PITANJA IZ AKAIDA

1.ta je akaid i navedi jeziko znaenje akaida?!

Akaid je nauka koja se bavi prouavanjem, analizom i dokazivanjem vjerovanja u Allaha, d..,
Jednog, Jedinog kao izvora svega postojeeg, sluei se u istraivanju prije svega osnovnim
islamskim izvorima Kur'anom i sunnetom.
Rije akida nastala je od glagola akade ja'kidu to u prijevodu znai vrsto vezati, konopac
vrsto vezan.
2.Navedi definicije od Farabija, Ibn Halduna, el-Gazalija i et-Tahanevia o akaidu!
Farabi: Umjetnost akaida omoguava ovjeku da pomogne miljenje i djela koja je postavio
Zakonodavac Vjere i osnai ga u opovrgavanju svega to je vjeri suprotno.
Ibn Haldun: Akaid je nauka koja se bavi dokazivanjem vjerovanja racionalistikim dokazima i
odgovaranjem onima koji odstupaju u vjerovanju od selefskih i sunnijskih tendencija.
El-Gazali: Gazali priznaje da ova nauka raspolae sa velikim bogastvom a njezin cilj je da
ouva vjerovanje ehli-sunneta i zatiti ga od zaraze revizionista i novotara.
Et-Tahanevi: To ja nauka koja omoguava potvrivanje vjerovanja drugom donosei dokaze i
odbijajui sumnje.Vjerovanje se treba uzeti iz eri'ata iako um moe biti slobodan u tome.
3.Navedi nazive koji se koriste za akaid!
nauka o monoteizmu _____________________________
nauka o govoru i dijalektici ________________________
nauka o osnovama _______________________________
osnove vjere ____________________________________
nauka o prvom fikhu _____________________________
nauka o dijalogu ________________________________
nauka o dokazivanju _____________________________
nauka o istinama ________________________________
nauka o poetku i kraju ___________________________
nauka o svojstvima ______________________________
islamsko vjerovanje _____________________________
nauka o vjerovanju ______________________________

4.Koji su to unutranji faktori za nastanak akaida kao nauke?

a) misaona radoznalost (Allah,d.., podstrekava pripadnike Kur'ana kao i sve ljude na
razmiljanje i saznavanje. Kur'an postavlja svog itaoca u ulogu dijalokg gledanja na svijet
Boga i ovjeka. Allah,d..,trai od ovjeka da uvijek u dijalokoj ulozi vodi rauna da mu
dijalog bude u najljepoj formi)
b) razilaenje u shvatanju i tumaenju nekih ajeta (Kur'an govori o vjerovanju u Boga,d..,
jasno i otvoreno.Veliku panju Kur'an posveuje ovom podruju, to znai da svaki musliman
treba imati to u vidu)
c) politika shvatanja i razilaenja
5.Koji su to vanjski faktori za nastanak akaida kao nauke?
a) susret sa drugim vjerama
b) susret sa drugim kulturama i civilizacijama
Kada su se muslimani susreli sa drugim kulturama i civilizacijama, uvidjeli su da treba uzeti
pozitivne strane iz tih kultura i civilizacija i znati odstraniti ono loe to se nametalo kroz
najee prevoenje filozofskih djela tih kultura i civilizacija. To se ujedno smatra i mjeovitim
faktorom, i unutranjim i vanjskim (prevoenje djela sa arapskog na druge jezike i obrnuto).
6.Koja je razlika izmeu akaida i filozofije?
Dok filozofija traga za poukom misli predstavljenoj u nepokretnoj slici te eli istinu smjestiti u
jednu reenicu; vjera traga za duhovnom aktivnou i pokretakom snagom i ima sasvim
drugaiji pristup te se odlikuje ivotnou usaivanjem u srce,obraajui se ovjekovom biu a
ne samo umu.
7. Definii vjerovanje u Allaha, d..!
Vjerovanje u Allaha, d.., znai vrsto ubjeenje u postojanost Allaha, Jedinog Tvoca i
Gospodara svega postojeeg, Jedinog koji je zasluan da se njemu ibadet ini. Jedinstvenog po
svojim osobinama i svojstvima savrenstva kojima je Sebe opisao u Kur'anu, ili Ga je njima
opisao Poslanik, s.a.v.s., u vjerodostojnim hadisima.
8. Koji su to principi vjerovanja u Allaha, d.. ?
TEWHID RUBUBIJJE - vjerovanje da je samo Allah,d., Tvorac i Gospodar svega
TEWHID ULUHIJJE - vjerovanje da se samo Njemu moe ibadet initi
TEWHID ESMAI VE SIFAT -vjerovanje da samo Njemu pripadaju imena i svojstva savrenstva

9.ta znai tewhid rububijje?

