Stabilnost kosina,nasipi i hidraulini neuspjesi

-legenda:
Crveno-tekst nema smisla (ne prenosi tono ili prenosi neprecizno
znaenje reenica)

6.1. Pregled
En1997-1 nema poseban odjeljak za stabilnost kosina. Odredbe
za dizajn kosina i nasipa sadrane su u Section 11(11 odjeljku):
Cjelokupna stabilnost te Section 12(12 odjeljak): Nasipi.
Odredbe u 11 odjeljku odnose se na cjelokupnu stabilnost
kretanja u tlu , bilo prirodno ili ispunjeno oko temelja te na
zadravanje strukture, prirodne kosine , nasipe i iskopavanja.
Odredbe u 12 odjeljku odnose se na nasipe za male brane ili
infrastrukture.
Odredbe za potvrdu protiv hidraulinih neuspjeha sadrane su u
Section 10(10 odjeljku) EN 1997-1.
Uvjeti za neuspjeh: uzdizanje(UPL) , hidraulino sputanje
(poniranje) , unutranja erozija i cjevovod ( skraeno od HYDkratica za neto?) su definirani u potvrdi protiv ova 4 navedena
razloga.

6.2.Stabilnost kosine
6.2.1. Djelokrug(podruje,prostor,polje-nije mi jasno na
ta se odnosi) i sadraj
Stabilnost kosine je sadrana zahtjevima u 11 odjeljku EN 19971 protiv gubitka cjelokupne stabilnosti i tamo gdje velike
kretnje u tlu prouzrouju tetu u susjednim strukturama ,
cestama i servisima. Tipine strukture gdje je potrebna primjena
analize cjelokupne stabilnosti su:
-zadranje strukture
-iskopavanja,kosine i nasipi
-temelji na kosom tlu,prirodne kosine ili nasipi

-temelji blizu iskopa,rezana ili zakopana struktura,obala

Primjeri ogranienih modova za cjelokupnu stabilnost postojee
strukture , koje su predstavljene u Section 9(9 odjeljak) EN
1997-1 ,a prikazani su Fig 6.2.5

Fig.6.2.5 Primjeri ogranienih modova za cjelokupnu stabilnost

postojee strukture

6.2.2. Krajnja granica stanja dizajna kosine

Cjelokupna stabilnost kosine trebala bi se provjeriti koristei
dizajn vrijednosti akcija , otpor i snaga dobivena koristei
primjerene GEO/STR vrijednosti za pojedine faktore.Kada
analiziramo cjelokupnu stabilnost svi relevantni modovi trebali
bi biti uzeti u obzir.Eurocode 7 ne daje nijednu specifinu
nejednakost da se zadovolji cjelokupna stabilnost,niti jedan
proraunski model.
Meutim, s obzirom na analizu stabilnosti kosine EN 1997111.5.1(4)koja govori da masa tla ili stijene koja granii sa
povrinom koja propada normalno se tretira kao kruto tijelo ili
nekoliko krutih tijela koja se miu istovremeno.

Propadne povrine mogu imati niz oblika ukljuujui

planarni,kruni ili neki sloeniji oblik. Stabilnost se moe
provjeriti ogranienom analizom ili metodom konanog
elementa.
DA3 je isto to i DA1.C2 u dizajnu kosina poto se teret na
povrini u DA3 tretira kao geotehnika akcija koristei A2 set
djelominih faktora akcije, kao u DA1.C2. U DA1 , C1 i C2 oba
moraju biti uzeta u obzir , no DA1.C2 normalno upravlja.
Za nedreniranu (ili neisuenu-rije ima dva znaenja) analizu
kosine , DA1 djelomini faktori su :

Za dreniranu(ili suenu) analizu kosine , u sluaju DA1.C1

poveanje vertikalnog optereenja poveaje otpor smicanja
ravnine, zbog otpora smicanja koji je funkcija normalnog pritiska
zbog toga to teina tla prouzrouje nestabilnost ,tako da je
granica sigurnosti nepromijenjena. Iako DA1.C1 obino nije
upravljan. Stoga u dreniranoj analizi , DA1.C2 upravlja , a DA1
djelomini faktori su:

