Professional Documents
Culture Documents
PRIMJERI:
Po naelu slinom naelu virtualnog rada dolazi se i do kinematskih veliina koje su u
ovom sluaju stvarne. U pravilu je za zadani mehanizam s jednim stupnjem slobode,
na temelju kinematske veliine jednog tijela (pomak, brzina ili ubrzanje), potrebno
odrediti kinematske veliine drugog.
Postupak se moe prikazati u nekoliko koraka:
1). odreuju se polovi pomaka i brzina prema uvjetima veza i oslonaca
2). crta se poznata kinematska veliina jednog tijela
3). konstruira se plan pomaka preostalog dijela mehanizma, prema uvjetima
veza i oslonaca
4). iz geometrijskih uvjeta odreuju se kinematske veliine preostalih tijela kao
i tijela za koje se iste trae
5). prema dobivenim veliinama mogu se odrediti kinematske veliine bilo koje
toke mehanizma.
Neka je za zadani konstrukcijski sustav s jednim stupnjem slobode (mehanizam), za
poznate kinematske veliine tijela 1, potrebno odrediti kinematske veliine tijela 2, crte
3.24.
P2
up
an
j
Sp
slo rije
bo e
de n s
t
2 2
P1
1 1 1
anj
1 1 1
B
stup
en
ije
S p r bode
slo
1 1 1
A
2 2
2 2
Crte 3.24.
Na crteu 3.23. prikazani su plan pomaka i kinematske veliine za zadani sustav.
PRIMJERI:
1) Odredite kutne brzine 2 i 3 za tijela 2 i 3 ako je poznata kutna brzina 1 za tijelo
1, konstrukcijskog okvirnog sustava s jednim stupnjem slobode, prikazanog na crteu
3.25. Prethodno je potrebno nacrtati planove horizontalnih i vertikalnih pomaka.
D
2
1
300
1
3
A
P1
300
sp
s lo rij e
bo en
de stu
pa
nj
P3 B
P2
200
200
200
200
[cm]
2= 3
1
2
Crte 3.25.
200
Kako se vidi na crteu 3.25., oslonac A je apsolutni pol brzina tijela 1, oslonac
B je apsolutni pol brzina tijela
3, dok je pol brzina tijela 2 dobiven pomou pravaca
1
sprijeenih stupnjeva slobode s jednog i drugog kraja.
200
100
P2
600
300
1
1
2 1 4 2 , 2 1 , 3 1 6 3 3 [cm]
1 .
2
2
2
Rabei glavne kinematike veze, mogu se odrediti veliine brzina
= pojedinih toaka, na
2
primjer:
1
vC 2 1 , v D 6 2 6 3 .
P2
P3
300
2
3
P3 B
200
200
100
100
[cm]
=
2) Odredite kutnu brzinu 2za tijelo 2 ako je poznata
brzina uA kliznog oslonca A,
1
konstrukcijskog okvirnog sustava s jednim stupnjem slobode, prikazanog na crteu
3.26. Prethodno je potrebno nacrtati planove horizontalnih i vertikalnih pomaka.
1
sp
rij
e
en
2
1
200
400
st
up
an
j
slo
bo
de
1
72
P1
A
uA
u Ax
2
200
4 5.0
0
P2 B
400
200
[cm]
1= 2
2
2
u Ay
1
Crte 3.26.
Kako se vidi na crteu 3.26., oslonac B je apsolutni pol brzina tijela 2, dok je
pol brzina tijela 1 dobiven pomou pravaca sprijeenih stupnjeva slobode kliznog
oslonca s jedne i uzdune veze s druge strane. P
Iz konstruirane rotacije tijela 1, poloaja polova te uvjeta veza, lako se dolazi
do planova pomaka tijela 2.
Rabei geometrijske veze, dolazi se do veliina traenih kutnih brzina,
odnosno:
267
u Ax1 u A cos 45 6 1
u cos 45
, 1 2 A
.
u Ay u A sin 45 6 1
6
133
uz
du
n
is
tu
pa
nj
slo
bo
de
sp
rij e
e
n
primjer:
300
Rabei glavne kinematike veze, mogu se odrediti veliine brzina pojedinih toaka, na
v D 7,21 1 .
200
vC 4 2 ,
A P1
400
200
[cm]
1 = 2
1
1
2
B
2
3) Nacrtajte plan pomaka za sustav na crteu 3.27. kako biste odredili kutove
zaokreta tijela 1 i 2, ako je poznat kut zaokreta tijela 3:
P2
j
pan
stu
171
en
ij e
s pr ode
b
s lo
n
e
rij e
sp
stu
slo
nj
pa
200
de
bo
A
1
200
3
A
P3 B
P1
300
200
186
214
100
[cm]
B
3
Crte 3.27.
D
1 , 1, 1
P1
B
a
n
e
rij e
sp
P3
de
bo
slo
nj
pa
u
st
3b
2
I
s pri
je
en
stu
pan
j slo
bod
e
2
F
2
3
2
P2
300
300
2
2