1

04. 08. 2006.

SAVJET OMLADINCU
Ejjuhel Weled - O Mladicu

O, mladiu - Uvod
Neki mladi pohaao je due vremena predavanja velikog islamskog uenjaka i autoriteta
Ebu Hamid Muhammed b. Muhammed el-Gazalije i postigao na taj nain solidno znanje i
usavrenje duhovnih vrijednosti i vrlina. Jednoga dana je ovaj uenik poeo da razmilja i
na koncu je doao do ovog zakljuka: Prouio sam gotovo sve vrste znanosti i potroio
cvijet svoje mladosti uei i sakupljajui nauku. Potrebno je sada da saznam, koja e mi
vrsta nauke najbolje koristiti za budunost i u grobu, koja opet ne koristi, pa da je ostavim,
jer je Muhammed a.s. esto govorio:
Boe, utjeem se Tebi od nauke, koja ne daje koristi.
Konano je odluio da u ovoj stvari pie Imami-Gazaliji i da zatrai od njega savjet. Pri tome
je naglasio, da Gazalijina djela, kao napr. \'\'Ihja-ul-ulum\'\', sadre odgovor na postavljena
pitanja, ali je njegova elja, da imam odgovori na nekoliko listova, kako bi to mogao nositi
sa sobom i ravnati se po njemu itavog ivota.
Imam-Gazalija je kao odgovor svome ueniku napisao sljedee:
Prvi dio
Potovani mladiu,
znaj da se savjeti crpe iz riznice poslanstva Muhammeda a.s.. Bit e da si ti imao prilike
upoznati savjete Boijeg poslanika pa ne znam to e ti onda moj savjet. Ako pak nisi,
pitam te, gdje si proveo tolike godine? Ali ipak sluaj: Izmeu ostalog Muhammed a.s. je
savjetujui svoj narod rekao:
Ako se jedan ovjek bavi onim to ga ne zanima i to ne pripada njemu, to je
najsigurniji znak, da je od njega Bog digao Svoju milost i da mu ne pomae vie.
Onaj koji potroi bar jedan as svog ivota onamo gdje ne treba i gdje nije
namijenjen, dostojan je svake nesree. Tko pak preivi etrdeset godina, a dobra
mu djela ne prevagnu hrava, neka se pripremi za pakao.
Savjet je vrlo lahka i jednostavna stvar. No primiti savjet nije ba lahko, a naroito
kod onih, koji se povode za svojim strastima, jer su zabranjene stvari obljubljene i
prirasle uz ljudska srca. Slino je i sa onima koji trae slubenu znanost, to jest
ue da bi doli do poloaja i do ovozemnog bogastva i raznovrsnih uivanja.
Ovakvi misle, da je nauka sama po sebi spas i srea i da uenost iskljuuje rad i
borbu. To je uvjerenje i miljenje neznalica.
Boe, Tebi slava! Ovi bijednici ne znaju da nauka bez rada ne daje nikakve koristi i
da oni s tom svojom zabludom rade protiv sebe.
U tom smislu veli Muhammed a.s.:
Najvie e biti kanjen onaj koji se nije koristio svojim znanjem.
Pria se da je neko vidio u snu Dunejda i pitao ga kako je, na to mu je ovaj
odgovorio: \'\'Otile su rijei i nestalo je znakova. Jedino sam se okoristio djelima i
rekatima, koje sam obavljao u dubokoj noi\'\'.
Mladiu, ne smije biti bez posla niti bez doivljaja. Posigurno znaj, da sama nauka ne
koristi. Ona je slina ovjeku koji dri u rukama deset indijskih sabalja i naoruan je drugim
raznim orujem, a uz to je jo pravi junak i borac. ta misli, ako bi na ovakvog junaka
navalio lav, da li bi ga mogao odbiti bez upotrebe oruja. Sigurno je da bi lav rastrgao ovog
ovjeka ako on ne bi upotrebio oruje. Isti je sluaj i sa naukom. ovjek moe nauiti i znati
tisuu pitanja (mes\'ela) ali od toga nee imati nikakve praktine koristi sve dok ne bude
radio i udesio svoj ivot prema svom znanju. Jo jedan primjer: Lijek ne moe pomoi
bolesniku sve dok se ne upotrijebi.
Ti moe uiti stotinama godina i sakupiti na tisue djela, a da ne zaslui Boije milosti.

2
Boija milost postie se samo radom.
Svemogui veli:
ovjeku pripada samo ono to zaslui svojim radom.
Tko eli jednog dana da stane pred Boga i da Mu poloi raun, taj neka radi dobra djela!
Svatko e biti nagraen prema djelima. Vjernici i oni koji rade dobra djela bit e nagraeni
rajem i u njemu e ostati zauvijek ne traei nikakve promjene.
Dobro prolaze oni koji se pokaju, vjeruju u Boga i rade dobra djela.
Muhammed a.s. je rekao:
Islamsko vjerovanje sastoji se od pet temeljnih dunosti: kelimei ehadet (ispovijedanje
Boijeg jedinstva i Muhammedova a.s. poslanstva), namaz, zekat, post i hadd.