Rotaciono klizite,primjer je gubitka cjelokupne stabilnosti

pokazano u Fig.6.2.6 iz Orr and Farrell (1998). Ova figura
pokazuje da je jedan dio teine tla nepovoljan te prouzrouje

neuspjeh u rotaciji dok je drugi dio povoljan i ponaa se kao

stabilizator kosine.Kako se sva teina tla treba tretirati kao da
dolazi iz jednog smjera (pogledati 2.4.2,napomena za
(9)P),isti djelomini faktor treba se primjeniti na povoljne i
nepovoljne terete.U praksi to znai da je djelomini faktor akcije
primjenjuje na efekt destabilizacije tereta. U DA2 drukiji faktori
primjenjuju se za povoljne i nepovoljne terete. Stoga je u
principu dozvoljen samo jedan smjer tada smanjeni DA2
djelomini faktor akcije nije primjenjen na stabilizaciju
komponente teine tla s tim rezultatom da je rezultirajui dizajn
manje konzervativan nego da se povoljna i nepovoljna
komponenta tretiraju zasebno. Zbog tog razloga i zbog toga to
u praksi odvojiti teinu tla na stabilne i nestabilne dijelove
analize stabilnosti kosine zato to je teko koristiti metodu
sjeenja(sijei) ,DA2 se generalno ne koristi za analizu
stabilnosti kosine.

6.2.3 Analiza stabilnosti kosine

Analiza beskonane kosine
Primjer prikazan u Fig6.2.3 je beskonana kosina s nagibom
(beta) s klizanjem ravnine paralelno povrini tla i dubini Z.
Gornja granica podzemne vode je na visini h iznad klizanja
povrine i tamo gdje tlo ima teinu gustoe
Stabilnost kosine
analizira se u toj situaciji kada voda doe do povrine,i.e h=z.

Analizirajui stabilnost kosine,da bi se zadovoljila jednadba

ravnotee trebamo dizajn destabilizirajue akcije, i.e(kratica za

neto?) komponenta neke teine koja prouzrouje klizanje S

treba biti manja ili jednaka dizajnu otporne sile Rd i.e.:

Uzimajui u obzir stupac tla,irinu tla b i teinu tla W znai da je

dizajn destabilizirajue sile:
Sd=.....gore je....
Dizajn otpora je:
Rd=.....gore
Mijenjajui Sd i Rd u ravnotei nejednakosti(dafuq?) i
postavljanjem

Yg....gledaj sliku
I odatle:

dobivamo:

Yxtan......slika
Za usporedbu, koristei prethodnu metodu dizajna globalnog
faktora , globalni faktor sigurnosti FOS dan je :
FOS=....slika
Ako je FOS=1.25 jednadba postaje :
y.tan....slika
tako da je dizajn za Eurocode 7 jednak kao prethodni dizajn.

6.2.2.3.
Analiza ope(generalne) stabilnosti
Eurocode 7 ne daje specifinu nejednakost da se zadovolji
sluaj analize stabilnosti kosine. No ipak , EN 1997-1
11.5.1(10) izvjeuje da bi analiza stabilnosti kosine trebala
potvrditi cjeloukupni moment i vertikalnu ravnoteu klizajue
mase. Takoer izvjeuje da ako horizontalna ravnotea nije
provjerena , unutranja sila( wtf=?? Samo odjednom je to
napisano hahaha),i.e kada koristimo metodu dijela tla? trebamo
pretpostaviti da je horizontalna.
To znai da neke metode analize stabilnosti kosine nisu
prihvatljive. Informacija o jednadbama ravnotee koje su
zadovoljene i karakteristici unutranje sile i odnosa u drugim
metodama dijela tla dane su u tablici 6.2.3 te u tablici 6.4. iz
Krahna(2004).Ove tablice pokazuju :
-Spencerova metoda je prihvatljiva zbog toga to su oba
momenta i jednabe sile ravnotee zadovoljena
-Bishopova metoda je prihvatljiva zbog toga to je zadovoljen
uvjet ravnotee i dok uvjet ravnotee nije zadovoljen unutranje
sile su horizontalne
-Janbuova metoda nije prihvatljiva zbog toga to nije zadovoljen
uvjet ravnotee
-Felleniusova metoda nije prihvatljiva zbog toga to dok je
zadovoljen uvjet ravnotee,sile ravnotee i unutranje sile nisu
horizontalne

