Drutvene mree

1.ta su drutvene mree?

Drutvena mrea je vrsta internetskog servisa, koji se najee javlja u
obliku platforme, prozora ili web-stranice. To je internetski prostor, koji slui
za meusobno povezivanje korisnika.

2.Nastanak drutvenih mrea?

Od prvog trenutka kada je izmiljeno moderno raunalo, znanstvenici su
shvaali da se njegov puni potencijal moe iskoristiti jedino ako je ono
umreeno i povezano s drugim raunalima, odnosno
znanstvenicim.Pretaama dananjih drutvenih mrea smatraju se sustavi
BBSs (engl. bulletin board systems) koji se pojavljuju 1980-ih godina. Krajem
80-ih i poetkom 90-ih godina pojavljuju se desktop aplikacije CompuServe,
Prodigy i AOL koje su omoguile korisnicima spajanje na Internet, kreiranje
osobnih profila, chat, te slanje javnih ili privatnih poruka. Od 1995. godine
drutvene mree postaju dominantno mrene ili web aplikacije to je
posljedica porasta popularnosti servisa world wide web. Prvi primjeri
drutvenih mrea bili su namijenjeni uoj populaciji. 1995. godine nastaju
drutvene mree Classmates.com(na kojoj ste mogli potraiti svoje bive
kolske kolege i s njima komunicirati)
1997. godine nastaje prva
moderna drutvena mrea SixDegrees. Ova drutvena mrea je po prvi puta
kombinirala mogunosti kreiranja osobnih profila i dodavanja prijatelja.
SixDeegres je bio revolucionaran i po tome to je omoguio pretraivanje
korisnika po njihovim zanimanjima ili interesima.
U februaru 2003. godine nastao je Friendster na kojem se puno lake moglo
pretraivati prijatelje, ali i postavljati svoje digitalne fotografije na profil. Vrlo
brzo Friendster je preao nekoliko milijuna korisnika meutim, s vrtoglavim
rastom krenuli su i prvi problemi; presporo uitavanje stranice (vie od 20
sekundi), ali i velik broj fakestera, korisnika koji su otvarali profile za svoje
ljubimce ili likove iz crtia. Politika tvrtke bila je takva da lani profili nisu bili
doputeni, pa je mnogo truda zaposlenika troeno na njihovo zatvaranje.
2003. godine pojavljuje se i MySpace koji do 2006. godine postaje
najpopularnija drutvena mrea na svijetu. U odnosu na konkurenciju
korisnike je privukao mogunou fleksibilnije personalizacije njihovih profila.
Iste godine nastaje profesionalna drutvena mrea LinkedIn.

2005. godine pomalo na rubu zakona Marc Zuckerberg pokree danas

najpopularniju drutvenu mrea na svijetu Facebook . Na poetku
namijenjena samo studentima Harvarda, poinje privlaiti korisnike s drugih
amerikih fakulteta, a danas u konanici iz cijeloga svijeta.

3.Podjela drutvenih mrea

Drutvene mree moemo podijeliti u sedam velikih kategorija :
1.Drutveno povezivanje
Najbolji nain povezivanja sa lanovima obitelji ,prijateljima ili ljudima koji su
udaljeni od nas.Neke od takvih drutvenih mrea su :
Facebook,Twitter,Google+ i MySpace.
2.Djeljenje multimedije
Omoguuju djeljenje videa,fotografija,zvuka i ostalih sadraja na webu.Takve
drutvene mree su : Youtube,Flickr i Picasa.
3.Informacijske
Napravljenje su da bi olakale ljudima potragu za odgovorima na
svakodnevne probleme.Ovakvi portali pruaju mnotvo podataka koji nam
mogu uveliko pomoi.Neke od njih su Super Green Me, HGTV Discussions
Forums i Do-It-Yourself Community.
4.Profesionalne
Dizajnirane da bi pruile priliku za usavravanjem u nekom podruju.Neke od
njih imaju i forume na kojima se profesionalci mogu povezivati,dijeliti
iskustva i opredjeliti se na jedan zajedniki interes.To us LinkedIn,Classroom
2.0 ,Nurse connect.
5.Edukativne
Mjesta na kojima studenti i profesori zajedno rade na akademskim
projektima,omoguuju laku komunikaciju izmeu uenika i profesora i danas
postaju sve popularnije u kolskim sistemima.Primjer tih drutvenih mrea su
:The Student Room, ePals i eLearners.
6.Znanstvene

Mjesto na kojem znanstvenici mogu dijeliti svoja istraivanja sa drugim

znanstvenicima i vidjeti dobivene rezultate.Neke od njih su Academia.edu
Connotea Collaborative Research.
7.Podrune
Jedan od najvanijih razloga zato ljudi koriste internet je potraga za
odreenim zanimacijama,odnosno njihovim osobnim interesima.Korisnici na
takvim starnicama otkrivanju cijele skupine ljudi koji slino razmiljaju i dijele
istu strast prema nekom hobiju.Takve mree su : Oh My Bloom i Sport
Shouting.