Kod vjerovanja imaju tri glavna elementa: jezikom oitovati, srcem potvrditi, a
ostalim dijelovima tijela to radom manifestirati. Da je rad sastavni dio imana
potvruje bezbroj dokaza.
Hasan El-Basri veli: \'\'Bog e na Sudnjem Danu rei Svojim robovima: \'Ulazite u
dennet po Mojoj Milosti i podijelite ga meusobno prema svojim djelima\'.\'\'
Samo onda kada bude radio bit e nagraen. Pria se, kako se jedan od Israilovia (BenuIsrail) molio Bogu i oboavao Ga sedamdeset godina. Da bi pokazao anelima (melekima)
njegovo stanje, Bog poalje jednog anela i naredi mu, da saopi ovom Jevreju, da on tim
svojim ibadetom nije zasluio Dennet. Umjesto da klone i da ovlada njime razoarenje on
je odgovorio: Stvoreni smo za molitvu i treba da oboavamo Boga. Kada je melek dostavio
Bogu ovaj odgovor, Bog je dodao:
Kad on nije odustao od ibadeta, ne odustajem ni Ja od njega. Budite svjedoci, da Sam mu
oprostio sve grijehe.
Muhammed a.s. veli:
Prekontrolirajte sami sebe i poloite sami sebi raun prije nego ga drugim poloite,
procijenite svoja djela prije nego vam ih drugi procijene.
Hazreti Alija veli: Tko misli da bez truda i borbe moe doi do cilja, taj se samo zanosi
iluzijama, a tko opet misli, da se samo trudom cilj postie, pravi se neovisnim.
Hasani-Basri u tom smislu veli: Zahtijevati i traiti dennet bez rada jest pravi grijeh.
Boiji poslanik Muhammed a.s. dodaje:
Pametan je onaj koji radi, a budala je tko slijedi svoje strasti i nada se da e mu Bog ispuniti
elju.
Drugi dio
Mladiu, koliko si noi proveo u uenju i itanju raznih knjiga? Ne znam ta bi tome mogao
biti razlog, ako si svoj san rtvovao radi toga kako bi postigao unosne poloaje, obogatio se
i pretekao svoje drugove. U tom sluaju teko tebi! Bude li pak s tim namjeravao jaati i
oiviti uzvienu nauku islama, iriti udoree i suzbijati i lomiti strast, koja vodi samo zlu, u
tome sluaju blago li se tebi! ivi kako god eli, ali pri tome znaj da e umrijeti; voli koga
hoe, ali e ga ipak, ostaviti; i radi to eli, jer e prema djelima biti i nagraen!
Zna li kakvu korist ima od teozofije, apologetike, medicine, pjesnitva, astronomije,
metrike, gramatike i sintakse? Izuavati te znanosti znailo bi besmisleno troiti svoj ivot.
Naprotiv, misliti o Bogu i udovoljavati Njegovim zahtjevima, to je pravi smisao ivota.
Vidio sam u Evanelju (Indil) ovu Isaovu izreku:
Od asa kada se umrli stavi na nosila (tabut), pa dok se ne donese do groba, morat e
odgovarati na etrdeset pitanja. Kao prvo pitanje Bog e staviti ovo: Robe, godinama si
nastojao da uljepa svoj vanjski izgled prema ljudima, a svome izgledu prema Meni nisi
posvetio ni sat panje. Ja sam svaki dan gledao tvoje srce i dovikivao ti: Stoji okruen svim
moguim Mojim dobrima, a radi za drugoga, pa jesi li ti lud, zar ne vidi?!
Znanje bez djela je pravo ludilo, a djelo bez znanja ne moe ni postojati. Budi uvjeren, da
samo znanje nije u stanju da te danas udalji od hravih djela, niti da te nagna na pokornost
i odanost prema Bogu, a niti e te sutra spasiti dehennemske vatre. Ako ne budi radio
danas i nastojao da nadoknadi ono to te je prolo u minulim danima, rei e na Sudnjem
Danu: Povrati nas da radimo dobra djela; ali e tada dobiti odgovor: Budalo, otuda i
dolazi!
Nastoj da ti dua bude velika i plemenita, ne daj da ti strast trijumfira, neka ona uvijek
bude pobjeena, a to se tie tijela, gledaj da ga uini \'\'mrtvim\'\' (da oslabi i umiri
tjelesne poticaje strasti primjedba prireivaa). Tvoj je dom grob. Tamo te svakog asa

3
oekuju. uvaj se da ne bi doao meu njih bez opskrbe.
Ebu Bekr je rekao: Tijela su krletke za ptice ili staje za stoku. Promisli kojoj vrsti pripada.
Ako bude pripadao pticama vie sfere, onda ue na glas trube: Vraaj se Bogu!; prhnuti
u visine i zaustaviti se na vrhovima rajskih palaa, kao to je to naglasio Muhammed a.s.
rekavi da se smru Ibni-Muaza potresao Ar. Bude li, nedao Bog, pripadao drugoj vrsti, za
koje Svomogui veli da su \'\'kao ivotinje, pa ak i gori od njih\'\'; tada nee biti siguran
jer odlazi iz kue u pakao.
