Yogi Ramacharaka

DISANJE I ZDRAVLJE
Indijske vjebe disanja

SADRAJ
I. Selam
II. Disanje je ivot

7
11

III. Egzoterijska teorija disanja

16

IV. Ezoterijska teorija disanja

24

V. ivani sustav
VI. Disanje na nos - Disanje na usta
VII. etiri naina disanja
VIII. K a k o stei yoga p o t p u n o disanje
IX.

Fizioloki uinak p o t p u n o g disanja

X. Vjebe iz tradicije yoge

XI. S e d a m yoga vjebi
XII. S e d a m m a n j i h yoga vjebi

30
35
42
51
56
63
69
77

XIII. Vibracije i yoga ritmiko disanje

82

XIV.

F e n o m e n yoga psihikog disanja

88

XV.

D r u g i fenomen yoga psihikog

disanja

XVI. Yoga d u h o v n o disanje

98
112

Poglavlje I

SELAM

o v j e k Z a p a d a j o j e uvijek s k l o n o i t o v a t i
zbunjenost u o d n o s u na Yogu, njezinu filozofiju i
praksu. Putnici koji su putovali u Indiju napisali su i
prenosili raznorazne prie o fakirima, p r o s j a c i m a ,
nadrilijenicima i opsjenarima na koje su nailazili uz
velike indijske prometnice i gradske ulice, one koji su
sebi bestidno nadjenuli naziv v o g i n i " . Stoga ne udi
da je ovjek Z a p a d a o tipinom yoginu razmiljao kao
0 ispijenom, tjelesno istroenom, fanatinom, prljavom
1 n e u k o m H i n d u s u koji sjedi u o d r e e n o m poloaju
sve d o k njegovo tijelo ne postane ukrueno; ili dri
ruku u zraku sve d o k ona p o t p u n o ne atrofira i osui
7

se nakon d u g o g niza godina; ili vrsto povee svoju

koje ue kako kontrolirati tijelo pa do o n i h koje

stisnutu aku sve d o k nokti ne probiju kou dlana i

pouavaju kako dosei najvii d u h o v n i razvitak. U

urastu d u b o k o u meso. D a , ti ljudi doista postoje ali

o v o m e naem radu n e e m o ulaziti u vie kategorije

n j i h o v e tvrdnje da su o n i y o g i n i b e s m i s l e n e su i

nae teme, o s i m kada z n a n o s t d i s a n j a " dodiruje isto.

nevrijedne u o d n o s u na pravog yogina. M o e m o to

Z n a n o s t d i s a n j a " dodiruje yogu u m n o g o b r o j n i m

usporediti s p r i m j e r o m kada bi bera kukuruza sebi

tokama. Premda je u g l a v n o m povezana s razvojem i

nadjenuo titulu d o k t o r a " ili kada bi se ulini prodava

k o n t r o l o m fizikoga, takoer ima i psihiku osnovu

predstavljao kao rektor Harvardskog sveuilita.

te ulazi u podruje d u h o v n o g a razvitka.

Od davnih su vremena u Indiji i drugim zemljama

U Indiji se nalazi p u n o kola yoge u kojima su

Istoka postojali ljudi koji su sve svoje vrijeme i svu

bili ali jo uvijek i jesu veliki i vodei u m o v i te velike

svoju p a n j u posvetili razvoju ovjeka - fiziki,

zemlje. Filozofija yoge pravilo je ivota m n o g i h ljudi.

m e n t a l n o i d u h o v n o . Iskustva m n o g i h generacija

M e u t i m , sutinska i proiena yoga uenja pruaju

ozbiljnih i marljivih traitelja stoljeima su uitelji

se s a m o nekolicini d o k se mnotvo zadovoljava

prenosili na svoje uenike. I tako je, m a l o po m a l o ,

m r v i c a m a koje padaju sa stola obrazovanih i uenih.

izgraena i uobliena konana i cjelovita znanost yoge.

Ovaj je obiaj u p o t p u n o j suprotnosti sa z a p a d n i m

Naposlijetku je tim istraivanjima i uenjima nadjenut

svijetom. No ideje Z a p a d a djelovale su i djeluju na

naziv ,,yoga" od sanskrtske rijei yug to znai sjediniti

Istok pa se sada uenja koja su se neko davala s a m o

se, zdruiti se. Iz istog izvora dolazi engleska rije yoke

nekolicini nesmetano pruaju svima koji su ih spremni

( u j a r m i t i ) z n a e n j e koje j e v r l o s l i n o . N j e z i n u

primiti. Istok i Z a p a d sve se vie pribliuju a korist od

upotrebu u povezanosti s tim uenjem teko je ustvrditi

bliskoga dodira i m e u s o b n o g utjecaja trebala bi biti

i i s p i t a t i p o d r i j e t l o jer r a z n i a u t o r i d a j u r a z n a

obostrana.

tumaenja. Ali najvjerojatnije tumaenje je o n o koje

kazuje da je yoga hinduska rije znaenje koje prenosi
fraza dovesti u sklad" ili zdruiti s e " budui da yogin
nedvojbeno dolazi u sklad tijekom svojega rada pri
kojem voljom kontrolira tijelo i u m .
Yoga je podijeljena u nekoliko kategorija, od onih

Indijski su yogini oduvijek pridavali veliku

pozornost znanosti disanja" iz razloga koji e itatelju
ove knjige postati oit i jasan. M n o g i su z a p a d n i pisci
d o d i r n u l i ovu fazu uenja. Vjerujem kako u u o v o m e
radu z a p a d n o m itatelju, u saetom obliju i
jednostavnim jezikom, predoiti bazina naela yogi
9

znanosti disanja skupa s m n o g i m vanim yoga

vjebama disanja kao i s n a i n o m izvoenja tih vjebi.
Predoena je z a p a d n a m i s a o jednako kao i istona.
P o k a z a n o je kako su one m e u s o b n o bliske i kako
jedna p r o i m a drugu. U tekstu koristimo uobiajene
izraze, izbjegavajui sanskrtske termine, kako se time
ne bi skrenula p o z o r n o s t sa s a m o g a teksta i kako se
Poglavlje II

itatelj ne bi zbunio.
Prvi je d i o knjige posveen fizikoj fazi znanosti
disanja. P o t o m se razmatraju psihike i m e n t a l n e
karakteristike te se na koncu govori o duhovnoj strani.

DISANJE JE IVOT

Pokuali s m o na relativno m a l o m broju stranica iznijeti

to je mogue vie doktrine yoge. Pri tome smo koristili
rijei i izraze koje svatko m o e razumijeti. M e u t i m ,
strahujemo da bi ta jednostavnost mogla biti u z r o k o m
nepridavanja pozornosti s a m o m e tekstu; jer itatelj vrlo
lako moe prei preko iznimno vanih stvari i previdjeti
o n o bitno b u d e li traio skriveno, mistino i
nedokuivo. M e u t i m , um ovjeka Z a p a d a vrlo je
praktian i m i s l i m da bi u b r z o m o g a o p r e p o z n a t i
praktinost ovoga rada.
Pozdravljam itatelja najsrdanijim i najdubljim
p o z d r a v o m selam uvodei ga u prvu lekciju y o g a
znanosti disanja.

ivot je u p o t p u n o s t i o v i s a n o i n u d i s a n j a .
D i s a n j e je ivot."
P r e m d a se razlikuju u p o j e d i n o s t i m a teorije i
terminologije, i Istok i Z a p a d slau se u b a z i n i m
naelima.
Disati znai ivjeti. Bez disanja nema ivota. N i s u
s a m o vie ivotinjske vrste ovisne o disanju na kojemu
poiva zdravlje i ivot. I nii oblici animalnoga ivota
takoer m o r a j u disati da bi ivjeli. a k je i ivot
vegetacije i njena kontinuirana egzistencija ovisan o
zraku.

10

11

Nakon roenja novoroene udahne dugim,

d u b o k i m d a h o m . Zadri ga na trenutak kako bi iz
njega poluilo ivot davajue karakteristike a p o t o m
i z d a h n e d u g i m i p o m a l o a l o s n i h d a h o m . I gle!
Z a p o e o je ivot na zemlji.

u vezi s disanjem. Poput niih ivotinja i djece on die

p r i r o d n o i ispravno budui da je priroda odredila da
t a k o ini. Ali civilizacija i m o d e r n i n a i n ivota
promijenili su tu prirodnu naviku kao i m n o g o toga
drugoga s time povezanog. M o d e r n i je ovjek stekao i

Star ovjek klonulo izdahne po posljednji put.

Prestao je disati i njegov je ivot okonan.

prisvojio neispravne metode i poloaje pri h o d a n j u ,

stajanju i sjedenju koje su ga liile roenjem steenoga

O d prvog slabanog u d a h a novoroeneta p a d o

prirodnog i ispravnog disanja. Platio je i plaa visoku

posljednjega hropca umirueg ovjeka prostire se vrlo

cijenu m o d e r n o m nainu ivljenja. Pripadnici divljih

d u g a pria neprekidna disanja. ivot je jedan niz

i primitivnih plemena i dan danas diu p r i r o d n o sve

do trenutka dok ne p r e u z m u , bolje reeno d o k se ne

udisaja i izdisaja.
Disanje se moe smatrati j e d n o m od najvanijih

zaraze, navikama civiliziranog ovjeka.

funkcija tijela jer sve ostale funkcije ovise o njemu.

U p o s t o c i m a izraen broj ljudi koji diu pravilno

ovjek m o e preivjeti o d r e e n o vrijeme ne unosei

doista je malen. Posljedica toga vidljiva je u s l a b o m i

hranu u tijelo. Neto krae e ivjeti bez vode ali bez

nedovoljnom razvijenom p r s n o m e kou, uskim

d i s a n j a njegov e ivot okonati ve nakon s a m o

r a m e n i m a k a o i u sve veoj uestalosti o b o l j e n j a

nekoliko minuta.

respiratornih organa. Neke od tih bolesti doista su

Nije s a m o ivot ovjeka ovisan o disanju. Njegova

vitalnost i zdravlje u velikoj mjeri ovise o ispravnoj
navici disanja. Pametno kontroliranje nae disajne
snage produljit e

nae zemaljske dane dajui n a m

poveanu vitalnost i veliku snagu otpornosti. Nasuprot

t o m u , neinteligentno i nepaljivo disanje imat e za
posljedicu krai ivot, smanjenje nae vitalnosti

p o d l o n o s t bolestima.
U svom n o r m a l n o m , uobiajenom stanju ivota
ovjeku nisu potrebne bilo kakve upute ili instrukcije
12

fatalne. Istaknuti strunjaci ustvrdili su da bi jedna

generacija ljudi s pravilnim disanjem obnovila ljudski
rod te da bi se bolesti jako prorijedile. Neki ak tvrde
da bi se u t o m sluaju na bolesti gledalo kao na veliku
zanimljivost. No bez obzira p r o m a t r a m o li sa stajalita
Istoka ili Zapada, povezanost izmeu pravilnog disanja
i zdravlja uoena je i potvrena, ali i protumaena.
Zapadna uenja jasno dokazuju da tjelesno zdravlje
ovisi o pravilnom disanju. Uitelji disanja ne s a m o da
priznaju da su njihova z a p a d n a braa u pravu nego
13

takoer kazuju da o s i m tjelesne dobrobiti i zdravlja

bilo koji dio tijela ili bilo koji organ. On zna da zapadni

k a o p o s l j e d i c e ispravne navike d i s a n j a d o l a z i d o

z n a n s t v e n i c i p o z n a j u fizioloki u i n a k i s p r a v n o g

poveanja

sree,

disanja, ali takoer zna da zrak o s i m kisika, vodika i

samokontrole, jasnijeg prosuivanja, morala pa ak i

duika sadri jo neto vie, a to neto je savrenije od

d u h o v n o g rasta. N o , p o t r e b n o je nauiti i shvatiti

d o v o e n j a kisika u krv. Poznaje p r a n u " o e m u

z n a n o s t disanja".

zapadnjaci nisu upoznati. U potpunosti je svjestan

ovjekove

mentalne

snage,

itave kole istone filozofije utemeljene su na

toj z n a n o s t i . K a d a to znanje j e d n o m prigrle ljudi
Z a p a d a i kada ga ponu praktino koristiti, o n o e
meu njima uiniti u d a " . Teorija Istoka povezana
sa praktinou Z a p a d a donijet e vrijedne plodove.
U ovoj knjizi obradit emo yoga znanost d i s a n j a "
koja ukljuuje ne s a m o ono to je p o z n a t o z a p a d n o j
fiziologiji i medicini nego e p o d j e d n a k o razmotriti
o k u l t n u stranu subjekta. Nee se ukazivati iskljuivo
na n a i n postizanja tjelesnog zdravlja slijeenjem
pravca kojim su zapadni znanstvenici oznaili d u b o k o
disanje", ve emo takoer prodrijeti u manje poznate
razvojne stupnjeve tematike pokazavi na koji nain
indijski yogin kontrolira svoje tijelo, kako poveava
svoj mentalni kapacitet i kako razvija d u h o v n u stranu

prirode i naina postupanja kao i upravljanja s tim

velikim p o e l o m energije; u cijelosti poznaje njeno
djelovanje na ljudsko tijelo i u m . Z n a da se s p o m o u
r i t m i k o g d i s a n j a ovjek m o e dovesti u s k l a d n u
vibraciju s p r i r o d o m i p o t a k n u t i razvijanje svojih
pritajenih snaga i moi. Zna da p o m o u kontroliranog
disanja moe izlijeiti bolest u sebi i drugima i takoer
na praktian nain odagnati strah, brigu, tjeskobu i
nie emocije.
Svrha ovoga rada je pouiti o svemu tome. U
nekoliko narednih poglavlja predoit e m o jezgrovito
tumaenje i upute koje su se mogle proiriti na jako
p u n o stranica i knjiga. N a d a m se da emo probuditi
znatielju itatelja i potaknuti ga da razmotri vrijednost
yoga znanosti disanja".

svoje p r i r o d e koritenjem m e t o d a ili bolje reeno

znanosti disanja".
Praktine vjebe kojima yogin postie kontrolu
nad svojim tijelom, o m o g u u j u mu poslati bilo kojem
organu ili dijelu svojega tijela poveani tijek vitalne
snage
14

ili p r a n e " . Na taj nain on jaa i okrepljuje

15

veliku istinu.
Prije nego li p o n e m o s prouavanjem z a p a d n e
ideje m o d a je najbolje predoiti kratki opis organa
za disanje i itavog respiratornog sustava.
O r g a n i disanja sastoje se od plua i p r o l a z a " koji
zrak dovode do njih. Dva pluna krila nalaze se u
torakalnoj upljini, svako s jedne strane sredinjeg

Poglavlje III

pravca tijela; razdvojena su srcem, velikom k r v o m

p u m p o m i veim zranim cijevima". Svako se p l u n o
krilo s l o b o d n o i nesmetano prua u svim pravcima
o s i m u hilusu koji se sastoji od bronhija, arterija i

EGZOTERIJSKA TEORIJA
DISANJA

vena koje plua povezuju s d u n i k o m i srcem. Plua

su s p o n g i o z n a i p o r o z n a , a p l u n o je tkivo v r l o
elastino. Prekrivena su finom, delikatnom ali vrstom
p l u n o m m a r a m o m p o z n a t o m kao pleura jedan list
koje blisko prianja uz plua a drugi uz unutranjost
stijenke prsne upljine. Pleura izluuje tekuinu koja
o m o g u u j e unutranjim stijenkama lagano m e u s o b n o

U o v o m poglavlju ukratko emo predoiti teorije

zapadnog znanstvenog

svijeta

glede

funkcije

respiratornih organa i uloge koju ima u ljudskom

sustavu. U sljedeim emo poglavljima prikazati druge
teorije i utvrene injenice istonih kola filozofije i
njihovih istraivanja. Istok prihvaa teorije i injenice
z a p a d n o g svijeta jer su mu o n e ve o d a v n o poznate.
Uz to nadodaje m n o g o toga to na Z a p a d u

za sada

jo nije prihvaeno ali to e zapadni znanstvenici ipak

otkriti, nazvati novim i m e n o m i predoiti svijetu kao
16

klizanje tijekom s a m o g a ina disanja.

Zrani se prolazi sastoje od unutranjosti nosa,
drijela, grla, dunika ili traheje i broha. K a d a d i e m o
uvlaimo zrak kroz nos u kojemu se zagrijava u d o d i r u
sa s l u z n i c o m koja je proeta krvnim ilama i b o g a t o
opskrbljena krvlju. N a k o n prolaska kroz drijelo i grlo
zrak prolazi kroz d u n i k ili traheju koji se na koncu
dijeli u m a n j e cijevi koje n a z i v a m o b r o n h i j i m a .
B r o n h i j i se p o n o v n o dijele i zavravaju m a l e n i m

zranim mjehuriima (plune alveole) broj kojih je

doista velik. K a d a bi se o p n a plunih alveola izravnala,
prekrila bi povrinu od etrnaest tisua stopa.
Zrak

se

plua

uvlai

aktivnou

K a d a se pretklijetka i s p u n i krvlju, kontrahira se i

o d v o d i tijek krvi u desnu sranu klijetku (ventrikul)
koji s v o j o m k o n t r a k c i j o m potiskuje krv u plua u

oita

(dijafragme), velikog i jakog miia koji dijeli prsnu

(torakalnu) upljinu od trbune (abdominalne).
Aktivnosti dijafragme gotovo su automatske, jednako
k a o i srca, p r e m d a se oit m o e transformirati u mii
koji je u izvjesnoj mjeri p o d utjecajem n a p o r a volje.
T i j e k o m svoje ekspanzije oit p o d i e g r u d n i ko i
proiruje plua pa zrak ulazi u, na taj nain, stvoreni
vakum. Relaksacijom grudnoga koa plua se skupljaju
i zrak iz njih izlazi.

k o j i m a se ona m i l i j u n i m a krvnih ilica d o v o d i do

p l u n i h alveola o kojima s m o govorili.
D a k l e , neista krv r a s p r o s t r a n j e n a je i z m e u
milijuna sitnih plunih alveola. U d i s a j e m se uvlai
zrak i kisik iz njega dolazi u dodir s oneienom krvi
k r o z tanke stijenke krvih kapilara zidovi kojih su
d o v o l j n o vrsti da z a d r e krv i d o v o l j n o t a n k i i
p r o p u s n i da dopuste prolazak kisika. K a d a kisik d o e
u dodir s krvlju d o g a a se neka vrsta sagorijevanja;
krv vee kisik i oslobaa ugljini dioksid stvoren iz

Prije nego li r a z m o t r i m o to se d o g a a sa z r a k o m

o t p a d n i h p r o d u k a t a i otrovnih supstancija koje je krv

u pluima, p r o u i m o na trenutak cirkulaciju krvi. K a o

sakupila u svim dijelovima tjelesnoga sustava. Tako

to znate, srani mii pokree krv u arterijama a p o t o m

obogaena i proiena kisikom krv se dovodi do srca.

i u kapilarama. Na taj nain krv dolazi do svakog dijela

P o n o v n o je bogata, crvena i svijetla, zasiena ivot

tijela kojega vitalizira, hrani i jaa. Tada se m r e o m

davajuim kvalitetama i o s o b i n a m a . Ulazi u lijevu

kapilara o d v o d i u vene, n j i m a do srca a z a t i m opet

sranu pretklijetku (atrij) a iz nje u lijevu klijetku

dospijeva u plua.