4.Najpopularnije drutvene mree?

Facebook
Facebook je internetska drutvena mrea, koju je 2004. godine osnovao
Mark Zuckerberg, bivi student Harvarda. U svojim poecima, Facebook je bio
namijenjen samo studentima sveuilita na Harvardu koji su tim putem mogli
meusobno komunicirati i razmjenjivati informacije. Kasnije, mnoga druga
sveuilita, srednje kole i velike kompanije diljem svijeta prikljuile su se
mrei. Danas ova web stranica ima vie od 1 milijardu aktivnih korisnika.
Facebook je, prema rijeima osnivaa Marka Zuckerberga, zamiljen tako da
se putem Interneta poveu oni ljudi koji se ve poznaju u stvarnom ivotu, za
razliku od slinih web servisa. Kao to poetna stranica Facebooka kae, on
omoguuje korisnicima povezivanje i socijalizaciju s ljudima koji su im bliski i
koji rade, studiraju i ive oko njih. Mnogi koriste Facebook upravo kako bi
ostali u kontaktu sa svojim prijateljima ili rodbinom. Ovaj internet servis je
potpuno besplatan za sve korisnike, a ostvaruje prihode od sponzora i
oglaavanja putem reklama koje se pojavljuju uz svaki profil. Od samog svog
osnivanja, Facebook je zapoeo svoju ekspanziju, no najvea se dogodila
nakon 2006. godine. Osim toga, vano je napomenuti kako je izmeu svake
znaajnije ekspanzije tvrtka uvela neke tehnike novosti za sve bolje i lake
koritnje ovog servisa. Valjana i aktivna e-mail adresa jest sve to je potrebno za
registraciju i kreiranje profila na Facebooku. Jednom kada se korisnik registruje, moe ureivati
svoj profil i prikljuiti se regionalnoj mrei gdje upoznaje ljude iz svoje okoline.
Korisnike se potie na to da alju osobne informacije, fotografije, da odgovaraju na pitanja o
omiljenim filmovima, knjigama, muzici. Profili s pravim imenom i prezimenom, te autentine

informacije o pojedinim korisnicima razlozi su planetarne popularnosti Facebooka jer svi ele
znati to vie o svojim poznanicima i prijateljima. Glavne posebnosti Facebooka su brojne
aplikacije koje se mogu dodati u profile. Tako je mogue imati virtuelne kune ljubimce, slati
virtuelna pia, poklone, zagrljaje i estitke, organizovati aukcije, rjeavati psiholoke testove i
kvizove, dodavati omiljenu muziku, komunicirati putem privatnih poruka i jo mnogo toga.
Jedna od posebnosti Facebooka je mogunost kontrole privatnosti svakog korisnika. Prema
vlastitim eljama korisnik moe sakriti svoj profil i fotografije od nepoznatih ljudi. Uprkos tome,
Facebook se tokom svog postojanja naao na meti brojnih kritiara upravo zbog problema
privatnosti korisnika, ali takoer i zbog pitanja cenzure. Kritike dolaze i zbog toga to su
informacije koje korisnici odaju o sebi koritene za marketinka istraivanja, interne istrage
univerziteta i kompanija, pa ak i policije. Unato kritikama, Facebook je danas najpopularniji
servis za socijalizaciju s rastuim brojem korisnika te je ak prozvan i "novim Internetom", a
Mark Zuckerberg ima nadimak "novi Bill Gates". O vrijednosti Facebooka najbolje govori
podatak da je Microsoft krajem 2007. godine platio 240 milijuna dolara za 1,6 % udjela u
dionicama. Osam injenica koje niste znali o Facebooku:
1. Svakog dana se na Facebook doda vie od 350 milijuna fotografija!
2. Dodavanje fotografija je ujedno i omiljena aktivnosti korisnika Facebooka.
3. 66,4 posto kupaca e putem statusa na svom Facebook nalogu obavijestiti prijatelje o
snienjima i akcijama!
4. 58 posto korisnika Facebooka oekuje posebne pogodnosti, popuste i pozive na dogaaje kada
postanu fanovi odreenog brenda.
5. Tri etvrtine ukupne interakcije korisnika Facebooka sa objavom stranice dogodi se unutar
prvih 5 sati od momenta objavljivanja statusa.
6. Prosjean ivotni vijek objave na Facebooku je 80 minuta.
7. ak 189 milijuna Facebook korisnika pristupaju ovoj mrei iskljuivo putem mobilnog
telefona.
8. etvrtina svih Facebook korisnika ne obraa panju na postavke privatnosti.

