Polazei od:

odluke graana Crne Gore da ive u nezavisnoj i suverenoj dravi Crnoj Gori,
donesenoj na referendumu od 21. maja 2006. godine;
opredjeljenja graana Crne Gore da ive u dravi u kojoj su osnovne vrijednosti
sloboda, mir, tolerancija, potovanje ljudskih prava i sloboda, multikulturalnost,
demokratija i vladavina prava;
odlunosti da smo kao slobodni i ravnopravni graani, pripadnici naroda i
nacionalnih manjina koji ive u Crnoj Gori: Crnogorci, Srbi, Bonjaci, Albanci, Muslimani,
Hrvati i drugi, privreni demokratskoj i graanskoj Crnoj Gori;
uvjerenja da je drava odgovorna za ouvanje prirode, zdrave ivotne sredine,
odrivog razvoja, uravnoteenog razvoja svih njenih podruja i uspostavljanja socijalne
pravde;
privrenosti ravnopravnoj saradnji sa drugim narodima i dravama i evropskim i
evro-atlantskim integracijama,
Ustavotvorna skuptina Republike Crne Gore, na treoj sjednici drugog redovnog
zasijedanja u 2007. godini, dana 19. oktobra 2007. godine, donosi

-1-

USTAV CRNE GORE

DIO PRVI
OSNOVNE ODREDBE
Drava
lan 1
Crna Gora je nezavisna i suverena drava, republikanskog oblika vladavine.
Crna Gora je graanska, demokratska, ekoloka i drava socijalne pravde,
zasnovana na vladavini prava.
Suverenost
lan 2
Nosilac suverenosti je graanin koji ima crnogorsko dravljanstvo.
Graanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstav-nika.
Ne moe se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proistie iz slobodno izraene
volje graana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom.
Dravna teritorija
lan 3
Teritorija Crne Gore je jedinstvena i neotuiva.
Dravni simboli
lan 4
Crna Gora ima grb, zastavu i himnu.
Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao sa lavom na prsima.
Zastava Crne Gore je crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom.
Himna Crne Gore je Oj svijetla majska zoro.
Glavni grad i Prijestonica
lan 5
Glavni grad Crne Gore je Podgorica.
Prijestonica Crne Gore je Cetinje.
Ljudska prava i slobode
lan 6
Crna Gora jemi i titi prava i slobode.
Prava i slobode su nepovredivi.
Svako je obavezan da potuje prava i slobode drugih.

-2-

Zabrana izazivanja mrnje

lan 7
Zabranjeno je izazivanje ili podsticanje mrnje ili netrpeljivosti po bilo kom
osnovu.
Zabrana diskriminacije
lan 8
Zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu.
Nee se smatrati diskriminacijom propisi i uvoenje posebnih mjera koji su
usmjereni na stvaranje uslova za ostvarivanje nacionalne, rodne i ukupne
ravnopravnosti i zatite lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom poloaju.
Posebne mjere se mogu primjenjivati samo dok se ne ostvare ciljevi zbog kojih
su preduzete.
Pravni poredak
lan 9
Potvreni i objavljeni meunarodni ugovori i opteprihvaena pravila
meunarodnog prava sastavni su dio unutranjeg pravnog poretka, imaju primat nad
domaim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose ureuju drukije
od unutranjeg zakonodavstva.
Granice sloboda
lan 10
U Crnoj Gori slobodno je sve to Ustavom i zakonom nije zabranjeno.
Svako je obavezan da se pridrava Ustava i zakona.
Podjela vlasti
lan 11
Vlast je ureena po naelu podjele vlasti na: zakonodavnu, izvrnu i sudsku.
Zakonodavnu vlast vri Skuptina, izvrnu vlast vri Vlada, a sudsku sud.
Vlast je ograniena Ustavom i zakonom.
Odnos vlasti poiva na ravnotei i meusobnoj kontroli.
Crnu Goru predstavlja predsjednik Crne Gore.
Ustavnost i zakonitost titi Ustavni sud.
Vojska i bezbjednosne slube su pod demokratskom i civilnom kontrolom.
Crnogorsko dravljanstvo
lan 12
U Crnoj Gori postoji crnogorsko dravljanstvo.
Crna Gora titi prava i interese crnogorskih dravljana.
Crnogorski dravljanin ne moe biti prognan niti izruen drugoj dravi, osim u
skladu sa meunarodnim obavezama Crne Gore.

-3-

Jezik i pismo
lan 13
Slubeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik.
irilino i latinino pismo su ravnopravni.
U slubenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.
Odvojenost vjerskih zajednica od drave
lan 14
Vjerske zajednice odvojene su od drave.
Vjerske zajednice su ravnopravne i slobodne u vrenju vjerskih obreda i vjerskih
poslova.
Odnos sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama
lan 15
Crna Gora, na principima i pravilima meunarodnog prava, sarauje i razvija
prijateljske odnose sa drugim dravama, regionalnim i meunarodnim organizacijama.
Crna Gora moe stupati u meunarodne organizacije.
Skuptina odluuje o nainu pristupanja Evropskoj Uniji.
Crna Gora ne moe stupiti u savez sa drugom dravom kojim gubi nezavi-snost i
puni meunarodni subjektivitet.
Zakonodavstvo
lan 16
Zakonom se, u skladu sa Ustavom, ureuju:
1) nain ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, kada je to neophodno za njihovo
ostvarivanje;
2) nain ostvarivanja posebnih manjinskih prava;
3) nain osnivanja, organizacija i nadlenost organa vlasti i postupak pred tim
organima, ako je to neophodno za njihovo funkcionisanje;
4) sistem lokalne samouprave;
5) druga pitanja od interesa za Crnu Goru.
DIO DRUGI
LJUDSKA PRAVA I SLOBODE
1. ZAJEDNIKE ODREDBE
Osnov i jednakost
lan 17
Prava i slobode ostvaruju se na osnovu Ustava i potvrenih meunarodnih
sporazuma.
Svi su pred zakonom jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lino
svojstvo.
-4-

Rodna ravnopravnost
lan 18
Drava jemi ravnopravnost ene i mukarca i razvija politiku jednakih
mogunosti.
Zatita
lan 19
Svako ima pravo na jednaku zatitu svojih prava i sloboda.
Pravni lijek
lan 20
Svako ima pravo na pravni lijek protiv odluke kojom se odluuje o njegovom
pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.
Pravna pomo
lan 21
Svako ima pravo na pravnu pomo.
Pravnu pomo prua advokatura, kao nezavisna i samostalna profesija, i druge
slube.

Pravna pomo moe biti besplatna, u skladu sa zakonom.

Pravo na lokalnu samoupravu
lan 22
Jemi se pravo na lokalnu samoupravu.
ivotna sredina

lan 23
Svako ima pravo na zdravu ivotnu sredinu.
Svako ima pravo na blagovremeno i potpuno obavjetavanje o stanju ivotne
sredine, na mogunost uticaja prilikom odluivanja o pitanjima od znaaja za ivotnu
sredinu i na pravnu zatitu ovih prava.
Svako je, a posebno drava, obavezan da uva i unapreuje ivotnu sredinu.
Ogranienje ljudskih prava i sloboda
lan 24
Zajemena ljudska prava i slobode mogu se ograniiti samo zakonom, u obimu
koji doputa Ustav u mjeri koja je neophodna da bi se u otvorenom i slobodnom
demokratskom drutvu zadovoljila svrha zbog koje je ogranienje dozvoljeno.
Ogranienja se ne smiju uvoditi u druge svrhe osim onih radi kojih su propisana.

