Ispit iz kolegija Priprema i upravljanje proizvodnjom

Navedite tipove industrijske proizvodnje i objasnite

kontinuiranu i komadnu proizvodnju.
- Kontinuirana: ponavljajua, promjenjiva sa standardnim proizvodima
- Komadna:
o Pojedinana: po narudbi, po varijantama izvedbi
o Maloserijska
o Serijska: mali asortiman, veliki asortiman
2.
Navedite zadatak pripreme proizvodnje i glavne funkcije
pripreme proizvodnje.
Zadatak pripreme proizvodnje je pripremiti ugovorenu proizvodnju tako, da se ona uz
minimalne trokove i zahtijevanu kvalitetu proizvoda, realizira u predvienim
rokovima.
Glavne funkcije:
- projektno-konstrukcijska priprema
- tehnoloka priprema
- priprema alata
- priprema materijala
- operativna priprema
3.
Navedite i objasnite aktivnosti pripreme proizvodnje.
DEFINICIJA PROIZVODA (ta,
koliko)
IZBOR
ODREIVANJE
TEHNOLOGIJE MATERIJALA
(kako, ime)
(od ega)
PLAN PROIZVODNJE (kada,
koliko, gdje)
OSIGURANJE RESURSA (kojih,
koliko, kada)
PROIZVODNJA (tko)
ISPORUKA PROIZVODA (kome,
kako)
1.

4.

Koji je zadatak projektno-konstrukcijske pripreme

proizvodnje? Koje poslove obavlja projektno-konstrukcijska priprema
proizvodnje.

Zadatak projektno-konstrukcijske pripreme je razvoj i definicija proizvoda do

razine konstrukcijske dokumentacije. Ova funkcija u poduzeu obavlja poslove:
prikupljanja ideja o novim i poboljanju postojeih proizvoda, projektiranja i
konstruiranja proizvoda, kreiranja sastavnice proizvoda i materijala, izrade
podloga za kalkulaciju, standardizacije, tipizacije i unifikacije, izrade prototipa,
izrada probne serije (kod serijske proizvodnje), arhiviranja dokumentacije.
5.
Objasnite faktore pokretae razvoja novih proizvoda?
Faktori pokreta razvoja su:
Razvoj kulture
Razvoj tehnologije
Razvoj organizacije
Specijalni faktori
Problemi vezani za materijale
Ekologija
Energija
Demografski faktor
1

6.

Objasnite predinvesticijsku studiju i investicijski projekt.

Predinvesticijska studija procjenjuje mogue potrebe trita, potrebna sredstva za
usvajanje i proizvodnju dobit usvajanjem novog proizvoda. Investicijski projekt
daje tone proraune oekivane dobiti.

to je prototip, a to probna serija? Opiite karakteristike

prototipa i probne serije.
Prototipom se provjeravaju funkcionalna i estetska svojstva proizvoda, tehnologija
proizvodnje i procjena trokova proizvodnje. Prototip se dorauje i korigira tehnika
dokumentacija.
Probna serija potvruje proizvod i tehnologiju.
7.

8.

Nacrtajte i opiite faze ivotnog ciklusa proizvoda.

to je tehniki, a to ekonomski vijek proizvoda?

Tehniki vijek proizvoda je vrijeme u kojem proizvod obavlja svoju funkciju. Ovisi o
istroenosti komponenti proizvoda. Potrebno je konstruirati proizvod tako da u
eksploataciji dostigne planirani tehniki vijek uz predvieno preventivno
odravanje. Ekonomski vijek proizvoda predstavlja ono vrijeme u kojem se
proizvod prodaje na tritu.
10.
to ini tehniku dokumentaciju?
- idejna rjeenja i prorauni,
- konstrukcijski crtei,
- specifikacije,
- sastavnice proizvoda,
- uputstva za putanje u pogon,
- uputstva za eksploataciju
11.
Objasnite konvencionalni i simultani razvoj proizvoda.
Korisni vremenski pomak poetka proizvodnje
9.

