DVOSMISLENOST I

NEJASNOST
Jezik i kontekst

DEFINICIJA DVOSMISLENOSTI
fenomen

uzrokovan pojavom da jedan

izraz moe imati vie razliitih znaenja
zahvaa sve jezine razine
potencijalni nesporazum uvjetovan
dvosmislenou u pravilu nestaje
upotrebom dvosmislenog izraza u
kontekstu automatska selekcija
preferirane interpretacije / svjesno ili
nesvjesno iskljuivanje alternativnih
znaenja

TIPOVI DVOSMISLENOSTI
leksika
strukturna
referencijalna
djelokruna

(scope ambiguity)
pragmatika

LEKSIKA
DVOSMISLENOST 1

1. HOMONIMIJA
odnos meu leksemima koji su na formalnom
planu jednaki, a na znaenjskom razliiti

2 tipa homonimije
apsolutna
djelomina
3 uvjeta apsolutne homonimije
leksemi moraju biti znaenjski nepovezani
svi njihovi oblici moraju biti jednaki
svi njihovi oblici moraju biti sintaktiki ekvivalentni

LEKSIKA
DVOSMISLENOST 2
oblini

ili morfoloki homonimi:

unuka (G mn. od unuk) unuka (G mn. od
unuka)
leksiki

homonimi:
kartaki (od karte) kartaki (od Kartaga)
homografi:

Ja sam sam.
homofoni

knight - night [nait]

LEKSIKA
DVOSMISLENOST 3
2. POLISEMIJA
polisemija

je pojam kojim se oznaava obiljeje

vieznanosti nekoga leksema
leksem je poliseman ukoliko ima vie meusobno
povezanih znaenja
povezanost

znaenja polisemnog leksema mora biti

sinhronijska (grlo kao dio tijela i grlo kao dio boce)
ukoliko povezanost vie nije eksplicitna, rije je o
homonimiji problem razgraniavanja (etimoloki ili
intuitivni kriterij?)
u procesu razvoja polisemije kljuni su mehanizmi
metafore i metonimije

LEKSIKA
DVOSMISLENOST 4
Mehanizmi polisemije:

METAFORA
figura prijenosa znaenja u drugu
domenu: koristi se leksem koji oznaava
jedan pojam da bi se njime oznaio neki
drugi pojam
zasniva se na slinosti implicitna
usporedba
Ba si srce. (srce = dobrota,
ljubaznost)

LEKSIKA
DVOSMISLENOST 5
mrtve

metafore konvencionalne
metafore u svakodnevnoj upotrebi, kojih
govornici nisu svjesni (noga od stola)
ive metafore nekonvencionalne
metafore koje govornik koristi svjesno
(Ova knjiga je prava poslastica)
objektivna slinost (planinski vijenac)
antropomorfna slinost (noga od stola)
ivotinjska fizika ili psiholoka slinost
(svinja, tuka)

LEKSIKA
DVOSMISLENOST 6
2. METONIMIJA
figura

prijenosa znaenja unutar iste domene:

koristi se leksem koji oznaava jedan pojam da
bi se njime oznaio neki drugi pojam

prijenos

se ne zasniva na slinosti kao kod

metafore, nego na stvarnim odnosima izmeu
temeljnog i metonimijskog znaenja leksema
(npr. odnos dio-cjelina, povezanost u
prostoru /vremenu, logika povezanost i dr.)

itati Andria, cijela Hrvatska je na nogama

STRUKTURNA DVOSMISLENOST 1
strukturni

odnosi meu jezinim

jedinicama

kolska

torba
metalna kutija za alat
stariji mukarci i ene
Pilii su spremni za jelo.

REFERENCIJALNA DVOSMISLENOST
interpretacija

iskaza ovisi o referencijskim

obiljejima pojedinih jezinih izraza
neki leksemi mogu imati vie moguih
referenata
zajedniki referentni skup identifikacija
Ivana

voli svojeg biveg mua.

Pozvao me na kavu!
Bila sam na kavi s Robertom.

DJELOKRUNA DVOSMISLENOST
proizlazi

iz prirode brojeva i
kvantifikatora
kombinacija leksike i strukturne
dvosmislenosti
Ove

knjige kotaju 100 kuna.

Njih dvojica imaju dva auta.
Svi studenti su poloili ispit.

PRAGMATIKA DVOSMISLENOST
varijabilnost

interpretacije iskaza
s obzirom na izvanjezini
kontekst
govorni in
Imate li ivotno osiguranje?
(pitanje, ponuda, prijetnja)
dvosmislenost

ili uvjetovanost
govornih inova situacijom

DVOSMISLENOST VS. NEJASNOST

dvosmislenost

kontekst
eliminira nepoeljne interpretacije
nejasnost kontekst
rasvjetljava i omoguava
interpretaciju
referencijalna

nejasnost (stolica)
semantika nedeterminiranost
(Anin nakit)
nedostatak specifikacije (ii)

UZROCI NEJASNOSTI
mutne

granice (visok, debeo)

labavost znaenja u jezinoj
upotrebi (krug)
nejasnost

generalizacija
Na balkonu je ptica/vrabac.

DVOSMISLENOST ILI NEJASNOST?

TESTOVI
1. test identiteta
2. test znaenjskih odnosa
3. test istinitosti/neistinistosti