-5-

Privremeno ogranienje prava i sloboda

lan 25
Za vrijeme proglaenog ratnog ili vanrednog stanja moe se ograniiti
ostvarivanje pojedinih ljudskih prava i sloboda, u obimu u kojem je to neophodno.
Ogranienje se ne smije initi po osnovu pola, nacionalnosti, rase, vjere, jezika,
etnikog ili drutvenog porijekla, politikog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja ili bilo
kakvog drugog linog svojstva.
Ne mogu se ograniiti prava na: ivot; pravni lijek i pravnu pomo; dostojanstvo i
potovanje linosti; pravino i javno suenje i naelo zakonitosti; pretpostavku
nevinosti; odbranu; naknadu tete za nezakonito ili neosnovano lienje slobode i
neosnovanu osudu; slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti; zakljuenje braka.
Ne mogu se ukidati zabrane: izazivanja ili podsticanja mrnje ili netrpeljivosti;
diskriminacije; ponovnog suenja i osude za isto krivino djelo; nasilne asimilacije.
Mjere ogranienja mogu vaiti najdue dok traje ratno ili vanredno stanje.
2. LINA PRAVA I SLOBODE
Zabrana smrtne kazne
lan 26
U Crnoj Gori zabranjena je smrtna kazna.
Biomedicina
lan 27
Jami se pravo ovjeka i dostojanstvo ljudskog bia u pogledu primjene biologije
i medicine.
Zabranjena je svaka intervencija usmjerena na stvaranje ljudskog bia koje je
genetski identino sa drugim ljudskim biem, ivim ili mrtvim.
Zabranjeno je na ljudskom biu, bez njegove dozvole, vriti medicinske i druge
oglede.
Dostojanstvo i nepovredivost linosti
lan 28
Jemi se dostojanstvo i sigurnost ovjeka.
Jemi se nepovredivost fizikog i psihikog integriteta ovjeka, njegove
privatnosti i linih prava.
Niko ne smije biti podvrgnut muenju ili neovjenom ili poniavajuem
postupanju.
Niko se ne smije drati u ropstvu ili ropskom poloaju.
Lienje slobode
lan 29
Svako ima pravo na linu slobodu.
Liavanje slobode doputeno je samo iz razloga i u postupku koji je predvien
zakonom.

-6-

Lice lieno slobode mora odmah biti obavijeteno na svom jeziku ili jeziku koji
razumije o razlozima lienja slobode.
Lice lieno slobode istovremeno mora biti upoznato da nije duno nita da izjavi.
Na zahtjev lica lienog slobode, organ je duan da o lienju slobode odmah
obavijesti lice koje lieni slobode sm odredi.
Lice lieno slobode ima pravo da njegovom sasluanju prisustvuje branilac koga
izabere.
Nezakonito liavanje slobode je kanjivo.
Pritvor
lan 30
Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvrilo krivino djelo moe, na
osnovu odluke nadlenog suda, biti pritvoreno i zadrano u pritvoru samo ako je to
neophodno radi voenja krivinog postupka.
Pritvorenom licu mora se uruiti obrazloeno rjeenje u asu pritvaranja ili
najkasnije u roku od 24 asa od pritvaranja.
Protiv rjeenja o pritvoru pritvoreno lice ima pravo albe, o kojoj sud odluuje u
roku od 48 asova.
Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae mogue vrijeme.
Pritvor moe trajati po odluci prvostepenog suda najdue tri mjeseca od dana
pritvaranja, a odlukom vieg suda, moe se produiti za jo tri mjeseca.
Ako se do isteka tih rokova ne podigne optunica, okrivljeni se puta na slobodu.
Pritvor maloljetnika ne moe trajati due od 60 dana.
Potovanje linosti
lan 31
Jemi se potovanje ljudske linosti i dostojanstva u krivinom ili drugom
postupku, u sluaju lienja ili ogranienja slobode i za vrijeme izvravanja kazne.
Zabranjeno je i kanjivo svako nasilje, neovjeno ili poniavajue postu-panje
nad licem koje je lieno slobode ili mu je sloboda ograniena, kao i iznu-ivanje
priznanja i izjava.
Pravino i javno suenje
lan 32
Svako ima pravo na pravino i javno suenje u razumnom roku pred nezavisnim,
nepristrasnim i zakonom ustanovljenim sudom.
Naelo zakonitosti
lan 33
Niko ne moe biti kanjen za djelo koje, prije nego to je uinjeno, nije bilo
propisano zakonom kao kanjivo djelo, niti mu se moe izrei kazna koja za to djelo nije
bila predviena.

-7-

Blai zakon
lan 34
Krivina i druga kanjiva djela utvruju se i kazne za njih izriu po zakonu koji je
vaio u vrijeme izvrenja djela, osim ako je novi zakon blai za uinioca.
Pretpostavka nevinosti
lan 35
Svako se smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnanom
odlukom suda.
Okrivljeni nije obavezan da dokazuje svoju nevinost.
Sumnju u pogledu krivice sud je obavezan da tumai u korist okrivljenog.
Ne bis in idem
lan 36
Nikome se ne moe ponovo suditi niti moe biti ponovo osuen za isto kanjivo
djelo.
Pravo na odbranu
lan 37
Svakome se jemi pravo na odbranu, a posebno: da na jeziku koji razumije bude
upoznat sa optubom protiv sebe; da ima dovoljno vremena za pripremanje odbrane i
da se brani lino ili putem branioca kojega sm izabere.
Naknada tete zbog nezakonitog postupanja
lan 38
Lice nezakonito ili neosnovano lieno slobode ili neosnovano osueno ima pravo
na naknadu tete od drave.
Kretanje i nastanjivanje
lan 39
Jemi se pravo na slobodu kretanja i nastanjivanja, kao i pravo naputanja Crne
Gore.
Sloboda kretanja, nastanjivanja i naputanja Crne Gore moe se ograniiti ako je
to potrebno za voenje krivinog postupka, sprjeavanja irenja zaraznih bolesti ili iz
razloga bezbjednosti Crne Gore.
Kretanje i boravak stranaca ureuje se zakonom.
Pravo na privatnost
lan 40
Svako ima pravo na potovanje privatnog i porodinog ivota.

-8-

Nepovredivost stana
lan 41

Stan je nepovrediv.
Niko ne moe bez odluke suda ui u stan ili druge prostorije protiv volje njegovog
draoca i u njima vriti pretres.
Pretres se vri u prisustvu dva svjedoka.
Slubeno lice moe ui u tui stan ili druge prostorije i bez odluke suda i vriti
pretres bez prisustva svjedoka ako je to neophodno radi sprjeavanja vrenja krivinog
djela, neposrednog hvatanja uinioca krivinog djela ili radi spaavanja ljudi i imovine.
Tajnost pisama
lan 42
Nepovrediva je tajnost pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava
optenja.
Od naela nepovredivosti tajnosti pisama, telefonskih razgovora i drugih
sredstava optenja moe se odstupiti samo na osnovu odluke suda, ako je to
neophodno za voenje krivinog postupka ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore.
Podaci o linosti
lan 43
Jemi se zatita podataka o linosti.
Zabranjena je upotreba podataka o linosti van namjene za koju su prikupljeni.
Svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su prikupljeni o njegovoj
linosti i pravo na sudsku zatitu u sluaju zloupotrebe.
Pravo azila
lan 44
Stranac koji osnovano strahuje od progona zbog svoje rase, jezika, vjere ili
pripadnosti nekoj naciji ili grupi ili zbog politikih uvjerenja moe da trai azil u Crnoj
Gori.
Stranac se ne moe protjerati iz Crne Gore tamo gdje mu, zbog rase, vjere, jezika
ili nacionalne pripadnosti, prijeti osuda na smrtnu kaznu, muenje, neljudsko
poniavanje, progon ili ozbiljno krenje prava koja jemi ovaj Ustav.
Stranac se moe protjerati iz Crne Gore samo na osnovu odluke nadlenog
organa i u zakonom propisanom postupku.
3. POLITIKA PRAVA I SLOBODE
Birako pravo
lan 45
Pravo da bira i da bude biran ima dravljanin Crne Gore koji je navrio 18 godina
ivota i ima najmanje dvije godine prebivalita u Crnoj Gori.
Birako pravo se ostvaruje na izborima.
Birako pravo je opte i jednako.
Izbori su slobodni i neposredni, a glasanje je tajno.
-9-

Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti

lan 46
Svakome se jemi pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, kao i pravo
da promijeni vjeru ili uvjerenje i slobodu da, sm ili u zajednici sa drugima, javno ili
privatno, ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovijedima, obiajima ili obredom.
Niko nije obavezan da se izjanjava o svojim vjerskim i drugim uvjerenjima.
Sloboda ispoljavanja vjerskih uvjerenja moe se ograniiti samo ako je to
neophodno radi zatite ivota i zdravlja ljudi, javnog reda i mira, kao i ostalih prava
zajemenih Ustavom.
Sloboda izraavanja
lan 47
Svako ima pravo na slobodu izraavanja govorom, pisanom rijeju, slikom ili na
drugi nain.
Pravo na slobodu izraavanja moe se ograniiti samo pravom drugoga na
dostojanstvo, ugled i ast i ako se ugroava javni moral ili bezbjednost Crne Gore.
Prigovor savjesti
lan 48
Svako ima pravo na prigovor savjesti.
Niko nije duan da protivno svojoj vjeri ili ubjeenju ispunjava vojnu ili drugu
obavezu koja ukljuuje upotrebu oruja.
Sloboda tampe
lan 49
Jemi se sloboda tampe i drugih vidova javnog obavjetavanja.
Jemi se pravo da se, bez odobrenja, osnivaju novine i druga sredstva javnog
informisanja, uz upis kod nadlenog organa.
Jemi se pravo na odgovor i pravo na ispravku neistinite, nepotpune ili netano
prenijete informacije kojom je povrijeeno neije pravo ili interes i pravo na naknadu
tete prouzrokovane objavljivanjem netanog podatka ili obavje-tenja.
Zabrana cenzure
lan 50
U Crnoj Gori nema cenzure.
Nadleni sud moe sprijeiti irenje informacija i ideja putem sredstava javnog
obavjetavanja samo ako je to neophodno radi: sprjeavanja pozivanja na nasilno
ruenje Ustavom utvrenog poretka; ouvanja teritorijalnog integriteta Crne Gore;
sprjeavanja propagiranja rata ili podstrekavanja na nasilje ili vrenje krivinog djela;
sprjeavanja propagiranja rasne, nacionalne i vjerske mrnje ili diskriminacije.

- 10 -

Pristup informaciji
lan 51
Svako ima pravo pristupa informacijama u posjedu dravnih organa i
organizacija koje vre javna ovlaenja.
Pravo pristupa informacijama moe se ograniiti ako je to u interesu: zatite
ivota; javnog zdravlja; morala i privatnosti; voenja krivinog postupka; bezbjednosti i
odbrane Crne Gore; spoljne, monetarne i ekonomske politike.
Sloboda okupljanja
lan 52
Jemi se sloboda mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu
nadlenom organu.
Sloboda okupljanja moe se privremeno ograniiti odlukom nadlenog organa
radi sprjeavanja nereda ili vrenja krivinog djela, ugroavanja zdravlja, morala ili radi
bezbjednosti ljudi i imovine, u skladu sa zakonom.
Sloboda udruivanja
lan 53
Jemi se sloboda politikog, sindikalnog i drugog udruivanja i djelovanja, bez
odobrenja, uz upis kod nadlenog organa.
Niko se ne moe prisiliti da bude lan nekog udruenja.
Drava pomae politika i druga udruenja, kada za to postoji javni interes.
Zabrana organizovanja
lan 54
Zabranjeno je politiko organizovanje u dravnim organima.
Sudija Ustavnog suda, sudija, drzavni tuilac i njegov zamjenik, zatitnik ljudskih
prava i sloboda, lan Savjeta Centralne banke, lan Senata Dravne revizorske
institucije, profesionalni pripadnik Vojske, Policije i drugih slubi bezbjednosti ne moe
biti lan politike organizacije.
Zabranjeno je politiko organizovanje i djelovanje stranaca i politikih
organizacija ije je sjedite van Crne Gore.
Zabrana djelovanja i osnivanja
lan 55
Zabranjeno je djelovanje politikih i drugih organizacija koje je usmjereno na
nasilno ruenje ustavnog poretka, naruavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore,
krenje zajemenih sloboda i prava ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge
mrnje i netrpeljivosti.
Zabranjeno je osnivanje tajnih subverzivnih organizacija i neregularnih vojski.

- 11 -

Pravo obraanja meunarodnim organizacijama

lan 56
Svako ima pravo obraanja meunarodnim organizacijama radi zatite svojih
prava i sloboda zajemenih Ustavom.
Pravo obraanja
lan 57
Svako ima pravo da se, pojedinano ili zajedno sa drugim, obrati dravnom
organu ili organizaciji koja vri javna ovlaenja i da dobije odgovor.
Niko ne moe da bude pozvan na odgovornost, niti da trpi druge tetne
posljedice zbog stavova iznijetih u obraanju, osim ako je time uinio krivino djelo.
4. EKONOMSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA I SLOBODE
Svojina
lan 58

Jemi se pravo svojine.

Niko ne moe biti lien ili ogranien prava svojine, osim kada to zahtijeva javni
interes, uz pravinu naknadu.
Prirodna bogatstva i dobra u optoj upotrebi su u dravnoj svojini.
Preduzetnitvo
lan 59
Jemi se sloboda preduzetnitva.
Sloboda preduzetnitva moe se ograniiti samo ako je to neophodno radi
zatite zdravlja ljudi, ivotne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne batine ili
bezbjednosti i odbrane Crne Gore.
Pravo nasljeivanja
lan 60
Jemi se pravo nasljeivanja.
Prava stranaca
lan 61
Strano lice moe biti subjekat prava svojine u skladu sa zakonom.
Pravo na rad
lan 62
Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapoljavanja, na
pravine i humane uslove rada i na zatitu za vrijeme nezaposlenosti.

- 12 -

Zabrana prinudnog rada

lan 63

Zabranjen je prinudni rad.

Prinudnim radom ne smatra se: rad uobiajen u sklopu izdravanja kazne lienja
slobode; obavljanje slube vojne prirode ili slube koja se zahtijeva umjesto nje; rad koji
se zahtijeva u sluaju krize ili nesree koja prijeti ljudskim ivotima ili imovini.
Prava zaposlenih
lan 64
Zaposleni imaju pravo na odgovarajuu zaradu.
Zaposleni imaju pravo na ogranieno radno vrijeme i plaeni odmor.
Zaposleni imaju pravo na zatitu na radu.
Omladina, ene i invalidi uivaju posebnu zatitu na radu.
Socijalni savjet
lan 65
Socijalni poloaj zaposlenih usklauje se u Socijalnom savjetu.
Socijalni savjet ine predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade.
trajk
lan 66
Zaposleni imaju pravo na trajk.
Pravo na trajk moe se ograniiti zaposlenim u Vojsci, policiji, dravnim
organima i javnoj slubi u cilju zatite javnog interesa, u skladu sa zakonom.
Socijalno osiguranje
lan 67
Socijalno osiguranje zaposlenih je obavezno.
Drava obezbjeuje materijalnu sigurnost licu koje je nesposobno za rad i nema
sredstva za ivot.
Zatita lica sa invaliditetom
lan 68
Jemi se posebna zatita lica sa invaliditetom.
Zdravstvena zatita
lan 69
Svako ima pravo na zdravstvenu zatitu.
Dijete, trudnica, staro lice i lice sa invaliditetom imaju pravo na zdravstvenu
zatitu iz javnih prihoda, ako to pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu.

