinu dana, a ako je propis poniten 2 godine.
U Srbiji Ustavni sud odluuje o ocjeni suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti
drugih opih akata s Ustavom i zakonom, te o suglasnosti zakona s meunarodnim
ugovorima. Slino kao u Hrvatskoj postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti se moe pokrenuti
na 3 naina: prijedlogom od strane ovlatenih predlagaa, rjeenjem Ustavnog suda na
inicijativu bilo koje fizike i pravne osobe te samoinicijativom Ustavnog suda.
Za razliku od Hrvatske ovlatene institucije koriste prijedlog da pokrenu postupak
ocjenjivanja ustavnosti ili zakonitosti, a sve druge fizike i pravne osobe imaju pravo da upute
inicijativu Ustavnom sudu i predloe mu da se pokrene isti postupak. Institucije ovlatene da
prijedlogom pokrenu postupak za ocjenjivanje ustavnosti ili zakonitosti opeg akta su slini
kao u Hrvatskoj no manje precizno odreeni. Ovlateni predlagai su dravni organi, organi
autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave te 25 narodnih poslanika. Svako pravno
ili fiziko lice ima pravo na inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i
zakonitosti Ustavni sud na sjednici odluuje rjeenjem hoe li prihvatiti inicijativu i pokrenuti
postupak.
Prijedlog i inicijativa za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti mora
sadravati: naziv opeg akta ija se ustavnost ili zakonitost osporava; naziv i broj slubenog
glasila u kome je opi akt objavljen, ako je objavljivanje izvreno u slubenom glasilu;
oznaku odredbe ili odredaba opeg akta ija ustavnost ili zakonitost se osporava; odredbe
Ustava, odnosno zakona u odnosu na koje se osporava ustavnost ili zakonitost opeg akta;
razloge osporavanja i druge podatke od znaaja za ocjenjivanje ustavnosti ili zakonitosti
osporenog opeg akta; prijedlog, odnosno zahtjev kako da se odlui; podatke o predlagau,
odnosno podnosiocu inicijative; potpis predlagaa, odnosno podnosioca inicijative. Ako opi
akt ija se ustavnost ili zakonitost osporava nije objavljen u slubenom glasilu, uz prijedlog se
prilae i ovjereni prijepis tog akta. Ustavni sud moe do donoenja konane odluke i pod
uslovima odreenim zakonom, obustaviti izvrenje pojedinanog akta ili radnje poduzete na
osnovu zakona ili drugog opeg akta iju ustavnost ili zakonitost ocjenjuje.
Zakon ili drugi opi akt koji nije suglasan Ustavu ili zakonu prestaje da vai danom
objavljivanja odluke Ustavnog suda. Svako kome je povrijeeno pravo konanim ili
pravomonim pojedinanim aktom, donijetim na osnovu zakona ili drugog opeg akta, za
koji je odlukom Ustavnog suda utvreno da nije u suglasnosti s Ustavom, opeprihvaenim
pravilima meunarodnog prava, potvrenim meunarodnim ugovorima ili zakonom, ima
pravo da trai od nadlenog organa izmjenu tog pojedinanog akta, u skladu sa pravilima
postupka u kome je pojedinani akt donesen. Prijedlog za izmjenu konanog ili pravomonog
pojedinanog akta, donijetog na osnovu zakona ili drugog opeg akta, za koji je odlukom
Ustavnog suda utvreno da nije u suglasnosti sa Ustavom, opeprihvaenim pravilima
meunarodnog prava, potvrenim meunarodnim ugovorima ili zakonom, moe se podnijeti u
roku od 6 mjeseci od dana objavljivanja odluke ako od dostavljanja pojedinanog akta do
podnoenja prijedloga ili inicijative za pokretanje postupka nije proteklo vie od 2 godine.
U Crnoj Gori Ustavni sud odluuje o ocjeni suglasnosti zakona s Ustavom, o
suglasnosti drugih opih akata s Ustavom i zakonom, te o suglasnosti zakona s meunarodnim
ugovorima. Slino kao u Hrvatskoj, a isto kao u Srbiji postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti
se moe pokrenuti na 3 naina: prijedlogom od strane ovlatenih predlagaa, rjeenjem
Ustavnog suda na inicijativu bilo koje fizike i pravne osobe te samoinicijativom Ustavnog
suda.
Slino kao u Srbiji ovlateni predlagai koji mogu podnijeti prijedlog kojim se
pokree postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti su sud, drugi dravni organ, organ lokalne
samouprave i pet poslanika. Isto kao u Srbiji svaka fizika i pravna osoba moe podnijeti
inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, koja se podnosi
8

ovlatenom predlagau pred Ustavnim sudom ili samom Ustavnom sudu, a o emu e Ustavni
sud odluiti rjeenjem. .
Prijedlog, odnosno inicijativa za ocjenu suglasnosti zakona sa Ustavom i potvrenim i
objavljenim meunarodnim ugovorima ili drugih propisa sa Ustavom i zakonom sadri: naziv
zakona, odnosno drugog propisa, oznaku odredbe, naziv i broj slubenog lista u kome je
objavljen, razloge na kojima se prijedlog, odnosno inicijativa zasniva, kao i druge podatke od
znaaja za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. U toku postupka Ustavni sud moe narediti da se
obustavi izvrenje pojedinanog akta ili radnje koji su poduzeti na osnovu zakona, drugog
propisa ili akta ija se ustavnost i zakonitost ocjenjuje, ako bi njihovim izvrenjem mogle
nastupiti neotklonjive tetne posljedice.
Ustav odreuje da danom objavljivanja odluke Ustavnog suda prestaje vaiti zakon za
koji je utvreno da nije u suglasnosti sa Ustavom i potvrenim i objavljenim meunarodnim
ugovorom, odnosno drugi propis za koji je utvreno da nije suglasan sa Ustavom i zakonom.
Isto kao u Srbiji svatko kome je povrijeeno pravo konanim ili pravomonim
pojedinanim aktom, donijetim na osnovu zakona ili drugog propisa za koji je po njegovoj
inicijativi odlukom Ustavnog suda utvreno da nije bio ili da nije u suglasnosti s Ustavom,
potvrenim i objavljenim meunarodnim ugovorima ili zakonom, ima pravo da trai od
nadlenog organa izmjenu tog pojedinanog akta. Prijedlog za izmjenu konanog ili
pravomonog pojedinanog akta, donijetog na osnovu zakona ili drugog propisa za koji je
odlukom Ustavnog suda utvreno da nije bio ili nije u suglasnosti s Ustavom, potvrenim i
objavljenim meunarodnim ugovorima, odnosno zakonom moe se podnijeti u roku od 6
mjeseci od dana objavljivanja odluke, ako od dostavljanja pojedinanog akta do podnoenja
inicijative Ustavnom sudu nije proteklo vie od jedne godine.
U Bosni i Hercegovini je drugaija situacija u odnosu na ostale zemlje jer uz Ustav i
Ustavni sud na razini BiH postoje i ustavi i ustavni sudovi na razini entiteta FBiH i RS. Ono
to je jo drugaije u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru jest i injenica da Ustav BiH ne
definira izrijekom pravo na zdrav okoli niti izrijekom spominje okoli u bilo kojem
kontekstu. Unato tome jest za zatitu okolia bitan postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti u
kojem odluuje Ustavni sud BiH jer je pravo na zdrav okoli povezano s nekim drugim
Ustavom zajamenim pravima te jer propisi moraju biti usklaeni za okolinim zakonima, ali
i s meunarodnim ugovorima koji se odnose na zatitu okolia. Ustavni sud BiH odluuje je li
neka odredba ustava ili zakona jednog entiteta sukladna Ustavu BiH te da li je neki zakon u
skladu sa Ustavom BiH, zakonima BiH ili meunarodnim ugovorima. Postupak ocjene
ustavnosti i zakonitosti te suglasnosti sa meunarodnim ugovorima se moe pokrenuti za
razliku od Hrvatske, Srbije i Crne Gore na 2 naina: zahtjevom od strane ovlatenih institucija
i zahtjevom od strane suda.
Postupak ocjene ustavnosti entitetskog ustava i zakona mogu zahtjevom pokrenuti
slijedee ovlatene institucije: lan Predsjednitva, predsjedavajui Vijea ministara,
predsjedavajui ili dopredsjedavajui jednog od domova Parlamentarne skuptine, jedna
etvrtina lanova/delegata jednog od domova Parlamentarne skuptine, ili jedna etvrtina
jednog od domova zakonodavnog tijela jednog entiteta. Postupak ocjene suglasnosti zakona s
Ustavom BiH, zakonima BiH i meunarodnim ugovorima o kojem ovisi neka sudska odluka
ima pravo zahtjevom pokrenuti svaki sud u BiH.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti entitetskog ustava ili zakona treba sadravati naziv akta
koji je predmet spora, sa oznakom naziva i broja slubenog glasila u kojem je objavljen;
odredbe Ustava za koje se smatra da su povrijeene; navode, injenice i dokaze na kojima se
zahtjev temelji; potpis ovlatene osobe, odnosno podnositelja akta. Zahtjev za ocjenu
ustavnosti, zakonitosti i suglasnosti s meunarodnim ugovorima od strane suda treba
sadravati navode iz zakona za kojeg se trai ocjena suglasnosti, uz naznaku slubenog glasila
u kojem je zakon objavljen; odredbe Ustava, Europske konvencije o ljudskim pravima i
temeljnim slobodama i njezinim protokolima, te zakona Bosne i Hercegovine koji je
predmetom ocjenjivanja suglasnosti, postojanja ili domaaja nekog opeg pravila
9

meunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku Ustavnog suda; navode, injenice i
dokaze na kojima se zahtjev temelji; potpis ovlatene osobe.
Odlukom kojom se ustvruje nesuglasnost iz postupaka koji su zahtjevom pokrenuti
od strane ovlatenih institucija ili suda, Ustavni sud moe u cijelosti ili djelomino ukinuti
opi akt ili pojedine njegove odredbe. Ukinuti opi akt, odnosno njegove ukinute odredbe,
prestaju vaiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda. Svatko, kome je
povrijeeno pravo konanim ili pravomonim pojedinanim aktom, donesenim na
temelju odredbi koje su prestale vaiti ima pravo zatraiti od mjerodavnog tijela izmjenu tog
pojedinanog akta, a mjerodavno je tijelo obvezno ponoviti postupak i uskladiti akt s odlukom
Ustavnog suda. Prijedlog za izmjenu konanog ili pravomonog pojedinanog akta se moe
podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda, ako od donoenja
akta do donoenja odluke Ustavnog suda nije proteklo vie od 5 godina to je daleko dui rok
nego u sluaju Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Naposljetku treba napomenuti da se opisano za
postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti koji vodi Ustavni sud BiH na slian nain primjenjuje
u postupcima ocjene ustavnosti i zakonitosti koji vode Ustavni sud Federacije BiH te Ustavni
sud Republike Srpske.

3. Ustavna tuba/alba/apelacija
U Hrvatskoj se Ustavnom sudu moe podnijeti ustavna tuba koja je sredstvo zatite
ustavom zajamenih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U Srbiji i Crnoj Gori se isti
instrument zove ustavna alba te se u Srbiji osim za zatitu ustavom zajamenih ljudskih
prava i temeljnih sloboda koristi izrijekom i za zatitu manjinskih prava. U Bosni i
Hercegovini ne postoji klasini instrument ustavne tube/albe no postoji kao slian
instrument ustavna apelacija koja se koristi za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koje
jami Ustav BiH, ali i meunarodni dokumenti koji se primjenjuju u BiH. Podsjeamo da
Ustav BiH ne definira izrijekom pravo na zdrav okoli pa Ustavni sud BiH nije izravno
nadlean za pitanja krenja tog prava no apelacije se mogu uputiti za krenja drugih prava
poput prava na pravino suenje, do ijeg krenja moe doi prilikom ostvarivanja prava iz
podruja okolia.
Pravo na podnoenje ustavne tube/albe/apelacije ima svatko tj. svaka pravna i
fizika osoba ija su ustavna prava i slobode povrijeena odlukom tijela dravne vlasti, tijela
lokalne vlasti ili pravne osobe sa javnim ovlastima u to spadaju presude sudova, rjeenja
upravnih tijela ili drugi pojedinani akti. U sluaju apelacije Ustavnom sudu BiH radi se u
pravilu o presudama drugih sudova u BiH no ponekad i o odlukama drugih javnih tijela. Da bi
se ustavna tuba/alba/apelacija u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i BiH mogla podnijeti u
pravilu mora biti iscrpljen redovni pravni put tj. da su iskoriteni svi drugi redovni pravni
instrumenti i lijekovi.
to se tie rokova za podnoenje ovog instrumenta u sluaju ustavne tube u
Hrvatskoj i ustavne albe u Srbiji moe se podnijeti u roku od 30 dana raunajui od dana
primitka odluke kojom je povrijeeno ustavno pravo ili temeljna sloboda. U sluaju ustavne
albe u Crnoj Gori i ustavne apelacije u BiH moe se podnijeti u roku od 60 dana od dana
dostavljanja pojedinanog akta odnosno presude/odluke protiv kojeg se moe podnijeti
ustavna alba odnosno ustavna apelacija. U sluaju ustavne tube/albe u Hrvatskoj, Srbiji i
Crnoj Gori osobi koja iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje ustavne tube/albe,
Ustavni sud e dopustiti povrat u prijanje stanje ako ona u roku od 15 dana nakon prestanka
razloga koji je prouzroio proputanje podnese prijedlog za povrat u prijanje stanje i ako
istodobno s prijedlogom podnese i ustavnu tubu/albu. Nakon proteka 3 mjeseca od dana
proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje. Ustavna tuba/alba u Hrvatskoj,
Srbiji i Crnoj Gori ne sprjeava primjenu osporavanog akta, ali na prijedlog podnositelja
ustavne tube/albe Ustavni sud moe odgoditi ovrhu do donoenja odluke, ako bi ovrha
prouzroila podnositelju tube tetu koja bi se teko mogla popraviti, a u sluaju ustavne
10

tube/albe u Hrvatskoj i Srbiji jo uz dodatne uvjete da odgoda nije suprotna javnom interesu
niti bi se odgodom nanijela nekome vea teta.
Kada ustavnu tubu/albu/apelaciju usvoji i osporeni akt ukine, Ustavni sud Hrvatske,
Srbije, Crne Gore i BiH u obrazloenju navodi koje je ljudsko pravo i temeljna sloboda
zajamena Ustavom povrijeena te predmet vraa na ponovni postupak organu koji je donio
ukinuti akt. Pri donoenju novog akta, nadleno tijelo duno je potivati pravna stajalita
Ustavnog suda izraena u odluci o ukidanju. Naposljetku treba napomenuti da kad je rije o
BiH na entitetskoj razini unato postojanju entitetskih ustava ne postoje instrumenti poput
ustavne tube i albe, a niti instrument poput apelacije Ustavnom sudu BiH na koje ima pravo
svaka fizika i pravna osoba. To znai da se Ustavni sud Federacije BiH i Ustavni sud
Republike Srpske bave ocjenjivanjem ustavnosti i zakonitosti no ne i ustavnim
tubama/albama/apelacijama.
Sadraj ustavne tube/albe u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori
ime, prezime, jedinstveni matini broj graana,
prebivalite ili boravite, odnosno naziv i sjedite podnositelja kad je rije o pravnoj
osobi
ime i prezime punomonika,
oznaku sporne odluke odnosno broj i datum akta protiv kojeg je ustavna alba
izjavljena i naziv organa koji ga je donio
naznaku ustavnog prava ili slobode koje je povrijeeno,
razlog tube sa navodima o povredi ili uskraivanju prava
zahtjev o kojem Ustavni sud treba odluiti
potpis podnositelja ustavne tube/albe

Ustavnoj tubi/albi potrebno je priloiti:

dokaz da je iscrpljen raspoloivi pravni put,
dokaz o pravodobnosti kao i druge dokaze od znaaja za odluivanje
osporeni akt u izvorniku ili ovjerenom prijepisu.