(ventrikul),

Krv koja poinje svoje arterijsko putovanje svijetlo

je crvene boje, obogaena ivot davajuom kvalitetom
i o s o b i n a m a . Krv koja se vraa natrag u srce t a m n a je,
s i r o m a n a i ispunjena o t p a d n i m tvarima tjelesnoga
s u s t a v a . P o i n j e k a o svjea i o k r e p l j u j u a s t r u j a
planinskih brzaka. Vraa se k a o voda otpadnih kanala.
Neista krv ulazi u desnu sranu pretklijetku (atrij).
18

odakle p o n o v n o arterijskim spletom

krvnih ila odlazi donijeti ivot svim dijelovima tijela.

Utvreno je da u j e d n o m e d a n u tijelom, dakle tijekom
dvadeset i etiri sata, o k o 16 000 litara krvi p r o e kroz
krvne kapilare gdje se krv izlae kisiku i u d a h n u t o m
z r a k u . Z a m i s l i v i se s a m o i na t r e n u t a k n a d t i m
siunim detaljem ne m o e m o se ne zauditi i zadiviti
nad beskrajnom briljivou i inteligencijom Prirode.
19

Sve d o k dovoljna koliina svjeega zraka ne ude u

K a d a je krv na ispravan nain izloena zraku u

plua, neisti tijek venozne krvi ne moe biti proien.

p l u i m a , ne s a m o da se rjeava nakupljene neistoe i

Posljedica toga nije s a m o liavanje tijela hranjivih

n a k u p l j e n a tetnog ugljinog d i o k s i d a ve takoer

sastojaka nego se takoer i o t p a d n i produkti, do ijeg

u z i m a i apsorbira o d r e e n u koliinu kisika kojega

bi o s l o b a a n j a t r e b a l o d o i , p o n o v n o v r a a j u u

d o n o s i svim d i j e l o v i m a tijela u k o j i m a je

cirkulaciju, trujui tjelesni sustav. Neist zrak djeluje

n e o p h o d a n da bi priroda mogla na ispravan nain

na jednaki nain s a m o u neto m a n j e m opsegu. Takoer

izvriti svoj proces. K a d a kisik d o d e u dodir s krvlju,

se m o e primijetiti da, ukoliko osoba ne udie dovoljnu

sjedinjuje se s h e m o g l o b i n o m i odlazi do svake stanice

koliinu zraka, rad krvi" nije ispravan to rezultira

tkiva, miia i organa koje osvjeuje i jaa. Istroene i

n e d o v o l j n o m i s h r a n o m tijela i stvaranjem bolesti;

stare stanice nadomjetavaju se novim materijalima koje

o r g a n i z a m poinje patiti od jednog stanja koje b i s m o

Priroda zamjenjuje prema svojoj potrebi. Arterijska krv

m o g l i nazvati nesavreno zdravlje. Krv o s o b e koja

ispravno izloena zraku, sadri o k o 2 5 % s l o b o d n o g

neispravno die je plavkaste, tamne boje. Nedostaje joj

kisika.

p u n o a c r v e n e , iste a r t e r i j s k e krvi. C e s t o j e t o
oitovano u izgledu osobe. Naglaena je blijedoa i
slabija cirkulacija krvi. Ispravno disanje p o s p j e u j e
cirkulaciju i rezultira istim i sjajnim izgledom. a k i
samo malo razmiljanja pokazat e n a m vitalnu vanost
i s p r a v n o g disanja. U k o l i k o krv nije u p o t p u n o s t i
proiena regenerativnim p r o c e s o m u p l u i m a , ulazi
u arterijski krvotok u l o e m , n e p r i r o d n o m stanju,
nedovoljno ista i n e p o t p u n o oiena od neistoa
koje je preuzela na s v o m povratku u srce i plua.
U k o l i k o ove o t p a d n e supstancije organizma p o n o v n o
u u u tjelesni sustav, zasigurno e se oitovati u nekoj
od bolesti tijela, ili u formi bolesti krvi illi u bolesti
koja nastaje kao posljedica nepravilnoga rada
n e p o t p u n o ishranjenog o r g a n a ili tkiva.
20

on

Vitalizacija kisikom ne o d n o s i se s a m o na tjelesna

tkiva i organe. I probava, takoer, ovisi o o d r e e n o m
zasienju hrane kisikom to se dogaa jedino kada kisik
iz krvi

dolazi u dodir s h r a n o m stvarajui odreeni

oblik izgaranja. Stoga je n u n o odgovarajuu koliinu

kisika unijeti u plua. Sve to govori u prilog injenici
da se slaba plua i slaba probava esto javljaju skupa.
D a b i s m o shvatili c j e l o v i t u v a n o s t ove t v r d n j e
m o r a m o imati na u m u injenicu da itavo tijelo u z i m a
hranjive sastojke iz apsorbirane hrane te da poremeena
ili n e d o s t a t n a apsorpcija hranjivih sastojaka uvijek
znai nedovoljno ili n e p o t p u n o nahranjeno tijelo. a k
i sama plua ovise o i s t o m izvoru ishrane; p r e m d a je
apsorpcija putem nesavrena disanja nepotpuna a plua
21

zauzvrat oslabljena, ona v r e m e n o m jo vie slabe i u

zasiene krvi kisikom ili reeno drukije, razmjerno

n e m o g u n o s t i su izvravati svoj rad na zadovoljavajui

m a n j k u kisika ili suboksidaciji. U svom u o b i a j e n o m

nain. Posljedica toga je daljnje slabljenje tijela. Svaki

stanju ivotinje diu p r i r o d n o a jednaki je sluaj i s

k o m a d i , djeli hrane i p i a m o r a doi u d o d i r s

primitivnim ovjekom. Meutim, neprirodan i

kisikom prije nego li prijee u probavni trakt u kojem

n e n o r m a l a n nain ivota koji je m o d e r n o m ovjeku

se apsorbiraju potrebni hranjivi sastojci i prije nego li

n a m e t n u l a m o d e r n a civilizacija, sjena koja se nadvila

se o d g o v a r a j u i tjelesni p r o d u k t i tjelesnog sustava

n a d nae m o d e r n o civilizirano drutvo, liila nas je i

r e d u c i r a j u na o d g o v a r a j u i o b l i k i e l i m i n i r a j u iz

uskratila n a m p r i r o d n u naviku disanja. Ljudski rod

o r g a n i z m a . N e d o v o l j n a koliina ili m a n j a k kisika

trpi posljedice toga neprirodnog stanja i pati. ovjekov

oznaava nedostatnu ishranu, n e p o t p u n o eliminiranje

jedini fiziki spas je povratak p r i r o d i " !

tetnih sastojaka i slabije zdrastveno stanje. I doista disanje je ivot".

Izgaranje koje nastaje uslijed p r o m j e n e u
n e i s k o r i t e n e o t p a d n e p r o d u k t e stvara t o p l i n u i
izjednauje temperaturu tijela. Ljudi s dobrim disanjem
nisu skloni p r e h l a d a m a i o p e n i t o imaju obilje tople
krvi koja im o m o g u u j e otpornost prema p r o m j e n a m a
vanjske temperature.
Povrh svega to je reeno, vano je n a p o m e n u t i
da vaan d o d a t a k s a m o m e inu disanja daje vjebanje
u n u t a r n j i h o r g a n a i miia, o s o b i n u koju z a p a d n i
autori koji piu o ovoj temi o b i n o previaju, ali koju
yogini u cijelosti prihvaaju i uvaavaju.
N e p o t p u n o ili plitko disanje tek s a m o s dijelom
aktiviranih p l u n i h alveola, znai da je velik d i o
plunih kapaciteta neiskoriten. U tom sluaju itav
tjelesni s u s t a v p a t i s u k l a d n o koliini n e d o v o l j n o
22

23

Stoljeima je o n o inilo d i o uenja istonih yogina.

Da b i s m o izbjegli n e s p o r a z u m e i krivo shvaene
p o j m o v e nastale zbog razliitih teorija povezanih s
o v i m v e l i k i m n a e l o m koje s e o b i n o p r i d r u u j e
j e d n o m od razliitih naziva, u o v o m e m o radu o t o m
naelu govoriti kao o p r a n i " . Rije prana na sanskrtu
Poglavlje IV

znai apsolutna energija". M n o g i autoriteti s podruja

okultizma kazuju da je naelo koje hindusi nazivaju
prana univerzalni princip energije ili sile te da je sva
energija ili sila izvedena iz toga principa poseban oblik
oitovanja toga principa. U o v o m e nas tivu te teorije

EZOTERIJSKA TEORIJA
DISANJA

nee z a o k u p i t i u tolikoj mjeri da p o s t a n u glavni

predmet razmatranja. Zato emo se ograniiti na
razumijevanje prane kao energetskog principa koji se
manifestira u svim ivim biima i koji ih ini razliitim
od neivih stvari. Pranu m o e m o shvatiti kao aktivno
naelo ivota, kao vitalnu snagu. Nalazi se u svim
ivotnim formama, od amebe do ovjeka, od

Z n a n o s t disanja, kao i m n o g a druga uenja imaju

najelementarnijeg oblika vegetativnoga ivota pa do

svoju ezoterijsku ili unutarnju fazu jednako kao i svoju

najviih

formi

animalnoga

ivota.

Prana

je

e g z o t e r i j s k u ili v a n j s k u .

O k u l t i s t i su, u s v i m

sveproimajua. Nalazi se u svemu o n o m e to sadri

razdobljima i svim zemljama, uvijek pouavali, obino

ivot. Prema uenjima okultne filozofije ivot se nalazi

u tajnosti i to znanje predavali nekolicini uenika, da

u svim stvarima, u svakome atomu. Prividna

se u zraku nalazi supstancija ili naelo iz koje proizlazi

bezivotnost nekih stvari predstavlja s a m o nii stupanj

sva aktivna vitalnost i ivot. Tu su silu nazivali r a z n i m

oitovanja pa se sukladno okultistikom uenju m o e

i m e n i m a i pridavali joj razne nazive. Razlike su se

zakljuiti da se prana nalazi svugdje i u svemu. Prana

odnosile jedino u detaljima ove teorije ali glavno naelo

se ne smije p o m i j e a t i i poistovjetiti s E g o m , t i m

pronalazilo se u svim okultnim uenjima i filozofijama.

24

25

djeliem B o a n s k o g D u h a u svakoj dui o k o koje se

s k i s i k o m a ipak nije kisik. Hebrejski pisac knjige

ovija materija i energija. Prana je samo energetska forma

Postanka poznavao je razliku izmeu atmosferskoga

koju koristi Ego u svojem materijalnom oitovanju.

zraka i misterioznog m o n o g principa u njemu

K a d a Ego napusti tijelo prana vie nije p o d n j e g o v o m

sadranoga. On govori o neshemet ruach chayim to u

k o n t r o l o m . S o b z i r o m da prana odgovara a t o m i m a ili

prijevodu znai disanje d u h a ivota". Na hebrejskom

grupama

nakon

neshemet znai obian dah atmosferskoga ivota; chayin

dezintegracije i raspadanja na svoje izvorne elemente

oznaava ivot ili ivote d o k rije ruach znai d u h

svaki a t o m o d n o s i d o v o l j n u k o l i i n u p r a n e te je

ivota" to okultisti poistovjeuju s istim n a e l o m o

s p o s o b a n stvarati nove k o m b i n a c i j e . Neiskoritena

kojemu sada g o v o r i m o - s p r a n o m .

atoma

koji

formiraju

tijelo,

prana vraa se velikom, neiskoritenom spremitu iz

kojega je proizala. Pod utjecajem kontrole Ega postoji
kohezija i atomi su m e u s o b n o skupa djelovanjem volje
Ega.

Prana se nalazi u atmosferskome zraku i prodire

t a m o gdje zrak ne m o e . Kisik iz zraka i m a vanu
u l o g u u o d r a v a n j u a n i m a l n o g a ivota. U g l j i n i
dioksid i m a slinu ulogu u biljnome svijetu d o k prana

Prana je naziv k o j i m o z n a a v a m o univerzalni

princip ili naelo koji je sutina svega kretanja, sila ili
energija koja se m o e oitovati u gravitaciji,
elektricitetu, kretanju planeta ili u svim ivim oblicima,
od najviih do najniih. M o e se nazvati d u o m sile i
energije u svim njezinim f o r m a m a ; taj princip koji
djeluje na odreeni nain uzrokuje tu formu aktivnosti
koja prati ivot.

ima vlastitu p o s e b n u svrhu u oitovanju ivota

odvojenu od fiziolokoga djelovanja.
Stalno u d i e m o zrak ispunjen p r a n o m i stalno
i z d v a j a m o p r a n u i z zraka p r i l a g o u j u i j e n a i m
p o t r e b a m a i koritenju. U atmosferskome zraku prana
se pronalazi u svome n a j s l o b o d n i j e m stanju. K a d a je
zrak svje i ist, p r a n e i m a u i z o b i l j u te je lake
u z i m a m o iz takovog zraka nego iz bilo kojeg d r u g o g

Univerzalni se princip nalazi u svim f o r m a m a

izvora. Uobiajenim disanjem apsorbiramo i izdvajamo

materije a ipak nije materija. Nalazi se u zraku ali nije

n o r m a l n u k o l i i n u p r a n e ali k o n t r o l i r a n i m i

zrak niti je to jedna od njegovih kemijskih komponenti.

reguliranim disanjem (openito p o z n a t i m kao yoga

Biljni i ivotinjski svijet udiu ga skupa sa zrakom.

K a d a prane ne bi bilo u zraku, ivotinje i biljke bi
umrle usprkos disanju. U tjelesni se sustav unosi skupa
26

disanje) u m o g u n o s t i s m o uzeti veu koliinu prane

koja se p o t o m pohranjuje u m o z g u i ivanim centrima
i koristi p r e m a potrebi. Pranu m o e m o pohraniti na
27

j e d n a k i n a i n k a o to u a k u m u l a t o r ili b a t e r i j u
s p r e m a m o elektrinu energiju. Mnogobrojne m o i koje
se pripisuju n a p r e d n i m okultistima u velikoj mjeri
nastaju zahvaljujui n j i h o v o m poznavanju te injenice

M e u t i m , prepoznavaju da zrak na o d r e e n i m
mjestima sadri veu koliinu neega". Lijenici stoga
esto savjetuju svojim pacijentima da o d u na ta mjesta
ne bi li povratili n a r u e n o zdravlje.

i njihovom inteligentnom koritenju pohranjene

Kisik iz zraka u p l u i m a preuzima krv i dalje se

energije. Yogin zna da o d r e e n i m n a i n o m disanja

prenosi cirkulatornim sustavom. Pranu iz zraka u z i m a

stvara odreeni o d n o s s pribavljanjem i pohranjivanjem

ivani sustav i njome se koristi u svome radu. J e d n a k o

prane te je m o e povui s h o d n o svojim p o t r e b a m a .

kao to se kisikom zasiena krv prenosi u sve dijelove

Na taj nain ne s a m o da jaaju sve dijelove svojega

tijela, izgraujui i nadopunjujui ih, i prana se dovodi

tijela ve takoer i m o z a k m o e primiti p o v e a n u

u sve dijelove ivanog sustava pridonosei snazi i

energiju iz istoga izvora. Rezultat toga je razvijanje

vitalnosti. R a z m i l j a m o li o prani kao o a k t i v n o m

pritajenih s p o s o b n o s t i i postizanje psihikih m o i .

p r i n c i p u onoga to n a z i v a m o vitalnou, bit e m o u

O n a j tko je ovladao n a i n o m pohranjivanja prane, bez

stanju predoiti sebi jasniju ideju o vanosti uloge koju

o b z i r a ini li to svjesno ili nesvjesno, esto zrai

ima u naim ivotima. Kisik iz krvi zadovoljava potrebe

vitalnou i s n a g o m koju osjeaju oni koji s n j o m

tijela. Tako se prana koju u z i m a ivani sustav troi

dolaze u dodir. Takva osoba moe podijeliti svoju snagu

procesom razmiljanja, htijenja, rada, pa je stoga n u n o

s d r u g i m a i predati im poveani vitalitet i zdravlje.

stalno je obnavljati. Svaka misao, svaki in, svaki voljni

O n o to se naziva m a g n e t s k i m lijeenjem" izvodi se

napor, svaka miina kretnja koristi odreenu koliinu

na taj nain p r e m d a m n o g i praktiari nisu svjesni

onoga to z o v e m o i v a n o m energijom", s i l o m " a

izvora svoje snage.

koja je zapravo oblik prane. Za pokretanje o d r e e n o g

Z a p a d n i z n a n s t v e n i c i su na neki nejasan i
neodreeni nain svjesni toga velikog principa koji
ispunjuje zrak ali ne m o g u mu pronai ikakav kemijski
trag, bilo kakvu kemijsku supstanciju ili ga registrirati
bilo kojim od svojih instrumenata. Z b o g toga, o b i n o ,

m i i a m o z a k alje i m p u l s p u t e m ivaca; m i i se
kontrahira i potroena je o d r e e n a koliina prane.
Sjetimo li se da velik d i o prane koju ovjek koristi
dolazi iz u d a h n u t o g zraka, vanost pravilnoga disanja
postaje p u n o razumljivija.

istonu teoriju o prani p r i m a j u s p u n o prezira. Taj

princip ne mogu protumaiti. Zato ga odbacuju.
28

29

htijenje, osjeti i drugo. Simpatiki sustav ukljuuje sve

dijelove ivanog sustava koji su u g l a v n o m smjeteni
u n u t a r o d r e e n i h ivaca i g a n g l i j a s i m p a t i k o g i
parasimpatikog sustava u torakalnoj i a b d o m i n a l n o j
upljini te zdjelici a koji inerviraju unutarnje organe.
Kontrolira involutarne procese p o p u t rasta, probave i
drugih procesa.
Poglavlje V

Cerebrospinalni je sustav o d g o v o r a n za vid, sluh,

miris, osjet i drugo. O d g o v o r a n je za kretanje i E g o ga
koristi za razmiljanje - za oitovanje svijesti. To je in
strument kojim E g o komunicira s vanjskim svijetom.

