Professional Documents
Culture Documents
Gnojidba Tla
Gnojidba Tla
Stajski gnoj
Za Liebiga
Danas standard
Maksimalni sadraj
Superkoncentrati
N
0,5
15
25
82
vie
K2O
0,5
12
40
60
vie
253
254
NH4 NO3, pa ispiranje i usvajanje od strane biljke. Meutim, i amidni duik se usvaja,
naroito folijarno.
255
Vie je naina!
1. Gnojidba u vie navrata obroka prije oranja, prije sjetve ili sa sjetvom, prihrana.
2. Zatita od prebrze hidrolize i nitrifikacije
a) usporavanje hidrolize uree tretiranjem uree sa derivatima krotonske kiseline (CD
urea) ili aldehidima (form- i acet- aldehidima) ili ugljenima. Visoka cijena.!
b) usporavanje nitrifikacije spreavanjem rada nitrifikacijskih bakterija pomou
INHIBITORA NITRIFIKACIJE. Dva su:
2-kloro-6-triklormetilpiridin ili N-SERVE, ili
2-amino-4-kloro-6-matilpirimidin- AM, ili KN3- KALIJEV AZID
Vukadinovi spominje jo nekoliko preparata (vidi Ishranu bilja )
Dodaju se gnojivu 1%. Ne djeluju u suhom tlu.
c)Veliinom estica gnojiva. Ogranieno je samo do 4 mm radi rasipanja gnojiva.
256
Naziv Gnojiva
2
ilska Salitra
(Natrijska)
Norveka Salitra
(Kalcijska)
Sadraj Hraniva
3
16%
15,5%
Oblik Hraniva I
Osobine Gnojiva
4
Nitratni Duik;
Gnojivo Navlai Vlagu
Nitr. Duik; Gnojivo
Jako Navlai Vlagu
Sporedni Sastojci
5
28% Cao
3.
Vapneno-Amonijska
Salitra (Kalkamon)
20,5%
Ili Vie
Nitr. I Amon. N;
Gnojivo Jako Navlai
Vlagu
4.
Amonijski Fosfat
20,5%
59% So3
5.
Vapneni Duik
(Kalc. Cijanamid)
A) Uljeni 21%
B) U Gran. 20%
C) Neulj. 21%
Cijanamidni N; Gnojivo
Navlai Vlagu I Co2
54% Cao
6.
Sintetska
Mokraevina (Urea)
7.
Amonijski Nitrat
8.
9.
10.
Amonijak (Plinoviti)
Uan
Amonijana Voda
46%
32,5-34%
82%
20,6-24,7%
Amidni Duik
Amon. Nitratni N;
Gnoji-Vo Jako Navlai
Vlagu
Amonijski Duik
Amonijski Duik
Praktino pitanje: Ima li razlika u primjeni ili djelovanju KAN-a i UREE?, npr. u prihrani
penice? i emu dati prednost?
U globalu nema, no treba napomenuti:
1. Kod prve prihrane penice u zimi, pred kretanje vegetacije (kraj veljae- poetak oujka)
prednost ima KAN. Zato?
Iz vie razloga:
1) Dok su temperature tla nie, mikrobioloka aktivnost je slaba (ispod +5C prestaje) a
ureju treba transformirati u NH4+ i NO3- oblik (nema encima). Karbamid se tada
slabije usvaja.
257
2) Dok su temperature nie penica preferira NO3- oblik ispred NH4, nema ga!- ispran, a
NH4 ne prelazi jo dovoljno u NO3. (+5C- mikroorganizmi). Znai, u tlu dominira
NH4+, a jo i pridolazi iz ureje!
3) Visoka koncentracija NH4+ dovodi do "trovanja" biljaka jer, zbog slabe fizioloke
aktivnosti penice kod niih temperatura, nema KETO-kiselina da veu NH3, te
postaje tetna koncentracija NH4+ iona- "zaguenje sa NH4+".
4) Tlo je golo, usjev jo nije pokrio tlo u dovoljnoj mjeri. Ureja na suncu i vjetru
podlijee gubitku N VOLATIZACIJI.