Koji je zadatak tehnoloke pripreme proizvodnje?

Zadatak tehnoloke pripreme proizvodnje - nai i definirati optimalna rjeenja za
izradu svih dijelova, sklopova i proizvoda uvaavajui pri tome raspoloivost
proizvodnih resursa u vlastitom poduzeu i u poduzeima kooperanata, konstrukcija
specijalnih alata i potrebnih naprava.
12.

13.

Objasnite proizvodni proces, tehnoloki proces,

tehnoloki postupak, tehnoloku operaciju i tehnoloki zahvat.
Proizvodni proces- predstavlja sve aktivnosti na radnom predmetu od ulaska
materijala u proizvodnju pa do njegova izlaska u vidu gotovog proizvoda iz
proizvodnje. Sastoji se od 4 faze: rad na proizvodnim radnim mjestima, kontrola
kvalitete, unutranji transport, skladitenje
Tehnoloki proces- dio proizvodnog procesa koji se odnosi na pojedini proizvod i
obuhvaa samo prvu fazu, tj. rad na proizvodnim radnim mjestima
Tehnoloki postupak opis tehnolokog procesa, odnosno predstavlja skup
tehnolokih operacija na izradi radnog predmeta, njegovoj montai ili rastavljanju
Tehnoloka operacija- nastaje kada se radnom predmetu mijenja neko od
njegovih dimenzijskih, fizikih ili kemijskih svojstava, odnosno kad on nastaje
sastavljanjem drugih rodnih predmeta. Obavlja se na jednom radnom mjestu i u
jednom stezanju
Tehnoloki sastav- predstavlja dio tehnoloke operacije, kod njih se ne mijenjaju
obraivana povrina, alati niti reim obrade. Tri su vrste zahvata: pripremnozavrni, pomoni, obradni zahvati

14.

Navedite i objasnite vrste tehnolokih zahvata.

Tri su vrste zahvata:
1) pripremno-zavrni
- prijem i prouavanje tehn. dokumentacije
- prijem i pregled materijala
- prijem i pregled nestandardnih alata
- priprema i podeavanje stroja ukoliko se vri odjednom za sve zahvate
- predaja probnog komada kontroli na uvid
- predaja odreenih komada
- predaja dokumentacije
- povrat nestandardnih alata
- prijam i zamjena standardnih alata i potronog materijala
- raspremanje i ienje stroja i radnog mjesta
2) pomoni
- podizanje komada na stroj
- namjetanje komada na stroju
- stezanje komada na stroju
- namjetanje stroja
- putanje stroja u rad
- zaustavljanje stroja
- otputanje komada
- skidanje komada sa stroja
3) obradni zahvati (najbitniji, neposredno djeluju na radni predmet
mijenjajui na taj nain njegov oblik, dimenzije ili unutranja
svojstva)

15.

Navedite faktore koji utjeu na tehnoloki proces.

Za kvalitetno projektiranje tehnolokog procesa potrebno je
imati dostupne podatke o:
konstrukciji,
materijalu,
kapacitetima,
moguoj razini kvalitete i
tipu proizvodnje

16.

Objasnite runo i raunalom podrano projektiranje

tehnolokih procesa.
Runo projektiranje tehnolokih procesa
- ovisi prvenstveno o razini znanja i iskustvu tehnologa
- 80 % vremena tehnolozi troe na pretraivanje knjiga, prirunika, dijagrama,
tablica, prospekata, ranijih rjeenja.
Tehnoloke podloge:
katalog osnovnog materijala
kartoteka osnovnih sredstava
katalozi standardnih alata
prirunici, dijagrami, reimi rada
tehnoloke podloge za normiranje
standardni tehnoloki procesi
tehnoekonometrijske podloge (cijena materijala, radnih sati,)