IVANI SUSTAV

Ovaj se sustav m o e usporediti s telefonskom m r e o m

u kojoj m o z a k predstavlja centralu a lena m o d i n a i
ivci vodove i ice.
M o z a k je izgraen od velike mase ivanog tkiva.
Sastoji se od tri dijela: velikog m o z g a (cerebrum) koji

Znanstvene teorije Z a p a d a povezane s disanjem

ograniuju se na uinak apsorpcije kisika k a o i na
njegovo koritenje p u t e m krvotoka. No teorija yoge u
razmatranje uzima apsorpciju prane i njezina
oitovanja u ivanom sustavu. Prije nego li nastavimo
dalje bit e n a m korisno rei neto o ivanom sustavu.
ivani je sustav podijeljen na dva velika dijela, na
cerebrospinalni i simpatiki. Cerebrospinalni sustav
sastoji se od m o z g a i lene m o d i n e te onih ivaca
koji iz njega izlaze. Ovaj sustav upravlja o n i m
funkcijama a n i m a l n o g a ivota koji su p o z n a t i kao
30

zahvaa gornje, prednje, sredinje i stranje dijelove

lubanje; maloga mozga (cerebellum) koji zahvaa donje
i stranje dijelove lubanje i p r o d u e n e m o d i n e (me
d u l l a o b l o n g a t a ) koja j e p r o i r e n i p o e t a k l e n e
m o d i n e (medulla spinalis) a koja se nalazi i s p o d
m a l o g a mozga.
Veliki m o z a k je organ r a z u m a koji se oituje u
i n t e l e k t u a l n i m a k t i v n o s t i m a . M a l i m o z a k regulira
ravnoteu i fine kretnje. Medulla oblongata je proireni
zavretak lene m o d i n e . Iz nje i velikog mozga polaze
kranijalni ivci koji inerviraju torakalne i a b d o m i n a l n e
31

organe. Lena m o d i n a zahvaa sredinji kanal

m o g a o sudjelovati u oblikovanju misli. Razmotrivi

kraljenice. To je dugaka n a k u p i n a ivanog tkiva iz

sve ove injenice uoavamo vanost apsorpcije prane

kojega polaze ivci koji odlaze u razne dijelove tijela.

pa z n a n o s t disanja postaje p u n o znaajnija ak i u

Lena m o d i n a slii velikom telefonskome vodu a ivci

z n a t n o veoj mjeri n e g o to t o p r i z n a j e z a p a d n a

koji iz nje izlaze m o g u se usporediti s linijama koje

znanost.

vode do kunih telefona.

N o , u povezanosti s karakteristikama i ulozi

Simpatiki ivani sustav sastoji se od dvostrukog

ivanog sustava yoga uenje ide korak dalje od zapadne

niza ganglija smjetenih uz lenu modinu i ganglijskih

znanosti. M i s l i m o ovdje na o n o to z a p a d n a medicina

n a k u p i n a u glavi, vratu, p r s n o j i trbunoj upljini

naziva solarnim pleksusom kojega smatra jednostavno

(ganglij je n a k u p i n a ivanog tkiva koja ukljuuje i

k a o niz isprepletenih mrea simpatikih vlakana s

ivane stanice). M e u s o b n o su gangliji p o v e z a n i

pripadajuim ganglijima. Znanost yoge ui da je solarni

i v a n i m o k o n i n a m a , ali su takoer p o v e z a n i s

pleksus doista najvaniji d i o ivanog sustava, da je to

cerebrospinalnim sustavom m o t o r i k i m i senzibilnim

neka vrsta mozga s vrlo vanom funkcijom u ljudskome

ivcima. Iz ganglija polaze mnogobrojni spletovi ivaca

o r g a n i z m u . Z a p a d n a se z n a n o s t p o s t u p n o pribliava

koji se ravaju po i t a v o m tijelu. S i m p a t i k i i

. prepoznavanju ove injenice koja je y o g i n i m a Istoka

parasimpatiki

ivani

sustav

(autonomni

ili

p o z n a t a ve stoljeima. Neki z a p a d n i autori nazvali

vegetativni) kontrolira one procese u o r g a n i z m u koji

su solarni pleksus a b d o m i n a l n i m m o z g o m . Solarni

n i s u p o d u t j e c a j e m nae volje, p o p u t c i r k u l a c i j e ,

pleksus nalazi se u epigastrikoj regiji, iznad p u p k a s

disanja, probave i drugih.

o b j e strane kraljenice. S a s t o j i se od bijele i sive

Snaga ili energija koja se od mozga ivcima prenosi

u sve dijelove tijela naziva se ivanim i m p u l s i m a
p r e m d a je yogin poznaje kao oitovanje prane. Svojim
o s o b i n a m a i b r z i n o m nalik je elektrinoj energiji. Bez
te ivane energije" srce ne m o e kucati, krv ne m o e
cirkulirati, plua ne m o g u disati, razliiti organi ne
m o g u funkcionirati. Z a p r a v o , itav bi tjelesni
mehanizam
32

stao. Bez prane ak niti m o z a k ne bi

m o d a n e tvari sline onoj koja izgrauje veliki m o z a k

ovjeka. Ima kontrolu nad glavnim unutarnjim
o r g a n i m a a njegova je uloga z n a t n o vea od one koja
mu se o b i n o pridaje. N e e m o ovdje ulaziti u teoriju
yoge o s o l a r n o m pleksusu. Rei emo s a m o da yogini
solarni pleksus smatraju velikim sredinjim spremitem
prane. P o z n a t o je da nekoliko udaraca u p o d r u j e
solarnog pleksusa m o e izazvati smrt. O v o je mjesto
33

vrlo ranjivo. Boksai i drugi borci znaju da u d a r c e m u

ovo p o d r u j e tijela privremeno m o g u paralelizirati
svoga protivnika.
N a z i v s o l a r n i " o d l i n o je upotrijebljen za taj
m o z a k " budui da on zrai snagu i energiju svim
dijelovima tijela pa ak i gornjem m o z g u koji ovisi o
njemu kao o spremitu prane. Prije ili kasnije z a p a d n a
e z n a n o s t u potpunosti prepoznati stvarnu funkciju

Poglavlje VI

solarnoga pleksusa i sloiti se da on ima vaniju u l o g u

od o n e koja mu je s a d a d o d i j e l j e n a u n j i h o v i m
knjigama i uenjima.

DISANJE NA NOS - DISANJE NA

USTA

Jedna od prvih lekcija yoga znanosti disanja je

nauiti kako disati na nos i kako savladati uobiajenu
praksu disanja na usta.
ovjekovi dini putove izgraeni su na takav nain
da je d o p u t e n o disanje kroz u s n u upljinu ili kroz
n o s . No od vitalnog je znaaja kojim se n a i n o m
disanja ovjek slui jer jedan donosi zdravlje i snagu a
drugi bolest i slabost.
Vjerojatno je nepotrebno n a p o m e n u t i da je
34

35

ispravna metoda disanja disanje kroz nos, ali neznanje

puteva pridruuju se istom uzroku. M e u t i m , velik

i neukost ljudi modernoga svijeta glede ove jednostavne

broj ljudi zbog raznoraznih okolnosti prisiljen je drati

stvari d o i s t a j e z a p a n j u j u a . N a s v i m i v o t n i m

zatvorena usta tijekom d a n a ali zato nou diu na usta

putevima, u svim sferama ivota, p r o n a l a z i m o ljude

i z l a u i se b o l e s t i m a . Paljivo v o e n i z n a n s t v e n i

koji imaju naviku disati na usta i koji doputaju svojoj

eksperiment p o k a z a o je da su vojnici i m o r n a r i koji

djeci slijediti ovaj uasni i zastraujui primjer.

spavaju otvorenih ustiju podloniji zaraznim bolestima

M n o g e bolesti kojima je civilizirani ovjek izloen,

m n o g e bolesti od kojih pati nedvojbeno su uzrokovane
o v o m opeprihvaenom n a v i k o m disanja na usta.
Djeca kojoj se d o p u t a disati na takav n a i n
odrastaju s oslabljenim vi tali tetom i slabijom tjelesnom
konstrukcijom. K a d a odrastu, podloniji su bolestima
a zdrastvene tegobe esto prerastaju u kronine bolesti.
Majka djeteta iz nekog primitivnog naroda ili plemena
ini drukije, bolje, a takvom postupanju ju oito vodi
intuicija. O n a instinktivno prepoznaje da su nosnice
ispravni kanali za dovoenje zraka u plua te vjeba
svoje novoroeno dijete zatvarajui njegova mala usta,
prisiljavajui ga time na disanje kroz nos. K a d a dijete
p a d n e u san naginje njegovu glavu prema naprijed,
potiui tako disanje na nos. Na taj nain ova vrsta
disanja postaje navikom. K a d a bi majke naeg
m o d e r n o g drutva prihvatile to isto, djeca bi zasigurno
bila zdravija, a d o b r o h o t n i uinak oitovao bi se i na
itav ljudski rod.
M n o g e tetne bolesti nastaju kao posljedica navike
disanja na usta. Brojni sluajevi prehlada i upala dinih
36

od onih koji diu ispravno, kroz nos. Primjer se o d n o s i

na epidemiju kozica tijekom rata. Svi smrtni sluajevi
odnosili su se na vojnike i m o r n a r e koji su disali na
usta. N i t i jedna o s o b a koja je disala na n o s nije
podlegnula toj bolesti.
O r g a n i disanja imaju u n o s n i c a m a svoj vlastiti
zatitni m e h a n i z a m , svoj filter ili proiiva praine.
Pri disanju na usta ne postoji nita to bi zadralo dah
od ustiju do plua; ne postoji nita to bi ga proistilo
te iz zraka odstranilo prainu i druge tetne nakupine.
Na putu od usta do plua otvoren je put prljavim i
neistim supstancijama. itav je respiratorni sustav
nezatien. a k tovie, takovo neispravno disanje
proputa hladan zrak do organa te ga na taj nain
oteuje. U p a l a respiratornih putova esto nastaje kao
posljedica udisanja h l a d n o g a zraka kroz usta. ovjek
koji die na usta nou, gotovo uvijek se budi s osjeajem
prenja u ustima i suhoe u grlu. On izokree jedan
od prirodnih zakona i sije sjeme bolesti.
Doista treba upamtiti da usta ne pruaju nikakvu
zatitu respiratornim o r g a n i m a te da h l a d a n zrak,
37

praina i neistoa lako prolaze kroz ta irom otvorena

U sluaju kada je nakupljanje neistoe prebrzo ili kada

vrata. Nasuprot tome, nosnice i nosni prolazi pokazuju

estice prljavtine nisu zaustavljene te kada d o u do

kako je priroda paljivo rijeila taj problem. N o s n a

zabranjenog podruja, priroda nas titi m e h a n i z m o m

upljina suzuje se u dva uska, vijugava kanala koji sadre

kihanja kojim se nasilno izbacuju uljezi.

b r o j n e d l a i c e . O n e d j e l u j u k a o filter ili s i t o .
O d s t r a n j u j u neistou iz zraka kojega na taj nain
proiuju, a neistoa se takoer izdisajem izbacuje
van. O s i m ove vane uloge nosni kanali imaju jo jednu
- zagrijavanje u d a h n u t o g zraka. itava unutranjost
n o s a prekrivena je d o b r o p r o k r v l j e n o m i t o p l o m
s l u z n i c o m koja dolazi u d o d i r s u d a h n u t i m zrakom.
Na ovaj se nain ne oteuju osjetljivi organi grla ili
plua.
jedan ivotinja ne die na usta. Zapravo, jedino je
m o d e r a n ovjek i z o k r e n u o o v o p r a v i l o p r i r o d e .
Primitivni n a r o d i diu ispravno. Vjerojatno je ova
civiliziranih

ljudi

steena

n e p r i r o d n i m n a i n o m ivljenja, kroz one p o g o d n o s t i

i u g o d e koje slabe o r g a n i z a m i kroz p r e k o m j e r n o
utopljavanje.
Proiavajui i filtrirajui aparat nosnica priprema
zrak za osjetljive organe grla i plua. Ukoliko zrak ne
p r o e tim p r i r o d n i m i proiujuim p o s t u p k o m , nije
p o g o d a n i nije p r i p r e m l j e n za d o d i r s osjetljivim
d i n i m organima. Neistoa koju zaustavljaju i
zadravaju sluznica i dlaice nosa, izbacuju se izdisajem.
38

zraka jednako kao to je destilirana voda drukija od

vode iz slavine. Proiavajui m e h a n i z a m nosa koji
zaustavlja i zadrava neiste estice zraka jednako je
vaan kao i funkcija ustiju pri odvajanju kotica i
kostiju, p o s t u p k o m kojim se sprijeava njihovo gutanje
i ulazak u probavni trakt. S l o b o d n o m o e m o rei da
je disanje na usta od iste vrijednosti kao i uzimanje
hrane kroz nos.

Niti jedna ivotinja ne spava otvorenih ustiju. Niti

neprirodna navika

Zrak koji ulazi u plua drugaiji je od vanjskoga

D r u g a o s o b i n a disanja na nos jest ta da n o s n i

hodnici koji se ne koriste u dovoljnoj mjeri posljedino
ne uspijevaju ostati isti i prohodni, postajui zaepljeni
i neisti, pogodni za iniciranje bolesti. Poput naputene
ceste koja uskoro postaje prekrivena o t p a d o m i smeem,
nekoritene nosnice postaju ispunjene neistoom i
z a r a z n i m supstancijama.
O s o b a koja i m a naviku d i s a n j a n a n o s n e m a
p r o b l e m a za zaepljenim ili p u n i m n o s o m . M e u t i m ,
o n i m a koji su u m a n j o j ili veoj mjeri naviknuti disati
na usta i koji ele usvojiti ovaj p r i r o d a n i r a z u m a n
n a i n disanja p r i o p i t e m o n e k o l i k o rijei glede
odravanja nosa istim te kako oistiti nosne h o d n i k e
od neistoe.
39

Poznata istona m e t o d a sastoji se od slijedeeg:

u m r k i v a n j e m se u nos unese m a l o vode kojoj se

nema. Takoer u p o z o r a v a m da ni u kojem sluaju ne

traba zanemariti ovu fazu subjekta kao nevanu.

d o p u s t i klizanje kroz nosni h o d n i k u grlo odakle se

izbacuje kroz usta. I m a indijskih yogina koji uranjaju
lice u p o s u d u v o d e i n a i n o m u s i s a v a n j a uvlae
o d r e e n u koliinu vode kroz nos. No ova m e t o d a
zahtijeva odreeni stupanj uvjebanosti. Prva je metoda
jednako uinkovita i lake ju je provesti.
Drugi dobar i Vrlo uspjean nain je slijedei:
iroko otvorite prozor i diite s l o b o d n o zatvarajui
p r i t o m jednu nosnicu p r s t o m ili palcem, uvlaei zrak
kroz n o s n i otvor. Isti p o s t u p a k treba p o n o v i t i i s
d r u g o m n o s n i c o m . Ponovite vjebu nekoliko p u t a
izmjenjujui nosnice. O v o m ete m e t o d o m uspjeno
proistiti nosne puteve.
U sluaju hunjavice d o b r o je u unutranjost nosa
nanijeti m a l o vazelina ili kristalia kamfora. U d a h n e t e
li m a l o ulja od lijeske o d m a h ete osjetiti poboljanje.
M a l o brige i p a n j e rezultirat e i s t i m n o s n i m
putevima. Bitno je da takvi i ostanu.
O d i s a n j u na n o s n i s m o govorili s a m o z b o g
velikog utjecaja koje ima na zdravlje nego i z b o g toga
to je takav nain disanja preduvjet za vjebe disanja
koje emo predoiti kasnije. Disanje na nos jedan je
od bazinih principa yoga znanosti disanja.
J o j e d n o m naglaavam potrebu stjecanja navike
ovakvoga naina disanja, naravno, ukoliko je itatelj
40

41

kraj koje je okrenut prema gore. Njezin stranji dio

ini kraljenica; s prednje strane (frontalno) nalazi se
prsna kost a postranino se pruaju rebra.
U k u p a n broj rebara je dvadeset i etiri. Pruaju se
sa svake strane kraljenice. G o r n j i h sedam pari rebara
nazivaju se pravim r e b r i m a " i izravno su privrena
Poglavlje VII

na prsnu kost. D o n j i h pet pari nazivaju se lanim

rebrima ili p o m i n i m rebrima z b o g toga to nisu
uvrena p o p u t g o r n j i h . G o r n j a dva para rebara
povezana su hrskavicom d o k je preostala rebra nemaju.

ETIRI NAINA DISANJA

Njihovi su prednji krajevi s l o b o d n i .

Za vrijeme disanja rebra p o m i u dva p o v r n a
miina sloja p o z n a t a kao meurebrani miii.

R a z m a t r a j u i s a m in disanja zapoet e m o s
m e h a n i k o m pokreta koja se oituje na slijedee naine:
1.)

Elastinim pokretima plua

2.) Aktivnou stanica i baze prsne upljine u kojoj

su smjetena plua.
3.)