Pria se da je Hasan El-Basri jedanput uzeo u ruke au bistre i hladne vode i prije nego ju
je popio pao u nesvjest. Kada je doao sebi pitali su ga to mu se to dogodilo, na to je
odgovorio da se u asu kada je htio popiti vodu sjetio vapaja stanovnika dehennema, da im
se poalje iz denneta vode i drugih stvari koje uivaju sretnici u raju.
Kada bi samo znanje bez rada bilo dovoljno, onda bi bilo beskorisno i suvino pokajanje i
traenje oprosta. Pria se kako su jedanput ashabi u prisutnosti Muhammeda a.s. spomenuli
Abdullah-Ibni-Omera. uvi to ime Muhammed a.s. je dodao:
Dobar je to ovjek, samo jo da se moli Bogu, da radi i da klanja po noi.
Nadalje je rekao jednom od svojih drugova:
Nemoj mnogo spavati po noi, jer tko mnogo spava, bit e siromah na Sudnjem Danu!
Moliti se Bogu po noi Boija je zapovijed, traiti od Njega oprosta izjutra znai biti Mu
zahvalan, pokoran i odan.
Muhammed a.s. je rekao:
Svemogui voli tri glasa: glas pijetla, glas onoga koji ui Kur\'an i glas pobonog, koji se
izjutra moli za oprost.
Sufjani-Sevrija veli: Bog je stvorio jednu vrstu vjetra koji pue izjutra i nosi Bogu molbu za
oprost i druge molitve. Dalje nastavlja Sevrija: U prvom dijelu noi ustaju Bogobojazni i
mole se sve do zore, a u zoru ustaju oni koji trae Boiji oprost i mole Boga, da im oprosti
grijehe. Iza njih ustaju lijenine (gafili) kao mrtvi, kada se proivljuju iz grobova.
Veli se da je mudri Lukman preporuio svome sinu slijedee: Nemoj da pijetao bude
pametniji od tebe! On svako jutro ustaje i pjeva, a ti spava.
Zapamti, da je svrha nauke da upozna to je pokornost, odanost i oboavanje Uzvienog
Bia. Znaj da je odanost i molitva (ibadet) slijediti propise vjere djelom i rijeima. Drugim
rijeima, sve to govori, radi i ostavlja mora biti u skladu s propisima erijata. Naprimjer
kada bi ti postio Bajrame ili kada bi klanjao u otetom odijelu, bio bi grijenik, iako je taj in
u obliku ibadeta. Potrebno je da tvoja djela i rijei budu u skladu s vjerskim propisima, jer i
znanje i rad ako ne odgovaraju erijatu, predstavljaju zabludu. Nemoj da se zavara
sufijskim naklapanjima. Pravi misticizam (tesavvuf) ne sastoji se u tome. Tesavvuf je
pravac koji se postie jedino borbom protiv strasti i tjelesnih nagona. U tome
glavnu ulogu ima vjebanje (rijada), a ne nekakve arolije i razmetanje. Dok ne
ubije svoju strast, srce ti nee biti osvijetljeno svijelom Spoznaje. Znaj da je
brbljav i lapandav jezik kao i srce napunjeno nemarom i strastima znak nesree.
Trei dio
Na neka tvoja pitanja nemogue mi je niti pismeno niti usmeno odgovoriti. Ako se u ivotu
susretne s takvim pitanjima, upoznat e i njihovo rjeenje. Inae ih smatraj apsurdnim i
stvarima ukusa. A o svemu to pripada ukusu nemogue je govoriti. Na primjer slatko i
gorko moe se upoznati samo okusom, a nikako rijeima.
Pria se, da je jedan obnemogli mukarac pisao svome prijatelju i molio ga da mu opie
raspoloenje i osjeaj u momentu spolnog akta, na to mu je ovaj odgovorio: Dosad sam
mislio da si samo obnemogao, a danas znam da si, uz to jo i budala, jer je ovo stvar
ukusa. Samo kad to proivi znat e to je. Ono se ne moe opisati niti rijeima pokazati.
O drugim pitanjima, na koje se moe odgovoriti, mi smo ve pisali u Ihja-ul-ulumu i drugim
djelima. Ovdje emo sada ukratko spomenuti i upozoriti na neka od njih.
U sufijski derviki red moe se upisati i primiti samo onaj koji posjeduje sljedee uvjete:
1. da je ispravnog vjerovanja bez ikakvih novotarija,
2. da se pokaje od svih grijeha, tako da vie nikada nee namjerno poiniti ni jedno
nevaljalo djelo,
3. da svoje neprijatelje pretvori u prijatelje i da niko protiv njega nema nita,
4. da upoznaje propise vjere onoliko, koliko mu je najpotrebnije da moe obavljati sve
vjerske dunosti i da zna to je nareeno a ta zabranjeno, ta se mora raditi, a ta se ne

4
smije raditi. Zatim mora poznavati iz metafizike onoliko koliko e mu biti dovoljno da bude
spaen.