2. U VLATANJU, obino u travnju mjesecu, NEMA razlike, ili KAN ili UREJA. Zato?
1) Temperature su iznad +8C, jaka je mikrobioloka aktivnost i prelazak karbamidnog
oblika u NH4+ i NO3- tee brzo.
2) Penica na viim temperaturama podjednako usvaja NH4+ i NO3-.
3) Nema opasnosti od "uguenja" sa NH4+. Fizioloki procesi su jaki toplo je!
4) Usjev je prekrio tlo (vlatanje!) i nema vie tolike opasnosti od volatizacije.
3. U KLASANJU: ni sada nema razlike!.Ali, sada su vani i drugi momenti
Za primjenu po tlu: esto je tlo suho (svibanj); ni KAN ni UREJA nee djelovati.
Zato folijarno urea. Ako je vlano ili KAN ili UREA po tlu.
Za folijarnu prihranu otopina ureje (za penicu moe do 33%, ali bolje 15%). Oprez:
za druge kulture znatno manje. Primjena pred veer, za oblanog vremena Protine!
Primjena UAN-a (kod tekuih gnojiva!)
- Prije sjetve
- Nakon sjetve sa herbicidima
- U prihrani penice u busanju
U vlatanju protine NE!
258
GNOJIDBA FOSFOROM
P gnojiva ope namjene
Fosfor ima dvostruku ulogu:
1. On je hranivo
2. imbenik je.plodnosti tla povoljno utjee na strukturu, sadraj i kakvou humusa,
simbiotske fiksatore duika, i na korisnu saprofagnu mezofaunu tla. Uzima se kao
indikator plodnosti tla.
3.Promjene u tlu: prolazi iz topivih u manje topive spojeve, od monokalcijevog
fosfata-Ca(H2PO4)2 prema oktakalcijevom fosfatu-Ca4H(PO4)3 * nH2O i hidroksil
apatitu Ca5(PO4)3OH, a tim redoslijedom smanjuje se i topivost u vodi.
U tlima s umjerenog sadraja kalcija, postupak ide do dikalcijeva fosfata i nije tetan
(korijen- kiseline- apsorpcija). Ali, uz obilje Ca Ca fosfati tetno!.
U tlima s malo Ca, a dosta mobilnog Fe i Al u kiselim tlima, javlja se fiksacija i
nastaju tee topivi oblici tetna fiksacija. Krivci su Al i Fe-ioni i amorfni oblici
seskvioksida. Ove su injenice vane za meliorativnu gnojidbu.
Inae, fosfatni ion je slabo pokretan u tlu. Zato, unoenje gnojiva u sve slojeve prije
oranja ( osnovna gnojidba ), pred ( dopunska gnojidba )i sa sjetvom( "start").
Ako prijeti fiksacija, i niska je opskrbljenost tla fizioloki aktivnim hranivima,
preporuke su za obavezno LOKALNO unoenje pri sjetvi STARTNA gnojidba. 5
cm sa strane, bono i 5 cm ispod sjemenki.
259
260
Naziv Gnojiva
Sadraj
Hraniva
2
Sirovi Fosfat
(Hiperfosfat)
3
20-30%
(Iznimno 38%)
4
Trikalcijev Fosfat
Netopiv U Vodi
20-35%
Dikalcijev Fosfat
Netopiv U Vodi
Dikalcijev Fosfat
Netopiv U Vodi
Trikalcijev Ortofosfat
Netopljiv U Vodi
Trikalcijev Ortofosfat
Netopljiv U Vodi
Precipitat
Termofosfati
19-28%
3.
4.
Elektrofosfati
Defluorizirani
Sirovi Fosfat
5.
19% P2o5
30% P2o5
Superfosfat
Obini
Superfosfat
Amonizirani
14,5-20%
35-50%
9.
Superfosfat
Koncentrirani
Thomasov
Fosfat
10.
Pelofos
6.
7.
8.
14,5-20%
14-16%
17-18%
11.
Kalij-Metafosfat
Monokalc. Ortofosfat
Topiv U Vodi
Monok. Ortof. T. U Vodi
Slabije Od Obinog Superf.
Monok. Ortof. T. U Vodi
Slabije Od Obinog Superf.