Youtube

YouTube je popularni internetski servis za razmjenu video sadraja gdje korisnici mogu
postavljati, pregledavati i ocjenjivati video isjeke. Za postavljanje sadraja potrebna je
registracija, dok za pregledavanje nije, izuzev sadraja koji nije primjeren za osobe mlae od 18

godina. Prema pravilima koritenja, korisnici mogu postavljati vlastite originalne uratke i uratke
za koje imaju doputenje vlasnika autorskih prava, a zabranjeno je postavljanje nasilja, sadraja
koji podrava kriminalne radnje, sadraja s ciljem osramoenja i klevete i reklama. YouTube
zadrava pravo na koritenje, preinaku i brisanje postavljenog materijala. Utemeljitelji YouTubea
su Chad Hurley, Steve Chen i Jawed Karim, bivi zaposlenici tvrtke PayPal. Domena
YouTube.com aktivirana je 15. veljae 2005. godine, a tijekom narednih mjeseci stranica je
razvijana. YouTube je kao besplatan medij postao sredstvom promoviranja anonimnih filmskih
autora i glazbenika koji su ovim putem stekli popularnost i probili se u tradicionalne medije
poput radija i televizije, u svibnju 2007. ponudio je najgledanijim autorima da postanu njihovim
partnerima te na taj nain dobiju dio zarade od reklama koje s pojavljuju pored njihovih uradaka.
Mo YouTubea prepoznali su i politiari. Tako kandidati za amerike predsjednike izbore 2008.
godine koriste YouTube kao medij za predsjedniku kampanju ime se najvie slue Barack
Obama i Hillary Clinton. Iako YouTube ne doputa postavljanje sadraja zatienog zakonom o
autorskim pravima Sjedinjenih amerikih drava i itavo ga vrijeme brie, takav sadraj se
neprestano pojavljuje. Tu spadaju televizijske emisije, reklame, glazbeni spotovi, snimke
koncerata, isjeci iz filmova i TV serija i dr. Ukoliko ih vlasnik autorskih prava ne prijavi, jedini
nain na koji YouTube otkriva takav sadraj je putem kljunih rijei i oznaka (tagova) koje su
postavljene uz njega. Svojevremeno je YouTube ponudio mogunost da korisnici prijave sadraj
koji kri autorska prava, ali se ispostavilo da je takav sustav podloan zlouporabi jer su neki
korisnici prijavljivali originalne uratke drugih korisnika.
Zbog krenja autorskih prava YouTubeu je uloeno mnogo prituaba, a pokrenuto je i nekoliko
sudskih postupaka. YouTube za reprodukciju video materijala koristi Macromedia
FlashPlayer 10 koji je jednostavan za koritenje. Potrebno je instalirati Flash
plug-in za internetski preglednik, a smatra se da ga ima instalirano oko 90%
raunala spojenih na internet. Video isjeci se reproduciraju s 25 sliica u
sekundi u rezoluciji 320x240 piksela s neogranienim protokom podataka
.Mogue su i vee razluivosti (od 1024768 do 1366768 su 720p, a
19201080 ili vee su smatrane kao 1080p ili HD). YouTube je takoer
objavio i novi - probni HTML5 player, koji je daleko bri od Flash-a i zauzima
manje raunalnih resursa. Naalost, neki video snimci ne rade sa HTML5
player-om .Korisnici mogu slati video materijal u wmv (Windows Media
Video), avi (Audio Video Interleave), mov (QuickTime Movie) i mpeg (Moving
Picture Experts Group) formatima koje YouTube automatski pretvara u flv
(Flash Video) format. Skidanje video materijala je onemogueno, ali postoje
aplikacije i ekstenzije za internetske preglednike koje to omoguuju.

