Professional Documents
Culture Documents
Studija Slucaja
Studija Slucaja
Prvo poglavlje daje pregled i razvoj oblasti na kojoj se zasniva ovaj rad,
zatim teoretski opis pojmova koricenih u ovom radu.
Drugo poglavlje se bavim opisom i izborom osnovnih alata korienih
pri implementaciji ovog rada.
Tree poglavlje se bavi implementacijom jezika, njegovom
vizualizacijom kao i editorom u okviru koga se modeluju tokovi poslova.
Takoe u okviru ovog poglavlja prikazana je i implementacija
interpretera.
Koristim ovu priliku da se zahvalim mom mentoru prof. dr. Igoru Dejanoviu
na pomoi, razumevanju i strpljenju tokom izrade ovog rada.
Zekovi Avram
4. Studija sluaja
Studija sluaja predstavlja implementaciju i interpretaciju modela poslovnog
procesa kreiranog na osnovu primera ija e postavka biti izneta u nastavku
rada. Studija sluaja je podeljena na etiri dela, u prvom delu u okviru
postavke sluaja, opisan je poslovni proces, u drugom delu su identifikovani
zadaci i uloge u okviru poslovnog procesa, trei deo prikazuje implementaciju
modela poslovnog procesa dok etvrti prikazuje interpretaciju.
Osnovni cilj studije sluaja je, da se kroz primer poslovnog procesa, aplikacije
opisane u ovom radu priblie korisnicima na nain, da korisnici kvalitetnije i
jednostavnije razumeju naine funkcionisanja i implementacije opisanih
aplikacija.
zavisnosti kojoj oblasti prijava pripada (obrazovanje ili kultura ili sport)
elektronskim putem obavetava naelnika nadlenog Sektora u pripadajuoj
oblasti (obrazovanje ili kultura ili sport) o pristigloj prijavi i dostavlja mu omot
spisa prijave. Prema internom pravilniku Fonda, od momenta evidencije
prijave do momenta prosleivanja prijave na dalju obradu naelniku
nadlenog Sektora, ne sme da proe vie od 30 minuta.
Nakon prijema prijave, naelnik nadlenog Sektora u pripadajuoj oblasti
(obrazovanje ili kultura ili sport) prihvata obavetenje i dobija elektronski
uvid u kompletnu skeniranu prateu dokumentaciju. Naelnik zatim pregleda
dokumentaciju, i u zavisnosti od toga da li je prijava ispravna, da li
zadovoljava formu i da li sadri svu potrebnu, konkursom propisanu
dokumentaciju, istu prosleuje na dalju obradu lanovima komisije
(samostalnim strunim saradnicima) i omoguava im elektronski uvid u
kompletnu skeniranu prateu dokumentaciju, ili u sluaju ako je priva
neispravna istu prosleuje referentu Arhive - arhivatoru na dalju obradu.
Prema internom pravilniku Fonda, naelnik nadlenog Sektora za
gorenavedenu aktivnost ima propisan rok od najdue jednog dana.
U sluaju da je prijava neispravna i da je prosleena referentu Arhive arhivatoru, tada arhivator nakon uvida u dokumentaciju pristupa arhiviranju
prijave prema propisanim pravilima kancelarijskog poslovanja, nakon ega se
poslovni proces zavrava. Prema internom pravilniku Fonda, arhivator za
gorenavedenu aktivnost ima propisan rok od najdue tri dana.
U sluaju da je prijava ispravna i da je prosleena komisiji na dalju obradu,
tada komisija nakon uvida u skeniranu dokumentaciju vri strunu ocenu
prijave i popunjava elektronski obrazac za ocenjivanje. Po zavrenoj strunoj
oceni, komisija alje obavetenje direktoru o strunoj oceni i omoguava mu
elektronski uvid u popunjen obrazac za ocenjivanje i kompletnu skeniranu
prateu dokumentaciju prijave. Prema internom pravilniku Fonda, komisija za
gorenavedenu aktivnost ima propisan rok od najdue pet dana.
