8.

PROJEKTIRANJE INDUSTRIJSKIH HALA

8.1. Vrste dizalica

8.2. Tipovi hala obzirom na mogunost transporta
8.3. Krovni vezai reetkasti nosai
8.4. Stupovi i nosai kranskih staza
8.4.1. Stupovi hale
8.4.2. Nosai kranskih staza
8.5. Vertikalna poprena stabilizacija
8.6. Vertikalna uzduna stabilizacija
8.7. Razni detalji i spojevi

329

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

8.1. Vrste dizalica

a) Mosna dizalica

b) Ovjeena dizalica

c) Ostali tipovi dizalica

Slika 8.1. Shematski prikaz vrsta dizalica

B. Pero

330

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

8.2. Tipovi hala obzirom na mogunosti transporta

Slika 8.2. Tipovi hala

B. Pero

331

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

8.3. Krovni vezai reetkasti krovni nosai

Slika 8.3. Tipovi reetkastih krovnih nosaa

Slika 8.4. Detalji vorova reetkastih nosaa

B. Pero

332

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

Slika 8.5. Sekundarni reetkasti nosai

B. Pero

333

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

Slika 8.6. Detalji vorova reetkastih nosaa cijevni profili

B. Pero

334

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

8.4. Stupovi i nosai kranskih staza

Industrijski objekti obino imaju dvojaku svrhu: prvo trebaju da zatite prostor za rad,
te da sadre sustav za dizanje i premjetanje tekih tereta iz jednog mjesta na drugo.
Projektiranje zatitnog prostora, odnosno samog objekta je prilino rutinska stvar.
Meutim, dimenzioniranje transportnog sustava je sloen i zahtjevan zadatak. U
stvari, mnogi industrijski objekti praeni su problemima loe projektiranog ili
izvedenog nosivog sustava kranova.
Kapacitet kranova moe se kretati od 1 do 300 kN. Obino susreemo sljedee
komponente kranskog sustava:

Slika 8.7. Popreni presjek hala s pokretnim dizalicama

B. Pero

335

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

1. Kran, koji se sastoji iz mosta, vodilica, dizala, stroja za pogon i obino kabine.
2. Kranskih tranica i sustava za pridranje
3. Kranskih nosaa
4. Stupova kranskih staza
5. Ukruenja kranskih stupova
6. Temelja stupova
7. Branika
8. Elektrinih vodova
Orjentacijske karakteristike kranova date su u tabeli.
Tipian presjek kroz objekt prikazan je na slici 8.8.

8.4.1. Stupovi hale

Slika 8.8. Primjeri pojaanja stupova

B. Pero

336

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

Kod tekih kranova esto se pojaava dio stupa pod osloncima kranskih staza. Dva
primjera takvih pojaanja prikazana su na slici 8.8.
Kod stupova s vitkim hrptom rade se uzduna ukruenja hrpta.
Naroitu panju treba posvetiti upetosti stupova u temelje. Upetost utjee na duinu
izvijanja, a time i na veliinu poprenog presjeka stupova.
Pri dimenzioniranju stupova treba odrediti da li je vrh stupova pomian pod
djelovanjem vertikalnog optereenja. Vrh samostalnog stupa pod optereenjem
kranova e se horizontalno pomai. Ako je stup vezan horizontalnim sustavom u
visini krovita tako da se pojedini stup ne moe samostalno pomicati, tada imamo
pridrani stup za praktian proraun.
Za sluaj kratkih hala (sa 3 ili manje polja), ili hala bez krovnih horizontalnih
ukruenja, pojavit e se pomaci stupova pod vertikalnim optereenjem, te
govorimo o pominom sustavu stupova. Koeficijent izvijanja, K, znatno e se
razlikovati u ova dva sluaja (vidi tablicu).
Najee se susreemo s tri vrste stupova:
a) stupove s kratkom konzolom za reakcije R250kN
b) stupove promjenjivog presjeka za reakcije R750kN, te
c) dvodijelne stupove za vrlo teke kranove.

Slika 8.9. Tipovi stupova ovisno o vrsti kranova

Glavna os stupa objekta obino lei okomito na popreni presjek objekta. Ako imamo
odvojeni nosivi sustav za kransku stazu, tada je bolje da glavna os stupova ovog
sustava lei uzdu osi objekta (slika 8.10.).

B. Pero

337

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

Slika 8.10. Odvojeni stupovi objekta i kranske staze

Tablica: Koeficijenti izvijanja K1 i K2

B. Pero

338

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

Tablica: Koeficijenti izvijanja K1 i K2

B. Pero

339

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

Tablica: Koeficijenti izvijanja K1 i K2

Poeljno je da baze stupova budu uzdignute iznad poda da bi se umanjilo djelovanje

korozije, te radi lake kontrole konstrukcije.
D u i n e i z v i j a n j a stepenastih stupova ovise od nekoliko imbenika:
1. Uvjeta pridranja krajeva stupa,
2. Osnosa sila P1/P2
3. Odnosa momenata tromosti gornjeg i donjeg dijela stupa,
4. Odnosa duine gornjeg i donjeg dijela stupa.
J. Anderson i J. Woodward (1972.) su teoretski rijeili proraun efektivne duine
izvijanja za gornji i donji dio stupa. U tablici su dani koeficijenti izvijanja K za gornji i
donji dio stupa na temelju gore navedenog teoretskog rada.

