zelene alge

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Pojavljivanje i nain ivota

Preteno autotrofni organizmi, ali sekundarno mogu biti i heterotrofi.
ive:
plankton ili bentos slatkih voda
u moru kao bentoski organizmi u litoralnoj zoni
na kori vlanog drvea, stijenama, vlanom tlu, simbionti u liajevima
obrataju vodeno bilje (epifiti) pa i ivotinje

Ishodite zelenih alga su prabiai, to se vidi i po

najprimitivnijim algama ove skupine, koje nisu otile dalje od
flagelatnih oblika (Volvocales) na koje moemo nadovezati ostale
skupine jednostavnijih oblika pa sve do onih s vrlo diferenciranom
steljom.
Kloroficeje su poznate od silura, a mogu se dovesti u vezu s
primitivnim mahovinama i papratima.
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Imaju 1 ili vie jezgara.

Plastidi kloroplasti (vrasti, okrugli, ploasti, vrpasti, zvjezdasti,
mreasti). esto posjeduju pirenoide.
Pigmenati: klorofil a i b, i karotini, ksantofili (lutein).
esta je i uljem povezana biljna boja hematokrom (vrsta crvenog
karotinoida), dosta est kod trajnih stanica (cistozigota).
Organske tvari mogu pospjeiti njihov
razvoj = voda izrazito zelena
Dobri su indikatori (vode optereene
organskim tvarima)
Kod odvedenijih zelenih alga moemo na stelji
razlikovati rizoide, kauloide i filoide.
Pokretni oblici imaju bieve jednake duine "Isocontae".
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Priuvne tvari su krob i kapljice ulja.

Primitivniji oblici imaju gole stanice dok je kod ostalih unutarnji sloj
membrane iz celuloze, a vanjski iz pektina (esto rasluzi).
Razmnoavaju se nespolno (vegetativno, sporama) i spolno. Vegetativan
tip razmnoavanja imaju jednostanine zelene alge (diobom stanica,
dijelovima kolonija, a viestanine fragmentacijom talusa).

Nespolno se razmnoavaju zoosporama. Produenog su oblika

(kruke) s apikano smjetenim bievima (2-4) koji su iste duine. Imaku
jednu jezgru, vrasti kloroplast, crvenu onu pjegu i kontraktilne vakuole.
Ipak neke se zelene alge razmnoavaju aplanosporama kod kojih
nedostaju bievi, crvena ona pjega i kontraktilna vakuola.

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Spolni nain razmnoavanja je gametogamija. Gamete se razvijaju

u jednostaninim gametangijima. Produkt kopulacije je diploida zigota
koja esto postaje trajna stanica ili cistozigota, a klije nakon faze
mirovanja.
Rod Trentepohlia posve je preao
na kopneni nain ivota. esto je
hematokromom obojen crveno. Otputa
itave sporangije koji se raznose vjetrom.
Na vlanom stanitu izlaze spore i kliju u
nove jedinke. To je prilagodba na kopneni
nain ivota. Flagelatni stadiji (zoospore i
gamete) imaju po 2 bia. Simbionti u
liajevima.
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Najvii stupanj spolnog razmnoavanja postignut je kod roda

Coleochateae, (oplodnja se odvija u samom oogoniju, podrauju
se okolne stanice = primitivna vrsta ploda - sporokarp ili zigotni
plod.

Kloroficeje u vegetativnom stadiju mogu biti:

redoviti haplonti (diploidna jedino zigota)

redoviti diplonti (haploidne jedino gamete)

po prvi put utvrena izmjena generacija (Ulva). S obzirom na

morfoloki izgled generacija razlikujemo izomorfnu (homolognu) i
heteromorfnu (antitetsku) izmjenu generacija.
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Oblici talusa

Kolonijalni

Jednostanini
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Heterotrihni

Odjel Chlolophyta objedinjuje:

1. razred PRASINOPHYCEAE
2. razred CHLOROPHYCEAE
3. razred CONJUGATOPHYCEAE
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Razred Chlorophyceae

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Pokretni jednostanini oblici

Prvenstveno su to autotrofni organizmi, ali ima i

heterotrofnih kao to je vrsta Polytoma uvella.
Rasprostranjene u planktonu slatkih voda. U moru nisu
prisutne. Ipak neke vrste kao Dunaliella salina ive u
solanama.