Pria se da je iblija sluao i pohaao predavanja oko 400 nastavnika. Na taj nain, veli
iblija, nauio sam oko 4000 hadisa. Izmeu njih izabrao sam samo jedan i po njemu sam
radio. Ostali mi hadisi vie nisu bili potrebni, jer sam u ovom izabranom Hadisu naao svoje
spasenje i sreu i vidio sam da je u njemu sadrana nauka i prvih i zadnjih pokoljenja.
Naime Muhammed a.s. je jednom prilikom rekao nekim svojim drugovima:
Radite za ovaj svijet onoliko koliko ete ivjeti u njemu, radite za ahiret onoliko
koliko ete ostati tamo, a za Boga d.. koliko vam je potreban, za vatru pak koliko
je moete trpjeti.
Kad upozna ovaj hadis nee ti biti potrebno drugo znanje.
etvrti dio
Promisli jo o ovoj prii: veli se da se Hatemul-Esad druio sa Belhijom oko trideset godina.
Kad ga je upitao Belhija ta je kroz to vrijeme nauio, odgovorio mu je da je spoznao osam
stvari:
1. Vidio sam da u ivotu svako ima druga , prijatelja i miljenika, kojeg prati sve do smrti ili
do groba, ali ga tu ostavi sama i nitko nee da ide s njim u grob. Razmiljao sam o tome, pa
sam doao do zakljuka da je najbolji drug onaj koji e s ovjekom otii u grob i tamo mu
biti prijatelj. Takav drug su jedino dobra djela. Zato sam ih ja odabrao za svog miljenika, jer
e mi ona biti svijetlo u mranom grobu i razgovor, kada me svi drugi ostave.
2. Uoio sam da se veina ljudi povodi za svojim strastima i nastoje djelovati kako bi
udovoljili svojim prohtjevima. Tom prilikom mi je na um pala ova Boija izreka: Tko se boji
Boga i svome prohtjevu stane na put, njegovo je mjesto u dennetu; pa sam se jo
jae uvjerio u istinitost Kur\'ana i pohitao da se suprostavim svojoj strasti i da
povedem pravu borbu protiv nje, kako bi se pokorila Bogu i bila Mu ponizna.
3. Opazio sam kako se ljudi natjeu oko gomilanja imetka i nastoje da zaraenu glavnicu
ouvaju. Ja sam meutim razmiljao o Ajetu: to je tvoje, prolazno je i nestat e ga, a to
je Boije ostaje zauvijek; i zakljuio da sve svoje podijelim sirotinji, kako bi mi to bila zaliha
kod Boga d...
4. Mnogi ljudi misle da je ast, ponos i veliina u velikom broju lanova porodice, pa se time
zanose, dok drugi opet smatraju, da je veliina u bogastvu i djeci. Trei, pak dre da je to u
otimanju tueg imetka, nasilju i proljevanju nevine krvi. Napokon etvrti vjeruju da je ast i
slava u rasipanju imetka i prekomjernom uivanju. to se mene tie, ja vjerujem u Boije
Rijei: Najbolji je i najodabraniji onaj, koji se najvie Boga boji. Vjerujem da su sva druga
miljenja pogrena. Zato sam odabrao Bogobojaznost i u njoj vidim pravu sreu.
5. Ljudi se meusobno napadaju, svaaju i kleveu jedan drugog. Kada sam dublje
o tome razmiljao naao sam, da je to sve iz zavidnosti zbog bogastva, poloaja i
znanja. To mi je dalo povoda da uzmem u razmatranje Ajet: Mi smo razdijelili
izmeu njih dobra ovog svijeta; pa sam spoznao da je zavidnost grijeh jer je Bog u
Ezelu odredio svakome njegov dio.
6. U ivotu se ljudi mrze zbog raznih razloga i jedan je drugom neprijatelj. Meutim, ne
postoji niti smije biti neprijateljstva osim onog prema ejtanu, jer Bog veli: ejtan je va
neprijatelj, pa ga takvog smatrajte. Iz toga proizilazi, da se smije mrziti samo ejtan i niko
drugi.
7. Svi se ljudi trude i nastoje da materijalno osiguraju ivot. Pri tome vie puta poine i
pokoje nedozvoljeno djelo, a uz to jo troe svoju snagu i, u izvjesnim sluajevima, ponizuju
se i time gube od svoje vrijednosti. A emu to kada Svemogui veli: Nema nijedne ivotinje
na zemlji, a da se Bog ne brine o njoj i da On nije preuzeo u Svoju dunost brigu o njenu
izdravanju. Radi toga sam se odao ibadetu i ostavio svako drugo zanimanje, jer mi je Bog
d.. najvea garancija za moju opskrbu.
8. Svako se oslanja na neto; neko na novce, neko na imetak, a neko na zanat i slino. to
se mene tie, ja se oslanjam samo na Boga i drim se Njegovih rijei: Tko se osloni na
Boga, osiguran je. Bog ispunjava Svoje nakane i svemu je odredio granice.
