Hrvatsko katoliko sveuilite

Diplomski sveuilini studij povijesti

Ilica 242, Zagreb

Katarina-Kaja upani i Mihael Pulji

Vjerodostojnost povijesnog igranog filma

Hrabro srce
(seminarski rad iz predmeta Slika i film kao povijesni izvor)

Doc. dr. sc. Ines Sabotii dr. sc. Krunoslav Novak

(mentori)

Zagreb,
Svibanj 2015.

UVOD:
Hrabro srce(eng. Braveheart) je po filmskom anru smjeten u grupu povijesnih
drama. U glavnoj ulozi pojavljuje se poznati Mel Gibson koji u filmu utjelovljuje Wiliama
Wallacea, borca za nezavisnost kotske u ratu protiv Engleza koji su tada predvoeni kraljem
Edwardom I. Dugonogim. Radnja je filma uglavnom poznata te to niti nije tema ovog
seminara, ve je tema bila vjerodostojnost povijesnog igranog filma. Ovaj film se tako uinio
prikladan za analizu kroz koju emo pokuati dati uvid u film s povijesnog gledita. Kroz tu
prizmu emo tako utvrditi da li je film pokuao biti to blii povijesnim faktima ili ono slijedi
jedan svoj niz koji ga samo u javnosti percipira kao povijesnog bez ijednog dokaza o tome u
filmu. Film je, za informaciju, zaradio 72 milijuna dolara, a nagraen je izmeu ostalim 1996.
godine s 5 Oscara, iste godine sa Zlatnim globusom i BAFTA nagradom te ostalim manje
znaajnima.

FILM KAO POVIJEST POVIJEST KAO FILM:

Govorei o vjerodostojnosti igranog filma kao povijesnom izvoru trebali bi neto rei
i o klasifikacijama povijesnih filmova. to su povijesni filmovi? to je povijest u filmu?
Mogli bismo rei kako su ova dva pitanja usko povezana, tj. da se nerijetko ne mogu
odvajati.1 Krenuvi od definicije povijesnog filma koja ga definira kao podvrstu igranog filma
koji prikazuje dogaaje iz prolosti, esto ukljuujui legendarne i epske junake mitskih
dogaaja. Povijesni film moemo manje promatrati kao povijesni izvor uzmemo li u obzir
samo njegovu tematiku. On je kao anr izrazito podloan manipulaciji i propagandi ba zbog
njegove masovne gledanosti i dostupnosti gledateljima. Ali ono neosporno povijesno u filmu,
bolje reeno povijesni izvor,

jest vrijeme nastajanja povijesnog filma. Ono nam moe

predoiti povijesni trenutak drutva, politike i kulture u vrijeme nastajanja filma. Zbog toge
trebamo uvijek postavljati istraivaka pitanja: Zato? Kako? Zbog ega?
Odlian primjer povijesnog igranog filma koji nam vie govori o vremenu u kojem je
nastao nego o istinitosti tvrdnji koje su iznesene u filmu je po prvi put nedavno prikazan film
hrvatskoj javnosti Pad Berlina. Pad Berlina staljinistiki je film snimljen po samoj
naredbi Staljina, sa temom slavne ruske pobjede nad Berlinom i nacistima. Film je nakon
Staljinove smrti zabranjen, zbog velianja Staljinovog kulta linosti. Upravno nam je ta
pozadinska pria filma povijesni izvor za prouavanje uzdizanja i ruenja Staljinovog kulta
linosti. Ve od samih poetaka snimanja dugometranih filma za podlogu se uzimaju
povijesni dogaaji i linosti. Raanje nacije (1915. D.W. Griffith), Ben Hur: Pria o Kristu
(1927), Znak kria (1932.) i mnogi drugi upravo su povijesnog karaktera. Treba naglasiti kako
su povijesni filmovi nerijetko povezani sa biblijskim i religijskim tematikama. Uzimajui tako
biblijske ili religijske prie povezane sa povijesnim injenicama. Pedesetih godina prologa
stoljea nastaju neki od klasika filmske industrije, povijesni spektakli Quo Vadis? (1951.),
Julije Cezar (1953.), Ben-Hur (1959.), Kleopatra (1963.), a i u moderno vrijeme snimaju se
1http://www2.huberlin.de/skan/gemenskap/inhalt/publikationen/arbeitspapiere/ahe_21.html,
pristup ostvaren 9.5.2015.