Sadraj apelacije Ustavnom sudu BiH:

pobijana presudu suda u Bosni i Hercegovini
odredbe Ustava i/ili meunarodnih dokumenata o ljudskim pravima koji se
primjenjuju u Bosni i Hercegovini
navodi, injenice i dokazi na kojima se apelacija temelji
u nedostatku pobijane presude/odluke razlozi za podnoenje apelacije;
potpis podnositelja apelacije

11

IV. UPRAVNOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE

OKOLIA I IVOTNE SREDINE
Upravnopravna zatita okolia i ivotne sredine je nakon ustavnopravne slijedee
vano podruje jer se u domeni upravnog prava nalaze pravni instrumenti koje udruge za
zatitu okolia i ivotne sredine najee koriste i s kojima se najee susreu. Upravno
pravo pokriva veliko i raznoliko podruje koje ukljuuje sve od voenja dravnih evidencija
do organizacije javne uprave, preko inspekcijskih poslova pa do raznih upravnih postupaka
koji se odnose i na zatitu okolia i ivotne sredine. Specifinost ove pravne grane ogleda se u
tome to se na jednoj strani pojavljuje drava, a s druge strane pojedinac ili pravna osoba.
Drava na autoritativan i jednostran nain odluuje o pravima i obvezama odreenog subjekta
kroz formu upravnog akta (dozvole i sl.), a stranke u upravnom postupku pokuavaju utjecati
na njegov ishod ili poslije u upravnom sporu osporavati taj ishod.

1. Upravni postupak i uspravni spor u Hrvatskoj, BiH,

Srbiji i Crnoj Gori
Upravni postupci koji su vezani za zatitu okolia i ivotne sredine su obino
postupci kojima se izdaju neke ekoloke dozvole ili inspekcijski postupci protiv osoba koje
zagauju okoli i ivotnu sredinu. Zakonima o (opem) upravnom postupku je u Hrvatskoj,
BiH, Srbiji i Crnoj Gori na identian nain propisano kako je u upravnom postupku stranka
svaka fizika i pravna osoba na iji je zahtjev pokrenut postupak ili protiv koje se vodi
postupak, ili koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u
postupku. Do donoenja upravnog rjeenja mogue je utjecati na ishod upravnog postupka
sudjelovanjem u istom, a nakon donoenja prvostupanjskog upravnog rjeenja ili u nedostatku
donoenja istog u zakonom propisanom roku je uglavnom mogue albom pokrenuti
drugostupanjski upravni postupak koji zavrava drugostupanjskim upravnim rjeenjem. Protiv
drugostupanjskog upravnog rjeenja i protiv prvostupanjskog upravnog rjeenja protiv kojeg
nije dozvoljena alba u upravnom postupku - moe se pokrenuti upravni spor.
Upravni sporovi su sudski postupci u kojima se odluuje o zakonitosti u pravilu
upravnih akata radi osiguravanja sudske zatite prava graana i pravnih osoba povrijeenih
pojedinanim odlukama i postupanjem javnopravnih tijela te radi osiguranja zakonitosti.
Upravni akt jest akt kojim dravno tijelo ili pravna osoba s javnim ovlastima u obavljanju
javnih ovlasti, rjeava o stanovitom pravu ili obvezi odreenog pojedinca ili organizacije u
kakvoj upravnoj stvari. Upravni akt je, primjerice, lokacijska ili graevinska dozvola ili neka
odluka tijela javne vlasti kojom se nekome neto dozvoljava ili zabranjuje. Isto tako rjeenja o
studijama utjecaja na okoli i prirodu nekog zahvata takoer su upravni akti, to znai da se
protiv istih moe pokrenuti upravni spor. U Srbiji i Crnoj Gori se moe upravni spor pokrenuti
i protiv drugih pojedinanih akata kojim ista javna tijela odluuju o pravima, obavezama ili
pravnim interesima fizike ili pravne osobe u drugim pravnim stvarima koje su izvan domene
upravnih stvari, u Hrvatskoj i protiv nekih opih akata, a u BiH i protiv konanog akta
Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica.
Zakonima o upravnim sporovima je u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori odreeno
kako pravo na pokretanje upravnog spora ima svaki pojedinac ili pravna osoba koji smatra
da joj je upravnim ili drugim aktom povrijeeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes
utemeljen na zakonu. Upravni sporovi se pokreu upravnom tubom o kojoj u Hrvatskoj,
Srbiji i Crnoj Gori odluuju upravni sudovi ili upravni odjeli sudova kao u sluaju BiH. U
12

Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori se upravna tuba podnosi u pravilu u roku od 30 dana od dana
dostavljanja upravnog ili drugog akta koji se osporava stranci, a u BiH se upravna tuba uz
neke izuzetke podnosi u roku od 60 dana.
Vano je napomenuti kako se u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori upravni spor moe
pokrenuti i ako tijelo nije donijelo upravni akt koji je bilo duno donijeti, odnosno zbog
utnje uprave. Na primjer, ako drugostupanjsko tijelo u Hrvatskoj i Srbiji nije u roku od
60 dana, a u BiH i Crnoj Gori u roku od 30 dana ili u posebnim propisom odreenom kraem
roku donijelo rjeenje o albi stranke protiv prvostupanjskog rjeenja, a u BiH, Srbiji i Crnoj
Gori prekri i dodatni rok od 7 dana nakon ponovljenog traenja stranke, stranka moe
pokrenuti upravni spor kao da joj je alba odbijena. Isto tako ako primjerice graanin zatrai
neku informaciju o okoliu/ivotnoj sredini od ministarstva nadlenog za to podruje ima
pravo pokrenuti upravni spor radi utnje uprave ukoliko o njegovom pravu na pristup toj
informaciji ministarstvo nije odluilo u zakonskom roku. Naposljetku treba napomenuti da je
u sluaju BiH opisan upravni postupak i upravni spor na razini drave, a na razini Federacije
BiH i Republike Srpske postoje posebni zakoni o upravnim postupcima i upravnim sporovima
koji na slian nain, ali ipak zasebno ureuju ovo upravnopravno podruje na entitetskoj
razini.
Sadraj upravne tube u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori

ime i prezime, adresu i mjesto stanovanja tuioca, odnosno naziv i sjedite tuioca
naziv suda i tuenika u sluaju Hrvatske

oznaku odnosno broj i datum akta protiv koga je tuba podnesena

razloge zbog kojih se tuba podnosi, prijedlog u kojem pravcu i obujmu se predlae
ponitavanje akta

injenice i dokaze na kojima tuitelj temelji tubeni zahtjev u sluaju Hrvatske i Srbije

potpis tuioca.
Uz tubu se treba priloiti:

original ili ovjereni prijepis odnosno fotokopija akta protiv kojeg se tuba podnosi
ako se tubom trai povrat stvari ili naknada tete, mora se staviti i odreen zahtjev u
pogledu stvari ili visine pretrpljene tete

za tueni organ i svaku zainteresiranu osobu, ako ih ima, po jedan prijepis tube i
priloga

pri pokretanju spora zbog proputanja donoenja pojedinane odluke ili postupanja u
propisanom roku, tubi treba priloiti dokaz o trenutku pokretanja upravnog postupka
odnosno podnoenja zahtjeva za postupanjem