Raunalom podrano - projektiranje tehnolokih procesa djelomina ili potpuna

automatizacija slijedeih aktivnosti (kod projektiranja tehnolokih procesa za obradu
radnih predmeta odvajanjem estica):
- analiza konstrukcijskih zahtjeva postavljenih na radni predmet
- izbor polaznog materijala
- izbor obradnih strojeva
- definiranje redoslijeda operacija
- izbor naina baziranja i stezanja
- izbor reznog alata
- izbor pomonih pribora
- izbor reima rada
- proraun putanje alata i kontrola tolerancija
- generiranje NC programa za izradu radnog predmeta
- proraun ukupnog vremena i trokova obrade
dobivanje tehnike i tehnoloke dokumentacije.
17.

Navedite
tehnolokog procesa.

redoslijed

aktivnosti

kod

projektiranja

18.

19.

20.

21.

22.

Objasnite analizu tehnologinosti.

Analiza tehnologinosti
krae vrijeme pripreme proizvodnje,
jeftiniju opremu i materijal,
jednostavnije operacije obrade,
krae vrijeme izrade,
O emu ovisi redoslijed tehnolokih operacija?
Vrsta i redoslijed tehnolokih operacija ovise o:
zahtjevima tonosti mjera i oblika postavljenih na radni predmet
obliku radnog predmeta,
dimenzijama polaznog materijala (pripremka),
kvaliteti polaznog materijala i stanju njegovih povrina,
koliini proizvoda,
raspoloivim alatima,
Objasnite bazne povrine.
Tonost poloaja radnog predmeta ovisi o tonosti onih povrina radnog
predmeta koje se nalaze u kontaktu sa povrinama susjednih elemenata. Te se
povrine nazivaju bazama. Treba razlikovati:
konstrukcijske baze
kontrolne baze
tehnoloke baze
montane baze
to utjee na izbor obradnog stroja?
U postupku izbora obradnog stroja treba uzeti u obzir:
snagu stroja
tehnoloki prostor obrade (promjeri obrade, duljine obrade, povrina radnog stola,
)
kinematska svojstva (broj okretaja, stupnjevanje okretaja, brzina,)
upravljaka svojstva (upravljaka jedinica)
tonost stroja
stupanj automatizacije
gabaritne dimenzije i radni prostor
cijenu rada stroja
Koja je razlika izmeu klasinih i NC strojeva?
5

Klasini se strojevi primjenjuju za izradu manje koliine razliitih vrsta

proizvoda. Tehnoloki procesi koji se odvijaju na klasinim strojevima uvelike
ovise o iskustvu operatera za strojem.
Tehnoloki procesi obrade na NC strojevima se odvijaju u uvjetima visoke ili
potpune automatizacije, gdje se pomou upravljakog raunala upravlja:
dopremom materijala ili pripremaka,
obradnim procesom (tehnoloke, kinematske i dinamike informacije),
sustavom alata,
transportnim sustavom,
funkcijama stroja i ureaja,
tokovima informacija,
kontrolom i otpremom radnih predmeta,
Kvaliteta tehnolokog procesa projektiranog za NC strojeve ovisi o znanju i
iskustvu inenjera-tehnologa, a u manjoj mjeri o iskustvu operatera za strojem
23.

Prikaite i objasnite strukturu ukupnog vremena izrade.

Struktura ukupnog vremena izrade
tu
tpz
tk
tpzo

tpzd

tko

tkp

tkd

Ukupno pripremno-zavrno vrijeme sainjavaju tpz:

osnovno pripremno-zavrno vrijeme tpzo - efektivno vrijeme pripreme za
proizvodnju
dopunsko pripremno-zavrno vrijeme tpzd - organizacijski gubici u pripremi
za rad
Ukupno komadno vrijeme, tk , obuhvaa:
osnovno (tehnoloko) vrijeme - tko koje se izraunava matematikim izrazima, a ovisi
o izabranim reimimaobrade,
komadno pomono vrijeme - tkp , pomae ostvarenju obrade i neposredno prethodi
obradi i slijedi iza obrade
komadno dopunsko vrijeme - tkd -vrijeme za predah radnika, organizacijski gubici,
osobne potrebe radnika, tehnoloki zastoji,).
24.