B. Pero

340

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

8.4.2. Nosai kranskih staza

Glavni elementi kranskih staza su nosai na koje su privrene tranice. Ovi nosai
su izloeni vertikalnim optereenjima s dinamikim udarcima, bonim optereenjem,
te uzdunim optereenjem zbog trenja, koenja te udaraca na branike.

Slika 8.11. Popreni presjeci kranskih staza

B. Pero

341

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

Bone sile se obino preuzimaju poveanjem poprene krutosti gornjeg pojasa

nosaa [sl. 8.11 (b), (c), (e)] ili pak dodatnom horizontalnom konstrukcijom u obliku
dijafragme ili reetke (slika 8.12.).

Slika 8.12 Poprena ukruenja kranskih staza

Limene dijafragme esto slue kao pod hodnika uzdu kranskih staza. Kranski
nosai su optereeni vertikalnim, poprenim te uzdunim silama. Dinamiki udarci
uzimaju se prema uputama proizvoaa, odnosno prema odgovarajuim propisima.
Ove veliine se obino kreu:
a) dinamiki koeficijent: DF z

1-1,6 (ovisno o vrsti krana i elementu konstrukcije)

b) bone sile

1/7 do 1/10 od vertikalnog optereenja

c) uzdune sile

1/7 od vertikalnog optereenja

B. Pero

342

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

Dinamiki udarci su openito manji za popreno optereenje.

Gornji pojas kranskog nosaa treba privrstiti o stupove. Jedan detalj prikazan je na
slici 8.13.

Slika 8.13. Detalj privrenja kranske staze o stup

B. Pero

343

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

OGRANIENJA DEFORMACIJA
Da bi se osigurao zadovoljavajui rad kranova potrebno je ograniiti deformacije
konstrukcije. Kranovi sa sljedeim ogranienjima pokazali su se uspjeni u praksi:
a) vertikalni progib nosaa krana:
L/600 za lagane kranove,
L/800 za srednje kranove,
L/1000 za teke kranove.
b) boni progib nosaa krana:
L/400
c) boni pomak konstrukcije:
H/240 (H je visina do kranske staze), ili maksimalno 25 mm
Nadvienje nosaa treba izvesti za nosae raspona preko 20 m. Nadvienje, ako se
izvodi, jednako je progibu za stalni teret vie pokretnog optereenja (bez
dinamikih udaraca).
KONTROLA GNJEENJA HRPTA

Slika 8.14. Kontrola hrpta

B. Pero

344

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

Kontrola gnjeenja hrpta moe se uzeti prema slici 8.14. Naprezanje u hrptu treba
ograniiti prema:
P
0,75 v
be t n

gdje je:
v = granica razvlaenja materijala hrpta
BRANICI
Branici na tranicama slue za zaustavljanje kranova na kraju staza.

Slika 8.15. Branici na kranskim stazama

KRANSKE TRANICE
Izbor tranica kranskih staza ovisi o optereenju krana. Nastavljanje tranica najvie
se vri vijcima. Zavareni spojevi omoguuju jednoliniji rad krana, ali nastavci su
skuplji za izvedbu, a i tee je zamijeniti oteene tranice. Zato se zavarene tranice
upotrebljavaju na kratkim stazama ili gdje se oekuje da e tranice nadivjeti
trajnost objekta.
Privrenje tranice o nosae moe biti:
-

B. Pero

kukastim vijcima ili

zaustavnim ploicama, koje opet mogu biti u krutom ili plivajuem
spoju.

345

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

Slika 8.16. Privrenje kranskih tranica

Slika 8.17. Detalji ina

B. Pero

346

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

'Plivajue' privrenje omoguava termalne i druge uzdune pomake tranica, to

smanjuje potrebne dilatacije. Za tranice preko 120 m obino se zahtijevaju dilatacije
u nosivom sustavu, te se preporuuje upotreba 'plivajueg' spoja.
Ako se trai da rad kranova bude miran, bez veih vibracija, tada se preporua
postaviti tranice na neoprenske leajeve.
Da se sprijei putovanje tranica uzdu
staze, katkada se privrste zavarivanjem o
nosivu konstrukciju na sredini tranice.
Ne preporua se da odstupanje osi tranice i
nosaa bude vee od 0,75 th (slika 8.18.).
Za dobar rad kranova preporuuju se sljedea
najvea odstupanja kranskih tranica:
8.18. Odstupanje osi nosaa i tranica

1.Horizontalna odstupanja
(a) odstupanje osi tranica:

5 mm na duini 12 m

odstupanje staze krana od

teoretskog poloaja:

10 mm na duini 12 m

(b) najvee vertikalno odstupanje

tranica pri stupovima:

5 mm na duini 12 m

najvee odstupanje od
teoretskog poloaja:

B. Pero

10 mm na duini 12 m

347

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

2. Vertikalna razlika
(a) vrha tranica u poprenom
presjeku objekta:

4 mm za raspon tranica do 30 m
6 mm za raspon tranica preko 30 m.

