Professional Documents
Culture Documents
Matematicka Logika PDF
Matematicka Logika PDF
OSNOVNI POJMOVI
MATEMATIKE LOGIKE
1.1.
LOGIKA
1.2.
MATEMATIKA LOGIKA
1.2.1.
ISKZI
1.2.2.
1.2.3.
1.2.4.
CILJEVI UENJA
Kada ovo poglavlje prouite moi ete da:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Definiete iskaz,
Znate logike operacije,
Napiete tablice istinitosti iskaznih formula,
Znate prioritet logikih operacija,
Znate ta su tautologije, a ta kontradikcije,
Nabrojite osnovne logike zakone,
Znate osnovne primene u raunarstvu i tehnici.
1.1. LOGIKA
Logika je vetina i metoda pravilnog miljenja. Logika je nauka o zakljuivanju i kao
takva koristi se u najrazliitijim oblastima nauke, a pogotovo u matematici. Osnova je
celokupnog matematikog rezonovanja. Nastala je u 4 veku p.n.e. Na osnovu osnovnih
stavova, koje nazivamo aksiomama, odreuje se koji su matematiki iskazi tani, a koji
ne, i formalizuju se postupci dobijanja sloenih reenica iz prostih u skladu sa pravilima
ispravnog zakljuivanja.
Osniva logike je grki filozof Aristotel (384-322 p.n.e.). Roen u Stagiri, grkoj
koloniji na makedonskom poluostrvu. Njegov otac, Nikomah, radio je kao dvorski
lekar kod kralja Amintasa III Makedonskog, dede Aleksandra Velikog. Od 18. do 37.
godine pohaa Akademiju kao Platonov uenik. Na poziv kralja Filipa II Makedonskog
postaje tutor Aleksandra Velikog, koji je tada imao 13 godina . Prvi je podrobno
obradio zakone logike i pravila zakljuivanja u delu Organon, to u prevodu znai
orue. U ovom delu sainio je prvi skup pravila deduktivnog zakljuivanja.
1.2.1. ISKAZI
Reenica koja ima istinitosnu vrednost naziva se iskaz ili sud.
Iskazi se obeleavaju malim slovima p , q , r ,i nazivaju se iskazna slova.
T , p je taan iskaz
Istinitosna vrednost iskaza je ( p ) =
, p je netaan iskaz
Napomena: Umesto T i koriste se i oznake 1 i 0 . U ovom sluaju simbole 1 i 0
ne treba shvatati kao brojeve 1 i 0 .
Primer: Reenica p : 2 1 = 1 je iskaz i ima tanu istinitosnu vrednost, tj.
( p) = T .
Primer: Reenica 2 1 = 1 je iskaz i ima netanu istinitosnu vrednost, tj. ( p ) = .
Primer:Reenica x 2 = 1 nije iskaz jer nema definisanu istinitosnu vrednost. Za neke
vrednosti promenljive x , tj za x = 1 formula je tana, a za sve ostale je netana.
( p)
(q)
( p q)
( p q)
( p q)
( p q)
( p )
T
T
T
T
T
T
T
p ( p q )
p q r,
Sloena reenica je tana, jer ako je Srbija najvea na svetu, vea je od Crne gore
koja je manja od nje.
Primer:
Ako je Srbija najvea na svetu, vea je od SAD. ( ) = T .
Sloena reenica je tana, jer ako je Srbija najvea na svetu, vea je od svake druge
drave.
Implikacija se moe itati na sledee naine:
Ako p , onda q ,
p je pretpostavka posledice q .,
p povlai q ,
iz p sledi q ,
p je dovoljan uslov za q .
q je potreban uslov za p .
Za implikaciju, p q , vezane su 3 dodatne vrste iskaza:
q p
p q
q p
konverzija
inverzija
kontrapozicija
Primer:
Ako je ona pevaica, onda je ona popularna. -implikacija.
Ako je ona popularna, onda je ona pevaica. - konverzija .
Ako je ona nije pevaica, onda je ona nije popularna. - inverzija .
Ako je ona nije popularna, onda je ona nije pevaica. - kontrapozicija.
Primer:
Trougao je pravougli, ako i samo ako, je zbir kvadrata nad katetama jednak kvadratu
nad hipotenuzom.