Prsna upljina je d i o tijela koji se nalazi izmeu

vrata i trbune u p l j i n e ( a b d o m e n a ) . U toj se
upljini nalaze dva velika organa: srce i plua.
Prostor je ogranien kraljenicom, rebrima,
p r s n o m kosti i oitom. Prsnu ili torakalnu upljinu
obino nazivamo prsima. esto se usporeuje s
p o t p u n o zatvorenom, k o n i n o m kutijom manji

42

Oit ili dijafragma je mii koji odvaja prsnu od trbune

upljine.
Za vrijeme udisaja miii ekspandiraju plua te se
na ovaj nain stvara vakum u koji struji zrak sukladno
d o b r o p o z n a t o m zakonu fizike. Sve ovisi o m i i i m a
povezanim s procesom disanja. Z b o g pogodnosti emo
ih zvati d i s a o n i m m i i i m a " . Bez njihove p o m o i
plua se ne bi m o g l a iriti. O ispravnoj u p o r a b i i
kontroli tih m i i a ovisi ,,yoga d i s a n j a " . Pravilna
kontrola tih miia rezultirat e sposobnou postizanja
maksimalnog stupnja ekspanzije plua kao i s najveom
koliinom ivotu dajuih karakteristika zraka koje se
unose u tjelesni sustav.
Yogini klasificiraju disanje u etiri velike skupine,
43

to jest kau da se disati m o e na etiri naina:

Visoko disanje
Srednje disanje
D u b o k o disanje
Yoga p o t p u n o disanje
Glede prva tri naina disanja iznijet e m o ope
s m j e r n i c e . N o , z n a t n o vie p a n j e posvetit e m o
etvrtoj m e t o d i na kojoj je zasnovana yoga znanost
disanja.

disanja zahtijeva m a k s i m a l a n n a p o r kojim se postie

m i n i m a l n a korist.
Visoko disanje zasigurno je najgori nain disanja
p o z n a t ovjeku. O v i m se n a i n o m disanja troi najvie
energije a d o b r o b i t je g o t o v o nikakva. To je isto
razbacivanje energije s vrlo s l a b a n i m r e z u l t a t o m .
M e u t i m , ova je metoda ope rairena i prihvaena na
Z a p a d u . Poglavito je koriste ene ali je prisutna u
krugovima visoko obrazovanih ljudi koji bi ipak trebali
znati vie o disanju. O n i je ipak koriste ne znajui
tetne posljedice.
M n o g o b r o j n e bolesti grla, glasnica i dinih puteva
izravno su povezane s o v o m n e p r i r o d n o m i tetnom

VISOKO DISANJE

m e t o d o m disanja. Naprezanje osjetljivih organa koje

dolazi u p o r a b o m ovakvog naina disanja esto rezultira

Ovaj oblik disanja na Zapadu je poznat kao

klavikularno disanje ili kao disanje u predjelu kljune
kosti. O v a k v i m n a i n o m d i s a n j a p o d i u se rebra,
kljuna kost i ramena. U isto se vrijeme uvlai trbuna
upljina a njezin sadraj potiskuje dijafragma koja se
s h o d n o t o m e podie.
Koristi se gornji dio prsiju i plua iji je kapacitet
najmanji. Posljedica toga je da u plua ulazi m i n i m a l n a
koliina zraka. Pri t o m e se dijafragma p o d i e te ne
dolazi do ekspanzije u trbunu upljinu. Prouavanje
anatomije prsnoga koa uvjerit e itatelja da ovaj nain
44

g r u b i m i n e u g o d n i m glasovima koji se danas uju

p o s v u d a . Brojni su oni koji ovakvim disanjem postaju
robovi navike zastraujueg disanja na usta.
Ima li itatelj bilo kakvu s u m n j u glede onoga to
je reeno o ovoj vrsti disanja neka pokua sa slijedeim
eksperimentom. Prvo neka iz plua izbaci sav zrak.
Tada neka se uspravi i pusti da mu ruke o p u t e n o
p a d n u niz tijelo. Potom neka podigne ramena i kljune
kosti te neka udahne. Uoit e da je koliina udahnutog
zraka p u n o m a n j a od uobiajene. Tada neka spusti
ramena i prsnu kost i neka u d a h n e p u n i m p l u i m a .
Bit e to dobra i korisna lekcija disanja koju e pamtiti
45

dulje od bilo koje rijei, teksta ili predavanja.

a takoer je m n o g o ljudi u p u e n o u ovaj nain disanja

kako bi zamijenili dvije ranije s p o m e n u t e m e t o d e .
D o i s t a je p u n o sustava" disanja izgraeno na temelju

SREDNJE DISANJE

d u b o k o g disanja a ljudi su plaali i plaaju velike

novane iznose ne bi li nauili nove metode. Ipak,
uinjeno je p u n o dobra i rezultati su vidljivi a plaeno

Ova metoda disanja na Z a p a d u je p o z n a t a kao

r e b r a n o ili i n t e r k o s t a l n o dianje. P r e m d a se o v o m
nainu disanja m o e uputiti p u n o manje primjedaba
o n o je ipak p u n o inferiornije od niskoga (dubokog)
disanja ili yoga p o t p u n o g disanja. Za vrijeme srednjeg
disanja oit se gura prema gore a a b d o m e n se uvlai.
Rebra se m a l o p o d i u i prsni ko donekle ekspandira.
Ovakva je vrsta disanja rairena medu ljudima koji
nisu prouavali tematiku. S o b z i r o m da postoje dvije
p u n o bolje m e t o d e , ovoj n e e m o pridavati previe
pozornosti.

vrijedno ukoliko je o s o b a nauila odbaciti stari nain

disanja - visoko i srednje disanje.
Premda su z a p a d n i autoriteti o ovoj formi disanja
p i s a l i k a o o n a j b o l j o j p o z n a t o j m e t o d i , y o g i n je
prepoznaje kao dio sustava koji se koristi stoljeima, a
koji on naziva p o t p u n i m disanjem". M e u t i m , n u n o
je prvo upoznati se s p r i n c i p i m a niskoga disanja prije
nego li p r i s t u p i m o razmatranju ideje o p o t p u n o m
disanju.
Vratimo se sada p o n o v n o oitu. Oit ili dijafragma
je veliki povrinski mii koji razdvaja prsnu upljinu
i njezine organe od trbune upljine i njoj pripadajuih
organa. U m i r n o m , neaktiviranom stanju p o p r i m a

NISKO ILI DUBOKO DISANJE

O v a j n a i n d i s a n j a z n a t n o j e b o l j i o d dva
p r e t h o d n o s p o m e n u t a . Na Z a p a d u se o ovoj metodi
p u n o pisalo. S p o m i n j a n je koristan nain ovoga
disanja koje se obino naziva a b d o m i n a l n o disanje",
d u b o k o d i s a n j e " i dijafragmalno disanje". P u n o je
uinjeno kako bi se ovoj m e t o d i posvetilo vie panje
46

konkavni oblik u o d n o s u na a b d o m e n . To znai da se

iz unutranjosti trbune upljine dijafragma d o i m a
p o p u t neba p r o m a t r a n o g sa zemlje; dakle, vidi se
unutranjost zaobljene povrine. N a s u p r o t t o m u , ona
strana dijafragme koja granii s p r s n o m u p l j i n o m
p o p r i m a oblik ispupene zaobljene povrine te je nalik
breuljku. U trenutku aktiviranja oita breuljkasti se
oblik smanjuje i dijafragma poinje potiskivati
47

unutarnje organe trbune upljine.

Tijekom niskoga (dubokog) disanja aktivnost plua
je vea, to jest, djelovanje je slobodnije pa se s h o d n o
t o m u u d i e vie zraka. I u p r a v o je ova i n j e n i c a
p o t a k n u l a veinu z a p a d n i h autora da piu i govore o
n i s k o m d i s a n j u " ( n a z i v a j u ga i a b d o m i n a l n i m
disanjem") kao o najboljoj poznatoj metodi. No istoni
yogini ve d u g o p o z n a j u p u n o bolju metodu koju je
prouilo i priznalo nekoliko zapadnih strunjaka. Prob
lem sa svim ostalim m e t o d a m a disanja (osim
p o t p u n o g a yogi disanja) jest da niti jedan od tih naina
u p o t p u n o s t i ne ispunjuje plua zrakom. Z b o g toga je
od svih ostalih n e p o t p u n i h metoda najbolje d u b o k o
disanje"

jer se takvim n a i n o m disanja plua ipak

najbolje p u n e zrakom.
D u b o k o disanje ispunjuje s a m o gornje dijelove
plua. Srednjim se disanjem ispunjuju sredinji dijelovi
plua a djelomino i gornji. D u b o k i m disanjem
zahvaeni su donji i sredinji dijelovi plua. Stoga je
oito da je bilo koja m e t o d a k o j o m se aktivira itav
pluni kapacitet znatno bolja i poeljnija od onih koje
u s p u n j u j u tek s a m o o d r e e n e dijelove. Vrijednost
naina disanja s p o m o u kojega se zrakom ispunjuju
itava plua o m o g u u j e ovjeku apsorbciju najvee
mogue koliine kisika i pohranjivanje najvee mogue
koliine prane. Zbog toga je p o t p u n o disanje najbolja
poznata metoda disanja.
48

YOGA POTPUNO DISANJE

Yoga p o t p u n o disanje ukljuuje sve d o b r e o s o b i n e
visokog disanja, srednjeg i d u b o k o g disanja. Pri t o m e
je o d b a e n a n e p o t p u n o s t ili manjkavost svake od tih
metoda. U aktivnost se dovodi itav respiratorni aparat,
itava plua, svaka alveola, svi miii. itav dini sustav
prijemljiv je na ovu m e t o d u disanja; maksimalna korist
i u i n k o v i t o s t d o b i j a se uz m i n i m a l n u p o t r o n j u
energije. Prsna se upljina iri do svojih p r i r o d n i h
granica u svim pravcima. Svaki d i o tog aparata radi na
sasvim prirodan nain.
Jedna od najvanijih o s o b i n a ove m e t o d e disanja
jest injenica da se respiratorni miii sasvim aktiviraju
d o k kod ostalih vrsta disanja dolazi do aktivacije s a m o
pojedinih skupina. Tijekom potpunoga disanja, izmeu
ostalih, aktiviraju se rebrani miii koji svojim
djelovanjem proiruju prsni ko. Posljedino se plua
e k s p a n d i r a j u dajui ispravnu p o d r k u o r g a n i m a u
trenutku kada se priroda koristi usavravanjem principa
ovoga procesa. Odreeni miii zadravaju rebra vrsto
u svom poloaju d o k ih druge skupine miia p o d i u
p r e m a naprijed.
I za vrijeme ovoga naina disanja dijafragma je
p o d s a v r e n o m k o n t r o l o m , s p o s o b n a z a cjelovito
funkcioniranje

kao

i za

maksimalni

stupanj

uinkovitosti.
49

Oit takoer kontrolira aktivnost donjih rebara

koje neznatno povlai na dolje dok ih druga
muskulatura dri u n j i h o v o m b a z i n o m p o l o a j u a
meurebrani

miii

guraju

prema

naprijed.

K o m b i n a c i j a tih miinih aktivnosti iri grudni ko

d o m a k s i m u m a . O s i m ove aktivnosti m e u r e b r a n i
miii p o d i u gornja rebra irei ih prema naprijed.
Tako

takoer

dolazi

do

najveeg

POGLAVLJE

mogueg

VIII

ekspandiranja gornjeg dijela prsnoga koa.

Prouite li posebnosti etiri predoene m e t o d e
d i s a n j a , o d m a h ete u o i t i d a p o t p u n o d i s a n j e
sjedinjuje sve prednosti prve tri m e t o d e disanja skupa
s

recipronim

p o g o d n o s t i m a nastalim uslijed

k o m b i n i r a n o g djelovanja gornjeg dijela p r s n o g a koa,

srednjeg dijela i dijafragmalnog podruja. Na taj se

KAKO STEI YOGA POTPUNO

DISANJE

nain postie m a k s i m a l a n ritam.

U slijedeem emo poglavlju obraditi praktinu
stranu p o t p u n o g disanja te predoiti smjernice za
ovladavanjem o v o m s u p e r i o r n o m m e t o d o m disanja.

Yoga p o t p u n o disanje ini osnovu itave yogickc

znanosti disanja. Za poetak je potrebno dobro
savladati ovu m e t o d u disanja a tek su o n d a m o g u e
oekivati rezultate iz drugih naina i vjebi disanja
koje su predoene u ovoj knjizi. Praktiar se ne smije
zadovoljiti s n a p o l a n a u e n o m tehnikom ve treba
z d u n o raditi i vjebati sve d o k je ne usvoji k a o
p r i r o d n u m e t o d u disanja. Sve to zahtijeva rad, vrijeme
i strpljenje. U o s t a l o m , bez tih o s o b i n a nikada se nita
i ne dovri.

50

Do cjelovite u p u e n o s t i u z n a n o s t
51

disanja" ne vodi iroka, kraljevska cesta. O s o b a se m o r a

pripremiti za praktian pristup i prouavanje te svemu
t o m e m o r a pristupiti vrlo iskreno i predano. S a m o s
takvim stavom m o e oekivati zadovoljavajue
rezultate. O n o to se postie p o t p u n i m savladavanjem
znanosti disanja" doista je neto jako veliko. Niti jedna
osoba koja naui ovu m e t o d u nee se htjeti vratiti
starim m e t o d a m a disanja. Rei e svojim prijateljima
da o s j e a k a k o je itav n j e z i n rad i trud b o g a t o
nagraen. N a g l a a v a m o da b i s m o u p o t p u n o s t i trebali
shvatiti potrebu

i vanost ovladavanja

ovom

fundamentalnom m e t o d o m yoga disanja. Neete

uiniti d o b r o zanemarite li je i preete preko nje te
z a t i m pokuate s bilo k o j o m privlanijom v j e b o m
koju kasnije iznosim u knjizi. I p o n o v n o naglaavam:
Ponite ispravno i zadovoljavajui rezultati z a s i g u r n o
dolaze. N o , ukoliko se zanemare vlastiti temelji, itava
e se graevina prije ili kasnije uruiti.
Smatram da je najbolji nain uenja yoga
p o t p u n o g disanja predoavanje jednostavnih u p u t a
glede s a m o g a disanja a tada pratiti isto s o p e n i t i m
o p a s k a m a . N a k o n toga predoit e m o vjebe za
razvijanje prsnoga koa, miia i plua koje d o p u t a j u
prakticiranje u jo uvijek nedovoljno razvijenom stanju
s u k l a d n o usavrenom nainu disanja.
e l i m rei da p o t p u n o disanje nije n a s i l n o ili
n e p r i r o d n o . U p r a v o s u p r o t n o ! Ovaj je nain disanja
52

povratak p r v o m e principu - povratak Prirodi! Zdrava

o d r a s l a o s o b a , p r i p a d n i k nekog divljeg p l e m e n a i
zdravo novoroene m o d e r n o g civiliziranog drutva
d i u n a j e d n a k i n a i n . N o , c i v i l i z i r a n i j e ovjek
prihvatio

neprirodne m e t o d e ivljenja, odijevanja i

time je izgubio o n o to mu r o e n j e m pripada. elim

podsjetiti itatelja da p o t p u n o disanje nije prijeka
potreba punjenja plua z r a k o m pri svakom udisaju.
U p o r a b o m potpunog disanja moe se udahnuti
prosjena koliina zraka. O n a m o e biti vea ili m a n j a
ali se raspodjeljuje svim dijelovima plua. M e u t i m ,
potrebno je udahnuti nekoliko cjelovitih nizova
p o t p u n o g disanja kako bi se itav tjelesni sustav odrao
u d o b r o m e stanju.
Slijedee jednostavne vjebe pruit e vam jasnu
predodbu o p o t p u n o m disanju kojega ete na taj nain
najlake savladati:
1.) Stanite ili sjednite. Kraljenicu drite uspravno.
Diite kroz nos. Udiite polako ispunjujui zrakom
d o n j e dijelove p l u a . O v a se r a d n j a o b a v l j a s
p o m o u o i t a koji s v o j i m s p u t a n j e m n j e n o
p o t i s k u j e a b d o m i n a l n e o r g a n e , gurajui p r e m a
n a p r i j e d f r o n t a l n e stijenke a b d o m e n a . P o t o m
z r a k o m ispunite srednje dijelove plua izbacujui
prema naprijed donja rebra, prsnu kost i grudni
ko. Na kraju ispunite zrakom gornje dijelove plua
izbacujui gornji dio p r s n o g a koa. Na ovaj nain
podiete gornjih est ili sedam pari rebara.
53

U zavrnoj kretnji lagano uvucite donji dio trbune

O v i m se n a i n o m disanja aktiviraju svi dijelovi

upljine. O v a j pokret o s n a u j e plua i p o m a e pri

respiratornog aparata. Takoer se aktiviraju svi dijelovi

punjenju gornjih regija.

plua, ukljuujui i najudaljenije alveole. itav sustav

postaje djelotvoran, a prsni se ko iri u svim pravcima.

itajui prvi p u t a ovu vjebu m o e vam izgledati

da se ovaj nain disanja sastoji iz tri razliita pokreta.
M e u t i m , d o j a m nije sasvim toan. U d i s a j je
kontinuiran. itava prsna upljina, od najniih dijelova
d i j a f r a g m a l n o g p o d r u j a pa do najviih dijelova u
predjelu kljune kosti iri se jednim pokretom. Svakako
izbjegavajte g r e v i t o , i s t r z a n o d i s a n j e i p o k u a j t e
ostvariti postojano i kontinuirano djelovanje.
Vjebanjem ete u b r z o nadii skonost prema dijeljenju
udisaja na tri pokreta to e za posljedicu imati jedan
kontinuirani udisaj. Kratkotrajna praksa o m o g u i t e
vam p o t p u n i u d a h u trajanju od nekoliko sekundi.

Primijetit ete da je p o t p u n o disanje k o m b i n a c i j a

niskog, srednjeg i v i s o k o g disanja pri e m u j e d n o
nadomjetava drugo na pravilan nain, stvarajui jedan
kontinuirani i p o t p u n i dah.
Od velike e vam p o m o i biti vjebate li ovu
m e t o d u disanja pred o g l e d a l o m s r u k a m a n j e n o
p o l o e n i m a na trbuh. Na ovaj ete n a i n osjetiti
pokrete. Na kraju udisaja dobro je ponekad malo podii
ramena. T o m kretnjom dolazi do p o d i z a n j a kljune
kosti pri emu zrak s l o b o d n o ulazi u mali gornji reanj
desnoga plunog krila. U ovoj regiji vrlo esto poinje
tuberkuloza i druge maligne bolesti.
Na poetku s a m o g a vjebanja vjerojatno ete imati

2.)

Zadrite dah nekoliko sekundi.

3.)

I z d i i t e p o l a k o drei g r u d n i ko v r s t o , ne

odreenih p r o b l e m a u postizanju p o t p u n o g disanja,

ali ve i m a l o prakse uspjeno e ih otkloniti. K a d a
j e d n o m ovladate p o t p u n i m disanjem neete se eljeti
vratiti starom nainu disanja.

mijenjajui njegov p o l o a j . Trbuh m a l o uvucite i

diite ga p o l a k o p r e m a gore sukladno isputanju
zraka iz plua. K a d a je zrak p o t p u n o i z d a h n u t
relaksirajte grudni ko i a b d o m e n . Ve i m a l o
prakse uiniti e ovaj d i o vjebe laganim a j e d n o m
n a u e n e kretnje p o s l i j e e se izvoditi g o t o v o
automatski.
54

55

se pridruuje nedovoljnoj koliini u d a h n u t o g a zraka.

Posljedica smanjene vitalnosti je p o d l o n o s t tjelesnog
sustava r a z n i m m i k r o o r g a n i z m i m a . N e s a v r e n i m
disanjem velik dio plua ostaje inaktivan. Oslabljeno
tkivo toga podruja postaje p o g o d n o mjesto za razvoj
bolesti. N a r a v n o , zdravo tkivo o d u p r i j e t e se
m i k r o o r g a n i z m i m a . J e d i n i nain kojim e m o postii
Poglavlje IX

da p l u n o tkivo bude zdravo i u d o b r o m e stanju je

pravilno funkcioniranje dinoga aparata.
Osobe s kroninim plunim bolestima imaju
sueni prsni ko. to to znai? J e d n o s t a v n o , ti su ljudi

FIZIOLOKI UINAK
POTPUNOG DISANJA

stvorili naviku neispravnoga disanja i s h o d n o t o m u

njihov je grudni ko nedovoljno razvijen i proiren.
ovjek koji prakticira p o t p u n o disanje imat e irok
g r u d n i ko. t o se d o g a a a k o ovaj nain d i s a n j a
prihvati o s o b a s u s k i m prsima? U t o m sluaju razvija
ih do uobiajenih proporcija. Cijeni li osoba svoj ivot
m o r a razviti svoj grudni ko. K a d g o d se osjeate loe

te rei o prednostima koje proizlaze iz prakse

ili k a d a ste i s c r p l j e n i v j e b a j t e p o t p u n o d i s a n j e .

p o t p u n o g disanja? itatelj koji je paljivo itao ovaj

E n e r g i n i m vjebanjem m o e t e sprijeiti prehladu.

tekst zasigurno ih eli znati.

K a d a osjetite h l a d n o u ili k a d a vas p o n e tresti

Prakticiranje p o t p u n o g disanja uiniti e svakog

ovjeka i m u n i m na suicu i druge mnogobrojne plune
bolesti te z n a t n o smanjiti p o d l o n o s t p r e h l a d a m a
jednako kao i bronhitisima i drugim smetnjama
respiratornog aparata.