Silikokarnotit (5 Cao,
P2o5, Sio2) Netopiv U Vodi
Preteno Trikalcijev
Ortofos. Netopiv U Vodi
57% P2o5
Sporedni Sastojci
Gnojiva
5
Promjenljive, Ali
Male Koliine Fe,
Al, Si, Mg, S I Dr.
Ca, Si, Na, K,
Mg, B
Silikati (Olivin I
Serpentin)
Kao Kod Sirovog
Fosfata Ali Bez
Fluora
Sadra 24-50%
Do 6% N U
Obliku
Amonijaka
Male
Koliine
Sadre
45% Cao, Neto
Mg, S, Mn
Si, Al, Fe, Cao
22-46%, Mgo 214%, Mn 1-4%,
So3 1-17%
35% K2o
261
Pucanje lanca:
O
O
O
||
||
OPOPOP O
|
|
|
OH
OH
OH
H
O
||
||
HO P OH
|
OH
OH
262
Pazi!!!antocijan u hladnoi!!!
Prinos t/ha
Razina Meliorativne Gnojidbe P2O5 U Tlu
Standard
10 mg*
20 Mg*
30 Mg*
156 kg/ha
100 g Tla
Prosjek
(A)
Kompleksno
7,14
8,19
8,43
8,37
8,03
8 : 26 : 26
Superfosfat
Kompleksno
8 : 26 : 26
7,17
9,30
9,65
10,01
9,03+
Thomasova
Drozga (75%)
Kompleksno
8 : 26 : 26
7,30
7,29
7,25
7,27
7,28
Sirovifosfati
(30% P2O5)
Kompleksno
8 : 26 : 26
8,23
9,34
9,79
9,87
9,31+
Th. Drozga +
10 T Kalcita
Prosjek (B)
7,46
8,53++
8,78++
8,88++
8,41
*Meliorativno 10, 20, 30 mg/100 g tla = 450 + 156, 900 + 156 i 1350 + 156 kg P2O5/ha Gnojidba ostalih godina
= N: P2O5: K2O = 240: 156: 156 kg/ha
Standard
120 kg/ha
7,57
PRINOS t/ha
Razina fosfatizacije P2O5 u tlu (B)
10 mg*
15 mg*
20 mg*
100 g tla
7,92
8,42
8,36
Stajski gnoj
7,74
8,56
8,61
8,62
(40 t/ha)
Kalcijev
8,70
9,18
9,23
8,87
hidrat (7 t/ha)
Stajski gnoj +
8,78
8,86
9,30
9,24
kalcijev hidrat
Prosjek
8,20
8,63++
8,89++
8,77++
(B)
* Meliorativna gnojidba 10, 20, 30 mg/100 g tla = 450, 675 i 900 kg P2O5/ha
Prosjek
(A)
7,82
8,38++
8,99++
9,05++
8,56
264
GNOJIDBA KALIJEM
Gnojiva:
- Kalijev nitrat, 13,4% N; 44,2% K2O
- Kalijev metafosfat, 55-57% P2O5 i 30-35% K2O
Ostala gnojiva u tabeli-nie!!
Osvrt na gnojidbu kalijem
Iako su geoloke rezerve velike primarni i sekundarni minerali (ilit, vermikulit),
aktivacija je mala. Zato gnojidba!
Neke injenice: K-soli su topive, ali je jaa adsorpcija, naroito na:
- sekundarne minerale gline - koloide i
- humusne koloide
Glineni obuhvaaju tri grupe:1. Kaolinitna skupina
2. Montmorilonitna skupina
3. Ilitna skupina
Tablica: KALIJEVA GNOJIVA
r. broj
1
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
naziv gnojiva
2
kainit
(kainit-silvinit)
40% kalijeve
soli
50% kalijeve
soli
60% kalijeve
soli
kalijev
sulfat
patent
kalij (kmg)
kalijev
nitrat
kalijev
metafosfat
sadraj
hraniva
3
12-15%
(12-22%)
38-42%
k2o
48-52%
k2o
58-62%
k2o
48-52%
k2o
21-30%
k2o
44,2%
k2o
30-33
k2o
meulamelarni prostor ,ali tee izlaze iz njega "uklijeteni su".Zato tu ima tetne
fiksacije , no samo dijelom .