Saznanje i priznanje uz vrsto ubjeenje da je Allah, d.., jedini istinski Pokreta, Upravlja,
Onaj koji mijenja, Usmjerava, Stvara, Poveava i Smanjuje, Oivljava i Usmruje i da mu se u
svemu tome niko ne pridruuje.
10.ta znai tewhid uluhijje?
Znai vrsto ubjeenje da je samo Allah, d.., istinski Bog i da drugog boga nema i upuivanje
svih vrsta ibadeta (oboavanja) samo Njemu, sutinski i formalno.
U ovu formulaciju ulaze mnoge stvari, a neke od njih su:
-obaveznost iskrene ljubavi prema Allahu, d..
U veliki irk koji Allah, d.., nee oprostiti, izuzev pokajanjem za njega, spada i to da ovjek
zavoli nekog drugog mimo Allaha kao to se voli Allah, d..
-obaveznost izdvajanja samo Allaha, d.., u dovi, tevekkulu i nadi
-obaveznost izdvajanja Allaha, d.., po pitanju strahovanja
-obaveznost izdvajanja Allaha, d.., u svim svrstama tjelesnog ibadeta, ali i drugih
ibadeta

vidova

11.ta je to ibadet?
Prema ibn Tejmijji: Ibadet je rije koja obuhvata sve ono to voli Allah, d.., i ime je On
zadovoljan od rijei i djela, vidljivih i nevidljivih. Dakle, ibadet obuhvata cjelokupan na ivot
koji je u skladu sa erijatskim odredbama i da je iskreno.
12.ta znai tewhid esmai ve sifat?
vrsto ubjeenje da Allahu, d.., pripadaju sva imena i svojstva savrenstva, da je On daleko od
svih atributa nepotpunosti i da se On Svojim svojstvima odlikuje nad svim stvorenjima.
Svojstvima i imenima koja su nama poznata samo iz Njegovih rijei i rijei Njegovog Poslanika,
s.a.v.s, bez ikakve izmjene u njihovim rijeima, bez njihovog negiranja, bez pokuaja njihovog
potpunog shvatanja i objanjenja njihove sutine ili komparacije sa svojstvima stvorenja.
13.Koja su to tri principa tewhida esmai ve sifat?
a) vjerovanje da Allah, d.., ne slii stvorenjima i da je daleko od svake manjkavosti
b) vjerovanje u Allahova, d.., imena i svojstva koja su spomenuta u Kur'anu i sunnetu bez
ikakvog oduzimanja i dodavanja i bez iskrivljenja ili nijekanja
c) prekidanje svake elje za pokuajem spoznaje istinskog znaenja tih svojstava

14.ta naruava tewhid esmai ve sifat?