Ova Esamova izlaganja neobino su se svidjela Belhiji, pa je dodao: Bog te uputio na pravi
put! Ja sam prouavao Tevrat, Indil, Zebur i Kur\'an i vidio sam da se cjelokupno uenje
ovih Knjiga kree oko tih osam taaka. Ko se bude drao tih taaka, taj radi u duhu
nebeskih Knjiga.

5
Peti dio
Iz gornje dvije prie sigurno si se uvjerio, da ti nije potrebno veliko znanje, a sada u ti
objasniti, ta je potrebno onome koji eli poi pravim putem.
Prije svega potreban mu je odgojitelj (murid), koji e iz njegove due odstraniti sve zle
navike i uiniti ga kreposnim i udorednim, slino zemljoradniku koji trijebi trnje i ostale
tetne biljke sa svoje zemlje, da bi mu plod bio to bolji i obilniji. Poziv odgajatelja je samo
nastavak poziva Boijeg Poslanika. Muhammed a.s. je poslat da uputi narod na Boiji put.
No on nije mogao ostati meu nama zauvijek. Kao i svi ljudi tako je i on morao umrijeti i
nestati izmeu nas, ali su zato ostali njegovi zastupnici, koji e i dalje pokazivati svijetu
pravi put. Za Boijeg zastupnika trai se na prvom mjestu da je alim (uen), ali ni sama
uenost nije jedini uvjet.
Ja u ovdje ukratko upozoriti na glavna svojstva koja moraju da krase pejgamberove
zastupnike na zemlji. U prvom redu alim ne smije biti materijalist niti pohlepan za
poloajima. Isto tako nuno je da bude pristalica priznatog autoriteta, iji se uitelji
postepeno diu i veu za najveeg uitelja, Muhammeda a.s.. Nadalje, mora posjedovati
veliku dozu vjetine u vjebanju duha s apstinencijom ili umanjivanjem jela, spavanja i
govora, estom molitvom, milodarom i postom. Druei se sa svojim muridom nauit e se
udorednom i kreposnom ivotu. Strpljivost, zahvalnost i odanost prema Svemoguem,
pouzdanost u Boga, uvjerenje u istinu, skromnost, duevna smirenost, blagost, poniznost,
znanje, stid, vjernost, ponos i nada, sve su to svojstva, koja uitelj mora posjedovati, pa tek
onda da bude dostojan da ga slijede. No ovakvi su vrlo rijetki. Tko bi ipak imao sreu da
nae uitelja sa spomenutim svojstvima i da ga ovaj primi, duan je da ga potuje i javno i
tajno. Javno e ga potivati na taj nain, to e se ustezati od svake kritike i rasprave s
njime, makar znao da je uitelj pogrijeio. Serdadu e mu sterati samo kad bude htio
klanjati, a kad obavi namaz dii e je. Ne smije pred njim klanjati mnogo nafile. Izvravat
e njegove naredbe koliko god je mogue. Nije dovoljno samo formalno izvravati naredbe
ejha. U sve to vani manifestira mora biti i u dui uvjeren i svojom unutranjou to
potvrivati. U tome bi se sastojalo tajno potivanje. Ako nisi u stanju i prividno i stvarno
ukazivati odanost prema svome ejhu, onda ti je bolje da ga napusti.
Nadalje, dunost je onoga koji reflektira da bude vodi pravom putu, da izbjegava hravo
drutvo i da time uskrati vlast ejhova nad svojim srcem, oisti se od prljavtine prokletog
sotone, a u svakom sluaju bit e mu drae siromatvo od bogatstva.
Upamti, da tesavvuf (misticizam) ima dva glavna svojstva: ispravnost (istikamet) i
udoree. Tko bude ispravan u svojim postupcima i prema drugom bude udoredan, taj je
bez sumnje sufija.
Ispravan je onaj koji rtvuje svoju udobnost i sreu za sebe, a udoredan je pak onaj koji bi
prije drugome popustio i prihvatio njegovu elju, nego bi ga prisilio i nametnuo mu svoje
miljenje, s tim da se misli ovog drugog ipak kreu u granicama erijata.
Pitao si me da ti objasnim, ta je to oboavanje. Oboavanje se sastoji od tri elementa:
1. izvravati propise erijata,
2. biti fatalista i zadovoljiti se Boijom sudbinom i
3. rtvovati svoje osobno zadovoljstvo da bi se postiglo Boije zadovoljstvo.
O tevekkulu ti mogu rei, da se sastoji u vrstoj vjeri u ono to je Bog d.. obeao,
odnosno da vjeruje da e postii ono to ti je Bog propisao, pa makar se itav svijet tome
suprostavljao, i obratno, ne moe doi do onoga to ti nije odreeno ni uz pomo svih ljudi.
Biti odan i iskren (ihlas) znai sva svoja djela initi u ime Boga i nastojati da se postigne
Njegova milost, a ne voditi rauna o tome, da li e te drugi pohvaliti ili pokuditi.
Licemjerstvo (rija) proizlazi iz oboavanja ljudi. Izbjei se tomu moe jedino uvjerenjem, da
su svi ljudi potinjeni Boijoj sudbini i da nisu u stanju uiniti nikome nikakve tete ni koristi
bez Boije volje. Ako bude zamiljao ljude monim, onda se bez sumnje ne moe oteti
licemjerstvu.