Objasnite osnovni, pomoni i potroni materijal i

navedite primjere.
Za izradu radnih predmeta se u pravilu koriste:
polazni materijal iz kojeg se moe izraditi samo jedan radni predmet takav se
polazni materijal naziva pripremak (odljevak, otpresak, otkovak, dio lima, odrezani
dio cijevi ili ipke),
zajedniki polazni materijal iz njega se direktno izrauje
vie radnih predmeta ili vie pripremaka (ploe, ipke,profili).

Materijali, se prema specifinostima mogu podijeliti u jo tri skupine

- osnovni (neposredno ulazi u sastav proizvoda mijenjajui svoj oblik, dimenzije ili
svojstva)
- pomoni (ulazi u sastav proizvoda, ali nije prisutan u sastavnici proizvoda niti ima
svoju tehniku dokumentaciju)
- potroni (troi se u procesu rada, ali ne ulazi neposredno u proizvod)
25.

Navedite kriterije za izbor optimalne varijante polaznog

materijala i tehnolokog procesa.
6

Kriteriji za izbor optimalne varijante materijala i tehnolokog postupka:

eksploatacijska svojstva
osnovni trokovi materijala i gubici prekomjere,
raspoloivost i nabavljivost materijala,
trokovi i gubici u pripremi materijala,
tehnoloka svojstva,
trokovi proizvodnje,
iskoristivost materijala u fazi proizvodnje (gubici obrade,gubici uslijed greaka),
reciklinost materijala,
trokovi alata, pomonog i potronog materijala,
trokovi narudbe.

26.

Objasnite granini broj radnih predmeta.

Pri izboru polaznog materijala za izradu nekog predmeta mora se dobro voditi
rauna od kakvog e se oblika raditi i kakvom tehnologijom e se izraivati
polazni komad. O veliini potrebne serije ovisi i kojom e se tehnologijom izraditi
polazni komad. Granini broj radnih predmeta je broj komada nakon kojeg se
isplati koristiti odreena tehnologija za izradu polaznog materijala.

27.

to utjee na izbor reima rezanja?

Kod odreivanja reima treba uzeti u obzir:
materijal radnog predmeta (obradljivost, tvrdou, stanje toplinske obrade),
materijal alata (otpornost na troenje, otpornost na povienim temperaturama,)
geometriju alata
karakteristike stroja (snagu, mogue reime krutost,)
stezanje radnog predmeta
postojanost i vijek trajanja alata

28.

29.

to utjee na vrijednost dubine rezanja?

Na veliinu dubine rezanja utjee:
vrsta obrade (gruba, fina) - kod grube obrade bira se najvea mogua dubina
rezanja koju dozvoljava snaga stroja i geometrija alata,
kod fine obrade, izabrana dubina rezanja mora omoguiti postizanje zahtijevane
tonosti mjera i oblika, te kvalitete obraivane povrine;
krutost radnog predmeta i debljina stjenke (kod nedovoljno krutih radnih predmeta
(tankostjena kuita) dubina rezanja se odreuje prema krutosti
geometrijski oblik i dimenzije pripremka -radnih predmeta sa velikim odnosom L/D
dubina
rezanja je ograniena pojavom vibracija i elastinih deformacija
alat - alat svojom konstrukcijom i geometrijskim oblikom utjee na izbor dubine
rezanja
dubina rezanja je manja od 0.75 h, gdje je h visina rezne ploice tvrdog metala
to utjee na vrijednost posmaka?
Na vrijednost posmaka utjeu:
- kvalitetu obraivane povrine
- krutost radnog predmeta
- otpornost alata
Ograniavajui faktori kod izbora posmaka su:
zahtjevi tonosti dimenzija i oblika, te kvalitete obraivane povrine,
mogunosti stroja (snaga stroja),
7

mogunosti alata,
vrstoa alata,
stabilnost sustava stroj-alat-radni predmet

30.

to utjee na vrijednost brzine rezanja?