Et-tebih uporeivanje svojstava Allaha, d.., sa svojstvima stvorenja
Et-tahrif bi te'vil iskrivljavanje znaenja Allahovih, d.., svojstava alegorinim tumaenjem
Et-ta'til shvatanje lienosti Allaha svih atributa, nijekanje Allahovih, d.., svojstava i proicanje
njihove povezanosti sa biem Allaha, d..
Et-tekjif razmatranje o kakvoi, odreivanje kakvoe svojstava Allaha, d.., i ustanovljenje
njihove sutine.
15.Allahova, d.., lijepa imena!
El-Malik-je onaj koji nije potreban pomoi drugoga, a sve drugo je potrebno Njega.On
posjeduje sve ivo i neivo.On raspolae svim biima i svjetovima.On je Vladar i Gospodar
svega.Meu Allahovim robovima na zemlji ima vladara, ali njihova vlast traje koliko ivot na
temlji.Dok je Allahova vlast vjena.
Pa neka je hvaljen onaj u ijoj je rici vlast nad svim(Ja-sin, 83)
16.Definii vjerovanje u meleke!
Pod njim se podrazumijeva vrsto ubjeenje da postoje meleki (bia) koja je Allah, d.., stvorio
od nura, da oni striktno izvravaju nareenja Allaha, d.., da uoe ne grijee i da oni vre
odreene funkcije za koje ih je Allah, d.., zaduio. Njihov broj zna samo Allah Uzvieni.
17.Navedi osobine meleka!
Stvoreni su prije ljudi, oni su potpuno pokorni i odani Allahu, nekada uzimaju materijalni oblik
stvari i pojavljuju se u obliku ovjeka, njihovo boravite je nebo a silaze na Zemlju po Allahovoj,
d.., odredbi, razliiti su po obliku i poloaju, u njihovo zaduenje spada i bodrenje i pomaganje
vjernika u borbi.
18.Navedi rezultate i plodove vjerovanja u meleke!
-poveanje osjeaja Allahove, d.., veliine i Njegove milosti, jer je zaduio meleke da mole za
vjernike i trae za njih oprost
-izbjegavanje grijeha, jer se ovjek prisjea daoni biljee sve to ovjek kae ili uradi
-hrabrost u dihadu; kad postoji svijest da oni pridravaju mudahide po naredbi Gospodara
-ulaganje truda radi dennet, da bude od onih koje e meleki pozdravljati
-udaljavanje od onoga to vodi vatri, da ne bude od onih koje e oni koriti
Opi plodovi vjerovanja u meleke je povoenje za njima u pokornosti, kajanju zbog grijeha i
jaanju duhovne strane u ovjeku.

19.Ko su ejtani?
To su dinni nevjernici. Otac im je Iblis. Neki tvrde da je on jedan od meleka, ali to nije tano
zbog:
1.Allah, d.., to jasno kae u Kur'anu u suri Kehf, 50.ajetu: Svi su seddu uinili osim Iblisa,
on je bio jedan od dinna i zato se ogrijeio o zapovijest Gospodara svoga.
2.Zatim ajet iz sure Et-tahrim, 6. gdje Allah kae da meleki ...ne opiru se onome to im Allah
naredi, a ejtan se ogrijeio o zapovijest Gospodarovu.
3.Kur'an jasno kae da su oni stvoreni od vatre: Ree Iblis ja sam bolji od njega, mene si
stvorio od vatre, a njega si stvorio od zemlje! (El-A'raf, 12)
20.Vjerovanje u Objavu!
Allah, d.., je slao objave svojim poslanicima u vidu knjiga ili suhufa:
Tevrat Musa,a.s.; Zebur Davud, a.s.; Indil Isa, a.s.; Kur'an Muhammed, s.a.v.s
Suhufi su dati Ibrahimu, a.s., i Musau, a.s., kako nam kae Uzvieni u suri En-nedm, 38-42.
21.Koja je bila zadaa Poslanika, s.a.v.s?
Najvea mu je bila briga kako da islamsku zajednicu postavi na zdrave moralne principe, jer su
to temelji za postizanje blagostanja.
22.Koja je razlika izmeu vjerovjesnika i poslanika?
Vjerovjesnik je onaj kome je Allah, d.., poslao objavu koju je on duan prenijeti svome
narodu, a ako mu je nareeno da objavu od Allah, d.. dostavi onima kji su na krivom putu onda
je on poslanik. A ako je duan da slijedi erijat prijanjeg poslanika i nije poslan narodu kojem je
duan prenijeti objavu on je vjerovjesnik, a ne poslanik.
23. Objasni bezgrijenost poslanika?!
Poslanici, a.s., su apsolutno sauvani od nevjerstva i velikih grijeha kao i od toga da namjerno
poine male grijehe. Ako bi se desilo da uine neki od malih grijeha, to im nije bilo odobreno od
strane Uzvienog Allaha.
24.Definii vjerovanje u Sudnji dan!
Duni smo vjerovati da e Sudnji dan nastupiti i da u to nema nikakve sumnje. Da njegovo
vrijeme ne zna niko osim Allah, d.., koji je to sakrio od svih ljudi, ak i od poslanika i
vjerovjesnika, i da niko nije u stanju da sazna koliko je jo ostalo od ovog svijeta.

25.Navedi razliku izmeu kada i kadera!