DILATACIJE
Sprjeavanje temperaturne deformacije objekta je nekorisno i neekonomino. Zato
se trebaju u objektu upotrijebiti takve veze koje e omoguiti rad konstrukcije bez
tete po njenu stabilnost i nosivost.
Dilatacije nisu potrebne, a ni poeljne u kranskim inama te najee trebaju biti na
mjestima glavnih dilatacija u objektu.
Najvei razmak izmeu dilatacija se ograniava na:
-120 m za ekstremne temperaturne razlike, te na
-150 m za blage razlike u temperaturama.
Dilatacije na vanjskim kranskim stazama trebaju biti na kraim razmacima. Kranske
staze izloenije ekstremnim temperaturnim razlikama (kao npr. Topionice) treba
posebno razmatrati. Katkada je potrebno upotrijebiti toplinske titove na izloenim
elinim elementima.
UKRUENJA
Kranske staze moraju se stabilizirati popreno i uzduno. Poprena stabilizacija se
obino postie upinjanjem baze stupova o podlonu konstrukciju, te pomou krutih
veza s krovnim nosaima ili pomou povezivanja stupova s krovnim nosaem u krutu
okvirnu konstrukciju.
Uzduna ukruenja mogu imati nekoliko oblika. Najjednostavnija su krina ukruenja
(sl. 8.19. (a)). Preporua se vitkost stupova ograniiti na i

200, radi naglih

promjena smjera naprezanja u vezi s reimom rada kranova. Za elemente ukruenja

treba izbjegavati okrugle ipke ili lagane kutnike. Objeeni tapovi ukruenja
djeluju nesigurno.

B. Pero

348

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

Slika 8.19. Nekoliko tipova ukruenja kranskih konstrukcija

Ako treba omoguiti prolaz ispod kranskog nosaa, tada se mogu primjeniti (b) ili (c)
sheme ukruenja na slici 8.19.
Ukruenja treba postaviti u centralno polje kranske staze.

Slika 8.20. Poloaj ukruenja kranske staze

Broj polja s ukruenjima mora biti minimalan. Duina pojedinog polja se mijenja s
temperaturom, te pod optereenjem donja pojasnica nosaa e se produiti i stvoriti
dodatna naprezanja u konstrukciji.

B. Pero

349

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

Primjer:
Treba odrediti deformaciju konstrukcije na slici 8.21.

Slika 8.21.

Polje 2-3 je optereeno tako da se produi donja pojasnica za 5 mm. Povienje

temperature T=17C
Trai se relativan pomak vrha stupa 1 u odnosu na stup 4 (ako je stup 4 nepomian)
Lt = t t L = 0,000012 17 (3 7600)
Lt = 4,7 mm
Ukupni horizontalni pomak:
H = 5,0 + 4,7 = 9,7 mm

Za postavljeno ukruenje u polju 1-2, traeno izduenje vlanog tapa u polju 1-2
iznosi:
= H cos
= (0,707 H ) cos = 6,9mm

za duinu ukruenja 10,75( = 2 760 )m i povrinu od 25 cm2. Sila u tapu od ovog

produenja bila bi:
AE
25 21000
L =
0,69
L
1075
P = 337,0kN

P=

Oito, ovom silom bila bi gotovo iskoritena sva nosivost ukruenja, te ukruenje ne
bi moglo nositi dodatne sile od rada kranova. Da bi se izbjegli problemi ovakve
prirode treba ukruenja postaviti u sredini izmeu dilatacija.
U stvarnosti rad konstrukcije kranske staze moe se primijetiti na konstrukciji, kad
je kran daleko nekoliko polja.

B. Pero

350

MK I

8. Projektiranje industrijskih hala

8.5. Vertikalna poprena stabilizacija

Dvozglobni okvir
Okvir sa uklijetenim stupovima
Trozglobni okvir
Okvir s pendl stupovima
Glavni nosai na uklijetenim stupovima
Glavni nosai na 'pendl' stupovima, podui spreg
ih stabilizira
Glavni nosai na ukljetenim stupovima
(viedjelnim) teke dizalice
'Pendl' stupovi iznad nosaa dizalice teke
dizalice
Trozglobni okvir iznad nosaa dizalice teke
dizalice

B. Pero

351

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

8.6. Vertikalna uzduna stabilizacija

B. Pero

352

8. Projektiranje industrijskih hala

B. Pero

MK I

353

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

Varijante konog sprega

B. Pero

354