Na brzinu rezanja utjee:
materijal radnog predmeta
materijal alata
geometrija alata
postojanost alata
dubina rezanja
posmak
krutost sustava stroj - alat - radni predmet
sredstvo za hlaenje i podmazivanje

31.

32.

Opiite znaaj alata u proizvodnom poduzeu.

Znaaj alata u suvremeno organiziranoj proizvodnji moe se promatrati kroz:
bri, produktivniji i sigurniji rad uz smanjenje osnovnog i pomonog vremena
izrade,
punu zamjenjivost izraenih dijelova koji se provjeravaju mjernim i kontrolnim
alatima,
lak i siguran nain postavljanja i stezanja dijelova koji se obrauju.
Opiite materijal za izradu reznih alata.
Za izradu reznih alata kod obrade odvajanjem estica koriste se slijedei
materijali:
alatni elici
brzorezni elici
tvrdi metali
keramika
brusni materijali
dijamanti

33.

Koja su zahtijevana mehanika

materijala?
zahtijevana mehanika svojstva reznih materijala su:
otpornost na troenje
otpornost na poviene temperature
brzina rezanja
ilavost
vrstoa

34.

Opiite podjelu tvrdih metala.

Tri su grupe tvrdih metala: P, K, i M
Grupa P se koristi za obradu elika i elinog lijeva.
Grupa K se primjenjuje kod obrade sivog lijeva i obojenih metala.

svojstva

reznih

Grupa M je univerzalna i koristi se za obradu nehrajuih elika ali s umanjenim

reimima obrade i za obradu niskolegiranih elika, elinog lijeva, sivog lijeva i
obojenih metala
35.

Navedite razliku izmeu standardnih i specijalnih alata.

Specijalni alati se primjenjuju za tono odreene operacije ili zahvate na
dijelovima (dakle alat pripada tono odreenom dijelu), te se obino proizvode po
narudbi i to pojedinano ili u malim serijama. To znatno povisuje cijenu ovih
alata.
Standardni alati su ope primjene, definirani su standardima i nisu vezani uz
operaciju, radni predmet i stroj. Jeftiniji su od specijalnih alata te se zbog toga
nastoji, gdje je to mogue, primijeniti upravo alate iz ove skupine

36.

Opiite organizaciju i glavne aktivnosti tehnoloke

pripreme proizvodnje.
Organizacija tehnoloke pripreme ovisi o:
tehnolokoj sloenosti proizvoda (iz proizvodnog programa)
razini automatiziranosti proizvodne opreme
tipu proizvodnje i raspoloivim strojarskim tehnologijama
Glavni zadaci tehnoloke pripreme:
projektiranje tehnolokih procesa
konstrukcija specijalnih alata i potrebnih naprava
unaprjeenje proizvodnih i tehnolokih postupaka
arhiviranje dokumentacije

37.

Opiite tehnoloku dokumentaciju.

Tehnoloka dokumentacija- sadri sve potrebne upute za izradu dijelova i
montau sklopova i proizvoda. Tehnoloku dokumentaciju ine:
tehnoloki postupak (sadri popis operacija sa sljedeim podacima):
- broj operacije
- GRM
- naziv operacije
- ifra posla
- tpz, tk
- vrijednost posla
Uz tehnoloki postupak ide i:
i. broj nacrta
ii. pozicija
iii. naziv pozicije
iv. tehnoloki broj
v. matini broj tehnologa
vi. vrsta materijala
vii. pripremak (dimenzije)
viii. koliina
ix. jedinica mjere
operacijski list (sadri podatke o zahvatima i skicu operacije):
i. broj i naziv operacije
ii. GRM
iii. vremena (tpz i tk) i vrijednost bod/h
iv. skica operacije
v. broj zahvata
9