Twitter
Twitter je besplatna drutvena mrea i mikro-blog alat koji omoguava

svojim korisnicima da itaju tue, i alju svoje mikro-tekstualne unose,

takozvane tvitove. Tvitovi su tekstualni unosi ne dui od 140 karaktera. Unosi

se objavljuju na korisnikovom profilu i isporuuju drugim korisnicima, koji su

se prijavili da ih dobijaju. Oni koji alju tvitove mogu da ogranie isporuku
samo na one iz svog kruga prijatelja, dok je usluga u startu podeena tako da
alje unose svima koji se na njih prijave. Od marta 2009, Tviter je zabiljeio
rast popularnosti u svijetu. Twitter se esto opisuje kao 'internetski SMS' u
tom smislu da sajt prua mogunost korisnicima da alju i primaju nove
unose pomou raznih alata, tako da esto nije ni potrebno koristiti sam
originalni sajt. Ova fleksibilnost je omoguila sajtu da dobije veu
popularnost nego to bi to bio sluaj da su korisnici bili primorani da poseuju
originalni sajt kako bi koristili ovu uslugu. Procjene broja korisnika variraju i
najee se govori o cifri od oko 4 do 5 miliona korisnika. Tvitovi mogu da
sadre oznake (eng. tags) sastavljene od pojma sa prefiksom # (eng.
hashtag), poput #bosnia. Na ovaj nain se omoguava pronalaenje tvitova
na odreenu temu jednostavnim traenjem upotrebljene oznake. Ako se
pitate to vam je initi dok ste na Twitteru i u emu je razlika u odnosu na
Facebook i puko mijenjanje statusa na Facebooku, odgovor nije banalan kako
bi na prvu loptu moglo djelovati. Osnovno pravilo Twittera je da svaki post,
odnosno tvit koji poaljete ne smije biti dui od 140 znakova. To je neznatno
krae od maksimalne duine SMS-a, a upravo zbog mogunosti tvitanja i
mobitelima postoji takvo ogranienje.
Za razliku od Facebooka, gdje se s drugim korisnicima povezujete stvarajui
prijateljstva i gdje nakana o stvaranju takve veze mora biti obostrana, na
Twitteru na svoju listu korisnika s kojima ste povezani moete staviti koga
god elite. Vi tada ne postajete prijatelj tim ljudima, ve njihov sljedbenik,
odnosno pratitelj - da se izrazimo laiki - jer ste odluili pratiti njihove
aktivnosti na Twitteru, tj. tvitove koje e postati.
Jednako tako bilo koji korisnik Twittera moe slijediti, odnosno pratiti vas.
Svatko tko je na Twitteru tako, zapravo, ima dvije liste korisnika s kojima je
meusobno povezan - jednu na kojoj su oni koje prati i jednu na kojoj su oni
koji prate njega. Te se dvije liste, dakako, ne moraju preklapati u cijelosti,
premda je logino da e dobar dio korisnika na obje liste kod mnogih biti
popunjen istim osobama.
Treba spomenuti da svoju nazonost na Twitteru, odnosno svoj profil, moete
zakljuati, to znai da ete svakome tko vas poeli pratiti to najprije morati
odobriti. To, meutim, nije standardna postavka profila i potrebno ju je
manualno podesiti, no ne vidimo iz kojeg bi razloga to itko koristio. ini se da
veina tviteraa razmilja slino jer je manje od 1% profila na Twitteru
zakljuano (za razliku od Facebooka, gdje ih je na isti nain zatieno
znaajno vie od polovice).

My Space
Myspace je viejezina drutvena web stranica, namijenjena umreavanju lanova. Roenje
MySpacea 2003. godine oznailo je i poetak burnog ivotnog vijeka drutvene mree koju su
osnovali Chris DeWolfe i Tom Anderson. Poetna ideja bila je stvaranje zajednice s fokusom na