Kada direktor primi obavetenje i izvri elektronski uvid u dokumentaciju,
donosi odluku da li e da podri finansiranje projekta predmetne prijave ili
ne. U sluaju da podri finansiranje obavetava naelnika Sektora za odnose
sa javnou, dok u sluaju ako ne podri finansiranje o tome obavetava
referenta Arhive - arhivatora. Prema internom pravilniku Fonda, direktor za
gorenavedenu aktivnost ima propisan rok od najdue sedam dana.
U sluaju da direktor podri finansiranje, tada naelnik Sektora za odnose sa
javnou po dobijenom obavetenju od strane direktora, postavlja
obavetenje za javnost na internet stranici Fonda, nakon ega se poslovni
proces zavrava. Prema internom pravilniku Fonda, naelnik za
gorenavedenu aktivnost ima propisan rok od najdue jednog dana.
sektoru";
next: SektorZaSport, SektorZaKulturu, SektorZaObrazovanje;
task SektorZaSport(
role: NacelnikSport;
type: manual;
deadline: 1D:0H:0M;
description: "Dodatna obrada i prosledjivanje komisiji/arhivi";
4.4. Interpretacija
Nakon uspene implementacije modela, prelazimo na njegovo pokretanje
odnosno interpretaciju. Pre poetka, potrebno je uneti korisnike i njihove
privilegije unutar poslovnog procesa u bazu podataka, to se vri preko
Django admin
dela, o emu je ve bilo rei ranije u prethodnim
poglavljima. Nakon unoenja korisnika i njihovih privilegija, moemo krenuti
sa pokretanjem procesa.
Slika x.
Zavravanje zadatka od strane Referenta za administrativne poslove i
odabirom sledeeg zadatka u ovom sluaju Sektora za sport, automatski je
pokrenut zadatak za Sektor za sport odnosno za korisnike koji toj grupi
pripadaju.
Poto je dokumentacija primljena, Sektor za sport je obrauje i odreuje da li
je dokumentacija ispravna ili ne. U odnosu na to da li je dokumentacija
ispravna ili ne, vri se odabir sledeeg zadatka, odnosno alje se na dalju
obradu komisiji ili Arhivi.
U ovom sluaju zbog skraenja toka poslovnog procesa, pretpostaviemo da
je dokumentacija neispravna i za sledei zadatak emo izabrati arhiviranje.
Slika x.
Logovanjem na sistem, odnosno aplikaciju, arhivatoru e nakon zavretka
posla od strane Sektora za sport biti aktiviran zadatak da izvri arhiviranje
prosleenje dokumentacije. Poto je ovo poslednji korak u ovom sluaju,
korisnik nema mognost da izabere sledei zadatak. Nakon zavretka
zadatka, odnosno arhiviranja proces je zavren. (Slika X)
Slika x.
5. Zakljuak
Kao to smo mogli videti iz prethodnog izlaganja, Domen-specifini jezici su
iroko primenljivi i nemaju specijalizovane funkcije za odreeni domen, stoga
su se nali ispred jezika pete generacije i CASE alata koji nisu uspeli da
odgovore trenutnim zahtevima. Zbog svoje popularnosti i iroke upotrebe
ovaj rad je i baziran na njima. Takoe zbog jednostavnosti implementacije i
lakoe uenje izabrano je da ti DSL-ovi budu tekstualni za razliku od grafikih
ija implementacija i razvijanje nije jednostavno i lako.
Ovaj rad takoe daje odgovor na koji nain se moe dizajnirati,
implementirati i interpretirati poslovni proces. Tanije, rad opisuje razvoj
softverskog inenjerstva i programskih jezika, zatim opisuje osnovne
pojmove neophodne za dizajniranje i implementaciju poslovnih procesa kao i
konkretne primere alata koji su korieni za izradu. Nakon toga u nekoliko
koraka opisuje sam nain dizajna i implementacije tekstualnog jezika za opis
toka poslovnog procesa korienjem Arpeggio parsera, kao i implementaciju
interpretera poslovnog procesa pomou Django framework-a.