38.

vi. opis zahvata

vii. reimi obrade
viii. rezni, stezni i mjerni alat za zahvat
radni ili vremenski list (slui za obraun uinka rada , a sadri podatke o operaciji,
izvritelju posla i broju dobrih radnih predmeta)
Koji je zadatak pripreme materijala?
Zadatak pripreme materijala:
osigurati potrebnu koliinu materijala , obaviti prijem i skladitenje evidentiranje i
izdavanje materijala prema potrebama proizvodnog procesa
proraun (procjene) potreba materijala

39.

Opiite postupak osiguranja materijala i dokumente

karakteristine za pripremu materijala.
objedinjavanje zahtjeva za nabavu nalog za nabavu upiti ponude
izbor najpovoljnijeg dobavljaa (ili vie njih) ugovori isporuke materijala
ulazna kontrola skladitenje i evidentiranje materijala nalog za izdavanje
materijala sa skladita priprema materijala za proizvodnju

40.

O emu ovise trokovi materijala?

Trokovi materijala ovise o:
relativnoj koliini (ukupnim zalihama promatranog materijala)
veliini narudbe
zahtijevanoj kvaliteti
tehnologiji proizvodnje
mogunostima nabave

41.

Opiite proizvodnju bez zaliha.

Proizvodnja bez zaliha podrazumijeva sinkronizaciju svih sudionika na
zajednikom proizvodu (dobavlja, proizvoa, kooperant) pa se uz kvalitetnu i
pravovremenu isporuku od materijala do finalnog proizvoda smanjuju zaleena
obrtna sredstva i kamate, skrauje se vrijeme protoka kroz proizvodnju, prazni
hodovi i ekanja na obradu i nema odstupanja od planiranih rokova.
Kada bi materijal i trgovaka roba stizali u proizvodnju i montau upravo u
trenutku kada su prema planu potrebni, osjetno bi se smanjili trokovi skladitenja
i rukovanja materijalom. Da bi ovo bilo ostvarivo tei se proizvodnji u manjim
serijama ime se smanjuje potreba za skladitenjem i ekanjem pri operacijama.

42.

Koje su tehnoloke operacije pripreme materijala?

dobivanje pripremaka se obavlja na skladitu ili u prvim operacijama tehnolokog
procesa u proizvodnom pogonu
ienje
pjeskarenje
ravnanje
rezanje (iz ipke, cijevi, lima,)
toplinska obrada

43.

Koji je zadatak pripreme alata?

mora osigurati tehnologijom ili opremom radnog mjesta propisane, potrebne
standardne i nestandardne alate za nesmetano odvijanje tehnolokog procesa
obavlja nabavu, probe alata i ispitivanje funkcionalnosti u vlastitim proizvodnim
uvjetima.
10

priprema alata osigurava potreban alat na osnovi podataka:

i. iz tehnolokog postupka o potrebi nestandardnih alata
ii. o potronji alata i stanju na skladitu
iii. planiranoj proizvodnji

44.

Koji je zadatak operativne pripreme proizvodnje?

Zadatak operativne pripreme planirati i terminirati izradu svih dijelova i sklopova
tako da rokovi zadovolje rokove iz osnovnog plana te osigurati i pripremiti
potrebne resurse i dokumentaciju za obavljanje planiranih poslova po radnim
mjestima.

45.

Opiite planiranje, terminiranje, lansiranje i praenje

proizvodnje.
Planiranje je predvianje ili vremensko rasporeivanje poslova, dogaaja ili
resursa
Lansiranje predstavlja pripremu i provjeru svih resursa za nesmetano odvijanje
proizvodnje
Terminiranje podrazumijeva problem rasporeivanja izrade ili montae
proizvoljnog broja proizvodnih elemenata na raspoloiv broj kapaciteta uz
koritenje raspoloivih resursa.
Praenje proizvodnje neophodno je za kontrolu poslovanja i upravljanje
proizvodnjom

46.