Primer:
Broj je deljiv sa 6, akko je deljiv sa 2 i sa 3.
,
,
prioritet
1
2
3
Dvostruka negacija
p p p
( p ) p
p p p
Komutativnost
Asocijativnost
pq q p
pq q p
Distributivnost
De Morganovi zakoni
p (q r ) ( p q) r
p (q r ) ( p q) r
( p q) ( p r ) p (q r )
( p q) ( p r ) p (q r )
( p q ) ( p q )
( p q ) ( p q )
Moderni raunari koriste binarni brojni sistem koji ima dve cifre 0 i 1. Binarni sistem
je izabran zato to raunar mora da prikae bilo koju cifru na jedinstven nain, a
postoji veliki broj elektronskih sklopova koji se nalaze u dva jedistvena stabilna
stanja. Ova stanja mogu biti otvoren-zatvoren, levo-desno, ukljuen-iskljuen i slino.
6
Klod Elvud enon (Claude Elwood Shannon; 1916. 2001) bio je ameriki
naunik i inenjer. Meu najznaajnija otkria ovog naunika spadaju teorija
informacija i dizajn digitalnih raunara i kola. 1938 godine otkrio vezu
izmeu tablica istinitosti i elektrinih kola. enon je poznat kao utemeljiva
informacione teorije sa svojim naunim radom objavljenim 1948. godine.
Takoe se smatra utemeljivaem teorije digitalnog raunara i teorije dizajna
digitalnih kola, kada je kao 21-godinji student MIT-a, napisao tezu gdje dokazuje da je
primjenom Bulove algebre na digitalna elektrina kola, mogue reiti bilo koji logiki ili
numeriki problem.
Digitalna kola su tako projektovana da implementiraju principe binarne aritmetike i
matematike logike.
Iskazne formule u kojima se pojavljuju samo operacije , , , pri emu se
odnosi samo na iskazna slova, imaju jednu zanimljivu interpretaciju koja se koristi u
tehnici, u projektovanju digitalnih kola i naziva prekidaka algebra.
Iskazna slova se tretiraju kao normalno otvoreni prekidai, a njihova negacija
kao normalno zatvoreni prekidai. Ako iskazno slovo ima vrednost p = 1 smatra se
da je prekida zatvoren, tj. da provodi struju, a za p = 0 je otvoren, tj da ne provodi
struju.
Formula se tretira kao mrea sa dva kraja sastavljena od prekidaa koji su povezani
paralelno ili serijski.Tautologijama odgovaraju mree koje uvek provode struju.
Primer:
Posmatrajmo prekidako kolo koje sadri prekida i sijalicu. Vrednost 1 dodeljujemo
prekidaima p i q kada su zatvoreni, tj ako kroz njih protie struja. U suprotnom
dodeljujemo im vrednost 0. Kada su prekidai redno vezani, sijalica e svetleti i kolo
e imati vrednost 1 samo ako su oba prekidaa p i q zatvorena. Prema tome, ovo
kolo e odgovarati iskazu p i q , odnosno p q i zove se AND i kolo.
pq
Primer :
Posmatrajmo prekidako kolo u kome su prekidai p i q vezani paralelno. Kada su
prekidai paralelno vezani, sijalica e svetleti ako je p = 1 ili q = 1 i kolo e imati
vrednost 1 ako je bar jedan prekidaa p i q zatvoren. Prema tome, ovo kolo e
odgovarati iskazu p ili q , odnosno p q i zove se OR- ili kolo.
pq
p
p ili q
Kolo sa jednim prekidaem p , u kome sijalica svetli samao ako je prekida otvoren.
Prema tome kolo e imati vrednost 1 ako je prekidaa p zatvoren, odnosno ako je p
jedako 0. Takvo kolo se zove ne kolo ili invertor.
p
PITANJA ZA PONAVLJANJE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
ta je iskaz?
Navesti osnovne logike operacije.
ta je tautologija?
Nevesti osnovne logike zakone.
ta je prekidaka algebra?
Zato binarni sistem?
ta je bit?
KLJUNI TERMINI
Iskaz
Konjukcija
Disjunkcija
Implikacija
Ekvivalencija
Negacija
Tautologija
Kontradikcija
Bit
Bajt
10
Prekidaka algebra
I kolo
ILI kolo
NE kolo