Na neka tvoja druga pitanja ja sam ve odgovorio u svojim djelima, a na neka je zabranjeno
uope odgovarati. Radi prema ovome to zna pa e upoznati i ono to ne zna.
Od danas me nemoj vie tako pitati! Ubudue imaj u vidu ove Boije rijei:
Bilo bi za njih mnogo korisnije da su se strpjeli i saekali dok dou.
Nemoj me nita pitati prije nego ti ja sam objasnim. Naime nemoj hitjeti sa pitanjem;
moda e sam doi do spoznaje ili e ti sami dogaaji otkriti istinu:

6
Ne hitite, pokazat u vam Svoje dokaze!
Ne pitaj prije vremena; znaj da e najprije spoznati putujui:
A zar ne putujete po zemlji i ne promatrate prirodu.
Ako bude putovao i promatrao Boija stvorenja i u svojoj e dui otkriti udesa. Budi
spreman da rtvuje i duu svoju. rtvovati duu svoju je najvee djelo dobroinstva.
Zun-nuni Misri, obraajui se jednom od svojih aka, rekao je: Ako si spreman da rtvuje i
duu, doi ovamo; ako nisi, onda se udalji od tesavvufa!
esti dio
Primi od mene osam stvari, ako ne eli da ti one na Sudnjem Danu budu tuitelji. etiri su
zapovijedi, a etiri zabrane.
Zabrane su:
1. Gledaj da to je mogue manje raspravlja i vodi diskusiju o bilo kakvom pitanju. U
raspravljanju ima vie tete nego koristi. Ono je izvor svih negativnih i hravih svojstava,
kao to su licemjerstvo, zavidnost, oholost, mrnja, neprijateljstvo, podilaenje i slino.
Ali ako se pred tobom povede diskusija o jednom pitanju i ti vidi da istina bez tebe nee
izai na vidjelo, u tom sluaju mora se i ti umijeati u raspravu, ali samo s namjerom da
pridonese pobjedi istine. Za takvu namjeru postoje dva znaka:
a) da ti je stalo samo do toga da se doe do istine, pa svejednako dola ona od tebe ili od
tvoga protivnika;
b) da ti bude drae voditi raspravu u samoi nego pred svijetom.
Rei u ti jo neto. Pitati znai odvesti bolesnika od srane bolesti lijeniku da ustanovi
bolest, a odgovor je ustanovljenje dijagnoze i pokuaj da se bolesnik izlijei. Pravi alim pak
lijei samo onoga za kojeg dri da se moe izlijeiti. Ako je bolest kronina i neizljeiva sva
vjetina lijenika bit e u tome da uvidi besmislenost lijeenja i da badava ne troi vremena.
Neznanje je vrlo opasna bolest. Ona se dijeli na etiri vrste. Samo je jedna izljeiva a druge
tri je besmisleno lijeiti, a to su:
(I) Tko pita iz zavidnosti, tko okree lea od nauke iz mrnje, tomu ne treba odgovarati.
Makar mu najbolje i najjasnije odgovorio, time e mu samo poveati mrnju,
neprijateljstvo i zavidnost. Najbolje je ovakve ostaviti neka i dalje boluju od ove bolesti, kao
to veli Bog d..:
Napusti i ne vodi rauna o onome koji je zaboravio Mene i koji trai samo ovozemna
uivanja!
Zavidnik sa svim to radi i govori raspaljuje samo vatru koja unitava plod njegova znanja:
Zavidnost unitava dobra djela kao to vatra sagorijeva drva.
(II) Tko boluje od gluposti. I ova vrsta neznanja je neizljeiva. Isa a.s. je rekao:
Bio sam u stanju proivjeti mrtve, ali mi je bilo nemogue izlijeiti glupa ovjeka.
Ovdje se pod glupim misli ovjek koji se bavio naukom vrlo kratko vrijeme i nauio neto
malo iz vjerske i svjetske znanosti, pa misli da nitko nema ueniji od njega. Zato se uputa
u rasprave sa najveim kapacitetima koji su itav svoj ivot potroili u istraivanju i
izuavanju raznih znanosti. On misli da su sva pitanja koja on ne pozna nepoznata i
drugima. I ovoj vrsti ljudi je suvino odgovarati.
(III) Tko eli da sazna i jedino s tom namjerom pita, ali je toliko glup da nije u stanju i
pored najboljeg tumaenja i odgovora razumjeti stvar. Bolje je da se ovakvom uope ne
odgovara.
Muhammed a.s. je rekao:
Nama, Boijim poslanicima nareeno je da opimo s ljudima prema njihovoj umnoj
sposobnosti.
(IV) to se tie izljeive bolesti neznanja, ona je obiljeena time to bolesnik eli bez ikakve
srdbe, zavidnosti i strasti da doe do spoznaje, jer pita ne iz zavidnosti i inata, ve iz
ljubavi prema saznanju. Radi toga je potrebno lijeiti ovog bolesnika i odgovarati mu na
njegova pitanja.