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Rod Chlamydomonas
Najvei dio stanice zauzima primitivni
oblik kloroplasta (vrasti) u kojem od
pigmenata prevladavaju klorofil a i b

Asimilacijom se stvara rezervna

tvar krob
Centar intenzivne proizvodnje kroba
nalazi se u pirenoidu (ovalna struktura
unutar
kloroplasta).
Pirenoid
ima
sposobnost vezivanja CO2 jer sadri
enzim RuBisCO, koji katalizira reakciju u
ciklusu fotosintetske redukcije ugljika. U
nedostatku nitrata i fosfata proizvode
se samo jednostavni, lako topljivi eeri.

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Pokretni jednostanini oblici

Rod Chlamydomonas
U jezgri se nalazi 17 kromosoma

Nastanjuju slatkovodna i morska

stanita (plankton), ali ive i na snijegu
Poznato je oko 600 opisanih vrsta
Nazivaju ga zlatnim rudnikom
informacija
Neke su vrste postale vani
eksperimentalni organizmi na
podruju molekularne biologije,
genetike, fiziologije bilja i
biotehnologije.
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Pokretni jednostanini oblici

Na prednjem su dijelu stanice dva bia za pokretanje, ali i za

prepoznavanje partnera.
Pomou one pjege ili stigme (fotoreceptorni pigment rodopsin
kojeg nalazimo i kod animalnih oblika) stanica odreuje svoje
kretanje prema (+) ili od (-) izvora svjetlosti (fototaksija).
Ca 2+
Ca 2+
Ca 2+

Prilikom fototaksije Chlamydomonas se kree

brzinom od oko 100 400 mikrometara u sekundi.
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

prvi poetci
seksualnosti
- izogamija
- anizogamija
- oogamija

Vegetativno diobom stanice

Pokretne nespolne stanice - zoospore
Generacijsko vrijeme 5 h
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Masovno uzgojen u laboratorijima, Chlamydomonas se koristi kao modelni

organizam da bi se znanstvenim istraivanjima odgovorilo na mnogobrojna
pitanja od fundamentalnog znaaja za podruje stanine i molekularne
biologije (pokretanje, svjetlo, prepoznatljivost i dr.)
Chlamydomonas
je
dobar
modelni
organizam iz razloga to ima kratko
generacijsko vrijeme, fakultativni je
autotrof, ali moe biti i heterotrof te se
moe razmnoavati i spolno i nespolno.
Do danas su sekvencionirani genomi mitohondrija, kloroplasta i jezgre.
Od 120 mega baza jezgrinog genoma utvreno je da Chlamydomonas
dijeli oko 7.000 gena s drugim organizmima, ivotinjskim i biljnim, to
ukazuje na injenicu da su u davnoj prolosti imali zajednikog pretka.
Vrsta Chlamydomonas reinhardtii jedna je od mnogobrojnih koje se
koriste u eksperimentalnim istraivanjima. Prva laboratorijski uzgojena
kultura pod nazivom c137 (mt+) dobivena kao izolat iz prirodnog
/divljeg/ tipa jo 1945. godine u USA (Massachusetts).
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Postoje mnogobrojni mutanti vrste C. reinhardtii koji se koriste u

istraivanjima varijabilnosti biolokih procesa: pokretljivost i
fototaksinost, bievi, fotosinteza, sinteza proteina, centrioli i bazalna
tijela, biogeneza kloroplasta, nasljeivanje, u podruju razvojne biologije
i ekologije.