Uzrok nastanka suice

prvenstveno treba traiti u s m a n j e n o m vitalitetu koji

56

groznica, diite energino u v r e m e n u od nekoliko

m i n u t a i osjetit ete da vam svi dijelovi tijela gore.
P r e h l a d u m o e t e izlijeiti p o t p u n i m d i s a n j e m i
jednodnevnim postom.
Kvaliteta krvi povezana je s d o s t a t n i m zasienjem
kisikom

pluima.

Ako

krv

nije

dovoljno
57

o k s i g e n i z i r a n a n j e n a j e kvaliteta s l a b i j a . P o s t a j e

n o d o v o l j n o m a p s o r p c i j o m kisika u pluima. Postoji i

ispunjena raznoraznim neistim sastojcima, a itav

drugi aspekt ovoga sluaja kada se ivani impulsi, ili

tjelesni sustav pati od neishranjenosti. Toliko esto je

bolje reeno energija iz kojih impulsi nastaju, smanjuju

organizam zatrovan o t p a d n i m produktima koji se nisu

zbog nedostatka pravilnog disanja, ali to pripada drugoj

uspjeli eliminirati iz krvi. S o b z i r o m da je itavo tijelo,

fazi teme koju emo obraditi u n a r e d n o m poglavlju.

svaki organ i svako tkivo ovisno o hranidbenoj ulozi

T r e n u t n o m i j e cilj u s m j e r i t i vau p o z o r n o s t n a

krvi, neista krv mora imati ozbiljne posljedice na itav

i n j e n i c u d a j e m e h a n i z a m i v a n o g sustava k a o

tjelesni sustav. Lijek za to je vrlo jednostavan - vjebajte

instrumenta za prijenos ivane energije n e d o v o l j n o

yogu i p o t p u n o disanje.

uinkovit ukoliko je indirektna posljedica toga gubitak

eludac i drugi probavni organi takoer pate zbog

ispravnog disanja.

neispravnog disanja. N i s u s a m o loe ishranjeni z b o g

Znaaj djelovanja reproduktivnih organa na ope

g u b i t k a kisika n e g o i z b o g i n j e n i c e da je h r a n i

zdrastveno stanje d o b r o je poznata injenica koju ovdje

p o t r e b n a a p s o r p c i j a kisika iz krvi k a k o bi se

nije potrebno p o s e b n o s p o m i n j a t i . Ipak, n u n o je rei

oksigenizirala prije p r o b a v e i resorpcije p o t r e b n i h

da itavo tijelo osjea i d o s l j e d n o t o m u pati kada su

sastojaka. Stoga je lako uoljivo da neispravno disanje

reproduktivni organi u loem stanju. P o t p u n o disanje

d o v o d i do poremeaja u probavi i resorpciji. A kada

stvara ritam koji je sukladan ritmu prirode kojim o n a

resorpcija hranjivih sastojaka nije n o r m a l n a tjelesni

odrava ovaj vaan d i o sustava u n o r m a l n o m stanju.

s u s t a v p o s t a j e p o t h r a n j e n , a p e t i t slab, o t p o r n o s t

U o l j i v o je da r e p r o d u k t i v n e funkcije ojaavaju i

s m a n j e n a . V i t a l n a energija p a d a a ovjek p o s t a j e

vitaliziraju simpatiko refleksno djelovanje, dajui ton

kronino u m o r a n i p o d l o a n bolestima. A sve je to

itavom tjelesnom sustavu. Pritom ne m i s l i m da je

posljedica neispravnog disanja.

vano pobuivati nie seksualne impulse. D a l e k o od

a k je i ivani sustav p o d v r g n u t tegobama koje

su izravno povezane s neispravnim disanjem. M o z a k ,
lena modina, neuroni i ivci postaju slab i nedostatan
instrument stvaranja, pohranjivanja i prijenosa ivanih
i m p u l s a kada ne dobivaju dovoljnu koliinu hranjivih
s a s t o j a k a iz krvi.
58

Neispravna ishrana

nastaje

toga. Yogin zastupa suzdrljivost, umjerenost i istou.

On je n a u i o kontrolirati a n i m a l n e strasti. Seksualna
kontrola ne oznaava seksualnu slabost. Po yoga uenju
mukarci i ene iji su reproduktivni organi n o r m a l n i
i z d r a v i i m a j u jae i z r a e n u volju k o j o m m o g u
kontrolirati sami sebe. Yogin vjeruje da m n o g o b r o j n e
59

izopaenosti toga predivnog dijela tjelesnog sustava

proizlaze iz loega zdravlja te da nastaju zbog nezdravog
prije nego li iz n o r m a l n o g stanja tih organa. M a l o
paljivog razmatranja ovog pitanja dokazat e n a m da
su yoga uenja ispravna. S m a t r a m da ovdje nije
p o t r e b n o obraivati ovu temu ali vano je rei da se
seksualna energija m o e koncentrirati i upotrijebiti za
razvoj u m a i tijela individue umjesto da se rasipa to

trbune organe koji ih u povezanosti s r i t m o m plua

njeno masiraju. Oit potie njihovu aktivnost i
o s n a u j e n o r m a l n o f u n k c i o n i r a n j e . Svaki u d i s a j
p o m a e pri ovoj unutarnjoj vjebi. J e d n a k o tako potie
n o r m a l n u cirkulaciju u p r o b a v n i m o r g a n i m a . Za
vrijeme srednjeg ili visokog disanja organi ostaju bez
ovog korisnog uinka unutarnje masae.

je postalo obiajem meu toliko velikim brojem

Z a p a d n a civilizacija polae toliko p u n o panje

neinformiranih ljudi. U ovoj e m o knjizi predoiti

tjelesnoj kulturi to je i z n i m n o dobra stvar. No u svom

jednu od najpoznatijih yoga vjebi u povezanosti s

entuzijazmu Zapadnjaci ne smiju zaboraviti da vjebe

reenim. Bez obzira hoe li itatelj prihvatiti yoga

vanjskih miia nisu jedine i dovoljne. U n u t a r n j i m

teorije o suzdrljivosti i istome ivotu, otkrit e da

o r g a n i m a takoer je potrebna vjeba a plan Prirode za

p o t p u n o disanje obnavlja zdravlje toga dijela tijela bolje

ovu vjebu je ispravno disanje. Oit je glavni instru

od bilo ega drugog, to je ikada prije p r o b a o .

ment kojega je Priroda zaduila za vrenje ove

N e m o j t e zaboraviti da se ovdje misli na n o r m a l n o

zdravlje a ne na neprikladan i nerazmjeran razvoj.
Putena o s o b a otkrit e da n o r m a l n o znai smanjene
elje a ne njezino poveanje. Slab ovjek ili ena uoit
e pojaanje ili poboljanje i osloboenje od slabosti
koja ih je prije titila. Ne elim glede ovoga biti krivo
shvaen ili krivo citiran. Ideal yogina je jako tijelo u
svim njegovim dijelovima koji se nalaze pod njegovom
k o n t r o l o m snane i razvijene volje pokretane visokim
idealima.
Pri vjebanju p o t p u n o g disanja, za vrijeme udisaja
oit se kontrahira i njeno pritie jetru, eludac i ostale

unutarnje vjebe. Kretnje oita prenose vibracije na

probavne organe te ih masiraju i lagano gnjee pri
svakom u d a h u i izdahu, tjerajui krv u njih a z a t i m je
istiskuju dajui jedan opi tonus o r g a n i m a . Bilo koji
organ ili dio tijela koji nije izloen ovakvom djelovanju
p o s t u p n o atrofira i prestaje n o r m a l n o funkcionirati.
G u b i t a k unutarnje vjebe koji se ostvaruje aktivnou
dijafragme dovodi do bolesti organa. P o t p u n o disanje
potie dijafragmu na ispravno kretanje. Uz to dolazi
do pravilnog vjebanja srednjeg i gornjeg prsnoga koa.
O v o je disanje doista p o t p u n o " u svojem djelovanju.
Sa stajalita z a p a d n e fiziologije (ne uzimajui i ne
osvrui se pri t o m e na istonu filozofiju i znanost)

60
61

yoga sustav p o t p u n o g disanja od vitalne je vanosti za

zdravlje svakog mukarca, enu i dijete. J e d n o s t a v n o s t
ove m e t o d e odbija m n o g e ljude od toga da joj ozbiljno
pristupe, a u isto vrijeme trae veliki novac u traenju
zdravlja s p o m o u kompliciranih i skupih sustava" i
m e t o d a . Zdravlje k u c a na n j i h o v a vrata a o n i ne
odgovaraju. U i s t i n u je k a m e n koji graditelj odbacuje
pravi temeljni kamen h r a m a zdravlja".

Poglavlje X

VJEBE IZ TRADICIJE YOGE

N a slijedeim s t r a n i c a m a i z n o s i m o tri vjebe

disanja koje su starim y o g i n i m a bile d o b r o poznate.
Prva vjeba je d o b r o p o z n a t o ,,yoga p r o i u j u e
disanje". Ova vjeba ima d u g u tradiciju. Yogini o b i n o
zavravaju svoje vjebe s ,,yoga proiujuim d i s a n j e m "
a toan redoslijed p o s t u p a k a p r e d o i t e m o neto
kasnije. Takoer emo prikazati yoga vjebu za
vitalizaciju ivaca" koja se prakticira od pamtivijeka
a koje z a p a d n i uitelji tjelesne kulture nisu n a d m a i l i
p r e m d a su je neki od njih p o s u d i l i " od uitelja yoge.
Na kraju i z n o s i m o vjebu ,,yoga glasovnog d i s a n j a "
62

63

koja e nas nauiti kako dobiti melodiozan, vibrirajui

glas karakteristian za najbolje yogine Istoka. K a d a
b i s m o u ovoj knjizi predoili s a m o ove tri vjebe,
zanemarujui p r i t o m sve ostale, korist za z a p a d n o g
itatelja bila bi neizmjerna. Stoga ih doista moete

m a l u koliinu zraka kroz otvor koji ste oblikovali

u s n a m a . Stanite na trenutak a p o t o m energino
izdahnite jo m a l o zraka. Ponavljajte ovaj p o s t u p a k
sve d o k zrak nije u p o t u n o s t i izdahnut. U p a m t i t e da
zrak iz plua treba izdisati energino.
O v o e disanje biti p o t p u n o osvjeavajue kada je

prihvatiti kao dar s Istoka i s l o b o d n o poeti s

o s o b a u m o r n a i kada se osjea iscrpljeno. Vjebu treba

vjebanjem.

prakticirati sve d o k p o s t u p a k izvoenja ne postane

p r i r o d a n i lak. O b i n o se koristi nakon izvoenja

YOGA PROIUJUE DISANJE

Yogini imaju

omiljeni

drugih vjebi koje su predoene u ovoj knjizi. O v u je

vjebu potrebno d o b r o prouiti.

nain disanja koji

prakticiraju uvijek kada osjeaju potrebu ventiliranja

i proiavanja plua. O v i m disanjem zavravaju m n o g e
druge disajne vjebe. I z n o s i m o itav redoslijed

YOGA VJEBA DISANJA ZA REVITALIZACIJU

IVACA

p o s t u p a k a . Proiujue disanje ventilira i proiuje

plua, stimulira stanice i daje jedan opi tonus

Ova je vjeba d o b r o p o z n a t a yoginima. Smatraju

respiratornim organima te pridonosi njihovom

je jednom od najuinkovitijih metoda poznatih

d o b r o m zdrastvenom stanju. O s i m ovoga djelovanja

ovjeku kojim se stimuliraju i jaaju ivci. Svrha ove

osvjeuje itavo tijelo. Pjevai i ljudi koji p u n o govore

vjebe je poticati ivani sustav, razvijati ivanu snagu,

ovu e vjebu doivjeti p o s e b n o u m i r u j u u za itav

energiju i vitalnost. Vjebom se stvara stimulirajui

respiratorni sustav nakon naprezanja.

pritisak na vane ivane centre to zauzvrat potie i

1.)

Udahnite potpunim udahom.

2.)

Zadrite zrak nekoliko sekundi.

3.)

Skupite usne kao da elite zvidati (ali ne napinjite

i ne nadimajte obraze); tada energino izdahnite

64

energizira itav ivani sustav i odailje poveani tijek

energije svim dijelovima tijela.

1.)

Stanite uspravno.
65

2.)

U d a h n i t e p o t p u n i udah i zadrite ga.

3.)

Ispruite ruke ispred sebe, doputajui im da b u d u

meke i oputene te da ih tek neznatna energija
miia i ivaca dri u i s p r u e n o m poloaju.

4.)

Polagano

povlaite

ruke

prema ramenima

p o s t u p n o kontrahirajui miie i polaujui u njih

energiju. K a d a dosegnu ramena ake trebaju biti
vrsto stisnute tako da se u njima osjeti treperenje.
5.)

Napetih miia tada p o l a k o gurnite ake p r e m a

naprijed a zatim ih brzo povucite natrag (jo uvijek
stisnutih i napetih miia) i ovaj zadnji p o s t u p a k
ponovite nekoliko puta.

6.)

Izdahnite energino (snano) kroz usta.

7)

Izvedite vjebu proiujueg disanja".

D j e l o t v o r n o s t ove vjebe j a k o ovisi o b r z i n i

povlaenja aka kao i o napetosti miia te, naravno, o

ispunjenosti plua zrakom. O v o je vrijedna vjeba.
Djeluje kao lijek za jaanje".

p o p u t zvuka trube. Prakticirali su ovaj posebni oblik

disajne vjebe koji ih je o b d a r i o m e k i m i fleksibilnim
g l a s o v i m a d a j u i i m n e o p i s i v o lepravu kvalitetu
k o m b i n i r a n u s velikom s n a g o m . Prakticirate li vjebu
k o j u o v d j e i z l a e m o , s v r e m e n o m ete p o s t i i
s p o m e n u t e kvalitete ili glas yogina. N a r a v n o , n u n o
je redovno izvoenje. M e u t i m , m e t o d a disanja treba
se koristiti kao p r i g o d n a vjeba a ne kao uobiajeni
nain disanja.
1.)

U d a h n i t e p o t p u n i u d a h p o l a k o i odmjereno kroz
nos, udiui to due.

2.)

Zadrite dah nekoliko sekundi.

3.)

Energino (snano) izdahnite j e d n i m velikim

izdisajem kroz irom otvorena usta.

4.)

O d m o r i t e plua proiujuim disanjem.

Ne ulazei dublje u yoga teoriju o stvaranju zvuka

pri govoru i pjevanju, elim rei da je yogine iskustvo

p o u i l o da kvaliteta i snaga glasa ne ovise s a m o o
glasnicama smjetenim u grlu nego takoer i o
m i i i m a lica. Ljudi s velikim p r s n i m koem m o g u
imati slab glas d o k drugi s vrlo m a l e n i m prsima m o g u

YOGA GLASOVNO DISANJE

Yogini su razvili oblik disanja kojim razvijaju svoj
glas. N a d a l e k o s u p o z n a t i p o s v o j i m p r e d i v n i m
glasovima - s n a n i m , glatkim i j a s n i m snaga kojih je
66

p r o i z v o d i t i z v u k o v e z a u u j u e s n a g e i kvalitete.
Predlaem vam da izvedete vrlo zanimljiv eksperiment:
Stanite pred ogledalo, skupite usne i zvidite. U o i t e
oblik svojih usta i izgled vaega lica. Tada pjevajte i
govorite kao to to inae inite. U o i t e razliku. Sada
p o n o v n o ponite zvidati tijekom nekoliko sekundi
67

ne mijenjajui poloaj u s a n a i lica. Otpjevajte neku

pjesmicu i vidjet ete kakav je zvuan, rezonantan, jasan
i lijep ton stvoren.

POGLAVLJE

XI

SEDAM YOGA VJEBI

Slijedi sedam yoga vjebi namijenjenih razvijanju

plua, miia, ligamenata, plunih alveola i drugo. Vrlo
su jednostavne ali udesno djelotvorne. Ne dopustite
da jednostavnost ovih vjebi uzrokuje gubitak interesa.
O n e su rezultat paljivog eksperimentiranja i vjebanja
te ine sutinu brojnih kompliciranih i tekih vjebi
iz kojih su ovdje izdvojeni nevani dijelovi. O s t a l e su
sutinske karakteristike.

68

69

^3

(I)

napreete.

ZADRAVAJUE DISANJE
O v o m v a n o m v j e b o m j a a j u se i r a z v i j a j u

4.)

Izdahnite energino kroz otvorena usta.

5.)

Vjebajte proiujue disanje.

respiratorni miii jednako kao i plua. Cesto izvoenje

Na poetku ete d a h zadravati vrlo kratko ali

ima tendenciju irenja grudnoga koa. Yogini su otkrili

n a k o n kratkotrajnog vjebanja d o l a z i d o z n a t n o g

da p o v r e m e n o zadravanje zraka, nakon to se plua

poboljanja. elite li vidjeti koliko ste napredovali

ispune p o t p u n i m udisajem, i m a vrlo koristan uinak

mjerite vrijeme zadravanja u d a h n u t o g a zraka.

i to ne s a m o na respiratorne organe nego i na organe

p r o b a v e , na ivani sustav i na krv. Otkrili su da
p o v r e m e n o zadravanje d a h a isti zrak koji je zaostao
u pluima od posljednjeg udisaja te da se na taj nain

(II) STIMULIRANJE PLUNIH ALVEOLA

krv p o t p u n i j e zasiuje kisikom. Takoer znaju da zrak

z a d r a n na ovaj n a i n sakuplja sve o t p a d n e tvari.

Svrha ove vjebe je stimulacija plunih alveola.

Izbacivanjem ovakvoga zraka o d s t r a n j u j u se tetni

Poetnici ne smiju pretjerivati s o v o m vjebom, a ni u

sastojci i iste plua jednako kao to se u p o r a b o m

k o m sluaju ne smiju je izvoditi energino. N e k i e

purgativa iste crijeva. Vjeba se preporua pri raznim

ve nakon prvih pokuaja osjetiti vrtoglavicu. U t o m

p o r e m e a j i m a i tegobama s elucem, jetrima i krvi.

sluaju trebaju proetati i o d g o d i t i vjebu za kasnije.

O p a e n o je da se o v o m m e t o d o m o s o b a esto rjeava

1.)

Stanite uspravno s r u k a m a sputenim niz tijelo.

2.)

Diite p o l a k o i p o s t u p n o .

3.)

Za vrijeme udisaja njeno lupkajte grudni ko s

loeg daha uzrok kojega je vrlo esto loa ventilacija

plua. Savjetujem itatelju da ovoj vjebi prida posebnu
p o z o r n o s t jer njezina je djelotvornost doista velika.

j a g o d i c a m a prstiju stalno mijenjajui p o l o a j .

Ve i sami postupci vjebanja pruit e vam jasnu sliku

o vrijednosti ove metode.

4.)

K a d a plua ispunite zrakom, zadrite dah i udarite

o prsa dlanovima.

1.)

Stanite uspravno.

2.)