7
2. Potrebno je da to vie izbjegava i da se uope ne prima slube vaiza, jer je
misija vaiza vrlo delikatna i puna je nezgoda. Jedino se ovjek moe primiti te
slube pod uvjetom, da bude radio ono to govori. Tek e tada moi i smjeti
govoriti drugome. U tom smislu je reeno Isau a.s.:
Najprije kai sebi, pa ako bude uspio da sam primi svoj savjet, onda moe
govoriti drugima. Inae, stidi se svog Boga!
Ako se pak primi vaza i uloge upozoritelja potrebno je da se tada uva dvaju svojstava:
a) da se uva ukoenosti u govoru, nejasnog i dvosmislenog tiva, jer ovakav nain
izraavanja znai truhlost due i slabost srca. Upozoravati znai potsjetiti ovjeka na uas
paklene vatre i na njegovu nedovoljnu zahvalnost Stvoritelju, te ga time potai na
razmiljanje o ivotu koji je besmisleno potroio i o preprekama koje mu stoje na putu kao
to je bojazan od slabog zavretka ovog ivota i pomanjkanja imana pri predaji due. Isto
tako pouiti ga da razmilja, da li e biti u stanju odgovoriti Munkiru i Nekiru i da li e biti u
stanju prei preko Sirat-uprije ili e se strovaliti u provaliju. Takoer e razmiljati i o svom
poloaju na Sudnjem Danu. Sve ove stvari ovjek mora imati na umu i o njima razmiljati, i
to na taj nain, da mu se, kada o tome misli, srce potrese i nastane velika uznemirenost i
nespokojstvo u njegovoj dui. Izazvati ovakvo stanje u ovjeku znai opomenuti ga. A vaziti
pak znai upoznati ovjeka sa ovim stvarima da bi upoznao svoje nedostatke u izvravanju
dunosti, kako bi se jedanput opametio i pokuao povratiti i nadoknaditi ono to ga je
prolo. Naravno da e vaiz u svojoj propovijedi nastojati da bude to razumljiviji, slino
ovjeku, koji gledajui kako prijeti opasnost jednoj kui od poplave pohita da upozori
ukuane na tu opasnost. Kao to se ne moe ni zamisliti da bi se ovaj u toj opomeni sluio
nerazumljivim i nejasnim izrazima, tako isto ni vaiz se ne smije sluiti kojkakvim lakonskim
dvosmislenim rijeima i reenicama.
b) nije dobro da ti bude jedina elja da okupi oko sebe to vie sluaa i da ti sluai,
derui svoja odijela, pokazuju strah, a ti s ovim hoe da se kae, kako je tvoj glas dobar i
kako si ti izvrstan vaiz, jer ovakav tvoj postupak odaje tenju ovozemnom dobitku. Naprotiv,
treba odvraati svijet od dunjaluka, a upuivati ga da se sprema za onaj svijet, da bude
pokoran Bogu, nepohlepan za ovozemnim uivanjem, da bude dareljiv i Bogobojazan, da ih
poui o ibadetu, jer su oni po svojoj prirodi skloni uiniti ono to je u oprenosti sa
erijatom i udorednim naelima. Zato ih zastrai i upozori na loe posljedice takvog
njihovog postupka, kako bi se dozvali, popravili i ustegli od grijeha. Ovakav nain
upuivanja jedini se moe nazvati pravim vazom. Sve drugo bit e daleko od propovijedi i
vie e biti tetno negoli od koristi, pa je potrebno takve vazove zabraniti i odvratiti svijet da
ih ne slua.
3. Vaiz se ne smije druiti s vladarima niti s drugim visokim dostojanstvenicima, jer je takvo
druenje veoma opasno. Ako pak bude prisiljen da se s njima drui, ne smije ih hvaliti niti
se moliti Bogu za njihov dug ivot, jer se time izaziva Boija srdba.
4. Vaiz ne smije primati nikakvih poklona od upravljaa: vladara, ministara i njegovih
slubenika. Jednako je - znao on da je taj poklon od halala ili ne znao. Ovakvi su pokloni i
hedije vrlo opasni po vaiza, jer ga ine ovisnim i stavljaju ga u nezgodan poloaj. Ma koliko
bio hrabar nee se moi otresti da pribavi ili ne izgubi naklonost svog dobroinitelja,
odnosno poklonitelja. Gledat e da svoj vaz udesi uvijek po elji poklonitelja i da mu se
nipoto ne zamjeri. A to sve skupa predstavlja opasnost po vjeru. Najmanja teta od toga
bila bi ta, to onaj koji prima hediju odmah zavoli onog koji mu je daje, a voljeti nekoga
znai eljeti mu dug ivot. To znai, u naem sluaju, eljeti opstanak i dug ivot nasilnika.
To pak htjeti isto je kao to i eljeti nasilje i propast svijeta. Pa pitam te sada, ima li ta
opasnije od ovakve elje.
uvaj se i nemoj da te sotona zavede i prevari. Ne vjeruj onima koji ti vele da je dobro uzeti
od vladara hediju, pa je podijeliti nemonim i siromanim s motivacijom da e je ti potroiti
u dobro, a da je ostala kod njih, oni bi je potroili u zlo. Ovakvom varkom prokletnik je
mnogima odsjekao glavu. O ovome smo mi opirno govorili u Ihja-ul-ulumu.