moderni povijesni spektakli kao to su Gladijator (2001.), Troja (2004.), Aleksandar (2004.),
ili Kraljevstvo nebesko (2005.), te Hrabro srce (1995.) na ijem emo primjeru vidjet
vjerodostojnost povijesnog filma kao povijesnog izvora.

HRABRO SRCE (BRAVEHEART):

Kao jedan od najzvunijih filmskih naslova 1995. godine film je naiao na brojne
kritike, to o likovima to o povijesnim netonostima te ve tu u samom poetku vidimo da je
film naiao na mnoge reakcije. Primjerice, Gibson je optuen da je Edwarda II. prikazao kao
jalovog, kukavicu i slabia. Slino je proao i s Pasijom po pitanju kralja Heroda. to se tie
drugog spomenutog, dvije povjesniarke su film kritizirale s njihovog stajalita, a to su
Elizabeth Ewan i Sharon Kressa. Prva spomenuta je film opisala kao film koji gotovo u
potpunosti rtvuje povijesnu utemeljenost zbog epske pustolovine. Zbog toga to je ovo
zapravo ideja ovog seminara detaljnije emo objasniti kasnije kroz neke injenice. Druga
spomenuta povjesniarka pak tvrdi da film sadri brojne povijesne netonosti, poevi od
noenja kariranih kiltova. Naime, ona istie da u tom periodu koti nisu nosili nikakav kilt, a
kada su ih i poeli nositi remenje koje su upotrebljavali zasigurno nije tako izgledalo kao u
filmu. Nakon to smo dakle vidjeli da je film ve naiao na reakcije povijesne struke po
pitanju nekih stvari krenuti emo analizirati neke dijelove filma kroz koje emo pokuati
odgonetnuti i odgovoriti na temu ovog seminarskog rada.
Spomenuti emo na poetku jo samo da je film jednom dijelom sniman u Irskoj to je
ve samo po sebi paradoks. Pokuati emo sada kroz etiri lanka izanalizirati film te kroz te
lanke dati na kraju zakljuak o tome da li film moe biti u ovom sluaju vjerodostojan izvor
povijesti ili on ipak povijesne injenice zaobilazi te dolazi u kino dvorane kao takav da zaradi
to vie novaca. Autori tih lanaka su Brad Kane, novinar u filmskoj industriji, Elizabeth
Ewan, povjesniarka sa University of Guelph, te jo dva lanka neimenovanih autora koje
emo uzeti sa dozom rezerve ali i usporediti sa prva dva autora.
Zapoeti emo s Bradom Kaneom koji sa novinarskog stajalita pie da iako je film za
njega i na njega ostavio duboki trag loe je to to ipak ne prati datume i mjesta pa ak niti
likove, a na kraju krajeva i kiltove za koje smo ve vidjeli odreene negativne reakcije. Iako