Chlamydomonas se, uz prisustvo svjetla, moe uzgojiti u istoj kulturi na

jednostavnom mediju od anorganskih soli pri emu fotosintezom stvara
energiju za svoj rast i razvoj. Chlamydomonas takoer moe opstati i
bez prisustva svjetla ukoliko mu je dostupan acetat kao izvor ugljika.
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Mnogi znanstvenici posebno prouavaju mutacije

bieva roda Chlamydomonas, a koja je slina nekim mutacijama
bieva kod ljudi.

Chlamydomonas je uvelike pomogao razvoju medicine posebice u

rjeavanju Kartagenerovog sindroma (bievi i trepetljike
paralizirane), koji dovodi do neplodnosti (zbog nepokretljivosti
spermija ili ne pokretanja trepetljika u jajovodu) kao i
bronhitisa (zbog nepokretnih trepetljika u dinim putovima).

Neke vrste su crvene boje (hematokrom),

npr. C. nivalis; "crveni snijeg"
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Bievi su izboenja stanine membrane uzdu kojih se pruaju

pravilno organizirani mikrotubuli (mikroskopske cjevice).
Raspored cjevica je 9+2 tj. 9 je dvostrukih cjevica (dubleti)
kruno rasporeeno na periferiji, a u sreditu su dvije cjevice

Shema ciklusa dineinskog premoivanja i hidrolize ATPa:

A) dineinska ruica B-tubula povezana je s A-tubulom susjednog dubleta bez
prisustva ATPa
B) vezanje ATPa za dinein uzrokuje odvajanje i skraivanje ruice
C-D) cijepanje ATPa uzrokuje savijanje ruice pod kutom od oko 40o i ponovno
privrivanje B-tubula za sljedei mogui poloaj
E) vraanje dieninske ruice u prvobitan poloaj uzrokuje klizenje susjednog
dubleta
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Vrsta Haematococcus pluvialis ima u staninoj stjenci pektin koji

nabubri. Sadri hematokrom te nakon kie boji barice crveno.

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Pokretne kolonije

Rod Gonium
stvara ploaste kolonije (4-16
lanova), a bievi svih stanica
okrenuti su u istom smjeru.
Rod Pandorina
Cenobij udruuje 16 stanica u
kuglastu koloniju s bievima
okrenutim prema van.

Rod Eudorina
kuglaste kolonije (u sredini
uplje) s 32 lana
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

S obzirom na podjelu rada

Volvox ne moemo smatrati
kolonijom ve viestaninim
organizmom.

Stelju vrste Volvox globator

izgrauje 20.000 stanica koje zatvaraju
uplju kuglu tako da promjer stelje iznosi
oko 2 mm i vidljiva je prostim okom.
Stanice su meusobno spojene
plazmatskim spojnicama.

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Veina stanica obavlja fotosintezu i pokretanje, a samo dio

stanica koje su smjetene u stranjem dijelu stelje imaju funkciju
vegetativnog razmnoavanja. Stanice za razmnoavanje su vee i
nazivaju se gonidije ili partenogonidije. Spolni nain razmnoavanja je
oogamija. Spolni rasplodni organi nastaju od vegetativnih stanica.

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

red Chlorococcales

Nepokretni jednostanini
ili
kolonijalni oblici

Protokokalni tip stanine grae

Budui su nepokretne u vegetativnom stadiju razvoja ne
posjeduju bieve, kontraktilne vakuole kao ni onu pjegu
ive pojedinano ili u kolonijama razliitog oblika., preteno u
planktonu kopnenih voda, na kori vlanog drvea, kao
simbionti s gljivama u stelji liajeva, u plazmi protozoa ili
kao epifiti.
U vegetativnom stadiju su redoviti haplonti
Ne mogu se vegetativno razmnoavati (diobom stanice). Nespolno
se razmnoavaju aplanosporama (Chlorella i Scenedesmus) i
zoosporama (Pediastrum i Hydrodictyon).
Spolni nain razmnoavanja je izogamija. Gamete nastaju na isti
nain kao i spore samo u veem broju.
Nepovoljne uvijete ivota preivljavaju u obliku ciste (akinete).
Zigota nakon faze mirovanja klije uz redukcijsku diobu.
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Nepokretni jednostanini
ili
kolonijalni oblici