6.2.3.3.Bishopova pojednostavljena metoda dijela

tla
Globalni faktor sigurnosti F u Bishopovoj pojednostavljenoj
metodi dijela tla je ekvivalentna djelominom faktoru na snazi
tla,parametri sa primjernim djelominim faktorima akcija
pokazani su u sljedeim jednadbama:

U DA1.C1 yg=1.35 je primjenjen na trajne akcije ukljuujui silu

teine tla preko gutoe teine tla i yo = 1.5 je primjenjen na
akcije varijable kada se analizira cjelokupni faktor sigurnosti F
koristei metodu dijela tla. Tada stoji da je F jednak
koji je
vei ili jednak 1,25.

6.2.4.Granica servisiranja(u geotehnici je valjda

drukije?)stanja dizajna kosina
S obzirom na granicu servisiranja stanja dizajna kosine,EN
1997-1 11.6(1)P govori da dizajn kosine pokazuje da
deformacije tla nee prouzroiti granicu servisiranja stanja u
strukturama i infrastrukturama u ili blizu nekog tla. Poto su
analitike i numerike metode dostupne u sadanjosti obino ne
predaju pouzdana predvianja deformacije prirodnih kosina , a
dogaaji u granici servisiranja stanja bi se trebali izbjei na
sljedee naine :
-granienjem mobilne snage
| neeg(SHEAR?-to je neta u
geotehnici neznam to prevest)
-promatranjem kretanja i odreenih akcija da ih smanjimo ili
zaustavimo ako je potrebno

6.3.Nasipi
6.3.1.Opseg i sadraj
EN 1997-1 12.1(1)P govori da se odredbe u 12 odjeljku
primjenjuju na nasipe za male brane te za infrastrukture. No
ipak nije definirana rije malo. Prema Frank at al(2004) moda
bi bilo primjereno pretpostaviti da male brane ukljuuju
brane ( i nasipe za infrastrukture) do visine 10 m.
12 odjeljak:Nasipi je najkrai odjeljak u EN 1997-1 ,dug samo 4
stranice. Ima sljedee podnaslove:
-Openito
-Granica stanja
-Akcije i dizajn situacije
-Meotda dizajna i metoda obzira
-Krajnja granica dizajna stanja

-Granica servisiranja dizajna stanja

-Nadzor i odravanje
Poto su nasipi graeni tako da se stavljaju popune i ponekad
ukljuuju unapreenje tla ,primjenjuje se odredbe u 5 odjeljku
.Za nasipe na tlu sa malom snagom i visokom stlaivou, EN
1997-1 12.4(4)P govori da bi graevni proces trebao biti
odreen u Geotehnikom izvjeu dizajna , da bi se osigurala da
je izdrivost dizajna podnosiva i da se ne dese prevelika
kretanja u tlu tijekom gradnje.

6.3.2.Analiza graninog stanja

Eurocode 7 osigurava dugu listu moguih graninih stanja,oba
krajnja, GEO i HYD tip i granica servisiranja govori da bi se
trebalo provjeriti za nasipe ukljuujui i sljedee :
-gubitak cjelokupne stabilnosti
-neuspjeh kosine nasipa ili grebena
-neuspjeh zbog unutranje erozije
-neuspjeh zbog povrinske erozije ili ribanja
-pretjerana deformacija
Granino stanje ukljuuje susjedne strukture,ceste i servise.
Svi mogui modovi neuspjeha trebaju biti uzeti u obzir.Poto su
nasipi esto izgraeni u drukijim fazama, sa drukijim uvjetima
tereta stoga bi analize trebale biti iznesene u skladu sa
Geotehnikim izvjeem dizajna. Dizajn bi trebao pokazivati da
rjeenje nasipa nee prouzrouiti granicu servisiranja stanja u
nasipu ili oblinjim strukturama ili servisima. Rjeenje nasipa
trebalo bi biti proraunato koristei En 1997-1,Odjeljak
6.6.1.Rjeenje temelja