- 13 -

Zatita potroaa
lan 70

Drava titi potroaa.

Zabranjene su radnje kojima se naruava zdravlje, bezbjednost i privatnost
potroaa.
Brak
lan 71
Brak se moe zakljuiti samo uz slobodan pristanak ene i mukarca.
Brak se zasniva na ravnopravnosti suprunika.
Porodica
lan 72
Porodica uiva posebnu zatitu.
Roditelji su obavezni da brinu o djeci, da ih vaspitavaju i koluju.
Djeca su obavezna da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna pomo.
Djeca roena van braka imaju ista prava i obaveze kao i djeca roena u braku.
Zatita majke i djeteta
lan 73
Majka i dijete uivaju posebnu zatitu.
Drava stvara uslove kojima se podstie raanje djece.
Prava djeteta
lan 74
Dijete uiva prava i slobode primjereno njegovom uzrastu i zrelosti.
Djetetu se jemi posebna zatita od psihikog, fizikog, ekonomskog i svakog
drugog iskoriavanja ili zloupotrebe.
kolovanje
lan 75
Jemi se pravo na kolovanje pod jednakim uslovima.
Osnovno kolovanje je obavezno i besplatno.
Jemi se autonomija univerziteta, visokokolskih i naunih ustanova.
Sloboda stvaralatva
lan 76
Jemi se sloboda naunog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva.
Jemi se sloboda objavljivanja naunih i umjetnikih djela, naunih otkria i
tehnikih izuma, a njihovim stvaraocima moralna i imovinska prava.

- 14 -

Nauka, kultura i umjetnost

lan 77
Drava podstie i pomae razvoj prosvjete, nauke, kulture, umjetnosti, sporta,
fizike i tehnike kulture.
Drava titi naune, kulturne, umjetnike i istorijske vrijednosti.
Zatita prirodne i kulturne batine
lan 78
Svako je duan da uva prirodnu i kulturnu batinu od opteg interesa.
Drava titi prirodnu i kulturnu batinu.
5. POSEBNA - MANJINSKA PRAVA
Zatita identiteta
lan 79
Pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jeme
se prava i slobode koja mogu koristiti pojedinano i u zajednici sa drugima:
1) na izraavanje, uvanje, razvijanje i javno ispoljavanje nacionalne, etnike,
kulturne i vjerske posebnosti;
2) na izbor, upotrebu i javno isticanje nacionalnih simbola i obiljeavanje
nacionalnih praznika;
3) na upotrebu svog jezika i pisma u privatnoj, javnoj i slubenoj upotrebi;
4) na kolovanje na svom jeziku i pismu u dravnim ustanovama i da nastavni
programi obuhvataju i istoriju i kulturu pripadnika manjinskih naroda i drugih
manjinskih nacionalnih zajednica;
5) da u sredinama sa znaajnim ueem u stanovnitvu organi lokalne
samouprave, dravni i sudski organi vode postupak i na jeziku manjinskih naroda i
drugih manjinskih nacionalnih zajednica;
6) da osnivaju prosvjetna, kulturna i vjerska udruenja uz materijalnu pomo
drave;
7) da sopstveno ime i prezime upisuju i koriste na svom jeziku i pismu u
slubenim ispravama;
8) da u sredinama sa znaajnim ueem u stanovnitvu tradicionalni lokalni
nazivi, imena ulica i naselja, kao i topografske oznake budu ispisani i na jeziku
manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica;
9) na autentinu zastupljenost u Skuptini Crne Gore i skuptinama jedinica
lokalne samouprave u kojima ine znaajan dio stanovnitva, shodno principu
afirmativne akcije;
10) na srazmjernu zastupljenost u javnim slubama, organima dravne vlasti i
lokalne samouprave;
11) na informisanje na svom jeziku;
12) da uspostavljaju i odravaju kontakte sa graanima i udruenjima van Crne
Gore sa kojima imaju zajedniko nacionalno i etniko porijeklo, kulturno- istorijsko
nasljee, kao i vjerska ubjeenja;
13) na osnivanje savjeta za zatitu i unapreenje posebnih prava.

- 15 -

Zabrana asimilacije
lan 80
Zabranjena je nasilna asimilacija pripadnika manjinskih naroda i drugih
manjinskih nacionalnih zajednica.
Drava je duna da zatiti pripadnike manjinskih naroda i drugih manjinskih
nacionalnih zajednica od svih oblika nasilne asimilacije.
6. ZATITNIK LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA
lan 81
Zatitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je samostalan i nezavisan organ koji
preduzima mjere za zatitu ljudskih prava i sloboda.
Zatitnik ljudskih prava i sloboda vri funkciju na osnovu Ustava, zakona i
potvrenih meunarodnih ugovora, pridravajui se i naela pravde i pravinosti.
Zatitnik ljudskih prava i sloboda imenuje se na vrijeme od est godina i moe
biti razrijeen u sluajevima predvienim zakonom.
DIO TREI
UREENJE VLASTI
1. SKUPTINA CRNE GORE
Nadlenost
lan 82
Skuptina:
1) donosi ustav;
2) donosi zakone;
3) donosi druge propise i opte akte (odluke, zakljuke, rezolucije, deklara-cije i
preporuke) ;
4) proglaava ratno i vanredno stanje;
5) donosi budet i zavrni raun budeta;
6) donosi strategiju nacionalne bezbjednosti i strategiju odbrane;
7) donosi plan razvoja i prostorni plan Crne Gore;
8) odluuje o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u meunarodnim snagama;
9) ureuje sistem dravne uprave;
10) vri nadzor nad Vojskom i bezbjednosnim slubama;
11) raspisuje dravni referendum;
12) bira i razrjeava predsjednika i lanove Vlade;
13) bira i razrjeava predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika i sudije Ustavnog
suda;
14) imenuje i razrjeava: vrhovnog dravnog tuioca i dravne tuioce, zatitnika
ljudskih prava i sloboda; guvernera Centralne banke i lanove Savjeta Centralne banke
Crne Gore; predsjednika i lanove Senata Dravne revizorske institucije i druge nosioce
funkcija odreene zakonom;
15) odluuje o imunitetskim pravima;
16) daje amnestiju;
- 16 -

17) potvruje meunarodne ugovore;

18) raspisuje javne zajmove i odluuje o zaduivanju Crne Gore;
19) odluuje o raspolaganju dravnom imovinom iznad vrijednosti odreene
zakonom;
20) vri i druge poslove utvrene Ustavom ili zakonom.
Sastav Skuptine
lan 83
Skuptinu ine poslanici koji se biraju neposredno, na osnovu opteg i jednakog
birakog prava i tajnim glasanjem.
Skuptina ima 81 poslanika.
Mandat Skuptine
lan 84
Mandat Skuptine traje etiri godine.
Skuptini moe prestati mandat prije vremena na koje je izabrana rasputanjem
ili skraenjem mandata Skuptine.
Ako mandat Skuptine istie za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, mandat joj
se produava najdue 90 dana po prestanku okolnosti koje su izazvale to stanje.
Na predlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika, Skuptina
moe skratiti mandat.
Prava i dunosti poslanika
lan 85
Poslanik se opredjeljuje i glasa po sopstvenom uvjerenju.
Poslanik ima pravo da poslaniku funkciju obavlja profesionalno.
Imunitet
lan 86
Poslanik uiva imunitet.
Poslanik ne moe biti pozvan na krivinu ili drugu odgovornost ili pritvoren
za izraeno miljenje ili glasanje u vrenju svoje poslanike funkcije.
Protiv poslanika ne moe se pokrenuti krivini postupak, niti odrediti pritvor, bez
odobrenja Skuptine, osim ako je zateen u vrenju krivinog djela za koje je propisana
kazna u trajanju duem od pet godina zatvora.
Imunitet, kao i poslanik, uivaju: predsjednik Crne Gore, predsjednik i lanovi
Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, vrhovni dravni
tuilac.
Prestanak mandata poslanika
lan 87
Poslaniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran:
1) podnoenjem ostavke;
2) ako je pravosnanom odlukom suda osuen na bezuslovnu kaznu zatvora u
trajanju od najmanje est mjeseci;
- 17 -