Chlorella

Vrsta

Pleurococcus

naegelii

(vulagris)
kopneni nain

prilagoena je na
ivota
Dolazi na vlanim stijenama ili vlanoj kori
drvea
Razvijen je samo bazalni dio stelje
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Pleurococcus naegelii

Nepokretne kolonije

Scenedesmus

Pediastrum
Hydrodictyon
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Predstavnici Chlorophyta mogu biti i nitaste, razgranate ili

nerazgranate.
Zbog poprenih dioba one rastu u duinu. Budui da se
stanice nekih mogu dijeliti u dva smjera javljaju se i oblici lisnatog i
cjevastog oblika.
Sve su primarno privrene za podlogu jednom dugakom
rizoidnom stanicom.

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Nitast nerazgranat oblik

Ulothrix

Zoospore i gamete nalaze se

na istoj steljci
Nema izmjene generacija

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Oedogonium

busenasto razgranat talus

Draparnaldia

Talus ovih alga je visoko

organiziran i nazivamo ga
heterotrihnim tipom talus
Stigeoclonium
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Listast oblik

Flabellia petiolata

Cjevast oblik

Ulva rigida

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Enteromorpha intestinalis

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

sifonalni tip stelje

Codium

Halimeda tuna

Acetabularia acetabulum
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Caulerpa taxifolia

Caulerpa racemosa
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Razred Conjugatophyceae alge jarmaice

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Jednostanini oblici protokokalnog ili ulotrihalnog tipa

Nemaju pokretnih stadija - Acontae
U vegetativnom stadiju redoviti haplonti
Nazivaju ih jarmaicama, zato to u fazi spolnog razmnoavanja
(konjugacija) stvaraju mostie (jaram)

Nespolno se razmnoavaju:
a) azigosporama i aplanosporama
b) vegetativno - diobom stanica
Stanina stjenka im je iz celuloze i pektina (esto se rasluzi)
Kloroplasti su veliki (megaplasti), smjeteni u sredinjem dijelu
stanice, mogu biti spiralni, ploasti ili zvjezdasti, i proteu
se duinom stanice.

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Spirogyra sp.
+
kopulacijski
mosti

jezgra
spiralni
kloroplast

gameta

zigota

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Red Zygnemales
nitaste
stanice obavijene glatkim staninim stjenkama bez struktura
nikada nisu razgranate ni privrene za podlogu
u stanicama se nalazi jedna hlaploidna jezgra i 1 ili vie
kloroplasta (megaplasti)
razmnoavaju se vegetativno (poprenom diobom stanica) i
spolno (konjugacija)

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Spirogyra

Zygnema

Mougeotia
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Red Desmidiales
jednostanine alge - najee dolaze pojedinano
stanice se sastoje iz dvije posve simetrine polovice
suenje istmus
membrane su izgraene iz celuloze i pektina i vrlo su lijepo strukturirane
(kvrice, bodljice, nabori) tako da ih se smatra najljepim algama uope
(krasnice)
razmnoavaju se vegetativno, poprenom diobom stanica. Stanice keri
dobivaju jednu polovicu matine stanice, a drugu same regeneriraju
nespolno razmnoavanje sporama kod ove skupine ne postoji
spolni nain razmnoavanja je konjugacija, a zigota nastaje u kopulacionom
mostiu
najee stanite su cretovi

Cosamrium
BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Closterium
PIRENOID

ISTMUS

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Staurastrum

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Micrasterias

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj

Desmidium

BOTANIKA MB 05 Anelka Plenkovi-Moraj