6.3.3Nadzor i odravanje
Poto se ponaanje nasipa na mekom tlu tijekom gradnje obino
nadzire da se osigura da ne doe do

neuspjeha(kvara,greke),esto je primjereno koristiti

obzervativnu metodu za ovaj dizajn. Bitnost nadzora i praenja
u sluaju nasipa prikazana je injenicom u 12 odjeljku EN 19971 ,gdje postoji podnaslov,12.7,sa odreenim odredbama za
nadzor gradnje nasipa i praenje nasipa tijekom i nakon
gradnje. Jedini drugi dio Eurocode-a 7 koji ima odreenu
odredbu za oba i nadzor i odravanje jest 8 odjeljak.

6.4.Hidrauliki neuspjesi
6.4.1.Pregled i definicije
Odredbe ovog odjeljka su primjenjene na 4 moda neuspjeha tla
induciranih pritiskom pora vode, a to su :
-neuspjeh uzdizanjem (UPL)
-neuspjeh sputanjem(HYD)
-neuspjeh unutarnje erozije(HYD)
-neuspjeh cjevovoda(HYD)
Definicije hidraulikih neuspjeha variraju ,a u Europi su
definirani kao sljedee :
Neuspjeh uzdizanjem (UPL) nastaje kada vodeni pritisak nastaje
ispod strukture ili zbog male propusnosti podzemnog sloja
postaje vei nego doputeni pritisak (zbog strukture i/ili
preklapanja donjeg sloja).
Neuspjeh sputanjem (HYD) nastaje kada sila curenja prema
gore djeluje protiv teine tla ,time smanji vertikalni efektivni
pritisak na 0. estice zemlje su tada prenesene vertikalnim
protokom vode te doe do neuspjeha (voda prokuha).
Neupjeh unutranje erozije (HYD) nastaje prenoenjem estica
tla unutar sloja zemlje na spoju sa slojem tla ili na spoju izmeu
tla i strukture. Ovo moe rezultirati regresivnom erozijom koja
moe pruzroiti uruavanje strukture.
Neuspjeh cjevovoda (HYD) je posebna vrsta
neuspjeha,npr.rezervoar,unutranja erozija,gdje erozija poinje
na povrini zatim regresira sve dok se tunel za pranjenje u
obliku cjevovoda ne formira talog tla ili izmeu zemlje i temelja
ili na spoju izmeu kohezivnog i nekohezivnog sloja zemlje.

Neuspjeh nastaje kada uzvodni kraj erodiranog tunela doe do

dna rezervoara.

6.4.2.Potvrda otpora za uzdizanje

Prema EN 1997-1 2.4.7.4(1)P potvrda za uzdizanje bit e
iznesena tako da se dizajn vrijednosti kombinacije
destabilizacijskih trajnih i varijable vertikalnih akcija Vdst:d
budu manje ili jednake sumi dizajna vrijednosti stabilizirajue
trajne vertikalne akcije Gstb:d i dizajn vrijednosti u bilo kojem
dodatnom otporu uzdizanja Rd ( u EN 1997-1 izraz 2.8 , ovdje
Eqn 6.1)

Dodatni otpor uzdizanja takoer moe biti tretiran kao

stabilizirajua trajna vertikalna akcija Gstd:d.
Ako je struktura potpuno ispod vode ,vodeni pritisak koji se
javlja na vrhu strukture moe se gledati kao stabilizirajua
akcija ,a vodeni pritisak koji se javlja na dnu moe se gledati
kao destabilizirajua akcija.Kada se te akcije pomnoe sa
drukijim djelominim faktorom vrijednosti ,sigurnost protiv
uzdizanja bi onda zavisila o tome kolika je dubina vode iznad
strukture. Da bi se izbjegla pogrena interpretacija trebali bi
pratiti Note to 2.4.2(9) of EN 1997-1.