3) ako je pravosnanom odlukom lien poslovne sposobnosti;

4) prestankom crnogorskog dravljanstva.
Konstituisanje Skuptine
lan 88
Prvu sjednicu novoizabranog sastava Skuptine saziva predsjednik Skuptine
prethodnog saziva i odrava se najkasnije 15 dana od dana objavljivanja konanih
rezultata izbora.
Predsjednik i potpredsjednik Skuptine
lan 89
Skuptina ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika, koje bira iz svog
sastava na vrijeme od etiri godine.
Predsjednik Skuptine predstavlja Skuptinu, saziva Skuptinu na sjednice i
predsjedava im, stara se o primjeni poslovnika Skuptine, raspisuje izbore za
predsjednika Crne Gore i vri druge poslove utvrene Ustavom, zakonom i poslovnikom
Skuptine.
Potpredsjednik zamjenjuje predsjednika Skuptine u vrenju poslova kada je on
sprijeen ili kada mu on povjeri da ga zamjenjuje.
Zasijedanje Skuptine
lan 90
Skuptina radi na redovnim i vanrednim zasijedanjima.
Redovno zasijedanje odrava se dva puta godinje.
Prvo redovno zasijedanje poinje prvog radnog dana u martu i traje do kraja jula,
a drugo prvog radnog dana u oktobru i traje do kraja decembra.
Vanredno zasijedanje saziva se na zahtjev predsjednika Crne Gore, Vlade ili
najmanje treine ukupnog broja poslanika.
Odluivanje
lan 91
Skuptina odluuje veinom glasova prisutnih poslanika na sjednici kojoj
prisustvuje vie od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukije odreeno.
Veinom glasova svih poslanika Skuptina donosi zakone kojima se ureuju:
nain ostvarivanja sloboda i prava graana, crnogorsko dravljanstvo, referendum,
materijalne obaveze graana, dravni simboli i upotreba i korienje dravnih simbola,
odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje optina; proglaava ratno i
vanredno stanje; donosi prostorni plan; donosi poslovnik Skuptine; odluuje o
raspisivanju dravnog referenduma; odluuje o skraenju mandata; odluuje o
razrjeenju predsjednika Republike; bira i razrjeava predsjednika i lanove Vlade i
odluuje o povjerenju Vladi; bira i razrjeava predsjednika Vrhovnog suda, predsjednike
i sudije Ustavnog suda; imenuje i razrjeava zatitnika ljudskih prava i sloboda.
Skuptina odluuje 2/3 veinom glasova svih poslanika o zakonima kojima se
ureuje izborni sistem i imovinska prava stranaca.
U prvom glasanju 2/3 veinom i u drugom glasanju veinom svih poslanika
najranije nakon tri mjeseca, Skuptina odluuje o zakonima kojima se ureuje nain
- 18 -

ostvarivanja steenih manjinskih prava i upotreba jedinica Vojske u meunarodnim

snagama.
Rasputanje Skuptine
lan 92
Skuptina se rasputa, ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada
predsjednik Crne Gore prvi put predloi mandatara.
Ako Skuptina due vrijeme ne obavlja nadlenosti utvrene Ustavom, Vlada
moe, poto saslua miljenje predsjednika Skuptine i predsjednika klubova poslanika
u Skuptini, raspustiti Skuptinu.
Skuptina se rasputa ukazom predsjednika Crne Gore.
Skuptina se ne moe raspustiti za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, ako je
pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi, kao ni u prva tri mjeseca od
konstituisanja i tri mjeseca prije isteka mandata.
Predsjednik Crne Gore raspisuje izbore prvog narednog dana po raspu-tanju
Skuptine.
Predlaganje zakona i drugih akata
lan 93
Pravo predlaganja zakona i drugih akata imaju Vlada i poslanik.
Pravo predlaganja zakona ima i est hiljada biraa, preko poslanika koga
ovlaste.
Predlog za raspisivanje dravnog referenduma mogu podnijeti: najmanje 25
poslanika, predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 10% graana koji imaju birako
pravo.
Proglaavanje zakona
lan 94
Predsjednik Crne Gore je duan da proglasi zakon u roku od sedam dana od
dana usvajanja zakona, odnosno u roku od tri dana ako je zakon usvojen po hitnom
postupku ili da zakon vrati Skuptini na ponovno odluivanje.
Predsjednik Crne Gore duan je da proglasi ponovno izglasani zakon.
2. PREDSJEDNIK CRNE GORE
Nadlenost
lan 95
Predsjednik Crne Gore:
1) predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu;
2) komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost;
3) ukazom proglaava zakone;
4) raspisuje izbore za Skuptinu;
5) predlae Skuptini: mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenog razgovora
sa predstavnicima politikih partija zastupljenih u Skuptini; predsjednika i sudije
Ustavnog suda i zatitnika ljudskih prava i sloboda;

- 19 -

6) postavlja i opoziva ambasadore i efove drugih diplomatskih predstav-nitava

Crne Gore u inostranstvu, na predlog Vlade i uz miljenje odbora Skuptine nadlenog
za meunarodne odnose;
7) prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika;
8) dodjeljuje odlikovanja i priznanja Crne Gore;
9) daje pomilovanja;
10) vri i druge poslove utvrene Ustavom ili zakonom.
Izbor
lan 96
Predsjednik Crne Gore bira se na osnovu opteg i jednakog birakog prava,
neposrednim i tajnim glasanjem.
Za predsjednika Crne Gore moe biti biran crnogorski dravljanin koji ima
prebivalite u Crnoj Gori najmanje 10 godina u posljednjih 15 godina.
Izbor za predsjednika Crne Gore raspisuje predsjednik Skuptine.
Mandat
lan 97
Predsjednik Crne Gore bira se na pet godina.
Isto lice moe biti predsjednik Crne Gore najvie dva puta.
Predsjednik Crne Gore stupa na dunost danom polaganja zakletve pred
poslanicima u Skuptini.
Ako mandat predsjednika istie za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, mandat
se produava najdue 90 dana po prestanku okolnosti koje su izazvale to stanje.
Predsjednik Crne Gore ne moe obavljati drugu javnu funkciju.
Prestanak mandata
lan 98
Mandat predsjednika Crne Gore prestaje istekom vremena na koje je biran,
ostavkom, ako je trajno sprijeen da vri dunost predsjednika i razrjeenjem.
Predsjednik odgovara za povredu Ustava.
Postupak za utvrivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav moe
pokrenuti Skuptina, na predlog najmanje 25 poslanika.
Predlog za pokretanje postupka Skuptina dostavlja predsjedniku Crne Gore na
izjanjenje.
Odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud i bez
odlaganja je objavljuje i dostavlja Skuptini i predsjedniku Crne Gore.
Predsjednika Crne Gore Skuptina moe razrijeiti kada Ustavni sud utvrdi da je
povrijedio Ustav.
Vrenje funkcije u sluaju sprijeenosti ili prestanka mandata
lan 99
U sluaju prestanka mandata predsjednika Crne Gore, do izbora novog
predsjednika, kao i u sluaju privremene sprijeenosti predsjednika da obavlja funkciju,
tu funkciju obavlja predsjednik Skuptine.