13

2. Sudjelovanje javnosti u upravnim postupcima o

okoliu/ivotnoj sredini i Arhuka konvencija
Participativne procese potrebno je graditi na klasinoj ideji u demokratskoj teoriji: "...
da oni koji su pogoeni odlukom trebaju imati pravo glasa u odlukama koje utjeu na njihove
ivote, jer e na taj nain oni postati bolji graani" (Priscolli, 2004). U toj je ideji zapravo i
sadrana bit sudjelovanja javnosti u donoenju odluka u pitanjima okolia. U ovom
priruniku izloit emo i postupke u kojima postoji mogunost sudjelovanja javnosti, zato to,
kada govorimo o pravnim instrumentima zatite okolia i ivotne sredine, vrlo bitno je
istaknuti kako to nisu samo tube, kaznene prijave, albe i slino, odnosno klasini pravni
instrumenti, ve veliku ulogu imaju i upravo i ti razliiti postupci u kojima javnost ima pravo
sudjelovati. Vezano uz to, nemogue je ne spomenuti najznaajniju konvenciju koja se bavi
problematikom sudjelovanja javnosti u odluivanju u pitanjima okolia pa time i prirode, a to
je tzv. Arhuka konvencija. Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u
odluivanju i pristupu pravosuu u pitanjima okolia (Arhuka konvencija) potpisana je 25.
lipnja 1998. godine u danskom gradu Aarhusu i predstavlja meunarodni pravni okvir u
podruju zatite okolia. Odredbe Arhuke konvencije su prvi pravno obvezujui dokument
namijenjen promicanju participativne demokracije, temeljen na priznavanju prava pojedincu
da ivi u zdravom okoliu. Potpisivanje Arhuke konvencije zemljama potpisnicama se
namee obveza pravovremenog obavjetavanja javnosti o svim postupcima. Ukljuenost i
sudjelovanje javnosti ne podrazumijeva samo da drava odrauje odreena proceduralna i
samostalna pravila ve i obvezu ili dunost dravne vlasti da obavijesti relevantne strane
pomou mekog pristupa i omogui im sudjelovanje ve u ranoj fazi , kada su sve mogunosti
otvorene. Za uinkovitu provedbu Arhuke konvencije potreban je dobar pravni temelj u
sektorskim zakonima, to u konanici omoguuje stvaranje najboljih praksi sudjelovanja
javnosti u svim postupcima koji imaju posljedice na obnovljive prirodne resurse. Dananje
okoline prakse ukljuuju sve vei broj oblika ukljuivanja javnosti, jer su nadleni organi sve
svjesniji vanosti i irih uinaka odgovornog sudjelovanja javnosti. Meunarodna praksa
pokazuje da su prednosti sudjelovanja u pitanjima okolia i prirode viestruke, kao to je
primjerice da to raa alternativna rjeenja, stvara se partnerski odnos izmeu donosioca
odluka i graana, donose se kvalitetnija rjeenja i provodi kvalitetniji monitoring, itd..
Europska unija jest isto tako potpisnica Konvencije, te je ona obvezuje od 2005.,
Hrvatsku obvezuje od 2007., Bosnu i Hercegovinu od 2008. godine, Srbiju od 2009., a Crnu
goru od 2010. godine. Znaaj Konvencije ogleda se u tome to se po prvi put u nekom
meunarodnom ugovoru sklopljenom na europskom kontinentu jasno izraava pravo na zdrav
okoli kao ljudsko pravo. Budui da okolini problemi ne poznaju dravne granice, Arhuka
konvencija zabranjuje diskriminaciju na temelju dravljanstva. Tako se njezinim jamstvima
mogu, primjerice, koristiti hrvatski dravljani u Bosni i Hercegovini, ali i dravljani Bosne i
Hercegovine u Hrvatskoj.
Arhuka konvencija otvorila je mogunost za uspostavu takvog mehanizma nadzora za
praenje njezine provedbe koji e biti dostupan ne samo dravama, ve i pojedincima i
nevladinim organizacijama. Na prvom Sastanku stranaka Konvencije u listopadu 2002.
usvojena je Odluka I/7 o nadzoru nad potovanjem Konvencije koji provodi Odbor za
usklaivanje (Compliance Committee). Postupak pred Odborom moe se pokrenuti na pet
naina.

14

(1) Stranka moe podnijeti predstavku (eng. submission) u odnosu na drugu stranku (dosad je
zabiljeen jedan takav sluaj predstavka Rumunjske o nepridravanju Ukrajine
(ACCC/S/2004/1));
(2) Stranka moe podnijeti predstavku koja se odnosi na njezino vlastito nepridravanje
(nijedan sluaj dosad).
(3) Tajnitvo moe uputiti predmet Odboru (engl. referral) (nijedan sluaj dosad).
(4) Pripadnici javnosti mogu podnijeti prijavu (engl. communication) u odnosu na stranku
Konvencije te je dosad je podneseno 95 prijava. U postupku pred Odborom uvedene su mjere
zatite pripadnika javnosti od uznemiravanja. Svaki podnositelj prijave koji je zabrinut da bi
otkrivanje informacija koje podnese Odboru moglo imati za posljedicu njegovo ili njezino
kanjavanje, gonjenje ili uznemiravanje, ima pravo zatraiti da se takve informacije,
ukljuujui informacije koje se odnose na njegov ili njezin identitet, uvaju u tajnosti. Isto
vrijedi i ako podnositelj smatra da bi objavljivanje informacija koje podnosi Odboru dovelo
do kanjavanja, progona ili uznemiravanje bilo koje druge osobe. Odbor potuje svaki zahtjev
za povjerljivost.
(5) Odbor moe razmotriti pitanja nepridravanja na vlastitu inicijativu (nijedan sluaj
dosad).
Ovlasti Odbora ograniene su injenicom da je Sastanak stranaka Konvencije glavno
tijelo koje donosi odluke u pogledu nepridravanja. Odbor, u pravilu, odrava sastanke etiri
puta godinje, a Sastanci stranaka se odravaju svake 3 godine. Budui da su tri godine
relativno dugo razdoblje, Odbor moe, u svrhu rjeavanja predmeta bez odlaganja,
poduzimati odreene mjere ako utvrdi nepridravanje Konvencije u razdobljima izmeu
Sastanaka stranaka. Budui da su ovlasti Odbora samo savjetodavne naravi, Sastanak stranaka
ne mora usvojiti njegove preporuke. Meutim, dosad su na svim Sastancima stranaka
potvrene odluke Odbora o nepridravanju Konvencije, a usvojena je i veina njegovih
preporuka.

3. Sudjelovanja javnosti u upravnim postupcima o

okoliu/ivotnoj sredini u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj
Gori
Sve etiri zemlje koje su obuhvaene ovim prirunikom, dakle, Hrvatska, bosna i
Hercegovina, Srbija i Crna Gora poznaju razliite upravne postupke odluivanja o pitanjima
okolia/ivotne sredine u kojima moe sudjelovati javnost. ini se kako je od strane javnosti u
regiji, ali i od strane nevladinih organizacija najei postupak u kojem sudjeluju - postupak
procjene utjecaja zahvata (projekta) na okoli. To zapravo i ne udi jer je to postupak koji je u
zakonodavstvu regije bio predvien i puno prije pokretanja postupka pristupanja EU, za
razliku od primjerice, strateke procjene utjecaja na okoli, odnosno procjene moguih
znaajnih utjecaja na okoli koji mogu nastati provedbom plana ili programa koja je u
zakonodavstva regije ula tek u postupku usklaivanja nacionalnih zakonodavstva sa EU
legislativom.
U ovoj publikaciji neemo govoriti detaljno o svakom od ovih postupaka koji je
predvien u razliitim propisima zemalja regije, no ukratko emo izloiti koji postupci u regiji
predviaju pravo javnosti na sudjelovanje. Nijedna od etiri zemlje obuhvaene ovim
prirunikom nema jedan jedinstveni postupak koji predvia i normira sve mogue postupke
15