Ovo su, eto, etiri stvari kojih se mora uvati i koje smo oznaili kao zabrane. Mi smo ti
preporuili jo etiri druge koje mora raditi, a to su:
1. Postupaj prema Bogu onako kao to bi elio da prema tebi postupa tvoj sluga. to nisi

8
zadovoljan da tebi sluga ini, nemoj ni ti initi Bogu, svom pravom Gospodaru.
2. Kad bude radio neto drugom misli kao da on to tebi ini, jer ovjek nee imati potpuno
vjerovanje (iman) sve dok ne bude elio drugome ono to sam sebi eli.
3. Potrebno je da ti bude glavna namjera prouavanja raznih znanosti da time oisti srce i
duu. Kad bi znao da nee ivjeti vie od jedne sedmice sigurno je da se kroz to vrijeme ne
bi bavio prouavanjem erijatskog prava (fikha), moralke (ahlaka), izvora erijata, filozofije
i slino, jer ti ove znanosti nee nita koristiti. Zato e se ti baviti upoznavanjem svojstava
svoje due i kontroliranjem srca. Na prvom mjestu prekinut e sve veze s dobrima ovog
svijeta, oistit e duu od pokudnih svojstava i okititi dobrim vrlinama i time je naviknuti
na ljubav prema Bogu. ovjek moe svakog asa umrijeti, pa je radi toga potrebno da se
uvijek sprema za smrt. A sad uj neto drugo i promisli o njemu! Kada bi ti rekli da ete
vladar poslije nekoliko dana postaviti ministrom, to bi ti tada radio? Razumljivo je, da bi ti
itavo vrijeme uljepavao i dotjerivao ono na to bi mogao pasti vladarov pogled. Ti bi na
prvom mjestu oistio svoje tijelo, obukao novo i najbolje odijelo, uredio i popravio kuu itd.
Ti ve zna na to ovim ciljam. Promisli o tome? Zar nije rekao Muhammed a.s.:
Bog ne gleda u va vanjski izgled, niti u vaa djela, nego gleda vaa srca i vae namjere.
Ako eli upoznati srce i njegova stanja, onda itaj Ihja-ul-ulum i druga moja djela.
Upoznati srce prvorazredna je dunost svakog pojedinca (fardi-ajn), dok su ostale znanosti,
osim onog dijela bez kojeg se ne mogu obaviti druge vjerske dunosti, skupna dunost
(fardi-kifaje).
4. Ne smije imati imetka vie nego ti je potrebno za jednu godinu. Tako je postupao i
Muhammed a.s.
On je esto govorio:
Boe, podaj mome ummetu samo onoliko, koliko mu je potrebno da bi mogao podmiriti
nune potrebe. Neka ne bude ni manje ni vie od toga.
Muhammed a.s. je osiguravao opskrbom za jednu godinu samo one lanove svoje zajednice,
za koje je znao da nisu ba tako vrsti i da imaju u srcima neku slabost, dok je one koji su
bili vrsti u svome vjerovanju osiguravao opskrbom za samo dan i po.
Mladiu, eto, ovim sam uglavnom odgovorio na tvoja pitanja. Potrebno je da postupi po
njima i da me ne zaboravi. Sjeti me se dovom.
to se tie dove ja bih ti preporuio ovu, s tim da je esto ui, a naroito iza namaza:
Boe, traim od Tebe potpunu blagodat, trajnu nepogreivost, opu milost,
zdravlje, sretan i udoban ivot, pravo dobroinstvo, opu udobnost, dobrotu i
milost!
Boe, budi uz nas a nemoj biti protiv nas! Sretno zavri nae ivote, ispuni nae
iste elje, podaj zdravlje i kad odlazimo i kad dolazimo, i kad osviemo i kad
omremo, uputi nas Svome rahmetu, prospi svoj oprost na nae grijehe, podaj
nam da se popravimo, da nam bude glavna opskrba Bogobojaznost, da se za vjeru
borimo i trudimo i da se na Tebe oslanjamo!
Boe, uvrsti nas na pravom putu i u ispravnosti, odvrati nas od onih poslova, za
koje bi se kajali na Sudnjem Danu to smo ih inili, olakaj nam teret naih
grijeha, opskrbi nas opskrbom Tvojih odabranika, odbij od nas zlo Tvojih
neprijatelja, sauvaj nas od vatre kao i nae oeve,majke, brau i sestre! Uini
nam to, tako Ti Tvoje milosti, o Ti, koji si najmilostiviji, koji oprata, koji si
plemenit, sve zna i silan si i zadnji, moan si i milostiv prema siromasima! Nema
drugog osim Tebe. Slavimo Te; ja sam bio nasilnik. Neka je spas Muhammedu a.s.,
njegovoj porodici i svim drugovima njegovim!
(Sa arapskog preveo Husein ozo)