Kada je Allahovo znanje, kojim je On odredio ono to e se desiti jo u ezelu, a kader je
deavanje stvorenjima onoga to im je predhodno odreeno. Mi ne znamo ta nam je odreeno,
ali znamo ta nam je nareeno.
26.Koja su etiri temelja vjerovanja u odreenje kader?
-vjerovanje u Allahovo sveobuhvatno znanje,
-vjerovanje da jeAllah u Levhi Mahfuzu zapisao sve, pojave i dogaaje do Sudnjeg dana,
-vjerovanje u Allahovu djelotvornu volju i Njegovu punu mo,
-vjerovanje da je Allah stvorio sve to postoji i da on nema sudruga u stvaranju
27.ta je to vjerovanje u odreenje?
Vjerovanje u odreenje je jedno od vjerovanja koje islam temelji na vjerovanju u Allaha, d..
ono je sastavni dio vjerovanja u Allaha, d.., a istovremeno i elemenat sopstvene jasne blistave
realnosti.
28.Koji su rezultati vjerovanja u kader?
-vjerovanje u kader je put izbavljenja i spasa od irka,
-istrajnost na ispravnom putu u dobru ili zlu,
-onaj koji vjeruje u kader uvijek je na oprezu,
-staloenost i vrstina u doeku opasnosti i potekoa i suoavanje sa njima
29.Kako ehli sunnet definie iman?
Prvo miljenje: Da je iman ime, kojim se naziva oitovanje jezikom potvrda srcem i sproveenje
u praksu ostalim organima.
Imam afija, r.a., u svojoj poznatoj knjizi El-Umm veli:Ashabi, tabi'ini i ostali poslije njih, koje
smo zatekli su bili saglasni u tome i svi su govorili 'Iman je izgovor i zvravanje i nijjet, nijedna
od tri ne koristi bez ostale dvije'
Ebu Hanife i njegovi uenici kau da iman nije usko vezan za djela nego su ona nuan faktor koji
proizilazi iz vrstog ubjeenja; a ehli sunnet smatra da su djela vezana za iman.

30.Koji su izvori poveanja imana?

Znanje poveanjem znanja prouzrukuje se poveanje ubjeenja i spoznaje
Djela poveavanjem broja dobrih djela i pokornosti Allahu, d.., poveava se jekin i jaa iman
Zikr i razmiljanje pod zikrom se misli na sjeanje na Allaha, d.., Njegovim svojstvima i
onim to prilii Njegovoj Uzvienosti i Veliini i uenju Kur'ana.
31.Rijei i djela koja izvode iz imana!
Po pitanju opeg pravila po kome se odreuje ta od djela, ubjeenja i rijei odvodi u kufr,
iznosimo definiciju imama Tahavija: Mi sve pripadnike nae kile smatramo muslimanima,
vjernicima, sve dok prihvataju ono sa ime je doao Poslanik,s.a.v.s, i vjeruju da je istina sve ono
to je kazao i o emu nas je obavijestio. I mi ne kaemo ni za jednog od pripadnika nae kible da
je nevjernik zbog grijeha kojeg je poinio, ukoliko ga ne smatra dozvoljenim. I mi neemo rei:
'ovjeku sa imanom ne teti nikakav grijeg kojeg poini...' a ovjek ne izlazi iz imana izuzev ako
porekne ono sa ime je u njega uao.
32.Koje su vrste kufra?
Kufra u pogledu svojstava Allaha, d.., ima dvije vrste: kufr poricanja bilo kojeg od svojstava
Allaha, d.., kao to je nijekanje Njegovog potpunog znanja, itd. i kufr pripisivanja bilo kojeg
svojstva Allahu, d.., koje je Allah, d.., negirao ili ga je negirao Allahov Poslanik, s.a.v.s.
33.ta je to veliki grijeh?
Svaki grijeh koji prouzrokuje odreenu erijatsku kaznu, ili prijetnju vatrom zbog njega, ili
prokletsvo ili srdbu. Svaki grijeh kojeg ovjek ini bez osjeanja straha, grie savjesti i kajanja,
kao to je onaj ko to olahko ini i kome su grijesi postali navika, sve to se ini od grijeha olahko
i bez grie savjesti je veliki grijeh.
34.ta znai rije islam i veza sa imanom?
Islam znai predanost i pokornost i sa jezike strane se razlikuje od rijei iman. Meutim, kada
su navedene zajedno razliito im je znaenje, a kada su navedene zastebno imaju isto znaenje.
Naziv din (vjera) u sebi sadri islam, iman i kompletnu vjeru (eri'at).
NAMAZ, POST, ZEKAT I HADD
Proitati o tome u djelu Islam u vremenu od Husein ef. oze