Objasnite varijantne raunalom podrane sustave za

projektiranje tehnolokih procesa. Navedite njihove prednosti i nedostatke.

Varijantni CAPP - Varijantni sustavi se temelje na primjeni grupne tehnologije.

Primjena grupne tehnologije u projektiranju tehnolokih procesa polazi od
pretpostavke da slini radni predmeti imaju sline
tehnoloke postupke izrade, odnosno da se izrauju na istoj proizvodnoj opremi
Generativni CAPP - Primjenom raunalske podrke, u generativne CAPP sustave
ugraena je logika razmiljanja tehnologa-projektanta. Projektiranje tehnolokog
procesa provodi se automatski. Ova metoda za razliku od varijantne ne koristi
klasifikaciju i grupiranje niti standardne (pohranjene u "sustavu") tehnoloke procese.
Za svaki se novi radni predmet projektira i novi tehnoloki proces.
Hibridni CAPP Utede primjenom raunalom podranih sustava za projektiranje
tehnolokih procesa CAPP sustava
- skraenje vremena u postupku projektiranja tehnolokih procesa
- poveanje produktivnosti proizvodne opreme
- skraenje vremena pripreme proizvodnje
- uteda na materijalu
- uteda na kartu i doradi
uteda vremena u obradi
- utede trokova alata
- Smanjenje greaka i nejasnoa u dokumentaciji
11

Poveanje kvalitete proizvoda, te tehnike i tehnoloke dokumentacije

Tonija procjena trokova i potreba polaznog materijala

47.

Objasnite grupnu tehnologiju.

grupne tehnologije u projektiranju tehnolokih procesa polazi od pretpostavke da
slini radni predmeti imaju sline tehnoloke postupke izrade, odnosno da se
izrauju na istoj proizvodnoj opremi. Promatraju se konstrukcijske i tehnoloke
slinosti radnih predmeta (vrste obrade, alati, tehnoloke operacije,)

48.

Opiite metode grupiranja radnih predmeta.

Grupiranje se moe provesti automatski ili runo
U svakoj se grupi radnih predmeta formira realan ili fiktivan kompleksni dio. Za
kompleksni se dio projektira tehnoloki postupak i pohranjuje u "sustav". Tako
projektiran tehnoloki postupak uz brzo i lako prilagoavanje omoguava izradu
svakog radnog predmeta iz promatrane grupe

49.

Objasnite generativne raunalom podrane sustave za

projektiranje tehnolokih procesa. Navedite njihove prednosti i nedostatke.
- primjenom raunalne podrke, u generativne CAPP sustave ugraena je logika
razmiljanja tehnologa-projektanta. Projektiranje teh. procesa provodi se
automatski. Ova metoda za razliku od varijantne ne koristi klasifikaciju i
grupiranje, niti standardne teh. procese. Za svaki novi radni predmete projektira
se i novi teh. proces

50.

Opiite visokobrzinsku obradu.

Prema amerikoj literaturi visokobrzinska obrada, se odnosi iskljuivo na obradu s
brzinama rezanja iznad 500 m/min. S poveanjem brzine rezanja dolazi do
porasta volumena odvojenih estica pri emu se znaajno poveava
produktivnost, poboljanja kvalitete obraene povrine, smanjenja sila rezanja,
skraivanja vijeka trajanja alata

51.

Navedite karakteristike visokobrzinske obrade.

Schiffer je dao podjelu obrade odvajanjem estica na:
klasina obrada, vc < 500 m/min,
visokobrzinska obrada, vc = 500-10000 m/min,
obrada ekstremno visokim brzinama rezanja, vc > 10000 m/min
Karakteristike: 50.pitanje

52.

Opiite prednosti visokobrzinske obrade.

-tehnoloke
-poveanje kvalitete
-smanjenje vremena obrade
-smanjenje trokova obrade

53.

Opiite nedostatke visokobrzinske obrade.

