Poetci apstraktne skulpture u hrvatskoj

45.- 50. ih godina 20. st. razdoblje socrealizma u hrvatskoj

50- ih godina 20. st. to se mijenja. Poinju se lomiti stare i raati nove
koncepcije hrvatskog kiparstva. Tek se u tom razdoblju hrvatska situacija
moe dovesti u vezu s modernim naslijeem europske umjetnosti prvih
desetljea 20. st. Najznaajniji kipari toga razdoblja su Vojin Baki, Kosta
Angeli Radovani i Ksenija Kantoci. Oni sjedinjuju elemente starog i novog
tj. spajaju figurativnu sintaksu sa zahtjevom vanjske istoe.
Ti umjetnici su zapoeli procese purifikacije forme, pokuavajui dostii to
ii oblik. Novi plastiki ideali postaju redukcija, saetost volumena,
krtost i potpuni nestanak narativnih elemenata. Kadkad bi to potpuno
pojednostavljivanje forme i zbijanje mase u kompaktnu cjelinu doveli do
totemskih, arhainih i arhetipskih znakova, tragajui za prauzrokom svega.
Europski umjetnici su ve 20-ih godina 20. St. , okrenuti novim
materijalima, postupcima i rjeenjima, otkrivali pitanja kiparske mase te
punog i vrstog oblika, pokuavajui ih vratiti prvim uvjetima ivota.
Umjetnici koji su presudno utjecali na razvoj hrvatskog kiparstva su Marino
Marini, Henry Moore i Constantin Brancusi kojima je ideal jednostavan, isti
oblik.
Ksenija Kantoci
Roena je u Trebinju 1908.
Dimnjak (suenice), 1983/84.
Sizif, 1977/84.
ena, 1955,
Odlike njezina kiparstva su jednostavnost forme i osjeaj teine masa. Te je
kriterije usadila i u hrvatsko moderno i suvremeno kiparstvo
Njezine skulpture imaju totemistika obiljeja- postavlja i kriterije etikog
sadraja skulpture- spajanje simbola i motiva
Njezini oblici nisu organiki zaobljeni ve su strogi i rustini. Radi uglavnom
u drvu koje je zahvalni materijal zato to ima svoja pravila te se opire
formi.
Kosta Angeli Radovani
Roen je u Londonu 1916.

Jo uvijek se u potpunosti ne odmie od tradicionalnog- ostaje vjeran

figurativnom, no njegova je figuracija u arhaizmu i tektonici masa. Forma
je rustina i zaobljena te nije stilizacija opaenog, ve prototip bitnog.
U njegovom opusu prevladavaju dvije teme portret i enski akt.
Dunja 4
ena na klupi, 1968.
Naglaava punou, tektoninost i napetost oblika.
Osim to se bavio kiparstvom i stvorio vie od 800 malih figura i oko 300
medalja, Kosta Angeli Radovani je i pisao o kiparstvu te o hrvatskim
kiparima.
Dr. Franjo Buar [Zagreb, 1866. - Zagreb, 1946.], hrvatski knjievnik,
knjievni povjesniar i sportski djelatnik. Na Trg sportova
Vojin Baki
Roen je u Bjelovaru 1915. godine
Autoportret 1952.
Poziv na ustanak ili "Bjelovarac", park Borik u Bjelovaru

Bakiev je umjetniki izraz evoluirao od tradicionalnog (unutar

socialistikog realizma) preko reduciranih oblika do geometrijske
konstruktivistike skulpture. On je inicirao novi pristup volumenu i
prostoru.
Na djelima Bik 1956. I Ptica 1956. Moe se vidjeti Bakieva redukcija i
plastika istoa. Masa je zbijena u to ii geometrijski oblik.
Serije Aktova i Torza- tu je pokuao dobiti to ie organike i asocijativne
forme
50-te godine Bakiev u kojem stvara djela rijetke istoe, plastike
jednostavnosti i strogosti forme.
U 60-im godinama prelazi u fazu pranjenja mase, on se odrie volumena
kako bi stvarao djela kinetike i optike tankoutnosti.
Ciklus razvijenih povrina (zapoet 1960.)
Svjetlosni oblici (1964.)
Umnoavanje i organizacija konkavno- konveksnih krunih elemenata

Javni spomenici- Baki je umjetnik koje je napravio veliki broj spomenika,

naalost velik broj ih je danas uniten
on upuuje na nove puteve spomenike plastike, bez retorike i narativnih
detalja. Javni spomenici dosta govore o drutvenoj situaciji te upravo oni
otkrivaju opu kulturnu orjentaciju i simboline vrijednosti novog
drutvenog ureenja.
Studije za spomenik Marksu i Engelsu
Spomenik pobjedi naroda Slavonije
bio je monumentalan spomenik na brdu Blauj kod sela Kamenska.
Sveano je otvoren 1968. godine. To je bio uistinu velik projekt koji je
realiziran nakon 10 godina rada. To je tada bila najvea apstraktna
skulptura na svijetu. Sruena je 1992.
Bio je visok 20 m
Slobodne izvijene mase koje podsjeaju na krila uistinu ostavljaju snaan
dojam.
Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna je monumentalni spomenik
podignut na Petrovcu, najviem vrhu Petrove gore. Izgradnja spomenika
zavrena je 1982. godine.
Osim to vri funkciju reprezentativnog djela, u unutranjosti spomenika
bio je ureen muzej u kojem se nalazio stalan postav vezan uz
Narodnooslobodilaki pokret ovog kraja, dok je oko spomenika bio ureen
kompleks za rekreaciju.
Ljudi skidaju i odnose skupocjenu oplatu od nehrajueg elika
Vjenceslav Richter
Roen 1917. G , umire 2002.
lan grupe Exat 51 koja se zalae za apstraktnu umjetnost. Pie i manifest
grupe exat 51 u kojem se zalae za ideju sinteze raznih umjetnosti.
Bio je arhitekt ali se uz to bavio i ostalim likovnim umjetnostima (kiparstvo,
slikarstvo, grafika, scenografija)
Njegove skulpture temelje se na stvaranju svjetlosno- dinamikih struktura
i na umnoavanju jednog geometrijskog modula
Ivan Koari
Roen je u Petrinji 1921.