dakle film obiluje pogrekama za njega on ostavlja jak utisak te kae kako je to jedan od
najboljih filmova ikad snimljenih.2
Za povjesniarku Elizabeth Ewan film takoer obiluje nedostatkom povijesnih
injenica. Dakle i ona polazi od upeatljivih kiltova za koje tvrdi da ih koti tada nisu imali.
Nadalje, bavi se pitanjem plemenitih divljaka u 13. stoljeu za koje tvrdi da mogu biti
smjeteni u 18. ili 19. stoljee, ali nikako tada. Dolazi i do toga da se pita zato su u filmu
toliko improvizirali sa povijesnim injenicama kada je bilo jednostavnije uzeti pisani
povijesni materijal za podlogu s ime bi vie postigli. Jedini dobro odraen karakter u filmu
po njoj je onaj Roberta I. Zakljuuje s milju da su injenice rtvovane u korist izrade
hollywoodskog spektakla.3
Sljedei lanak je nepoznatog autora. Autor je vrlo kontroverzan te na poetku odmah
tvrdi da je film u povijesnom smislu apsolutno netoan. Tvrdi da su tone ipak neke stvari i to
sljedee: Wiliam Wallace je vodio pobunu, pobjedio kod Stirling Bridgea, izgubio kod
Falkirka te bio nakon toga pogubljen. I to je sve, prema ovom autoru, tono sa povijesnog
stajalita. 4
Netono je to da je Wallace bio siromaan, zapravo bio je upravitelj zemlje sa dobrom
edukacijom. U prikazu bitke je nadalje netono da su se Wallaceovi ljudi posluili strijelama
jer je to antika taktika. Formacija u kojoj su svi zajedno oito isto nije tona, tono je to da
su stajali u krunim formacijama s kopljima. Lica obojana ratnikim bojama takoer nisu
prakticirali koti tada, ve Kelti tijekom rimskog doba, dakle tisuu godina prije. Nakon bitke
kod Falkirka, kada odvode Wallacea pojavljuje se Robert the Bruce, koji se prema autora niti
ne spominje kod te bitke te je nemogue da je on tada bio tamo. Prema nepoznatom autoru,
netono je i to da je princeza Isabella upoznala Wiliama te ak i imala aferu s njime.

2http://www.tor.com/blogs/2013/08/story-worlds-braveheart-historicalinaccuracies, pristup ostvaren 9.5.2015.

3http://users.clas.ufl.edu/burt/Medieval%20cinema%20recommended/AHR
%20Braveheart.pdf, pristup ostvaren 9.5.2015.
4http://celticfringe.net/history/brave.htm, pristup ostvaren 9.5.2015.

U zadnjem lanku autor injenicu po injenicu analizira te usporeuje sa film sa

stvarnou. Navesti emo samo neke injenice koje su nam se uinile zanimljive za prikazati,
a da su u skladu sa prethodnim autora. 5
1. Wiliam je opisan kao sin siromanog farmera roen u brdima
injenica Wiliam je zapravo roen u dobrostojeoj obitelji srednje klase koja je
ivjela u nizini, u gradiu Elderslie
2. Majka mu je umla te se on nje ne sjea
injenica Majka je bila dio njegovog ivota, vodila brigu o njemu do njegove
mladosti
3. Wiliam je ivio samo sa bratom i ocem koji su umrli kad je imao 8 godina
injenica Istina, imao je starijeg brata, ali imao je i mlaeg brata. I dvije sestre.
Mlai brat je ubijen 1307., a stariji vjerovatno 1291. ili 1296.
4. Princeza Isabella je upoznala Wiliama te nosila njegovo dijete
injenica Isabella nije upoznala Wiliama jer se 1308. udala za Edwarda II. i
otila u Englesku, a u to vrijeme je Wiliam ve bio mrtav
5. Wiliam i njegova grupa nose kiltove
injenica Bilo je puno razliitih komada odjee u prolosti, ali kilt se prvi put
spominje u 16.-om stoljeu te ne postoji sumnja da je to izvrgavanje injanice
6. Ratnike boje u bitkama
injenica- Nigdje se ne spominje koritenje ratnikih boja u tom vremenu.
Zapravo, bio je to stari poganski obiaj vjerovatno Kelta koji su se bojali za
religijske potrebe
Cilj je bio prikazati neke stavke oko ivota Wiliama Wallacea i ostalih likova te rata za
nezavisnost te ih usporediti sa filmskim materijalom. Istraivanja su vrena u Engleskoj,
kotskoj i Slovakoj. Takoer, pokuali smo kroz ovu analizu dokazati da povijesni film moe
biti zanimljiv, ali bez nekog stvarnog utemeljenja na injenicama. Dakle, istina je da su
mnoge stvari promijenjene,a sve u cilju zabavljanja publike.
Dakako, ove iznesene injenice su ipak dvojbene. Treba ih uzeti s rezervom.
Subjektivne su, te prema naem miljenju, neke nisu dovoljno dobro argumentirane pa postoji
ta dvojbenost. Jedan lanak je pisan sa strunog pogleda, ali on istovremeno i donosi
najmanje kritika jer taj lanak je vie recenzija samog filma nego njegova kritika i usporedba
injenica nasuprot filmskog materijala. Ostali lanci su pisani s laikog stajalita te njih
takoer treba uzeti u obzir kao nedovoljno obrazloene zbog vrlo vjerovatnog nedostatnog
5http://www.allempires.com/article/index.php?q=first_scottish_war, pristup
ostvaren 9.5.2015., vidi jo
http://www.britannia.com/history/monarchs/mon30.html, pristup ostvaren
9.5.2015.