interakciji s prijateljima i konzumiranju popularne kulture, posebice glazbe. Ovo mjesto ubrzo su
prepoznali brojni alternativni glazbenici kojima je MySpace postao dom za njihove beatove i
mjesto za komunikaciju s publikomNo nakon pojave Facebooka, MySpace je polagano poeo
teturati, da bi konano pao i ostao na dnu. Dva su glavna razloga zato je Facebook uspio, a
MySpace posrnuo. Prvi je nain oglaavanja, a drugi dizajn. ini se kako je MySpace od samog
poetka uao na internetsko trite bez jasne vizije o zaradi te napadao svoje korisnike
animiranim bannerima koji su bili slabo posjeivani, dok je Facebook uio iz njegove pogreke
pa se radije okrenuo personaliziranim oglasima koji nisu iskakali po profilu, ve su imali svoju
posebnu poziciju na stranici, a bili su rezultat strpljenja i pomnoga promatranja fanova i njihovih
interesa. Druga stvar je dizajn koji je kod MySpacea bio otvoren i korisnicima dao slobodu u
kreiranju izgleda profila nudei brojne predloke. Ubrzo je nastala konfuzija i nepreglednost
gomile neprivlanih profila, dok je Facebook ponudio decentan i identian dizajn za sve te uveo
mogunost instantnih poruka i news feeda, koji je na jednome mjestu prikazivao interakciju svih
korisnika mree.
Neuspjeh MySpacea pokazao je kako samo dobra ideja bez jasnoga plana i vizije nije dovoljna
za opstanak. Facebook je polako, ali uvjerljivo preuzimao tron kojim samouvjereno i
konzistentno vlada posljednjih nekoliko godina. Tajna je u oslukivanju javnosti i pametnom
doziranju inovacija koje svakom novom nadogradnjom daju neto vie. MySpace je uspio
stvoriti zajednicu za sve one koji se ele povezati oko odreenih interesa, no tu je sve stalo. Tu
vezu nije produbio, proirio i nije je znao iskoristiti na pravi nain. Facebook je doao kasnije i
imao prilike uiti na svim pogrekama MySpacea. Nakon to je Rupert Murdoch 2005.
godine kupio MySpace za 580 milijuna dolara, 2011. godine za njega je uspio
dobiti tek 35 milijuna, a svoj dio je osigurao i pjeva Justin Timberlake koji je
u promotivnom videu najavio povratak MySpacea u novom, modernijem i
privlanijem izdanju. Osnovna ideja ove mree ostaje ista, a to je
povezivanje umjetnika (posebice iz glazbene industrije) i njihovih fanova, dok
brojne najavljene mogunosti pokazuju kako sada napokon neto
namjeravaju i napraviti po tom pitanju. Poloaj stranice je vodoravan, a
naglasak je na fotografijama veeg formata i multimediji. Otvorena je i
mogunost povezivanja korisnikog rauna s Facebookom ili Twitterom te
preuzimanja sadraja, a s novim dizajnom doao je i vei fokus na stream koji
nudi recentnu aktivnost vaih prijatelja

5. Nove opcije na drutvenim mreama?

Facebook e u budunosti znati vie informacija o nama znat e ta korisnici ele . Facebook
priprema novu opciju osim like-a , trebali bi uvesti i 'Want' tako da e Facebook, ali i
oglaivai znati koje proizvode elite te vam plasirati reklame nudei vam te i sline
proizvode.Facebook e znati tono to svaki korisnik eli te e brandovi na taj nain moi
prilagoavati svoje oglase, a moda ak i prodavati te proizvode korisnicima direktno putem
Facebooka Facebook e u budunosti dodati i tipku 'Buy' tako Facebook bi mogao postati jedino
mjesto na kojem e kupovati na internetu bit e potrebno samo kliknuti koji proizvod ele, a
oglaivai e im na ovoj drutvenoj mrei odmah poeti objavljivati oglase i nuditi im te
proizvode (uz oglase mogu objaviti i tko jo od njihovih prijatelja s fejsa koristi ili eli taj isti
proizvode), a zatim e klikom na 'Buy' tipku te proizvode odmah moi i kupiti.
6. Prednosti i nedostaci drutvenih mrea?
Prednosti:
Mogunost brze komunikacije.
Dijeljenje kratkih i jednostavnih informacija slika i linkova.
Dijeljenje sopstvenih umjea na internet.
Zabava na visokom nivou.
Upoznavanje novih prijatelja.
Mogunost poslovanja preko drutvene mree.
Nedostaci:
Loa sigurnost korisnika i komplikovanost.
Problem digitalnog indetiteta.
Problem nedostatka interpersonalne komunikacije.
Zapostavljanje stvarnog svijeta ovisnost.
Vrijeanje na drutvenim mreama .
Mijenjanje jezika.