U d a h n i t e p o t p u n i dah.

3.)

Zadrite zrak to dulje moete a da se pri t o m e ne

70

5.)

Vjebajte proiujue disanje".

Ova je vjeba vrlo osvjeavajua i stimulirajua za
71

itavo tijelo. D o b r o je p o z n a t a praktiaru yoge. Velik

3.)

U d a h n i t e p o t p u n i zdah.

broj plunih alveola vremenom postaje neaktivan zbog

4.)

Zadrite zrak neko vrijeme.

5.)

P o t o m njeno gnjeite prsni ko i p o l a g a n o

n e p o t p u n o g disanja. Z b o g toga alveole esto atrofiraju.

O s o b i koja g o d i n a m a nepravilno die nee biti lako
p o t a k n u t i na aktivnost sve bolesne plune alveole
p r o v o e n j e m p o t p u n o g a disanja, ali ova e vjebe

izdiite.
6.)

Prakticirajte proiujue disanje".

Vjebajte umjereno i ne pretjerujte.

v r e m e n o m dati eljene rezultate. Zato ju je vrijedno

prouiti i prakticirati.

(IV) IRENJE GRUDNOGA KOA

(III) RASTEZANJE REBARA
Obavljajui razne p o s l o v e s a g i n j e m o se i t o m
Spomenuli s m o da su rebra povezana s hrskavicom
koja d o p u t a o d r e e n u ekspanziju. Pri i s p r a v n o m
disanju rebra imaju vanu ulogu. D o b r o je p o v r e m e n o

k r e t n j o m k o n t r a h i r a m o g r u d n i ko. N a taj n a i n
stvaramo korisne podraaje na prsni ko ali i na pluno
tkivo. O v o m vjebom izvodimo pokrete koji obnavljaju

na njih primijeniti p o s e b n u vjebu kako bi se sauvala

p r i r o d n o stanje respiratornog sustava.

njihova elastinost. Stajanje ili sjedenje u nepravilnom

1.)

Stanite uspravno.

p o l o a j u , to je vrlo karakteristina navika z a p a d n o g

2.)

Udahnite potpuni udah.

3.)

Zadrite zrak.

4.)

Ispruite obje ruke p r e m a naprijed; stisnite ake i

ovjeka, ini rebra krutim i neelastinim. O v o m ete

vjebom zasigurno nadii ovakvo stanje.

poloite ih u istu ravninu s ramenima.

1.)

Stanite uspravno.

2.)

Podignite ruke do razine pazuha. Palac oslonite o

p a z u n u jamicu, dlanove na prsni ko a vrhove
prstiju poloite na prsnu kost.

5.)

do ramena.
6.)

Z a t i m ih p o n o v n o ispruite i povucite. Ponovite

ovaj p o s t u p a k nekoliko puta.

7.)
72

Tada energino povucite ake natrag u p o l o a j tik

Izdahnite energino (snano) kroz otvorena usta.

73

8.)

(VI) JUTARNJA VJEBA

Vjebajte proiujue disanje.

Pri izvoenju ove vjebe postupajte umjereno i

1.)

ne pretjerujte.

Zauzmite vojnici stav - podignite glavu, pogled

neka je u s m j e r e n p r e m a n a p r i j e d , r a m e n a su
zabaena, koljena ukruena a ruke poloene uz
tijelo.

(V) VJEBA HODANJA

1.)

2.)

p o t p u n i udah, m i r n o i staloeno.

Koraajte podignute glave. Bradu lagano povucite

p r e m a dole a ramena neznatno zabacite unatrag.

3.)

Zadrite dah nekoliko sekundi, odravajui isti

poloaj.

4.)

Polako se vratite u prvi stav i s t o d o b n o izdiui

Koraci trebaju biti odmjereni.

2.)

Udahnite

potpuni

dah

sebi

brojite

zrak kroz nos.

1,2,3,4,5,6,7,8. Svaki broj neka oznaava jedan

3.)

Podignite polako tijelo na n o n e prste; udahnite

korak a udisaj neka traje o s a m koraka.

5.)

Vjebajte proiujue disanje.

Izdiite p o l a k o k r o z n o s brojei k a o i prije -

6.)

Ponovite vjebu nekoliko puta.

1,2,3,4,5,6,7,8 - svaki broj jedan korak.

4.)

Stanite i o d m o r i t e se na trenutak. Zatim nastavite

hodati i brojati. Svaki broj jedan korak.

5.)

Ponavljajte ovu vjebu sve d o k se ne u m o r i t e .

Moete je vjebati nekoliko puta dnevno.
Neki yogini prakticiraju ovu vjebu zadravajui

(VII) STIMULIRANJE CIRKULACIJE

1.)

Stanite uspravno.

2.)

U d a h n i t e p o t p u n i u d a h i zadrite ga.

3.)

d a h tijekom etiri koraka. I tijekom o s a m koraka

vrijeme udisaja i izdisaja je jednako. Provodite ovu
vjebu kad god moete.

74

Sagnite se polako p r e m a naprijed i uhvatite tap

ili ibu m i r n o i vrsto a tada p o s t u p n o unesite
svu svoju snagu u stisak.

4.)

O t p u s t i t e stisak, vratite se u poetni p o l o a j i

izdahnite.

5.)

Zavrite vjebu s proiujuim disanjem.

75

Ova se vjeba m o e provoditi bez koritenja tapa

ili ibe tako da hvatate i m a g i n a r n i tap. U t o m sluaju
s n a g o m svoje volje provedite stisak. O v o m p o z n a t o m
yoga vjebom stimulirate cirkulaciju s p o m o u
potiskivanja arterijske krvi u ekstremitete i povlaenja
venske krvi u srce i plua kako bi mogli preuzeti kisik
koji se udie zrakom. U sluaju slabe cirkulacije plua
ne sadre d o v o l j n u k o l i i n u krvi koja se na

POGIAVLjE

XII

zadovoljavajui nain uspijeva oksigenizirati. U t o m

sluaju itav tjelesni sustav n e m a bilo kakve koristi od
p o b o l j a n o g naina disanja. Preporua se prakticiranje
ove vjebe skupa s r e d o v n i m vjebanjem p o t p u n o g
disanja.

S E D A M M A N J I H Y O G A VJEBI

O v o se poglavlje sastoji od sedam m a n j i h yoga

disajnih vjebi bez posebnoga naziva za svaku od njih.
No svaka je vjeba drugaija i ima razliitu primjenu.
Prakticirajui ovu vjebu otkrit ete da su neke od
njih bolje prilagoene vaem sluaju. Premda sam ove
vjebe nazvao m a l i m v j e b a m a " , o n e su korisne i
iznimne su vrijednosti jer se u protivnom ne bi pojavile
u ovoj knjizi. Predstavljaju saeti teaj razvijanja tijela
i plua. K a d a b i s m o im posvetili vie pozornosti i kada
b i s m o o p i s a l i kakav u i n a k i m a j u , m o r a l i b i s m o
napisati novu knjigu. D o d a t n a vrijednost ovih vjebi
76

77

je ta to su disajne m e t o d e njihov sastavni d i o . Ne

zanemarite ih i ne preskoite z b o g toga to se nazivaju
m a n j e vjebe". Vjerojatno su neke od njih o n o to
vam je uistinu potrebno. Probajte ih i odluite sami.

itavo vrijeme.
4.)

Izdahnite energino kroz usta.

5.)

Prakticirajte proiujue disanje".

VJEBA III

VJEBA I
1.)

Stanite uspravno s rukama sputenim niz tijelo.

2.)

U d a h n i t e p o t p u n i dah.

3.)

Diite p o l a k o ruke drei ih ukoene. D l a n o v i se

1.)

Stanite uspravno s rukama ispruenim ispred sebe.

2.)

Udahnite potpuni udah.

3.)

Nekoliko puta opiite rukama krug unazad. Potom

opiite rukama krug u s u p r o t n o m pravcu. itavo

m o r a j u dotaknuti iznad glave.

4.)

Zadrite dah to dulje moete (i nekoliko minuta)

s r u k a m a ispruenim iznad glave.

5.)

S p o r o sputajte ruke i p o l a k o izdiite.

6.)

Vjebajte proiujue disanje".

vrijeme zadrite dah.

4.)

Izdahnite energino kroz usta.

5.)

Vjebajte proiujue disanje".

VJEBA IV
VJEBA II

1.)

Legnite na p o d lica okrenutog p r e m a dolje. Ruke

ispruite uz tijelo a dlanove poloite na tlo.

1.)

Stanite uspravno s rukama ispruenim ispred

tijela.

2.)

U d a h n i t e p o t p u n i u d a h i zadrite ga.

3.)

K r u n i m pokretima povucite ruke to vie moete

unatrag P o t o m se vratite u prvobitni p o l o a j .
Ponovite postupak nekoliko puta zadravajui dah

78

2.)

U d a h n i t e p o t p u n i d a h i zadrite ga.

3.)

Ukrutite tijelo i podignite ga oslanjajui se na ruke

i prste.

4.)

Spustite tijelo u prvobitni poloaj. Ponovite vjebu

nekoliko puta.
79

5.)

Izdahnite energino kroz usta.

6.)

Vjebajte proiujue disanje".

udahnite.
5.)

Savijte se postranino i lagano izdiite. (Poloaj

postraninog savijanja m o e varirati od lijevo na
desno).

VJEBA V
6.)
1.)

Prakticirajte proiujue disanje".

Stanite uspravno. D l a n o v e poloite na zid pred

sobom.

2.)

U d a h n i t e p o t p u n i u d a h i zadrite ga.

3.)

Prislonite prsni ko uza zid oslanjajui teinu- tijela

na ruke.

4.)

Podignite tijelo u poetni poloaj koristei miie

VJEBA VII
1.)
2.)

Izdahnite energino kroz usta.

6.)

Prakticirajte proiujue disanje.

U d a h n i t e p o t p u n i u d a h ali umjesto jednoga

kontinuiranog udisaja primijenite niz kratkih i

ruku. Tijelo pri toj radnji m o r a biti ukrueno.

5.)

Stanite ili sjednite. Kraljenica m o r a biti okomita.

brzih umrkavanja zraka. Zamislite da miriete

neku jaku eterinu tvar koju z b o g njezine snage
ne elite o d m a h u d a h n u t i na nos. Pri t o m e ne
izdiite nego kratkim udisajima p o t p u n o ispunite
plua.

VJEBA VI
1.)

Stanite uspravno. Ruke oslonite na kukove.

2.)

U d a h n i t e p o t p u n i d a h i zadrite ga.

3.)

N o g e i kukovi su ukrueni. Ponite savijati noge

3.)

Zadrite dah nekoliko sekundi.

4.)

Izdahnite kroz nos, d u g i m relaksirajuim

izdahom.

5.)

Prakticirajte proiujue disanje".

u luku prema naprijed. I s t o d o b n o polako izdiite.

4.)
80

Vratite se u prvobitni poloaj i jo jednom p o t p u n o

81

bezbrojni oblici koji se takoer mijenjaju i potiu

stvaranje novih formi; i tako dalje sve u beskonanost.
U s v i j e t u f o r m i n i t a n i j e t r a j n o ali V E L I K A
STVARNOST

ipak

je

nepromjenjiva.

Forme

predstavljaju pojavnost. D o l a z e i odlaze. Stvarnost je

vjena i nepromjenjiva.
POGLAVLJE

XIII

A t o m i ljudskoga tijela u s t a l n o m su p o k r e t u .
Zbivaju se neprestane promjene. Za s a m o nekoliko
mjeseci gotovo da se u p o t p u n o s t i d o g o d i promjena u
materiji od koje je izgraeno tijelo. Gotovo je nemogue
da e se za nekoliko mjeseci pronai bilo koji a t o m

VIBRACIJE I YOGA RITMIKO

DISANJE

koje je u sada u k o m p o n i r a n u sastav naega tijela.

Vibracije, stalne vibracije. Kretanje, stalno kretanje.
Promjene, stalne promjene.
U svim vibracijama p r o n a l a z i m o odreeni ritam.
R i t a m proima itav Univerzum. Kruenje planeta oko
sunca, plima i oseka, kucanje srca; sve su to ritmiki

Sve to postoji u stanju je vibracije; od najmanjeg

a t o m a pa sve do velikog sunca. U prirodi ne p o s t o j i
nita to bi se nalazilo u stanju apsolutnog mirovanja.
Jedan jedini atom lien vibracije m o g a o bi razoriti itav
U n i v e r z u m . U n e p r e k i d n o m vibriranju i kretanju
oituje se univerzalan rad. Materija je stalno
podvrgnuta djelovanju energije, a posljedica toga su
beskrajne forme i neizbrojive razliitosti. Ipak, niti
forme niti razliitosti nisu trajni. Poinju se mijenjati
u t r e n u t k u k a d a su s t v o r e n i . Iz n j e g a p r o i z l a z e
82

zakoni. S u n a n e zrake dolaze do nas, kia p a d a po

n a m a u skladu s podvrgnutou istom zakonu. Svaka
je kretnja oitovanje zakona ritma. N a a su tijela na
jednaki nain podvrgnuta ritmikom zakonu kao i
planeti koji krue o k o sunca. Veliki d i o ezoterijske
strane yoga znanosti disanja zasnovan je na o v o m
p o z n a t o m naelu prirode. Usklaujui se s r i t m o m
tijela yogin uspijeva apsorbirati veliku koliinu prane
k o j o m uspijeva postii eljene rezultate. O t o m e e m o
govoriti kasnije.
83

Tijelo u kojem se sada nalazite m o e se usporediti

Na isti je nain yogin s p o m o u ritmikoga disanja

s m a l i m z a t o n o m koji se iz m o r a usijeca u k o p n o .

s p o s o b a n apsorbirati i kontrolirati poveanu koliinu

Premda prividno podvrgnuto svojim vlastitim

p r a n e koja je sada na r a s p o l a g a n j u volje. M o e je

z a k o n i m a u stvarnosti je p o d v r g n u t o plimi i oseki

koristiti kao nosa ili sredstvo kojim alje misli drugima

mora. Veliki ocean ivota n a d i m a se i povlai, raste i

kao i za prihvaanje svih onih ije su misli osnaene

p a d a a mi o d g o v a r a m o na njegove vibracije i ritam. U

i s t o m vibracijom. F e n o m e n telepatije, prijenosa misli,

n o r m a l n i m uvijetima i stanjima p r i m a m o vibracije i

m e n t a l n o g lijeenja, m e s m e r i z m a , teme su koje na

ritam od velikog oceana ivota i odgovaramo na njega.

Z a p a d u izazivaju velik interes a koje su y o g i n i m a

Ali p o n e k a d su usta zatona zatvorena n a n o s i m a i mi

poznate stoljeima, m o g u se jako poveati i pojaati

ne u s p i j e v a m o p r i m i t i i m p u l s M a j k e M o r a . Taj se

u k o l i k o o s o b a alje s v o j u m i s a o n u s n a g u n a k o n

nesklad oituje u n a m a s a m i m a .

ritmikog disanja. Ritmiko e disanje pojaati

Vjerojatno ste uli da zvukovi violine, ponavljani

brzo i r i t m i n o , pokreu vibracije koje v r e m e n o m

vrijednost mentalnog i magnetskog lijeenja zasigurno

za sto p o s t o .

m o g u unititi m o s t . Isti s e rezultat p o s t i e k a d a

G l a v n a stvar koja se m o r a p o s t i i za v r i j e m e

postrojba vojnika vojnikim stupanjem prelazi most.

m e n t a l n o g a disanja je m e n t a l n a ideja ritma. O n i m a

U tim se sluajevima uvijek izdaje zapovijed o promjeni

koji su i m a l o upueni u glazbu, d o b r o je p o z n a t o

koraaja kako nastale vibracije ne bi prouzroile ruenje

o d m j e r e n o brojanje ili takt. D r u g i m a ovu ideju m o e

mosta. Ova oitovanja posljedica su ritmikih kretnji

prenijeti ritmiki vojniki korak: Lijeva, desna, lijeva,

te n a m prenose ideju o utjecaju ritmikog disanja na

desna, lijeva desna; jedan, dva, tri, etiri."

tijelo. itav tjelesni sustav prihvaa vibraciju ritmikih

pokreta plua i postaje u skladu s voljom. U stanju
jednoga potpunog sklada dolazi do spremnog odgovora
i reagiranja na snagu volje. S tako usklaenim tijelom
yoginu nije teko vlastitom voljom poveati cirkulaciju
b i l o kojega dijela tijela. N a j e d n a k i n a i n m o e
usmjeriti i poveati tijek energije svojih ivaca u bilo
koji dio tijela ili organ, ojaavajui i stimulirajui ga.
84

Yogin zasniva svoje ritmiko vrijeme na jedinici

koja odgovara otkucajima njegova srca. U razliitih
o s o b a srce razliito kuca, ali otkucaji srca svake o s o b e
o d a j u ispravan ritmiki s t a n d a r d za tog p o j e d i n c a
tijekom njegova ritmikog disanja. Odredite normalne
otkucaje srca p o l a g a n j e m svojih prstiju nad b i l o m i
tada brojite: 1,2,3,4,5,6; 1,2,3,4,5,6" sve d o k ritam ne
postane vrsto utisnut u va u m . M a l o vjebe utvrdit
85

e ritam tako da e vam ga biti lako reproducirati.

4.)

Izdahnite sporo kroz nos brojei est jedinica.

Poetnik o b i n o udie u v r e m e n u koje iznosi est

5.)

Izbrojite tri jedinice otkucaja nakon izdisaja

o t k u c a j a ali s e v j e b a n j e m ova v r i j e d n o s t u b r z o
poveava.
Yoga pravilno ritmiko disanje postie se tako da
vrijeme udisaja i izdisaja b u d e jednako d o k vrijeme
zadravanja zraka nakon udisaja i vrijeme i z m e u
izdisaja i p o n o v n o g udisaja trebaju trajati p o l o v i n u
broja udisaja i izdisaja.
S o b z i r o m da u k a s n i j e m tekstu g o v o r i m o o
vjebama osnova kojih je ritmiko disanje, s vjebom
koju sada i z n o s i m o potrebno je doista d o b r o ovladati.
O n a ini osnovu brojnih drugih sloenijih vjebi.
1.)

Sjednite. Kraljenicu drite uspravno. Poloaj koji

ste zauzeli neka je u g o d a n . Prsni ko, vrat i glava
trebaju biti to je m o g u e vie poloeni o k o m i t o .
R a m e n a lagano zabacite unatrag a ruke neka vam
m i r n o poivaju u krilu. U o v o m poloaju teina
tijela je u velikoj mjeri p o d r a n a rebrima, a poloaj
nije teko odravati. Yogini su otkrili da se efekti
ritmikog disanja ne m o g u postii kada je prsni
ko sputen a trbuh ispupen.

2.)
3.)

86

(vrijeme izmeu izdaha i novog udaha).

6.)

Ponovite p o s t u p a k nekoliko puta ali izbjegavajte

iscrpljivanje o d m a h na poetku.

7.)

S a m i o d l u i t e k a d a ete z a v r i t i s v j e b o m .