- 20 -

3. VLADA CRNE GORE

Nadlenost
lan 100
Vlada:
1) vodi unutranju i vanjsku politiku Crne Gore ;
2) izvrava zakone, druge propise i opte akte;
3) donosi uredbe, odluke i druge akte za izvravanje zakona;
4) zakljuuje meunarodne ugovore;
5) predlae plan razvoja i prostorni plan Crne Gore ;
6) predlae budet i zavrni raun budeta;
7) predlae strategiju nacionalne bezbjednosti i strategiju odbrane;
8) odluuje o priznavanju drava i uspostavljanju diplomatskih i konzularnih
odnosa sa drugim dravama;
9) predlae ambasadore i efove drugih diplomatskih predstavnitava Crne Gore
u inostranstvu;
10) vri i druge poslove utvrene Ustavom ili zakonom.
Uredbe sa zakonskom snagom
lan 101
Vlada moe, za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, donositi uredbe sa
zakonskom snagom, ako Skuptina nije u mogunosti da se sastane.
Vlada je duna da uredbe sa zakonskom snagom podnese Skuptini na
potvrivanje im Skuptina bude u mogunosti da se sastane.
Sastav Vlade
lan 102
Vladu ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri.
Predsjednik Vlade predstavlja Vladu i rukovodi njenim radom.
Izbor
lan 103
Predsjednik Crne Gore predlae mandatara u roku od 30 dana od dana
konstituisanja Skuptine.
Mandatar za sastav Vlade iznosi u Skuptini svoj program i predlae sastav
Vlade.
O programu mandatara i predlogu za sastav Vlade Skuptina odluuje
istovremeno.
Nespojivost funkcije
lan 104
Predsjednik Vlade i lan Vlade ne moe vriti poslaniku i drugu javnu funkciju,
niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.

- 21 -

Ostavka i razrjeenje
lan 105
Vlada i lan Vlade mogu podnijeti ostavku.
Ostavka predsjednika Vlade smatra se ostavkom Vlade.
Predsjednik Vlade moe predloiti Skuptini da razrijei lana Vlade.
Pitanje povjerenja
lan 106
Vlada moe u Skuptini postaviti pitanje svog povjerenja.
Pitanje nepovjerenja
lan 107
Skuptina moe izglasati nepovjerenje Vladi.
Predlog da se glasa o nepovjerenju Vladi moe podnijeti najmanje 27 poslanika.
Ako je Vlada dobila povjerenje, potpisnici predloga ne mogu podnijeti novi
predlog za glasanje o nepovjerenju prije isteka roka od 90 dana.
Interpelacija
lan 108
Interpelaciju za pretresanje odreenih pitanja o radu Vlade moe podnijeti
najmanje 27 poslanika.
Interpelacija se podnosi u pisanom obliku i mora biti obrazloena.
Vlada dostavlja odgovor u roku od 30 dana od dana kada je primila
interpelaciju.
Parlamentarna istraga
lan 109
Skuptina moe, na predlog najmanje 27 poslanika, obrazovati anketni odbor
radi prikupljanja informacija i injenica o dogaajima koji se odnose na rad dravnih
organa.
Prestanak mandata
lan 110
Vladi prestaje mandat: prestankom mandata Skuptine, podnoenjem ostavke,
kad izgubi povjerenje i ako ne predloi budet do 31. marta budetske godine.
Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu.
Vlada kojoj je prestao mandat ne moe raspustiti Skuptinu.
Dravna uprava
lan 111
Poslove dravne uprave vre ministarstva i drugi organi uprave.

- 22 -

Prenoenje i povjeravanje poslova

lan 112
Pojedini poslovi dravne uprave mogu se zakonom prenijeti na lokalnu
samoupravu ili drugo pravno lice.
Pojedini poslovi dravne uprave mogu se propisom Vlade povjeriti lokalnoj
samoupravi ili drugom pravnom licu.
4. LOKALNA SAMOUPRAVA
Nain odluivanja
lan 113
U lokalnoj samoupravi odluuje se neposredno i preko slobodno izabranih
predstavnika.
Pravo na lokalnu samoupravu obuhvata pravo graana i organa lokalne
samouprave da ureuju i upravljaju odreenim javnim i drugim poslovima, na osnovu
sopstvene odgovornosti i u interesu lokalnog stanovnitva.
Oblik lokalne samouprave
lan 114
Osnovni oblik lokalne samouprave je optina.
Mogu se osnivati i drugi oblici lokalne samouprave.
Optina
lan 115
Optina ima svojstvo pravnog lica.
Optina donosi statut i opte akte.
Organi optine su skuptina i predsjednik.
Svojinska ovlaenja i finansiranje
lan 116
Optina vri odreena svojinska ovlaenja na stvarima u dravnoj svojini u
skladu sa zakonom.
Optina ima imovinu.
Optina se finansira iz sopstvenih prihoda i sredstava drave.
Optina ima budet.
Samostalnost
lan 117
Optina je samostalna u vrenju svojih nadlenosti.
Vlada moe raspustiti skuptinu optine, odnosno razrijeiti predsjednika
optine samo ako skuptina optine, odnosno predsjednik optine, u vremenu duem
od est mjeseci, ne vre svoje nadlenosti.

- 23 -

5. SUD
Naela sudstva
lan 118
Sud je samostalan i nezavisan.
Sud sudi na osnovu Ustava, zakona i potvrenih i objavljenih meunarod-nih
ugovora.
Zabranjeno je osnivanje prijekih i vanrednih sudova.
Sudsko vijee
lan 119
Sud sudi u vijeu, osim kada je zakonom odreeno da sudi sudija pojedinac.
U suenju uestvuju i sudije-porotnici, kada je to utvreno zakonom.
Javnost suenja
lan 120
Rasprava pred sudom je javna i presude se izriu javno.
Izuzetno, sud moe iskljuiti javnost sa rasprave ili njenog dijela iz razloga koji su
nuni u demokratskom drutvu, samo u obimu koji je potreban: u interesu morala ;
javnog reda; kada se sudi maloljetnicima; radi zatite privatnog ivota stranaka; u
branim sporovima; u postupcima u vezi sa starateljstvom ili usvojenjem; radi uvanja
vojne, poslovne ili slubene tajne i zatite bezbjednosti i odbrane Crne Gore.
Stalnost funkcije
lan 121
Sudijska funkcija je stalna.
Sudiji prestaje funkcija ako to sm zatrai, kada ispuni uslove za ostvari-vanje
prava na starosnu penziju i ako je osuen na bezuslovnu kaznu zatvora.
Sudija se razrjeava dunosti: ako je osuen za djelo koje ga ini nedostojnim za
vrenje sudijske funkcije; nestruno ili nesavjesno obavlja sudijsku funkciju ili ako
trajno izgubi sposobnost za vrenje sudijske funkcije.
Sudija ne moe biti premjeten ili upuen u drugi sud protiv svoje volje, osim
odlukom Sudskog savjeta u sluaju reorganizacije sudova.
Funkcionalni imunitet
lan 122
Sudija i sudija-porotnik uiva funkcionalni imunitet.
Sudija i sudija-porotnik ne moe biti pozvan na odgovornost za izraeno miljenje
i glasanje pri donoenju sudske odluke, osim ako se radi o krivinom djelu.
Sudija, u postupku pokrenutom zbog krivinog djela uinjenog u obavljanju
sudijske funkcije, ne moe biti pritvoren bez odobrenja Sudskog savjeta.