sudjelovanja javnosti, ve svaka ima zaseban, krovni zakon koji ureuje zatitu okolia tj.
ivotne sredine openito, te niz drugih zakonskih i podzakonskih akata (uredbe, pravilnici)
koji reguliraju specifino sudjelovanje javnosti u nekom sektoru (PR. vode i mogunosti
sudjelovanja u pitanjima voda) ili reguliraju specifino sudjelovanje javnosti u nekoj vrsti
postupka (npr. postupku procjene utjecaja na okoli).
U okolinom zakonodavstvu Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore javnost ima pravo
sudjelovati u ovim postupcima:
procjena utjecaja na okoli; odnosno procjena moguih znaajnih utjecaja na okoli
odreenih zahvata, tj. utjecaj zahvata na: tlo, vodu, more, zrak, umu, klimu, ljude,
biljni i ivotinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu batinu, uzimajui u
obzir njihove meuodnose (PUO)
strateka procjena utjecaja na okoli, tj. procjena moguih znaajnih utjecaja na okoli
koji mogu nastati provedbom strategije, plana ili programa;
postupci izdavanja okoline dozvole - to je vezano za prijenos IPPC Direktive EU, a
kojoj je cilj spreavanje i kontrola oneienja koje potjee od industrijskih i
poljoprivrednih aktivnosti
postupci izrade zakona i provedbenih propisa te ostalih ope-primjenjivih pravno
obvezujuih pravila iz nadlenosti tijela javne vlasti, koji bi mogli imati znaajan
utjecaj na okoli, ukljuujui i postupke izrade njihovih izmjena i dopuna; javnost isto
tako ima pravo izraziti svoje miljenje, primjedbe i prijedloge i na druge
nacrte prijedloga planova i programa koji se tiu okolia, a za koje nije odreena
obveza strateke procjene utjecaja na okoli.
Sudjelovanje javnosti u postupku donoenja prostornih planova je posebice bitan
upravnopravni aspekt zatite okolia. Sudjelovanje javnosti je osigurano zakonskom obvezom
po kojoj svi dokumenti prostornog ureenja moraju u postupku usvajanja proi postupak
javne rasprave o prijedlogu prostornog plana, u okviru kojeg je ukljueno i sudjelovanje tijela
dravne uprave, niih razina vlasti, pravnih osoba s javnim ovlastima i graana. Sve zemlje
regije obuhvaene ovim prirunikom, sudjelovanje javnosti u donoenju prostornih planova
reguliraju zasebnih zakonima koji reguliraju prostorno ureenje i gradnju, pa se i sam
postupak sudjelovanja regulira tim propisima, a ne propisima koji reguliraju sudjelovanje
javnosti u pitanjima okolia tj. ivotne sredine. Vrlo je bitno napomenuti kako je postupak
donoenja prostornog plana zapravo ujedno i prvi u nizu postupaka u kojima se odluuje o
pitanju okolia/ivotne sredine. Naime, u prostornom planu odreuju se mogue lokacije za
pojedine zahvate za okoli, radi se podloga za mogue prenamjene zemljita i slino. Dakle,
vrlo je bitno ukljuiti se u postupak izrade ili izmjene prostornog plana jer on je podloga i za
sve druge postupke u pitanjima okolia, a u kojima je mogue sudjelovanje javnosti.
Smatramo bitnim ovdje spomenuti i kako sve etiri zemlje poznaju Kodeks dobre
prakse za sudjelovanje (uee) graana u procesu donoenja odluka (Council of Europe,
Code of good practice for civil participation in the decision-making process, 2009) koji je
usvojen na konferenciji meunarodnih nevladinih organizacija Vijea Europe, a koji je
odobrilo Vijee Ministara kao referentni dokument Vijea Europe u listopadu 2009. godine.
Taj Kodeks, ima za cilj omoguavanje nevladinim organizacijama da sudjeluju u procesu
donoenja odluka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini pa je tako bitan dokument i za
sudjelovanje javnosti u donoenju odluka u pitanjima okolia/ivotne sredine. Neke zemlje
odluile su se za izradu vlastitog kodeksa na tragu prethodno spomenutog pa tako Hrvatska
ima svoj Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona,
drugih propisa i akata i zasebne smjernice za provedbu istog, dok primjerice Srbija nema
zaseban kodeks, ali ima Smjernice za postupanje republikih organa uprave o ueu javnosti
16

u izradi zakona. U Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori postoji nekoliko publikacija-smjernica za

sudjelovanje javnosti u postupku donoenja okolia, koje su nastale kao dio raznih projekata i
produkt su suradnje ili razliitih nevladinih organizacija ili nevladinih organizacija i razliitih
razina vlasti.

17

V. KAZNENOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE

OKOLIA I IVOTNE SREDINE
Kazneno pravo je najmlaa pravna grana kad je rije o zatiti okolia i ivotne sredine
u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Kazneno zakonodavstvo predstavlja posljednju liniju
obrane drutva od kriminala pa se to odnosi i na kaznenopravnu zatitu okolia tj. ivotne
sredine Budui da je rije o mladoj pravnoj grani kad je rije o okoliu tj. ivotnoj sredini iz
toga slijedi da nema sudske prakse, nema statistikih podataka, a javljaju se i potekoe pri
definiranju kaznenih djela te prilikom procjene tete. Sve navedene znaajke kaznenih djela
protiv okolia/ivotne sredine i prirode rezultiraju malim brojem prijavljenih kaznenih djela te
se pretpostavlja da je tamna brojka izuzetno visoka pa se moe samo nagaati koliko je ovih
kaznenih djela godinje ostvareno, a koja nisu nikad prijavljena ili procesuirana. . U
kaznenopravnu zatitu okolia i ivotne sredine spadaju ekoloka kaznena djela, ekoloki
prekraji i ekoloki gospodarski prijestupi.

1. Kaznena djela protiv okolia/ivotne sredine i prirode

u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori
Kaznena djela protiv okolia mogue je klasificirati u tri kategorije:
Prava ekoloka kaznena djela koja se nalaze u odredbama kaznenih zakona Hrvatske,
BiH, Srbije i Crne Gore kojima se titi okoli/ivotna sredina u cjelini.
Neprava ekoloka kaznena djela koja se nalaze u odredbama kaznenih/krivinih
zakona Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore, ali u okviru kaznenih djela koja pripadaju
drugim grupama
Sporedna ekoloka kaznena djela koja se nalaze izvan kaznenih zakona Hrvatske, BiH,
Srbije i Crne Gore u odredbama sporednog zakonodavstva i vezana su uz
okoli/ivotnu sredinu
U slijedeem pregledu emo se zadrati na pravim ekolokim kaznenim djelima tj.
onima koja su tako i kvalificirana tj. grupirana u kaznenim zakonima Hrvatske, BiH, Srbije i
Crne Gore. Ovdje odmah treba podsjetiti da pravo na zdrav okoli ne postoji u Ustavu BiH pa
tako niti Kazneni zakon BiH ne definira prava ekoloka kaznena djela osim nekoliko
izuzetaka kao to je zagaenje okolia zbog postupanje s nuklearnim materijalom i objektima.
Meutim, Krivini zakon FBiH i Krivini zakon RS definiraju prava ekoloka kaznena djela
pa se ovi entitetski kazneni zakoni koriste u komparativnom prikazu meu dravama koji
slijedi.
Definirana kao kaznena djela protiv okolia/ivotne sredine u kaznenim zakonima Hrvatske,
Srbije, Crne Gore, Federacije BiH i Republike Srpske (prava ekoloka kaznena djela) su:
Oneienje/zagaenje okolia
Ugroavanje okolia postrojenjem
Unitavanje zatienih prirodnih vrijednosti
Trgovanje zatienim prirodnim vrijednostima
Protuzakoniti lov i ribolov
Ubijanje ili muenje ivotinja
Prenoenje zaraznih bolesti ivotinja i organizama tetnih za bilje
18