poznavanja ovog gradiva. Ipak, ovi lanci su odabrani i koriteni u ovom seminaru zbog
nedostatka kvalitetnijih lanaka na ovu temu.

ZAKLJUAK:
Na primjeru filma Hrabro srce vidjeli smo sljedee. Dakle, oito je, prema kritikama,
da film obiluje pogrekama. Za neto bolje utvrivanje neistinitosti povijesnih injenica
trebalo bi se svakako upustiti u dublju analizu odreenih povijesnih izvora. Po naem
miljenju, ovom osnovnom analizom nekih kljuni stvari iz filma se dolo do zakljuka da
ovaj film ne obrauje vjerodostojno odreene povijesne injenice. Zato je to tako, a ipak se
film naziva povijesnim? Smatramo da je to prvenstveno iz razloga to je film raen za iru
publiku te kao takav ne podlijee i ne mora biti podreen injenicama te na njima temeljiti
svoju radnju. Zbog toga to u konkretnom primjeru to ovaj film i ne ini miljenja samo da
kao takav ne moe biti vjerodostojan izvor povijesnih podataka te ga se eventualno moe
upotrijebiti u druge svrhe, kao to je na primjer nacionalno osvjeivanje, to je nakon
premijer filmu i donekle uspio. Zbog iskrivljavanja tih stavki na film su reagirali i britanski
kritiari te stali u obranu svojeg naroda koji je u filmu prikazan kao hladnokrvan ubojiti narod
koji ne bira sredstva u nastojanju da ostvari svoje imperijalistike tenje te su to ocijenili kao
svojevrsnu reviziju povijesti. Sa druge strane revitalizacija osvjeivanja kotske nacionalne
povijesti u moderno doba upravo je potaknuto, jednim dijelom, i filmom Mela Gibsona
Hrabro srce.

LITERATURA:
Internetski izvori:
http://www.tor.com/blogs/2013/08/story-worlds-braveheart-historical

inaccuracies, pristup ostvaren 9.5.2015.

http://users.clas.ufl.edu/burt/Medieval%20cinema%20recommended/AHR

%20Braveheart.pdf, pristup ostvaren 9.5.2015.

http://celticfringe.net/history/brave.htm, pristup ostvaren 9.5.2015.
http://www.allempires.com/article/index.php?q=first_scottish_war, pristup
ostvaren 9.5.2015., vidi jo
http://www.britannia.com/history/monarchs/mon30.html, pristup ostvaren

9.5.2015.
http://www2.huberlin.de/skan/gemenskap/inhalt/publikationen/arbeitspapiere/ahe_21.html,
pristup ostvaren 9.5.2015.

lanci:

SKOKO, Boo, BRI, Tihomir, GLUVAEVI, Dejan, Uloga igranog filma u

brendiranju drava, regija i gradova, Hrak,