Bio je lan grupe gorgona- anti pokret

a. G. Mato
Iza sebe je ostavio velik broj raznovrsnih radova. Nakon akademije radi
figurativno, a s vremenom se odmie od toga te pronalazi svoj likovni
izriaj.
Kupa, 1955. postavljena 1999.
Izmeu figurativnog i apstraktnog
Unutranje oi 1959.
Koari nasluuje prostor praznine, negativni volumen i tom e se
inverzijom umjetnik pribliiti dadaistikom obrascu
Inverzijom volumena daje do znanja da skulptura nije samo tijelo u
prostoru ve i prostor u tijelu
U svojim radovima Koari promilja o slobodnoj formi lienoj svih
konvencija ili tematskih naloga. Njemu skulptura nije cilj, ve sredstvo
kojim se samo dokumentira stanje estetske refleksije i umjetnike akcije.
Stvorena tijekom Koarieve gorgonske faze, djela iz ciklusa Oblici
prostora oblikovana su kao replika urbanih upljina i praznina negativa
volumena koji se pretvaraju u pozitive.
Kombinira pune, zaobljene mase sa upljinama.
lanovi Gorgone vie su vrednovali ideju izvoenja umjetnikog djela nego
samo djelo kao tradicionalnu formu. U svojoj skici iz 1960. Neobini
projekt rezanje Sljemena Koari je predloio da se izree, odnosno
kiparski obradi planina pokraj Zagreba. Projekt, kojeg bi se danas moglo
smatrati ranim primjerom land arta
Ta je ideja proizala iz njegove zainteresiranosti za odljev upljina, imao je
plan da se izvedu odljevi unutranjosti nekoliko znaajnih automobila i svih
znaajnih upljina grada

Duan Damonja
U Makedoniji 1928.- 2009.
Koristi nove materijale staklo, beton metal, ali ne bronca ve eljezo
Mijea tehnike i materijale

Kipar koji se nije puno bavio figurativnim, ve ga je vie interesirala

apstraktnim formama
Njegovi oblici su napeti, zaobljeni i saeti. est motiv kugle- savreni oblik.
Jezgra njegovih skulptura nije zbijena i zatvorena, ve je rastvorena i
raspukla.
Zabijanje avla u drveni kalup i eljezna struktura zavarenih avala
otvaraju mogunost svjetlosnih prodora u poroznu upljikavu strukturu.
Spomenik revolucije naroda Moslavine u Podgariu iz 1967.
volumeni od betona stavljeni u takav odnos kako bi do izraaja dola
dinamika kretanja masa
Branko Rui
Slavonski Brod, 1919 - Zagreb, 1997
Matija Gubec 1960.
Uz kseniju kantoci prvi umjetnik koji je drvu dao najveu ulogu
Poeo je s antropomorfnom formom no rano je poeo doivljavati skulpturu
kao vrstu, zbijenu masu bez suvine naracije
sve je skulptura
Limar i otac 1956.- poetak sintetiziranja i zgunjavanja oblika
ime Vulas
Roen je 1932. u Drveniku Velikom na otoku Drveniku kod Trogira
Djelo Maska (1960.) primjer je bavljenja antropomorfnim motivima koji
su prisutni u ranoj fazi njegova stvaralatva.
Omiljeni materijal mu je drvo Za svaku formu potreban je i adekvatan
materijal. Ja ga nalazim u drvu. Koristim ga njegovom vitalnou. Ono
odgovara mojem senzibilitetu za povrinu i materiju. Skulpturu obino
gradim od nekoliko razliito oblikovanih komada: superponirano i
horizontalno. Ralanjivanjem komada elim postii izvjesnu ivost u cjelini
kompozicije.
U razdoblju izmeu 1961. i 1962. godine zapoeo je raditi skulpture za ije
nadahnue crpi iz formi totema. Totemi, jedra, svijee, jarboli, gradovi,
orgulje i portali motivi su koji prevladavaju u Vulasovu opusu.
Pojednostavljivanje, redukcija i saimanje oblika

Njegov cilj je apsolutna forma, isti oblik

U nastojanju da ostvari apsolutni i isti oblik nekad bi zapravo previe
odbacio te bi doao do neprepoznatljivosti teme.
1970. godine radi spomenik Podhumskim rtvama na Grobnikom polju,velike dimenzije, gradi apstraktnu formu nizanjem pravokutnih elemenata
osjeaj lakoe
radi nekoliko studija za spomenik Seljakoj buni i za natjeajnu skulpturu
za spomenik Na Kozari, pri emu se vraa antropomorfnim oblicima