Proizvodnja i stavljanje u promet tetnih sredstava za lijeenje ivotinja

Nesavjesno pruanje veterinarske pomoi
Pustoenje uma
Zagaivanje hrane i vode za ishranu, odnosno napajanje ivotinja (Srbija, Crna Gora,
Federacija BiH, Republika Srpska)
umska kraa (Srbija, Crna Gora, Federacija BiH, Republika Srpska)
Protupravna gradnja (Hrvatska, Crna Gora, Republika Srpska)
Oteenje objekata i ureaja za zatitu okolia (Srbija, Crna Gora, Republika Srpska)
Unoenje opasnih tvari u dravu i nedozvoljeno preraivanje, odlaganje i skladitenje
opasnih tvari (Srbija, Crna Gora, Republika Srpska)
Ugroavanje okolia otpadom (Hrvatska, Federacija BiH, Republika Srpska)
Unitenje biljaka i nasada (Crna Gora, Federacija BiH, Republika Srpska)
Neovlateno obavljanje veterinarskih usluga/nadriveterinarstvo (Crna Gora, Federacija
BiH, Republika Srpska)
Ugroavanje bukom, vibracijama ili neionizirajuim zraenjem (Hrvatska, a
Federacija BiH i Republika Srpska samo to se tie buke)
Oteenje okolia (Srbija, Crna Gora)
Nepoduzimanje mjera zatite okolia (Srbija, Crna Gora)
Nedozvoljena izgradnja nuklearnih postrojenja (Srbija, Crna Gora)
Povreda prava o informiranju o stanju u okoliu (Srbija, Crna Gora)
Neizvrenje odluke o mjerama zatite okolia (Crna Gora, Republika Srpska)
Nesavjesno postupanje u prometu pesticidima (Federacija BiH, Republika Srpska)
Izazivanje umskog poara (Federacija BiH, Republika Srpska)
Protuzakonito unoenje u okoli divljih svojti ili GMO-a (Hrvatska, a Crna Gora samo
to se tie GMO-a)
Isputanje oneiujuih tvari s plovnog objekta (Hrvatska)
Ugroavanje ozonskog sloja (Hrvatska)
Ugroavanje okolia radioaktivnim tvarima (Hrvatska)
Unitavanje stanita (Hrvatska)
Promjena vodnog reima u Hrvatskoj
Protupravna eksploatacija rudnog blaga (Hrvatska)
Kraa zatienog prirodnog dobra (Crna Gora)
Protupravno prikljuenje gradilita na tehniku infrastrukturu (Crna Gora)
Nedozvoljeno obavljanje istraivakih radova i prisvajanje spomenika kulture
(Federacija BiH)
Uzurpacija nekretnina (Republika Srpska)

2. Kazneni postupak i kaznena prijava u Hrvatskoj, BiH,

Srbiji i Crnoj Gori
Kazneni postupak je u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori ureen zakonima o
kaznenim postupcima. Budui da kaznena djela protiv okolia nisu u sluaju BiH definirana u
krivinom zakonu na dravnoj razini, najrelevantniji su entitetski zakoni o krivinim
postupcima. Meutim, Zakon o krivinom postupku BiH je dosta slino uredio kazneno
procesno pravo kao i Zakon o krivinom postupku Federacije BiH i Zakon o krivinom
postupku Republike Srpske.
19

Kazneni postupak se pokree na zahtjev ovlatenog tuitelja, a zapoinje odlukom

suda. U sluaju Hrvatske, Srbije i Crne Gore postupak mogu pokrenuti javni tuitelj i privatni
tuitelj, a u sluaju BiH i entiteta to moe biti samo javni tuitelj. Javni tuitelj je u Hrvatskoj
dravni odvjetnik, u Srbiji javni tuilac, u Crnoj Gori dravni tuilac, u BiH dravni
tuilac, u Federaciji BiH federalni/kantonalni tuilac, a u Republici Srpskoj
republiki/okruni tuilac. U Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori za kaznena djela koja se progone
po slubenoj dunosti kazneni postupak pokree dravni odvjetnik/javni tuilac/dravni
tuilac ili po slubenoj dunosti ili nakon kaznene prijave, za kaznena djela koja se pokreu
privatnom tubom na taj nain kazneni postupak pokree privatni tuitelj, a postoji i trea
mogunost da kazneni postupak za kazna djela po slubenoj dunosti pokrene "oteenik kao
tuitelj" koji moe stupiti na mjesto javnog tuitelja koji je ustanovio da nema osnova za
pokretanje kaznenog postupka. U BiH postoje samo kaznena djela koja se progone po
slubenoj dunosti pa postupak uvijek pokree javni tuitelj ili po slubenoj dunosti ili nakon
kaznene prijave. Treba ovdje napomenuti da postoji i mali broj kaznenih djela koja se progone
po slubenoj dunosti, ali za koja javni tuitelj prije pokretanja kaznenog postupka mora imati
prijedlog oteenika ili odobrenje za progon od nadlenog dravnog tijela.
Kaznena djela protiv okolia/ivotne sredine spadaju u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj
Gori u pravilu u kaznena djela koja se progone po slubenoj dunosti to znai da kazneni
postupak pokree javni tuitelj ili po slubenoj dunosti ili nakon kaznene prijave ukoliko
procijeni da ima osnovane sumnje u poinjenje kaznenog djela. Kaznenu prijavu moe
podnijeti svatko tko ima ozbiljna i odreena saznanja o kaznenom djelu i poinitelju te se u
pravilu podnosi nadlenom javnom tuitelju. Kaznenu prijavu je mogue podnijeti i policiji
(najei sluaj iz praktinih razloga), sudu ili nekom nenadlenom javnom tuitelju, a oni e
je odmah proslijediti nadlenom javnom tuitelju. Kaznena prijava nije obina obavijest o
nekom dogaaju ve ima formalan uinak jer je javni tuitelj duan po njoj postupati i utvrditi
je li prijava osnovana. Takoer, u kaznenim zakonima Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore
opisano je kazneno djelo lanog prijavljivanja kaznenog djela koje ini podnositelj iako zna
da su opisano kazneno djelo ili poinitelj neistiniti. Kaznenu prijavu je mogue podnijeti
pismeno ili usmeno, osobno, telefonom ili nekim drugim komunikacijskim sredstvom.
Zakoni o kaznenom postupku u Hrvatskoj, Bih, Srbiji i Crnoj Gori ne odreuje
taksativno sadraj kaznene prijave no mogue je opisati njen uobiajen sadraj.
Uobiajeni sadraj kaznene prijave
ime i prezime poinitelja i adresu, i ako raspolaemo tim podacima, navesti godine
starosti poinitelja, imena roditelja, zanimanje, JMBG i druge podatke na temelju
kojih je lake odrediti o kojoj se osobi radi
to detaljniji opis dogaaja i obavezni navod mjesta i vremena poinjenja kao i druge
okolnosti koje mogu pomoi policiji i dravnom odvjetniku/tuiocu u daljnjem radu.
naziv i zakonski lanak odreenog kaznenog djela no to nije nuno jer dravnog
odvjetnika/tuioca ne vee kvalifikacija navedena u kaznenoj prijavi budui da on
odluuje o kojem se kaznenom djelu radi na temelju utvrenih podataka i injenica
dokazi i injenice iz kojih proizlazi da je prijava osnovana: imena osoba koje imaju
saznanja o poinjenom kaznenom djelu, svi dokazi kojima raspolaemo, pismena koja
mogu pomoi dravnom odvjetniku/tuiocu i policiji u provoenju izvida
ime i prezime oteene osobe i njegova adresa
ime, prezime i adresa podnosioca kaznene prijave no dravni odvjetnik/tuioc i
policija postupaju i na osnovu anonimne prijave.