- 24 -

Nespojivost funkcije
lan 123
Sudija ne moe vriti poslaniku ili drugu javnu funkciju niti profesionalno
obavljati drugu djelatnost.
Vrhovni sud
lan 124
Vrhovni sud je najvii sud u Crnoj Gori.
Vrhovni sud obezbjeuje jedinstvenu primjenu zakona od strane sudova.
Predsjednika Vrhovnog suda bira i razrjeava te funkcije Skuptina na zajedniki
predlog predsjednika Crne Gore, predsjednika Skuptine i predsjednika Vlade.
Ako se predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda ne podnese u roku od 30
dana, predsjednik Vrhovnog suda se bira na predlog nadlenog radnog tijela Skuptine.
Izbor sudija
lan 125
Sudiju i predsjednika suda bira i razrjeava Sudski savjet.
Predsjednik suda bira se na vrijeme od pet godina.
Predsjednik suda ne moze biti lan Sudskog savjeta.
Sudski savjet
lan 126
Sudski savjet je samostalan i nezavisan organ koji obezbjeuje nezavisnost i
samostalnost sudova i sudija.
Sastav Sudskog savjeta
lan 127
Sudski savjet ima predsjednika i devet lanova.
Predsjednik Sudskog savjeta je predsjednik Vrhovnog suda.
lanovi Sudskog savjeta su:
1) etiri sudije koje bira i razrjeava Konferencija sudija;
2) dva poslanika koje bira i razrjeava Skuptina iz reda parlamentarne veine i
opozicije;
3) dva ugledna pravnika koje bira i razrjeava predsjednik Crne Gore;
4) ministar pravde.
Sastav Sudskog savjeta proglaava predsjednik Crne Gore.
Mandat Sudskog savjeta je etiri godine.
Nadlenost Sudskog savjeta
lan 128
Sudski savjet:
1) bira i razrjeava sudiju, predsjednika suda i sudiju- porotnika;
2) utvruje prestanak sudijske funkcije;
3) utvruje broj sudija i sudija-porotnika u sudu;
- 25 -

4) razmatra izvjetaj o radu suda, predstavke i pritube na rad suda i zauzima

stavove o njima;
5) odluuje o imunitetu sudije;
6) predlae Vladi iznos sredstava za rad sudova;
7) vri i druge poslove utvrene zakonom.
Sudski savjet odluuje veinom glasova svih lanova.
U postupcima disciplinske odgovornosti sudija, ministar pravde ne glasa.
6. VOJSKA CRNE GORE
Naela
lan 129
Vojska brani nezavisnost, suverenost i dravnu teritoriju Crne Gore, u skladu sa
principima meunarodnog prava o upotrebi sile.
Vojska je pod demokratskom i civilnom kontrolom.
Pripadnici Vojske mogu biti u sastavu meunarodnih snaga.
7. SAVJET ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST
Nadlenost
lan 130
Savjet za odbranu i bezjednost:
1) donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore;
2) analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i donosi odluke za
preduzimanje odgovarajuih mjera;
3) postavlja, unapreuje i razrjeava oficire Vojske;
4) predlae Skuptini proglaenje ratnog i vanrednog stanja;
5) predlae upotrebu Vojske u meunarodnim snagama;
6) vri i druge poslove utvrene Ustavom ili zakonom.
Sastav
lan 131
Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore ine: predsjednik Crne Gore,
predsjednik Skuptine i predsjednik Vlade.
Predsjednik Crne Gore je predsjednik Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Proglaenje ratnog stanja
lan 132
Ratno stanje proglaava se kada postoji neposredna ratna opasnost za Crnu
Goru, kada je Crna Gora napadnuta ili joj je objavljen rat.
Ako Skuptina nije u mogunosti da se sastane, odluku o proglaenju ratnog
stanja donosi Savjet za odbranu i bezbjednost i podnosi je Skuptini na potvrivanje
im Skuptina bude u mogunosti da se sastane.

- 26 -

Proglaenje vanrednog stanja

lan 133
Vanredno stanje moe se proglasiti na teritoriji ili dijelu teritorije Crne Gore u
sluaju:
1) velikih prirodnih nepogoda;
2) tehniko-tehnolokih i ekolokih nesrea i epidemija;
3) veeg naruavanja javnog reda i mira;
4) ugroavanja ili pokuaja ruenja ustavnog poretka.
Ako Skuptina nije u mogunosti da se sastane, odluku o proglaenju vanrednog stanja donosi Savjet za odbranu i bezbjednost i podnosi je na potvrdu Skuptini,
im ona bude u mogunosti da se sastane.
Vanredno stanje traje do prestanka okolnosti zbog kojih je proglaeno.
8. DRAVNO TUILATVO
Status i nadlenost
lan 134
Dravno tuilatvo je jedinstven i samostalan dravni organ koji vri poslove
gonjenja uinilaca krivinih djela i drugih kanjivih djela koja se gone po slubenoj
dunosti .
Imenovanje i mandat
lan 135
Poslove Dravnog tuilatva vri dravni tuilac.
Dravni tuilac ima jednog ili vie zamjenika.
Vrhovnog dravnog tuioca i dravne tuioce imenuje i razrjeava Skuptina.
Vrhovni dravni tuilac i dravni tuioci imenuju se na vrijeme od pet godina.
Tuilaki savjet
lan 136
Tuilaki savjet obezbjeuje samostalnost dravnog tuilatva i dravnih tuilaca.
Tuilaki savjet bira i razrjeava Skuptina.
Izbor, mandat, nadlenosti, organizacija i nain rada Tuilakog savjeta ureuju
se zakonom.
Funkcionalni imunitet
lan 137
Dravni tuilac i zamjenik dravnog tuioca uivaju funkcionalni imunitet i ne
mogu biti pozvani na odgovornost za miljenje dato ili odluku donijetu u vrenju svoje
funkcije, osim ako se radi o krivinom djelu.

- 27 -

Nespojivost funkcije
lan 138
Dravni tuilac i zamjenik dravnog tuioca ne mogu vriti poslaniku i drugu
javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.
DIO ETVRTI
EKONOMSKO UREENJE
Principi
lan 139
Ekonomsko ureenje zasniva se na slobodnom i otvorenom tritu, slobodi
preduzetnitva i konkurencije, samostalnosti privrednih subjekata i njihovoj
odgovornosti za preuzete obaveze u pravnom prometu, zatiti i ravnopravnosti svih
oblika svojine.
Ekonomski prostor i jednakost
lan 140
Teritorija Crne Gore je jedinstven ekonomski prostor.
Drava podstie ravnomjeran ekonomski razvoj svih njenih podruja.
Zabranjeno je naruavanje i ograniavanje slobodne konkurencije i pod-sticanje
neravnopravnog, monopolskog ili dominantnog poloaja na tritu.
Dravna svojina
lan 141
Stvari u dravnoj svojini pripadaju dravi Crnoj Gori.
Poreska obaveza
lan 142
Drava se finansira od poreza, dabina i drugih prihoda.
Svako je duan da plaa poreze i druge dabine.
Porezi i druge dabine mogu se uvoditi samo zakonom.
Centralna banka Crne Gore
lan 143
Centralna banka Crne Gore je samostalna organizacija, odgovorna za monetarnu
i finansijsku stabilnost i funkcionisanje bankarskog sistema .
Centralnom bankom Crne Gore upravlja Savjet Centralne banke.
Centralnom bankom Crne Gore rukovodi guverner Centralne banke.