Nedostaci obrade velikim brzinama su sljedei:
veliki inicijalni trokovi
poveani trokovi odravanja, osobito brzorotirajuih vretena
dodatni trokovi zbog aktivnih i pasivnih mjera sigurnosti
prekidi rada imaju znaajan utjecaj na produktivnost
ne postoji mogunost vizualnog praenja procesa obrade te je
potreban pouzdan automatski sustav za mjerenje radnog komada i alata

12

pri gruboj obradi nuno je koritenje rashladnog sredstva to utjee na poveanje

trokova
za izradu alata koriste se kvalitetniji (skuplji) materijali .

54. Redoslijed koraka pri razvoju proizvoda

Analiza trita, Predinvesticijska studija, definicija proizvoda, Investicijski projekt,
Ugovaranje uesnika, Izrada prototipa, korekcija dokumentacije i alata, izrada probne
serije, serijska proizvodnja
55.Podjela alata i njihove karakteristike
Alati se mogu dijeliti na:
Alate za pozicioniranje i stezanje
-slue za baziranje i stezanje radnih predmeta
Alate za tehnoloke zahvate obrade
-slue za obradu predmeta
Alate za mjerenje i kontrolu
-omoguuju kontrolu tonosti obavljenih zahvata i operacija
56. Aktivnosti operativne pripreme proizvodnje. Koji je tehnoloki dokument
znaajan za operativnu pripremu proizvodnje?
Aktivnosti operativne pripreme su :
-planiranje, terminiranje i sastavljanje operativnih planova proizvodnje
-lansiranje operacija u proizvodnju i osiguranje materijala i ne standardnih alata
-uklanjanja smetnji u proizvodnji
-praenje i evidencija obavljenih zadataka iz plana proizvodnje
Tehnoloki dokument koji je znaajan za operativnu pripremu je radni nalog.
57.Radni nalog?
Pokree aktivnosti pripreme i proizvodnje
Ovisno o tipu proizvodnje razlikuju se radni nalozi za:
-pojedninanu proizvodnju
-serijsku proizvodnju
-kontinuiranu proizvodnju
-odravanje
Radni nalog je nositelj svih trokova za:
-jedan proizvod ili uslugu
-vie proizvoda ili usluga
-grupni proizvod
-probni proizvod
58.Koji su kriteriji znaajni za odabir najpovoljnijeg dobavljaa?
Znaajni kriteriji za odabir dobavljaa su:
-cijena
-rok isporuke
-odgoda plaanja
-doprema proizvoda
-lista reklamacija
-nain rjeavanja reklamacija
-rokovi isporuke
13

59.Opiite standardizaciju, unifikaciju i tipizaciju.

Standardizacija
-proces definiranja i uvoenja pravila za ureivanje nekog podruja
Tipizacija
-vid standardizacije koji se obavlja u konstruiranju smanjenjem raznolikosti radnih
predmeta
Unifikacija
-suavanje karakteristika proizvoda u smislu njegovih vanjskih i unutarnjih svojstva
60.Granini broj radnih predmeta- dijagram.

61.emu slue tokarsko srca? nacrtati.

Slue za prijenos okretnog momenta s glavnog vretena na radni predmet, kod
pozicioniranja pomou iljaka.

62. to sadravaju trokovi proizvodnje (cp=CM+CR+CK+CD)? O emu ovise

trokovi materijala?
CP - prodajna cijena
CM - trokovi materijala po jedinici mjere proizvoda
CR - trokovi rada po jedinici mjere proizvoda
14

CK trokovi kooperacije po jedinici mjere proizvoda

CD dodatni trokovi po jedinici mjere proizvoda
Trokovi materijala.CM=OM+PM+TM
OM-trokovi osnovnog materijala po jedinici mjere proizvoda
PM-trokovi pomonog materijala po jedinici mjere proizvoda
TM- trokovi potronog materijala po jedinici mjere proizvoda

15