20

3. Prekraji protiv okolia/ivotne sredine u Hrvatskoj,

BiH, Srbiji i Crnoj Gori
Prekraji su povrede propisa koja nisu kaznena djela, a spadaju u kaznenopravnu
domenu. Prekraji se u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori propisuju razliitim zakonima pa
tako i zakonima koji spadaju u domenu zatite okolia/ivotne sredine, ali i odlukama jedinice
lokalne samouprave. Prekrajnim zakonima je u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori ureena
materijalna i procesna strana prekraja. Ponovno treba napomenuti da je veina prekraja
protiv okolia/ivotne sredine u BiH definirana u entitetskim zakonima pa su zato relevantniji
Zakonom o prekrajima Federacije BiH i Zakon o prekrajima Republike Srpske, nego Zakon
o prekrajima Bosne i Hercegovine.
Prekrajni postupak u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Federaciji BiH i Republici Srpskoj mogu
pokrenuti:
Dravni odvjetnik (Hrvatska), javni tuilac (Srbija), dravni tuilac (Crna Gora),
republiki/okruni tuilac (Republika Srpska)
Tijelo dravne uprave (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Federacija BiH, Republika
Srpska)
Ovlaten inspektor ili tijelo ovlateno za vrenje inspekcije (Srbija, Crna Gora,
Federacija BiH, Republika Srpska)
Nadleni policijski organ (Federacija BiH, Republika Srpska)
Tijelo lokalne uprave (Crna Gora)
Druga pravna osoba s javnim ovlastima u iju nadlenost spada neposredno izvrenje
ili nadzor nad izvrenjem zakona kojima su prekraji propisani (Hrvatska, Srbija, Crna
Gora, Federacija BiH, Republika Srpska)
Oteena osoba (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Republika Srpska)
Okrivljena osoba zahtjevom za sudsko odluivanje (Crna Gora)
Bez obzira na to tko su ovlateni tuitelji, bilo koja osoba, dakle svatko, moe
ovlatenom tuitelju podnijeti prekrajnu prijavu, primjerice prijaviti nadlenoj inspekciji
ako smatra da je poinjen neki prekraj protiv primjerice Zakona o zatiti okolia ili nekog
drugog propisa iz podruja zatite okolia/ivotne sredine. Tada e inspekcija, ukoliko smatra
da je to opravdano, poduzeti daljnje korake radi pokretanja prekrajnog postupka. Tuenik
moe biti bilo koja fizika osoba dok se prekrajna odgovornost pravne osobe za prekraje
temelji na krivnji odgovorne osobe u toj pravnoj osobi. Dakle, prave osobe ne mogu biti
krive za poinjeni prekraj, no zato mogu odgovarati odgovorne osobe zaposlene u njima.

21

VI. GRAANSKOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE

OKOLIA I IVOTNE SREDINE
Na kraju emo predstaviti pravne instrumente zatite okolia iz domene graanskog
prava. Graansko pravo je vjerojatno najopsenija pravna grana koja regulira razliite pravne
odnose uglavnom imovinske naravi meu privatnim strankama tj. fizikim i pravnim
osobama. Udruge i inicijative graana za zatitu okolia i ivotne sredine rijetko koriste ove
pravne instrumente jer za ove pravne postupke moraju snositi trokove ukoliko izgube na
sudu.
Graanskopravna zatita okolia ima dvostruku funkciju: preventivnu funkciju jer je
svrha te vrste zatite sprjeavanje nastanka tete u okoliu tj. ivotnoj sredini, te represivnu
funkciju jer regulira odgovornost za tetu nastalu oneienjem okolia/ivotne sredine.
Postupci koji se pokreu preventivnim tubama koje emo opisati kao i postupci za
nadoknadu tete su parnini postupci koji su regulirani u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori
zakonima o parninom postupku.

1. Tuba zbog tetnih imisija i tuba radi smetanja

posjeda
Tuba zbog tetnih imisija spada u preventivne instrumente graanskopravne zatite
okolia/ivotne sredine. Imisije su tetni utjecaji plinovite, vrste ili tekue materije koje
dolaze s jedne nekretnine/nepokretnosti i utjeu na koritenje susjednih
nekretnina/nepokretnosti pa se prevencijom tih tetnih imisija u isto vrijeme titi i
okoli/ivotna sredina. Taj instrument je u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori definiran u
zakonima koji reguliraju vlasnitvo/svojinu i vlasniko-pravne/svojinsko-pravne odnose. U
Hrvatskoj je to Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, u Srbiji je to Zakon o
osnovama svojinskopravnih odnosa, u Crnoj Gori je to Zakon o svojinsko-pravnim odnosima,
a u BiH je to Zakon o stvarnim pravima. Ovdje treba napomenuti da u BiH zapravo Zakon o
stvarnim pravima nije usvojen na dravnoj razini, ve Federacija BiH i Republika Srpska
imaju zasebni Zakon o stvarnim pravima koji su dosta slini, a u reguliranju tube zbog
tetnih imisija su identini. Tuba zbog tetnih imisija je gotovo identino i prilino
eksplicitno definirana u zasebnim lancima u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Federaciji BiH i
Republici Srpskoj dok u Srbiji mogunost tube protiv tetnih imisija implicitno proizlazi iz
lanka 5. koji definira kako se trebaju ponaati vlasnici nekretnina to se tie imisija s
njihovih nekretnina prema uivaocima drugih nekretnina.
Ta vrsta tube se podnosi radi utjecaja tetnih imisija kao to su dim, aa, otpadne
vode, neugodni mirisi, potresi, buka i sl.,Imisije se mogu podijeliti na neposredne i posredne.
Neposredne imisije su one kod kojih je radnja upravljena direktno i neposredno na to da
vrste, plinovite ili tekue materije dospiju na susjedno zemljite (npr. izlijevanje vode,
bacanje otpada itd.) i u pravilu su uvijek zabranjene. Posredne imisije su one kod kojih je
susjedna nekretnina sluajno ili djelovanjem prirodne sile izloena smetnjama koje potiu od
radnje na susjednoj nekretnini. Posredne imisije se dalje dijele na uobiajene koje su
doputene i prekomjerne koje su nedoputene. Osnovni kriterij razgranienja je uobiajenost
koritenja s obzirom na prirodu i namjenu nekretnine s obzirom na mjesne prilike i dozvole za
obavljanje odreenih djelatnosti.
Kada govorimo o tubi zbog tetnih imisija u svim zemljama je ovlateni tuitelj
(osoba koja podnosi tubu) vlasnik/posjednik nekretnine na koju dospijevaju tetne imisije.
Tuenik (osoba protiv koje se podnosi tuba) je osoba koja je tzv. proizvoa emisija dakle
22

osoba koje je odgovorna za tetne imisije. Tuba (tubeni zahtjev) ukoliko su imisije ve
nastale obino sadri zahtjev za prestankom tetnih imisija i nadoknadom tete, uspostavljanje
prijanjeg stanja i zabranu budueg uznemiravanja tetnim imisijama pa i proputanjem
djelatnosti koje su uzrok imisija dok se ne poduzmu mjere koje ih onemoguavaju. Ukoliko
imisije jo uvijek nisu nastale posebice treba naglasiti preventivnu ulogu tube pa je tako
tuitelj ijoj nekretnini prijeti predvidiva opasnost s tue nekretnine od neposrednih ili
posrednih imisija koje ne bi bio duan trpjeti, ovlaten zahtijevati da se odrede i provedu
svrhovite mjere radi njihova sprjeavanja
Velika prednost tube protiv tetnih imisija jest to ona ne zastarijeva tj. nije vezana
za nikakav vremenski rok kada se moe podnijeti. Nedostatak ove tube jest da ukoliko
postoji odobrenje nadlene vlasti za djelatnost kojom nastaju te tetne imisije (npr. odobrenje
nadlenog tijela za rad neke tvornice, kamenoloma ili sl.) tuitelj ne moe traiti prestanak
tetne djelatnosti,, ali moe traiti naknadu tete koju su prekomjerne imisije nanijele, kao i
poduzimanje prikladnih mjera da se ubudue sprijee prekomjerne imisije, odnosno
nastupanje tete, ili da se imisije smanje.
Osim tube protiv tetnih imisija kao efektivno preventivno sredstvo graanskopravne
zatite okolia/ivotne sredine u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori moe posluiti i tuba
radi smetanja posjeda/dravine. Ova tuba je takoer definirana u zakonima o
vlasnitvu/svojini te se moe takoer podnijeti radi utjecaja tetnih imisija. Ovlateni tuitelj
je posjednik/dralac (ne nuno i vlasnik) nekretnine na koju dospijevaju tetne imisije.
Tuenik je ponovno osoba koja je proizvoa tetnih imisija tj. osoba koje je odgovorna za
tetne imisije. Tubom se obino trai zatita ili povrat posljednjeg stanja posjeda/dravine
stvari tj. prestanak tetnih radnji, uspostavljanje prijanjeg stanja i zabrana budueg
uznemiravanja tetnim imisijama. Velika prednost ove tube jest to su sudski postupci po
ovoj tubi hitni, a takoer je mogue odreivanje privremenih mjera. Nedostatak ove tube
jest to se tuba radi smetanja posjeda u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori mora podnijeti u
roku od svega trideset dana od dana kad je tuitelj saznao za smetanje i poinitelja, a nakon
proteka jedne godine od dana kad je smetanje nastalo se ta tuba vie ne moe podnijeti.