- 28 -

Dravna revizorska institucija

lan 144
Dravna revizorska institucija Crne Gore je samostalan i vrhovni organ dravne
revizije.
Dravna revizorska institucija vri reviziju zakonitosti i uspjenosti upravljanja
dravnom imovinom i obavezama, budetima i svim finansijskim poslovima subjekata
iji su izvori finansiranja javni ili nastaju korienjem dravne imovine.
Dravna revizorska institucija podnosi Skuptini godinji izvjetaj.
Dravnom revizorskom institucijom upravlja Senat.
DIO PETI
USTAVNOST I ZAKONITOST
Saglasnost pravnih propisa
lan 145
Zakon mora biti saglasan sa Ustavom i potvrenim meunarodnim ugovorima, a
drugi propis mora biti saglasan sa Ustavom i zakonom.
Objavljivanje i stupanje na snagu propisa
lan 146
Zakon i drugi propis objavljuje se prije stupanja na snagu, a stupa na snagu
najranije osmog dana od dana objavljivanja.
Izuzetno, kada za to postoje razlozi utvreni u postupku donoenja, zakon i
drugi propis moe stupiti na snagu najranije danom objavljivanja.
Zabrana povratnog dejstva
lan 147
Zakon i drugi propis ne moe imati povratno dejstvo.
Izuzetno, pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes utvren u
postupku donoenja zakona, mogu imati povratno dejstvo.
Odredba krivinog zakona moe imati povratno dejstvo samo ako je blaa za
uinioca krivinog djela.
Zakonitost pojedinanih akata
lan 148
Pojedinani pravni akt mora biti saglasan sa zakonom.
Konani pojedinani pravni akti uivaju sudsku zatitu.

- 29 -

DIO ESTI
USTAVNI SUD CRNE GORE
Nadlenost
lan 149
Ustavni sud odluuje:
1) o saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrenim i objavljenim meuna-rodnim
ugovorima;
2) o saglasnosti drugih propisa i optih akata sa Ustavom i zakonom;
3) o ustavnoj albi zbog povrede ljudskih prava i sloboda zajamenih Ustavom,
nakon iscrpljivanja svih djelotvornih pravnih sredstava;
4) da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav;
5) o sukobu nadlenosti izmeu sudova i drugih dravnih organa, izmeu
dravnih organa i organa jedinica lokalne samouprave i izmeu organa jedinica lokalne
samouprave;
6) o zabrani rada politike partije ili nevladine organizacije;
7) o izbornim sporovima i sporovima u vezi sa referendumom koji nijesu u
nadlenosti drugih sudova;
8) o saglasnosti sa Ustavom mjera i radnji dravnih organa preduzetih za vrijeme
ratnog i vanrednog stanja;
9) vri i druge poslove utvrene Ustavom.
Ako je u toku postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti propis prestao da vai,
a nijesu otklonjene posljedice njegove primjene, Ustavni sud utvruje da li je taj propis
bio saglasan sa Ustavom, odnosno sa zakonom za vrijeme njegovog vaenja.
Ustavni sud prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i o uoenim pojavama
neustavnosti i nezakonitosti obavjetava Skuptinu.
Pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti
lan 150
Svako moe dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i
zakonitosti.
Postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti moe da
pokrene sud, drugi dravni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika.
Ustavni sud moe i sm pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.
U toku postupka, Ustavni sud moe narediti da se obustavi izvrenje
pojedinanog akta ili radnje koji su preduzeti na osnovu zakona, drugog propisa ili
opteg akta ija se ustavnost ili zakonitost ocjenjuje, ako bi njihovim izvrenjem mogle
nastupiti neotklonjive tetne posljedice.
Odluka Ustavnog suda
lan 151
Ustavni sud odluuje veinom glasova svih sudija.
Odluka Ustavnog suda se objavljuje.
Odluka Ustavnog suda je obavezna i izvrna.
Izvrenje odluke Ustavnog suda, kada je to potrebno, obezbjeuje Vlada.

- 30 -

Prestanak vaenja propisa

lan 152
Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom i potvrenim i
objavljenim meunarodnim ugovorima, odnosno da drugi propis nije saglasan sa
Ustavom i zakonom, taj zakon i drugi propis prestaje da vai danom objavljivanja odluke
Ustavnog suda.
Zakon ili drugi propis, odnosno pojedine njihove odredbe, za koje je odlukom
Ustavnog suda utvreno da nijesu saglasne sa Ustavom ili zakonom, ne mogu se
primjenjivati na odnose koji su nastali prije objavljivanja odluke Ustavnog suda ako do
tog dana nijesu pravosnano rijeeni.
Sastav i izbor
lan 153
Ustavni sud ima sedam sudija.
Sudija Ustavnog suda bira se na vrijeme od devet godina.
Predsjednik Ustavnog suda bira se iz reda sudija na vrijeme od tri godine.
Za sudiju Ustavnog suda moe biti birano lice koje uiva ugled istaknutog
pravnog strunjaka, sa najmanje 15 godina rada u struci.
Predsjednik i sudija Ustavnog suda ne moe vriti poslaniku i drugu javnu
funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.
Prestanak funkcije
lan 154
Predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na
koje je izabran ako to sm zatrai, kad ispuni uslove za starosnu penziju ili ako je
osuen na bezuslovnu kaznu zatvora.
Predsjednik i sudija Ustavnog suda razrjeava se dunosti ako je osuen za
djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje funkcije, ako trajno izgubi sposobnost za
vrenje funkcije ili javno ispoljava svoja politika uvjerenja.
Nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrjeenje utvruje Ustavni sud na
sjednici i o tome obavjetava Skuptinu.
Ustavni sud moe odluiti da predsjednik ili sudija Ustavnog suda protiv koga je
pokrenut krivini postupak, ne vri dunost dok taj postupak traje.
DIO SEDMI
PROMJENA USTAVA
Predlog za promjenu ustava
lan 155
Predlog za promjenu Ustava moe podnijeti predsjednik Crne Gore, Vlada ili
najmanje 25 poslanika.
Predlogom za promjenu Ustava moe se predloiti izmjena ili dopuna pojedinih
odredbi Ustava ili donoenje novog ustava.

- 31 -

Predlog za promjenu pojedinih odredaba Ustava mora da sadri naznaenje

odredbi ije se promjene trae i obrazloenje.
Predlog za promjenu Ustava usvojen je u Skuptini, ako za njega glasa dvije
treine svih poslanika.
Ako predlog za promjenu Ustava nije usvojen, isti predlog ne moe se ponoviti
prije isteka jedne godine od dana kada je predlog odbijen.
Akt o promjeni Ustava
lan 156
Promjena pojedinih odredbi Ustava vri se amandmanima.
Nacrt akta o promjeni Ustava sainjava nadleno radno tijelo Skuptine.
Nacrt akta o promjeni Ustava usvojen je u Skuptini, ako za njega glasa dvije
treine svih poslanika.
Usvojeni nacrt akta o promjeni Ustava Skuptina stavlja na javnu raspravu koja
ne moe trajati krae od mjesec dana.
Po zavretku javne rasprave nadleno radno tijelo Skuptine utvruje pred-log
akta o promjeni Ustava.
Akt o promjeni Ustava usvojen je u Skuptini ako za njega glasa dvije treine svih
poslanika.
Promjena Ustava ne moe se vriti za vrijeme ratnog i vanrednog stanja.
Potvrda na referendumu
lan 157
Promjena lanova 1, 2, 3, 4, 12, 13, 15, 45 i 157 konana je ako se na
dravnom referendumu za promjenu izjasni najmanje tri petine svih biraa.
DIO OSMI
PRELAZNA I ZAVRNA ODREDBA
Ustavni zakon za sprovoenje ustava
lan 158
Za sprovoenje Ustava donosi se ustavni zakon.
Ustavni zakon za sprovoenje Ustava donosi Skuptina veinom glasova svih
poslanika.
Ustavni zakon proglaava se i stupa na snagu istovremeno sa Ustavom.
SU-SK Broj 01-514/21
Podgorica, 19. oktobra 2007. godine
USTAVOTVORNA SKUPTINA REPUBLIKE CRNE GORE
PREDSJEDNIK
Ranko Krivokapi

- 32 -