Prakticirajte proiujue disanje. O n o e vas o d m o r i t i

i proistiti plua.
N a k o n kratkotrajnog vjebanja bit ete s p o s o b n i
poveati trajanje udisaja i izdisaja sve do vrijednosti
od petnaest otkucaja. Ne zaboravite da vrijeme
zadravanja daha nakon udisaja i nakon izdisaja m o r a
iznositi pola vrijednosti jedinica u d a h a ili izdaha.
Ne pretjerujte s vjebom i ne napreite se produljiti
trajanje d a h a nego to vie p o z o r n o s t i pridajte
postizanju r i t m a " jer ritam je p u n o vaniji od duljine
daha. Vjebajte i pokuavajte sve d o k ne postignete
j e d n a k o m j e r n o s t p o k r e t a i sve d o k k o n a n o n e
osjetite" ritam vibratorne kretnje u itavom tijelu. Za
to e vam biti potrebno m a l o prakse i strpljenja, ali
zadovoljstvo koje ete osjeati z b o g poboljanja ovaj

U d a h n i t e sporo p o t p u n i udah brojei est jedinica

e zadatak uiniti laganim. Yogin je uistinu

otkucaja.

najstrpljivija i najsuzdrljivija o s o b a i njegova velika

Zadrite dah brojei tri jedinice otkucaja.

p o s t i g n u a u velikoj su mjeri posljedica tih kvaliteta.

87

svojem mjestu, a sve ima svoje mjesto. Razvijeni ovjek

je p o t p u n i ovjek koji prepoznaje tijelo, um i d u h ,
pruajui svakome ono to mu pripada. Zanemarivanje
bilo kojeg od njih greka je koja e se prije ili kasnije
morati izmijeniti na bolje. To je d u g koji se mora vratiti
s interesom.
Poglavlje XIV

S a d a e m o vas uputiti u psihiki stupanj yoga

znanosti disanja u obliku niza vjebi. Uz svaku od
njih d a j e m o potrebno objanjenje.
U o i t ete da je svaka vjeba ritmikog disanja
popraena uputama da imate na u m u " odreeni

FENOMEN YOGA PSIHIKOG

DISANJA

eljeni rezultat. Ovakav mentalni stav daje volji jasan

pravac tijekom kojeg e izraziti svoju snagu i energiju.
Naalost, u ovome radu ne m o e m o zalaziti u podruje
snage volje. M o r a m pretpostaviti d a i m a t e b a r e m
najelementarnije znanje o tome. Ukoliko s o v o m
tematikom niste u p o z n a t i , otkrit

Veina do sada predoenih vjebi (iznimku ine

u p u t e o y o g a r i t m i k o m d i s a n j u ) p o v e z a n e su s
fizikim tijelom i odgovarajuim n a p o r i m a . Premda
su oni sami po sebi iznimno vani, yogin ih prepoznaje
k a o p r i r o d n o pribavljanje bitne i vrijedne osnove za

ete d a s e

prakticiranjem vjebi dobiva jasnije i konkretnije znanje

od bilo kojeg teoretskog uenja. I kao to stara indijska
poslovica kae: O n a j tko p r o b a sjeme goruice zna
vie o njegovu okusu od onoga tko je vidio slona koji
ih se prejeo."

n a p o r e na p s i h i k o m i d u h o v n o m planu. M e u t i m ,
ne zanemarujte i ne potcjenjujte fiziku fazu subjekta.
Sjetite se da je zdravo tijelo potrebno k a o p o t p o r a
z d r a v o m u m u te da je tijelo h r a m Ega, svjetiljka u
kojoj gori svjetlo D u h a . Sve je d o b r o kada se nalazi na
88

89

OPE UPUTE ZA YOGA PSIHIKO DISANJE

koliinu prane ili vitalne energije iz univerzalnog

spremita koje e prihvatiti ivani sustav i prenijeti u

O s n o v a cjelokupnoga yoga psihikog disanja je

yoga ritmiko disanje. U p u t e o nainu vjebanja iznijeli
s m o u p r e t h o d n o m poglavlju. U slijedeim vjebama,
da b i s m o izbjegli ponavljanje, jednostavno e m o rei:
diite ritmiki". Potom emo dati upute za vjebanje
psihike snage ili usmjerene snage volje koja djeluje u
povezanosti s ritmiko disajnim vibracijama. Poslije
poetnih vjebi otkrit ete da vam brojanje vie nije
potrebno nakon prvog ritmikog d a h a s o b z i r o m na
injenicu da je r a z u m prihvatio ideju o vremenu i
ritmu. Bit ete u stanju disati ritmiki kadgod zaelite,
g o t o v o a u t o m a t s k i . Um sada p o s t a j e jasan i alje
psihiku vibraciju p o d utjecajem volje. Svakako d o b r o
prouite slijedeu vjebu u kojoj se nalaze u p u t e o
koritenju volje.

solarni pleksus. Pri svakom udisaju izrazite htijenje da

se prana ili vitalna energija distribuira po itavom tijelu,
do svakog organa, do svakog miia, stanice i a t o m a ;
do ivaca, arterija i vena; od vrka glave pa do maloga
n o n o g prsta; hranei, jaajui i stimulirajui svaki
ivac, uvijek iznova punei svaki ivani centar; aljui
energiju, silu i snagu p o s v u d a po tijelu. D o k oitujete
snagu svoje volje, pokuajte stvoriti mentalnu sliku
velikog priliva prane, kako ulazi u plua i kako je
o d m a h preuzima solarni pleksus; p o t o m kako se prvi
izdisaj alje u sve dijelove tjelesnog sustava dolazei
sve do jagodica prstiju ruke i do vrkova nonih prstiju.
Pri t o m e nije n u n o koristiti snagu volje. J e d n o s t a v n o
z a p o v i j e d i t e o n o t o elite u i n i t i i t a d a stvorite
m e n t a l n u sliku toga - to je sve to je potrebno. M i r n a
i odmjerena zapovijed s m e n t a l n o m slikom p u n o je
bolja od nasilnog htijenja posljedica kojega je
nepotrebno rasipanje snage. Ova je vjeba od velike

DISTRIBUCIJA PRANE
P o t p u n o oputeni legnite na p o d ili na krevet.
Ruke njeno poloite preko solarnog pleksusa (mjesto
iznad pupka u kojem se poinju razdvajati rebra). Diite
ritmiki. N a k o n to ste p o t p u n o uspostavili ritam
izrazite htijenje da svakim udisajem uvuete poveanu
90

p o m o i . Osvjeava i jaa ivani sustav stvarajui osjeaj

mira i o d m o r a posvuda po tijelu. Posebno je uinkovita
u sluajevima k a d a je o s o b a u m o r n a i kada osjea
gubitak energije.

SPRIJEAVANJE BOLA

dolje. U p r v o m se sluaju griju noge a u d r u g o m se

m o z a k o s l o b a a velikog p r i t i s k a . K a d a se radi o

Legnite ili sjednite drei kraljenicu uspravno.

Diite ritmiki. Imajte na u m u misao da udiete pranu.
Tada, kada izdiete poaljite pranu na b o l n o mjesto
p o n o v n o uspostavljajui cirkulaciju i tijek ivanih
i m p u l s a . U d a h n i t e p o t o m vie puta sa s v r h o m

glavobolji prvo p o k u a v a m o otkloniti b o l a p o t o m krv

usmjerujemo p r e m a dolje. Uvijek ete osjeati t o p l i n u
u n o g a m a sukladno poboljanoj cirkulaciji. Cirkulacija
je uvijek p o d k o n t r o l o m volje a r i t m i k o d i s a n j e
olakava taj zadatak.

otklanjanja boli. Donesite dvije mentalne zapovijedi.

S jednim d a h o m stimulirajte bolni dio a s d r u g i m
otklonite bol. Odravajte donesene zapovijedi tijekom
svakog udisaja i izdisaja a zatim, na kraju, prakticirajte
proiujue disanje". N a k o n toga se m a l o o d m o r i t e .
Pokuajte p o n o v n o sve d o k vam ne bude bolje. Na
ovaj ete nain otkloniti m n o g e vrste boli i prije sedam
udisaja i izdisaja. eljeni ete rezultat postii bre
poloite li ruku na b o l n o mjesto. Poaljite tijek prane
u ruku a p o t o m na b o l n o mjesto.

SAMOLIJEENJE
Legnite i opustite se. Diite ritmiki. Zapovijedite
udisaj velike koliine prane. Izdiui poaljite pranu u
oboljeli dio tijela sa s v r h o m stimulacije. Tada donesite
m e n t a l n u z a p o v i j e d d a b o l e s n o stanje m o r a biti
prisiljeno otii, da m o r a nestati.
U toj vjebi koristite ruke prelazei njima tijelom
od glave p r e m a o b o l j e l o m dijelu. Uvijek kada pri

USMJERAVANJE CIRKULACIJE

lijeenju sebe ili drugih rabite ruke trebate stvoriti i

zadrati mentalnu sliku da prana tee niz tijelo i kroz
jagodice prstiju odlazi u tijelo slijevajui se u bolesni

Legnite ili sjednite drei kraljenicu uspravno.

Diite ritmiki i izdisajem usmjerite cirkulaciju u onaj
d i o tijela koji elite a koji nije dovoljno prokrvljen.
Ova je vjeba vrlo djelotvorna u sluaju hladnih n o g u "
ili glavobolje. U oba se ova sluaja krv alje p r e m a
92

d i o i lijeei ga. N a r a v n o , u ovoj e m o knjizi predoiti

s a m o ope upute ne razmatrajui detaljno neke oblike
bolesti. No ve i nakon kratkotrajna prakticiranja,
sukladno uvjetima svakog pojedinanog sluaja, vjeba
e poluiti predivne rezultate. Neki yogini polau obje
ruke na oboljelo mjesto a p o t o m diu ritmiki
93

zadravajui u u m u mentalnu sliku u kojoj usisavaju

p r a n u u oboljeli organ ili dio tijela, stimulirajui ga i
izbacujui bolesno stanje. Postupak se moe usporediti
s i s p u m p a v a n j e m neiste vode iz p o s u d e i ulijevanjem
svjee vode. Ovakav je rad vrlo djelotvoran ukoliko se
slika p u m p e m o e odrati vrlo jasnom. U d a h pri t o m e
predstavlja podizanje poluge p u m p e a izdah stvarno
pumpanje.

bolesni d i o tijela pacijenta putajui ih da n j e n o

poivaju nad bolesnim dijelom. Tada slijedi proces
p u m p a n j a koji je o p i s a n

prijanjoj

vjebi

samolijeenja. Ispunite pacijenta s velikom koliinom

prane sve d o k se bolesno stanje p o t p u n o ne izbaci.
esto podignite ruke i protresite" (odmahnite)
prstima kao da elite odloiti oboljelo stanje. N a k o n
tretmana potrebno je oprati ruke kako na sebe ne bi
preuzeli tragove oboljelog stanja pacijenta. Na kraju
prakticirajte proiujue disanje". Tijekom tretmana

LIJEENJE DRUGIH

dopustite da se prana prelijeva u pacijenta u jednoj

kontinuiranoj struji. Vi sami ste p o p u t p u m p e koja
povezuje pacijenta s univerzalnim spremitem prane;

U ovoj knjizi ne m o g u detaljno razraivati psihiki

tretman bolesti p o m o u prane. No m o g u uiniti neto
drugo. Prenijet u vam jednostavne i jasne upute kojima
ete biti u stanju p o m o i d r u g i m a i donijeti im veliko
olakanje. G l a v n o naelo koje morate zapamtiti je da
ste s p o m o u ritmikog disanja i kontrolirane misli
sposobni apsorbirati odreenu koliinu prane i
prenijeti je u tijelo druge osobe, stimulirajui oslabljene
dijelove i organe, unosei zdravlje i izbacujui bolesna
stanja. Prvo morate nauiti kako stvoriti jasan mentalni
lik eljenog stanja kako biste stvarno bili u stanju
osjetiti prodiranje prane i snage (energije) koja ulazi u
vae ruke i iz jagodica prstiju ulazi u pacijenta. Ponite
s ritmikim disanjem. Udiite i izdiite nekoliko puta
sve d o k ne uspostavite ritam. Poloite p o t o m ruke na
94

d o p u s t i t e p r a n i d a s l o b o d n o p r o l a z i k r o z vas N e
p o s t u p a j t e s r u k a m a energino. Pokreite ih s a m o
onoliko koliko je potrebno da prana d o e do oboljelog
mjesta. Za vrijeme t r e t m a n a prakticirajte ritmiko
disanje da bi se o d r a o n o r m a l a n ritam i da bi se prani
o m o g u i o slobodan tijek. Bolje je ruke poloiti na golu
kou ali kada to nije preporuivo ili m o g u e , poloite
ih na tijelo preko odjee. Za vrijeme tretmana unesite
jednu p r o m j e n u . N j e n o udarajte tretirano m j e s t o
j a g o d i c a m a prstiju. Za vrijeme toga p o s t u p k a prsti
moraju biti neznatno razdvojeni. Ovakvo lupkanje na
pacijenta djeluje vrlo umirujue. U sluajevima kada
je bolest prisutna dugi niz g o d i n a sigurno e p o m o i
kaete li mentalnu zapovijed rijeima: izai, i z a i "
ili b u d i jak, budi jak". Rijei e vam p o m o i da jasnije
95

i tonije izrazite volju. Primjenjujte ovi m e t o d u s

nailazee prepreke i trai o s o b u koja je usklaena na

o b z i r o m na svaki pojedini sluaj. Koristite vlastito

n j e n o p r i m a n j e . elite li lijeiti o s o b u na daljinu

prosuivanje i inventivnost.

morate prvo o njoj stvoriti m e n t a l n u sliku sve d o k ne

Predoio sam vam ovdje opa naela, ali vi ih

moete primijeniti na stotine razliitih naina. O v e
prividno jednostavne upute, ukoliko se paljivo proue
i primijene, o m o g u i t e vam da djelujete i lijeite kao
i svi vodei iscjeljitelji" ili bioenergetiari". U g l a v n o m
su svi n j i h o v i sustavi m a n j e ili vie n e z g r a p n i i
komplicirani. O n i koriste p r a n u a neki je neispravno
nazivaju m a g n e t i z m o m " . K a d a bi u svoje tretmane
unijeli ritmiko disanje i kombinirali ga sa svojim
m a g n e t i z m o m " udvostruili bi vlastitu uinkovitost.

osjetite da ste u vezi s n j o m . Ovaj psihiki proces u

cijelosti ovisi o m e n t a l n o j i m a g i n a c i j i iscjeljitelja.
Osjeaj veze osjetit ete o n d a kada je ostvaren. Oituje
se u osjeaju bliskosti. I to se d o g a a na tono opisani
nain. Uspjet ete postii to ve s m a l o prakse ali
n e k i m a e to uspjeti i nakon prvog pokuaja. K a d a je
veza s u d a l j e n i m p a c i j e n t o m u s p o s t a v l j e n a kaite
m e n t a l n o : aljem ti koliinu vitalne energije i snage
koja e te ojaati i izlijeiti. 5 ' Tada zamislite (stvorite si
sliku) kako prana odlazi iz vaega u m a svakim izdisajem
ritmikog disanja, da o d m a h poinje putovati
p r o s t o r o m te da naposlijetku stie do pacijenta i izlijei
ga. Tretman nije nuno potrebno provoditi u odreene

LIJEENJE NA DALJINU

,sate p r e m d a t o m o e t e initi. Prijemljivo stanje

pacijenta, naravno, ukoliko oekuje i ukoliko je otvoren

Prana koja je o b o j a n a m i s l i m a poiljatelja m o e

se projicirati osobi na daljinu ali osobi koja ju je voljna
primiti. Provedeno na ovaj nain, lijeenje m o e biti
vrlo uspjeno. O v o je tajna lijeenja na daljinu o kojemu
se posljednjih g o d i n a p u n o govori i pie.
M i s a o iscjeljitelja odailje se i ona p r o i m a p r a n u
poiljatelja. O n a bljesne p r o s t o r o m i pronalazi
nakupinu u

psihikom mehanizmu

vaoj psihikoj snazi, o m o g u u j e mu primanje vaih

vibracija kadgod je to m o g u e . Dogovorite li se s n j i m
o t o n o m vremenu prijenosa energije potrebno vam je
d o b r o se pripremiti - opustiti se i dovesti se u vezu s
njime. O v o je veliki bazini princip lijeenja na daljinu.
S m a l o prakse init ete jednako d o b r o kao i svi veliki
iscjeljitelji.

pacijenta.

Nevidljiva je i p o p u t markonijevih valova prolazi kroz

96

97

slabije i inferiornije od dobrih. O s o b a , meutim, m o e

p o b u d i t i interes i p a n j u d r u g e o s o b e aljui j o j
misaone valove na ovaj nain, punei pranu s p o r u k o m
koju eli prenijeti. elite li neiju ljubav i naklonost,
morate prema toj osobi u sebi imati naklonost i ljubav.
Poaljite mu tu vrstu misli osiguravi se prije da su
Poglavlje XV

vai motivi doista isti. N i k a d a ne oitujte utjecaj koji

nekoga moe povrijediti. Ne aljite misli koje proizlaze
iz vaih sebinih ili neistih motiva jer takove se misli
vraaju svom poiljatelju s udvostruenom s n a g o m ,
povrijeujui ga d o k k o n a n o n e d u n i objekt nije

DRUGI FENOMENI YOGA

PSIHIKOG DISANJA

p o v r i j e e n . Psihika energija koja se pravovaljano

koristi ispravna je. N o , uvajte se crne m a g i j e " ili
neispravne i nesvete uporabe. Ovakvo neto jest k a o
da se igrate s d i n a m i t o m . Ljudi koji rade ovakve stvari
zasigurno e biti kanjeni posljedicama svojih vlastitih
djela. M e u t i m , niti jedna o s o b a s neistim m o t i v i m a
nikada ne stjee visoki stupanj psihikih moi. i s t o
srce i um n e p r o b o j a n je tit protiv z l o n a m j e r n i h

PROJEKCIJA MISLI

p s i h i k i h s n a g a . B u d i t e isti i nita vas ne m o e

Tijekom posljednje s p o m e n u t e metode (lijeenje

povrijediti.

na daljinu) dolazi do projekcije misli. Druge e o s o b e

osjetiti djelotvornost

na ovaj nain poslanih misli.

Vano je zapamtiti slijedee: niti jedna zla, loa m i s a o

nikada ne m o e povrijediti drugu osobu misli koje su
d o b r e . D o b r e su m i s l i u v i j e k j a e , o d r e e n i j e i
konkretnije u o d n o s u na loe. Loe su misli uvijek
98

STVARANJE PRANE
U k o l i k o se ikada zateknete u drutvu o s o b a s
n i i m u m n i m stanjem i osjetite li depresivni utjecaj
99

njihovih misli, diite ritmiki nekoliko puta stvarajui

Predoite si mentalnu sliku da aljete pranu u njegov

time d o d a t n u koliinu prane. P o t o m se s p o m o u

tjelesni sustav a on neka na u m u ima sliku da p r i m a

m e t o d e stvaranja m e n t a l n e slike okruite j a j o l i k o

pranu. Pasivni ljudi ili ljudi slabog vitaliteta moraju

o b l i k o v a n o m m i s a o n o m a u r o m koja e vas zatititi od

biti oprezni glede izbora o s o b e s k o j o m e provesti

grubih misli i uznemirujuih utjecaja drugih.

ovaj eksperiment jer prana o s o b e loih ili iskvarenih

elja bit e o b o j e n a m i s l i m a dotine o s o b e te mu
o m o g u u j e kratkotrajan utjecaj nad slabijom o s o b o m .