3. Ilitna skupina (hidrirani tinjci, ilit)
2 : 1 (Si Al Si)
266
Sl.: simptomi manjka kalija na penici(zagasita boja, slab turgor), meuilna kloroza na soji
268
Tablica Prinos zrna (t/ha- 14% vlage) u pokusu meliorativnom gnojidbom kalijem i fosforom
na hipogleju Posavine, AIK "Jasinje", Gundinci
GUNDINCI
CERNA
Redni
Inaice
84/85
1986
Broj
kukuruz penica soja
kukuruz soja
0
0
0
0
2,32
3,99
1,44
2,56
2,56
1
NS
PO
KS
4,86
4,76
1,67
2,64
2,43
2
NS
PS
KS
4,98
4,77
1,59
2,48
2,40
3
NS
P10+S
KS
5,45
4,58
1,61
2,36
2,56
4
NS
P15+S
KS
4,82
4,38
1,57
4,52++
2,63
++
5
NS
P20+S
KS
4,70
4,36
1,73
5,37
3,05++
6
NS
P25+S
KS
5,13
4,53
1,60
4,91++
2,81++
7
NS
PS
KO
3,26
4,38
1,58
2,36
2,54
PS
K10+S
7,61++
4,81
2,11++
3,75++
2,70+
8
NS
++
++
++
9
NS
PS
K15+S
8,03
5,08
2,23
6,08
2,79++
10
NS
PS
K20+S
8,17++
5,01
2,22++
7,35++
2,95++
++
++
++
11
NS
PS
K25+S
8,96
5,05
2,18
7,62
2,83++
12
NS
PO
KO
3,14
4,53
1,58
2,82
2,67
13
NS
PS
KS
3,04
4,86
1,65
2,57
2,43
++
++
++
14
NS
P10+S
K10+S
7,08
4,63
2,06
4,55
3,07++
15
NS
P15+S
K15+S
8,21++
5,04
1,97++
6,59++
3,02++
++
++
++
16
NS
P20+S
K20+S
8,33
5,13
1,90
7,50
2,99++
17
NS
P25+S
K25+S
8,69++
5,02
2,01++
7,79++
3,05++
5,93
4,72
1,82
4,66
2,75
S= standardna koliina N:P2O5:K2O = 240:120:160 kg/ha za kukuruz u Gundincima, a
240:120:180 u Cerni; za penicu 220:100:144; za soju 120:120:140 u Gundincima, a
120:120:180 u Cerni.
+,++= statistike razlike prema standardu NS PS KS. Indeksi P10-P25 i K10-K25 znae
meliorativnu gnojidbu prema razini 10-25 mg P2O5 i K2O/100 g tla.
GNOJIDBA SUMPOROM
Gnojiva: gips, stajski gnoj, superfosfat, K-sulfat, patentkalij, (NH4)2SO4, Thomasova drozga,
pelofos.
Jaki potroai: Krucifere, zob, kukuruz, leguminoze.
Manjak: esto na vapnenim tlima bogatim eljezom i humusom slabe mineralizacije, ili tlima
siromanim humusom.
Simptomi: slini duiku.
GNOJIDBA ELJEZOM
Manjak: odluujui su pH i redoks potencijal
Gnojiva: pelofos, superfosfat, Thomasova drozga, Fe-sulfat, Fe-oksalat.
U nedostatku: EDTA (etilendiamino-tetraacetat), HEDTA (SEQUESTRENI), DTPA. Dva
su rjeenja u sluaju manjka:
a) gnojiva u tlo,
b) bolje folijarno (0,1-0,2%).
Pazi, postoje sekvestreni Fe za tlo i posebno za folijarnu primjenu.
Simptomi manjka na biljci su meuilna kloroza!, najee kod pH>7,0 ili pH<3,5.
Naroito su osjetljivi bagrem, breskva, kruka, vinova loza.
Kritina granica: 50-150 ppm u suhoj tvari biljke. Za utvrivanje manjka u biljci, vaan je i
poveani omjer P/Fe i K/Ca, a manji N/K.
270