2. Ekoloka tuba (Zahtjev da se ukloni opasnost tete)

Uz tubu zbog imisija i tubu radi smetanja posjeda/dravine u preventivne
instrumente graanskopravne zatite okolia/ivotne sredine spada i tzv. "ekoloka tuba". Za
razliku od tube zbog imisija i tube radi smetanja posjeda/dravine koje spadaju u
stvarnopravnu domenu graanskog prava, ekoloka tuba spada u obveznopravnu/
obligacionopravnu domenu graanskog prava. Naziv "ekoloka tuba" se ne nalazi u
propisima Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore, ve je to neformalni naziv koji se uvrijeio u
pravnoj i aktivistikoj praksi za lanak u zakonima o obveznim/obligacionim odnosima koji
regulira mogunost otklanjanja opasnosti od tete, a lako se moe primijeniti za otklanjanje
bilokakave tete u okoliu. Taj lanak je identian u sve etiri drave i u Hrvatskoj je to lanak
1047. u Zakonu u obveznim odnosima, u BiH je to lanak 156. Zakona o obligacionim
odnosima (zajedniki zakon za Federaciju BiH i Republiku Srpsku), u Srbiji je to lanak 156.
Zakona o obligacionim odnosima, a u Crnoj Gori je to lanak 150. Zakona o obligacionim
odnosima.
Ovaj identian lanak u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori se naziva "Zahtjev da se
ukloni opasnost tete" i glasi:
(1) Svatko moe zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti
znatnija teta njemu ili odreenom broju osoba, a i suzdrati se od djelatnosti od koje
proizlazi uznemiravanje ili opasnost tete ako se nastanak uznemiravanja ili tete ne
moe sprijeiti odgovarajuim mjerama.

23

(2) Sud e na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajue mjere

za spreavanje nastanka tete ili uznemiravanja ili da se ukloni izvor opasnosti, na
troak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne uini.
(3) Ako teta nastane u obavljanju opekorisne djelatnosti za koju je dobivena dozvola
nadlenog organa, moe se zahtijevati samo naknada tete koja prelazi uobiajene
granice (prekomjerna teta)
(4) Ali u tom sluaju se moe zahtijevati poduzimanje drutveno opravdanih mjera da
se sprijei nastupanje tete ili da se ona smanji
Razlog zato je ovaj graanskopravni instrument dobio naziv ekoloka tuba jest u
prvom redu iroka aktivna legitimacija tj. mogunost da ekoloku tubu za razliku od tube
protiv imisija i smetanja posjeda podigne svatko pa tako i udruge za zatitu okolia/ivotne
sredine. Ono to je uvjet jest da znatna teta prijeti odreenom broju osoba to u sluaju
zagaenja okolia/ivotne sredine jest sluaj pa se zato i uvrijeio naziv ekoloka tuba,
Tuenik (osoba protiv koje se podnosi tuba) moe biti svaka fizika ili pravna osoba koja
obavlja djelatnost iz koje proizlazi opasnost nastanka tete. Tuba (tubeni zahtjev) sadri
zahtjev za poduzimanjem mjera za sprjeavanje nastanka znatnije tete. Veliki je nedostatak
ove tube to u sluaju da postoji dozvola nadlene vlasti za obavljanje tetne djelatnosti, tada
se ne moe traiti prestanak obavljanja djelatnosti, ve samo naknada prekomjerne tete te
poduzimanje drutveno opravdanih mjera da se sprijei nastupanje tete ili da se ta teta
smanji.

3. Represivni instrumenti ostvarivanja graanskopravne

zatite okolia i ivotne sredine
Pod represivnim instrumentima graanskopravne zatite podrazumijevamo mehanizme
kad je teta u okoliu ve nastala te je potrebno utvrditi odgovornost za tetu nastalu
zagaenjem okolia/ivotne sredine te zagaivaa "kazniti" tj. naplatiti mu tu tetu u skladu s
naelom "zagaiva plaa". Odgovornost za tetu nastalu zagaenjem okolia/ivotne sredine
u smislu graanskopravne zatite, u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori regulirana je kao
poglavlje u zakonima o zatiti okolia/ivotne sredine na slijedei nain:

Drava je podnositelj tube za naknadu trokova tete u okoliu/ivotnoj sredini ili

svatko tko je pretrpio tetu zbog takve tete u okoliu/ivotnoj sredini
Za naknadu tete privatnim osobama koja je nastala prilikom tete u okoliu/ivotnoj
sredini primjenjuju se odredbe zakona o obveznim/obligacionim odnosima
Tube za naknadu tete podnose se protiv fizikih i pravnih osoba koje se smatra
odgovornima za tetu
Vano je to se u sluaju da je tetu u okoliu/ivotnoj sredini uzrokovao operater koji
obavlja opasnu djelatnost trai se objektivna odgovornost za tetu. Naime,
objektivna odgovornost (eng. "strict liability", njem. "Kausalhaftung") je odgovornost
za tetu za iji se nastanak ne trai krivnja tetnika. Objektivna odgovornost nastaje
kad se ispune, odnosno kad oteenik dokae slijedee pretpostavke: tetnu radnju,
tetu, uzronu vezu izmeu tetne radnje i tete, te protupravnost tetne radnje.
Iznimno, uzrona se veza ne dokazuje ve presumira kod teta koje su nastale u vezi s
opasnom djelatnou, to je upravo ovdje sluaj.
Ukoliko je tetu prouzroilo vie oneiivaa primjenjuju se pravila o solidarnoj
odgovornosti
Velika prednost je to su primjerice u Hrvatskoj tube za naknadu tete zbog zagaenja
okolia/ivotne sredine osloboene plaanja sudske pristojbe, a u Srbiji i Crnoj Gori su
postupci za naknadu tete zbog zagaenja okolia/ivotne sredine hitni postupci.
24

Profesionalna pomo u sporovima ovog tipa jest vrlo skupa (odvjetnici) radi velike
vrijednosti predmeta spora
Sudska vjetaenja su u ovim sporovima obino potrebna to je povezano s visokim
trokovima
Zastarni rokovi tube za nadoknadu tete su regulirani ili odredbama zakona o zatiti
okolia/ivotne sredine ili opim odredbama o rokovima za naknadu tete iz zakona o
obveznim/obligacionim odnosima te je u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori zastarni
rok do 3 godine od saznanja za tetu i poinitelja, a u svakom sluaju do 5 godina od
nastale tete,u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori dok u Srbiji zastara u svakom sluaju
nastupa tek nakon 20 godina od nastale tete u okoliu/ivotnoj sredini,

25