6.4.3.Potvrda otpora sputanja

Prema EN 1997-1 2.4.7.5(1) P da bi se izbjegla pojava

neuspjeha graninog stanja zbog sputanja zbog curenja vode u
tlu potvreno je da je za svaki relevantan sloj tla da dizajn
vrijednosti destabilizacijskog vodenog pritiska Udst:d na dnu
sloja ili dizajn vrijednosti sile curenja Sdst:d u sloju manji ili
jednak ukupnom stabilizacijskom vertikalnnom pritisku na dnu
sloja ili potopljene teine G'slb:d u istom sloju (EN 1997-1 izrazi
2.9a i 2.9b, ovdje Eqn6.2 i Eqn6.3).

Koristei iste djelomine faktore dizajn s ukupnim pritiskom

koristei Eqn.6.2 osigurava bolju sigurnost nejednakosti nego
Eqn6.2.(say WATT?isto pie haha),koristei izraze Eqn.6.2
sigurnost postaje zavisna o dubini vode koja nije fiziki
ispravna.U sljedeoj verziji EN 1997-1,izrazi Eqn.6.2 treba
daljnje objanjenje tako da hidrostatika vodeno pritisna
komponenta
nisu pomnoene drukijim djelominim
faktorom to se zna destiti kada su drukiji djelomini faktori
primjenjeni na Udst:k i Ostb:k.Odredba potopljene teine G'stb:d
i ukupnog vertikalnog pritiska Ostb:d na dnu sloja ne
predstavljaju probleme u potvrdi. Distribucija vodenog pritiska i
sile curenja ,meutim,jako su utjecani geometrijom strukture i
propusnih uvijeta u tlu. Odatle proizlazi da EN 1997-1 zahtijeva
10.3(2) P.

6.4.4Unutranja erozija
Za unutranju eroziju nema matematike formule krajnjeg
graninog stanja.Pogledati EN 1997-1 u 10.4(1) P.

Procedura da se provjeri osjetljivost tla na unutarnju eroziju

prikazana je u Fig.6..

6.4.5Neuspjeh cjevovoda
Zbog sloenosti neuspjeha cjevovoda ne postoji matematika
formula u EN 1997-1 da potvrdi krajnje granino stanje.Umjesto
toga 2 potvrde se trebaju obaviti.Neuspjeh cjevovoda bit e
sprijeen ako osiguramo dovoljan otpor protiv unutranje erozije
tla u podruje gdje se moe desiti proticanje vode.Ako ovo nije
zadano filter slojeva trebao bi biti postavljen u tlo.Drugi korak je
da se provjeri dali postoji dovoljna sigurnost protiv neuspjeha
sputanjem gdje je povrina tla horizontalna i dovoljno stabilna
povrina slojeva u nakoenom tlu. Poto su hidraulini uvjeti
jako utjecani sa strane preferiranog curenja puteva zbog toga
to spojevi izmeu strukture i tla moraju biti oprezno postavljeni
da se preferirani protoni put moe razviti .(Pogledati tablicu
6.4.1).
Ova podruja ili spojevi bi trebali modelirati slojeve visoke
propusnosti. Funkcionirajui primjeri mogu se pronai u
BAW(2011).

Tabla 6.4.1 Primjeri za ocijenjivanje razvoja praznina ili

preferiranih protonih puteva za strukture u branama ( BAW ,
2011)

6.5Kratak pregled bitnih stvari

6.5.1.Kosine i nasipi
-Odjeljci 11 i 12 postavljaju odredbe za dizajn kosina i nasipa
-bit oba odjeljka je da se provjeri relevantna granica stanja
-kada koristimo metodu dijela tla za stabilnost kosine, neke
pojednostavljene metode nisu prihvatljive
-relevantnost i bitnost drugih odjeljaka u EN 1997-1 u dizajnu
nasipa je naglaen, npr.:
-odjeljak o nadopuni i unaprijeenju tla
-podnaslov o Obzervacijskoj metodi (metoda promatranja? Tak
ne)
-podnaslov o Geotehnikom izvjeu dizajna
-odjeljak o nadzoru i praenju
6.5.2.Hidrauliki neuspjeh
-potvrda uzdizanja (UPL)
-potvrda sputanja (HYD)
-potvrda unutranje erozije (HYD)

-potvrda cjevovoda (HYD)

Fala dragom Isuseku kaj sam prevel. By Mateo Grubei...:)