OBNAVLJANJE VLASTITE ENERGIJE

M e u t i m , ova posljednja, dakle, o s o b a nad k o j o m je

utjecaj izvren lako ga m o e otkloniti zatvarajui krug
(na ve s p o m e n u t i nain) i diui ritmiki nekoliko

Osjetite li da vam je vitalna energija na vrlo niskoj

razini i d a . v a m je p o t r e b n o b r z o s p r e m a n j e n o v e

p u t a . T a k o e r j e v a n o d a ovaj p o s t u p a k z a v r i
proiujuim disanjem.

k o l i i n e , n a j b o l j i n a i n da to uinite je slijedei:
p r i b l i i t e s t o p a l a ( j e d n o u z d r u g o ) i s p o j i t e ili
isprepletite prste lijeve i desne ruke na v a m a
n a j p o g o d n i j i nain. O v i m p o s t u p k o m zatvarate krug
i sprijeavate bilo

ELEKTRIZIRANJE VODE

kakav gubitak prane kroz

ekstremitete. Potom diite ritmiki i ubrzo ete osjetiti

uinak p o n o v n e ispunjenosti energijom.

Voda je medij koji se lako m o e ispuniti p r a n o m .

Postupak je slijedei. Diite ritmiki i lijevom r u k o m
drite au vode za d n o . Tada skupite prste desne ruke
i protresite ih njeno nad v o d o m kao da elite otresti

OBNAVLJANJE ENERGIJE DRUGIH

kapljice vode s vaih jagodica prstiju u au. Takoer

m o r a t e zadrati mentalnu sliku prane koja prelazi u
vodu. Voda i s p u n j e n a e n e r g i j o m na ovaj e nain

U k o l i k o vaem prijatelju n e d o s t a j e v i t a l n o s t i
moete mu p o m o i na slijedei nain. Sjednite ispred
njega. Vai noni prsti neka dotiu njegove a njegove
ruke neka su u vaim. Tada o b o j e diite r i t m i k i .
100

stimulirati slabu ili bolesnu o s o b u posebice ako misli

izljeenja p r a t e m e n t a l n u sliku p r i j e n o s a p r a n e .
U p o z o r e n j e koje s m o dali u prijanjoj vjebi
p r i m j e n j i v o je takoer

i na ovu vjebu p r e m d a
101

o p a s n o s t postoji u znatno m a n j e m stupnju.

ritmiki vrsto zadravajui stvorenu sliku u sebi to

dulje moete nastojei ivjeti ideal koji ste postavili u
svom u m u . Otkrit ete da se p o s t u p n o pribliavate

STJECANJE MENTALNIH KVALITETA

z a d a n o m i da rastete prema postavljenom idealu. R i t a m

disanja p o m a e u m u u stvaranju novih kombinacija.
Student koji je slijedio z a p a d n i sustav otkrit e da je

Nije s a m o tijelo o n o koje um moe kontrolirati

p o d utjecajem i smjernicama volje. I um s a m m o e se

yoga ritmiko disanje predivan saveznik pri njegovom

m e n t a l n o z n a n s t v e n o m " radu.

izvjebavati i o b l i k o v a t i s p o m o u vjebi d o b r o
kontrolirane volje. O n o to z a p a d n i svijet poznaje p o d
i m e n o m m e n t a l n a z n a n o s t " , yogini znaju ve jako
d u g o . Osvjedoeno je da mirna i staloena zapovijed

STJECANJE PSIHIKIH KVALITETA

stvara uda. No ukoliko je m e n t a l n a vjeba p o p r a e n a

ritmikim disanjem djelotvornost je jako poveana.
v

eljene kvalitete m o g u se stei zadravanjem u u m u

ispravnoga mentalnog lika o o n o m u to se eli tijekom
r i t m i k o g d i s a n j a . N a o v a j s e n a i n m o g u stei
ravnotea i samokontrola, eljena kvaliteta, poveana
snaga. Nepoeljne osobine m o g u se eliminirati
njegovanjem suprotnih. Bilo koja ili sve m e n t a l n e
z n a n s t v e n e " vjebe, t r e t m a n i " i oitovanja m o g u se
upotrijebiti s yoga ritmikim disanjem. Iznijet e m o
j e d n u o p u i d o b r u vjebu za stjecanje i razvitak
eljenih mentalnih o s o b i n a .
Leite i zauzmite ugodan poloaj ili sjednite drei
kraljenicu uspravno. Predoite si kvalitete koje elite
njegovati vidjevi sebe kao o s o b u koja posjeduje tu
kvalitetu. Naredite s v o m u m u neka je razvije. Diite
102

Psihike se kvalitete m o g u postii na jednak nain

k a o i prije s p o m e n u t e mentalne osobine. Rekavi to
ne mislim, naravno, da nizak ovjek moe postati visok
ili da se m o g u nadomjestiti a m p u t i r a n i ekstremiteti
ili ostvariti slina uda. No m o e biti promijenjen
osjeaj duevnog mira i spokojstva, hrabrost i fizike
karakteristike openito poboljane voljnom kontrolom,
popraene ritmikim disanjem. K a k o ovjek misli tako
izgleda, djeluje, h o d a , sjedi. Poboljano razmiljanje
oznaava poboljani izgled i djelovanje. Da biste razvili
bilo koji dio tijela usmjerite svoju p o z o r n o s t na njega.
Zadrite mentalnu sliku kako aljete poveanu koliinu
prane ili ivane energije tome dijelu tijela, poveavajui
n j e g o v u v i t a l n o s t i r a z v i j a j u i ga. O v a j se p l a n
primjenjuje jednako d o b r o na bilo koji dio tijela koji
103

elite razviti. M n o g i atletiari zapadnoga svijeta koriste

i zavrite s proiujuim disanjem a zatim pogledajte

u svojim vjebama jedan oblik ovakvoga plana. Student

kako se osjeate?

koji je do sada slijedio nae instrukcije o d m a h e

shvatiti na koji nain m o e primijeniti naelo yoge u
o v o m e radu. O p e pravilo vjebanja jednako je kao i
u prijanjoj vjebi (Stjecanje mentalnih kvaliteta).

emocije

poput

straha,

brige,

rastresenosti, mrnje, ljutnje, ljubomore, zavisti,

p o t i t e n o s t i p o d l o n e su kontroli volje a volji je
o m o g u e n o lake djelovanje u sluajevima k a d a se
ritmiko disanje prakticira d o k o s o b a izraava
htijenje". Studenti yoge ovu vjebu dre za jednu od
najuinkovitijih premda napredni yogin od nje nee
imati previe koristi s o b z i r o m da se rijeio nepoeljnih
mentalnih o s o b i n a tijekom svojega d u h o v n o g rasta.
M e u t i m , studentu yoge one e biti i z n i m n o korisne
na putu njegova d u h o v n o g rasta.
Diite ritmiki koncentrirajui pozornost na
solarni pleksus. aljite na to mjesto mentalnu zapovijed
izai". Poaljite mentalnu zapovijed o d l u n o i vrsto
u trenutku kada ponete izdisati i stvorite mentalnu
s l i k u n e e l j e n e e m o c i j e koja se o d n o s i s k u p a s
izdahnutim zrakom. Ponovite postupak nekoliko puta
104

neozbiljan nain.

TRANSFORMACIJA REPRODUKTIVNE
ENERGIJE

KONTROLA EMOCIJA
Nepoeljne

Vano je ovdje n a p o m e n u t i da mentalna zapovijed

m o r a biti postavljena i s k r e n o " a ne u ali ili na

Yogin posjeduje veliko znanje glede u p o r a b e i

zlouporabe reproduktivnog principa u oba spola. Neki
nagovjetaji o tom ezoterijskom znanju su filtrirani.
K o r i s t i l i su ih z a p a d n i pisci p r i o b r a i v a n j u ove
t e m a t i k e . T i m e j e u i n j e n o p u n o d o b r i h stvari.
N a a l o s t , t e m a t i k a i o p s e g ove k n j i g e nee n a m
d o p u s t i t i teorijsku a n a l i z u , ali o s n o v e e m o i p a k
izloiti. itatelju e m o takoer predoiti praktinu
disajnu vjebu

kojom e moi

transformirati

reproduktivne energije u vitalnu snagu. Na ovaj e je

nain tjelesni sustav koristiti umjesto da je prekomjerno
rasipa. Reproduktivna energija je kreativna energija
koju m o e koristiti itavo tijelo te je transformirati u
s n a g u i vitalitet. Tako p r e o b l i k o v a n a p o s l u i t e
regeneraciji. Shvati li mladi ovjek Z a p a d a ove bazine
principe, potedjet e sebe s a m o g jada i nezadovoljstva
u kasnijim g o d i n a m a . Bit e jak mentalno, m o r a l n o i
105

tjelesno.

Koncentrirajte se na ideju o energiji. O d a g n a j t e

Transformacija reproduktivne energije daje veliku

vitalnost o n i m a koji je prakticiraju. Bit e ispunjeni
velikom v i t a l n o m s n a g o m koja e iz njih zraiti i
oitovati se u o n o m e to nazivamo o s o b n i m
m a g n e t i z m o m " . Ovako transformirana energija krenut
e novim kanalima i poluit e veliku prednost. Priroda
je kondenzirala jednu od

svojih

najmonijih

manifestacija prane u reproduktivnu energiju

svrha

koje j e stvaranje. N a j v e a k o l i i n a v i t a l n e s n a g e
koncentrirana

je

najmanjem

podruju.

Reproduktivni organi su najmonija baterija,

najmonije spremite a n i m a l n o g a ivota. Njezina se
sila m o e povui p r e m a gore i upotrijebiti jednako
k a o to se m o e i potroiti za vrijeme uobiajenih
r e p r o d u k t i v n i h funkcija ili izgubiti u r a z v r a t n i m
uicima. O n i m a koji su prouavali yogu vjerojatno je
p o z n a t a teorija regeneracije. Ovdje e m o uiniti jedan
korak vie. N e e m o dokazivati ili tumaiti. Jednostavno
e m o iznijeti injenice.
Yoga vjeba za pretvaranje reproduktivne energije
vrlo je jednostavna. Povezana je s ritmikim disanjem
i m o e se lako provesti. Takoer je moete bilo kada
vjebati ali posebice je preporuljiva kada osoba osjeti
snaan nagon. Tada dolazi do oitovanja reproduktivne
energije te se ona najlake m o e t r a n s f o r m i r a t i u
regenerativne svrhe. Vjebu provedite na slijedei nain:
106

misli od bilo kakvih razmiljanja ili imaginacija o

seksu. Padnu li vam takve misli na u m , nemojte se
obeshrabriti. Jednostavno ih prepoznajte kao oitovanje
energije koju namjeravate upotrijebiti za jaanje tijela
i u m a . Leite oputeno ili sjednite drei kraljenicu u
uspravnom poloaju. Usredotoite svom um na dizanje
(povlaenje) reproduktivne energije p r e m a gore do
solarnog pleksusa gdje e biti preobraena i pohranjena
kao rezervna sila vitalne energije. Tada diite ritmiki
stvarajui mentalnu sliku povlaenja reproduktivne
energije s a svakim u d a h o m . S a s v a k i m u d i s a j e m
zapovijedi te volji da energiju treba povui prema gore
iz reproduktivnog centra u solarni pleksus. U k o l i k o
uspijete ostvariti dobar ritam i ako je mentalna slika
ista i jasna, postat ete svjesni odlaska energije prema
gore i osjetit ete njeno stimulirajue djelovanje. elite
li poveati vlastite mentalne snage moete je povui
jo vie prema gore, iznad solarnog pleksusa, do mozga.
Za to vam je potrebno izdati mentalnu zapovijed i
stvoriti mentalnu sliku prijenosa energije do m o z g a .
ovjek koji vri mentalno kreativan rad ili tjelesno
kreativan rad, bit e s p o s o b a n koristiti ovu kreativnu
energiju za vrijeme svojega rada slijeenjem predoenih
vjebi, povlaei energiju u d a h o m i aljui je dalje
izdahom.
U ovoj vjebi p o t r e b n o je z a p a m t i t i slijedee:
107

nakon punjenja solarnog pleksusa energijom koristimo

b e d r e n o j k o s t i , i z m e u koljena i zdjelice. D i i t e

s a m o o n e dijelove energije koji su n a m p o t r e b n i .

ritmiki. Ovaj p u t ne diite kroz obje nosnice k a o u

Ostatak ostaje pohranjen u s o l a r n o m pleksusu.

d o s a d a n j i m vjebama. Pritiskom palca zatvorite lijevu

Shvaate, naravno, da nisu reproduktivne tekuine

nosnicu i udahnite kroz desnu. P o t o m maknite prst i

te koje se povlae prema gore ve da se ovdje radi o

zatvorite desnu nosnicu p r s t o m i izdahnite kroz lijevu.

pranikoj

vitalizira

Tada, ne mijenjajui prste udahnite kroz lijevu nosnicu

r e p r o d u k t i v n i centar. T i j e k o m vjebe p r i j e n o s a i

i p r o m i j e n i t e prste - izdahnite kroz desnu. P o t o m

transformacije glavu moete lagano nagnuti p r e m a

u d a h n i t e k r o z d e s n u i i z d a h n i t e k r o z lijevu, itd.

naprijed.

Mijenjajte nosnice na o p i s a n i nain zatvarajui ih

energiji

koja

oivljuje

n a i z m j e n i n o s palcem i kaiprstom. O v o je jedan od

najstarijih oblika yoga disanja.

STIMULIRANJE MOZGA

Predoena je vjeba v e o m a vana i vrijedno je

n j o m e ovladati. No yoginu je n e o b i n o saznanje da se
u z a p a d n o m svijetu ova m e t o d a toliko esto smatra

Slijedeu vjebu yogini smatraju najkorisnijom

veliko t a j n o m " yoga disanja. Z a p a d n o m itatelju yoga

m e t o d o m stimuliranja m o d a n e aktivnosti sa s v r h o m

disanje

stvaranja jasnih misli i jasnoga razmiljanja. Vjeba ima

koji sjedi uspravno ili u lotus poloaju i die mijenjajui

predivan uinak na ienje m o z g a i ivanog sustava.

p r i t o m nosnice. S a m o to i nita vie".

O n i koji su skloni m e n t a l n o m radu u ovoj e vjebi

pronai veliku korist. R a d n i kapacitet bit e im bolji i
uinkovitiji a intelekt e nakon tekog u m n o g a rada
ostati svje i jasan.

ne predstavlja nita d r u g o doli slike Indijca

N a d a m s e d a e o v o m a l o tivo o t v o r i t i oi
z a p a d n o m itatelju prema velikim m o g u n o s t i m a yoga
disanja i m n o g o b r o j n i m m e t o d a m a njihova koritenja.

VJEBA:
Sjednite drei kraljenicu uspravno. Pogled je
usmjeren p r e m a naprijed a ruke neka poivaju na
108

109

- zatim kroz kosti ruku;

VELIKO YOGA PSIHIKO DISANJE

- tada kroz vrh lubanje;

- zatim kroz trbuh;

Postoji oblik psihikoga disanja kojega y o g i n i

prakticiraju p r i g o d i c e . T o n i m p r i j e v o d o m i m e n a

- p o t o m kroz reproduktivne organe;

vjebe nazvali s m o ovo poglavlje. Iznijeli s m o ga na

- tada neka putuje gore i dolje lenom m o d i n o m ;

kraju m n o g o b r o j n i h vjebi z b o g toga to je za

- neka dah udie i izdie svaka pora na vaoj koi

provoenje ovog disanja potrebna prethodna vjeba

ritmikog disanja i mentalna imaginacija. Potrebno
je, dakle, prvo n j i m a d o b r o ovladati. O p a naela

- itavo je tijelo ispunjeno p r a n o m i ivotom

4.)

Diui ritmiki poaljite tijek prane u sedam

vitalnih centara slijedeim r e d o m (koristite

Velikog disanja" m o g u se saeti u staroj indijskoj izreci:

mentalnu sliku kao kod prethodnih vjebi):

Blagoslovljen je yogin koji die svojim kostima".

Ova e vjeba s p r a n o m ispuniti itav tjelesni

a)

u elo

sustav; praktiar e p r a n o m , kao i r i t m o m disanja,

b)

u potiljak

ispuniti i energizirati svaku kost, svaki mii, ivac,

c)

u bazu m o z g a

d)

u solarni pleksus

e)

u sakralno podruje

pa do m a l o g nonoga prsta osjeat e se regeneriranim

f)

u podruje p u p k a

i n o v i m . No neka vjeba govori sama za sebe.

g)

u reproduktivne organe

1.)

Leite. Z a u z m i t e u g o d a n i oputen poloaj.

5.)

Zavrite kruei tijekom prane od vrha glave pa

2.)

Diite ritmiki sve d o k ne uspostavite savren

stanicu, tkivo i organ. To je jedno veliko ienje itavog

sustava. O n a j tko ovu vjebu provodi vrlo paljivo
osjeat e se kao da je d o b i o novo tijelo. Od vrha glave

do stopala i p o n o v n o p r e m a vrhu glave. Ponovite

ovaj p o s t u p a k nekoliko puta.

ritam.
3.)

Tada, diui i izdiui, stvorite mentalnu sliku

6.)

Na kraju vjebe prakticirajte proiujue disanje.

u d a h a koji se uvlai kroz kosti nogu a p o t o m se

iz njih izbacuje;
110

111

evolutivnog napredovanja. D r u g i m rijeima, ovjek

m o e ak i sada razviti d u h o v n e snage svijesti koje jo
d u g o , d u g o nee postati zajednikom o s o b i n o m ili
vlasnitvom njegova narataja koji se razvija p o s t u p n i m
napredovanjem p o d utjecajem evolutivnog zakona. U
svim vjebama koje su usmjerene p r e m a t o m cilju
ritmiko disanje ima vanu ulogu. N a r a v n o , u s a m o m
Poglavlje XVI

disanju n e m a niega mistinog to bi proizvelo ovako

predivne rezultate. Ali, ritam koji stvara yoga disanje
d o v o d i itav tjelesni sustav, ukljuujui i m o z a k , p o d
savrenu kontrolu i u savreni sklad. Time se postie

YOGA DUHOVNO DISANJE

n a j p o g o d n i j e stanje za razvoj pritajenih sposobnosti.

U ovoj knjizi neemo dublje ulaziti u filozofiju
istonoga d u h o v n o g razvoja jer bi n a m za tu temu
bilo potrebno nekoliko knjiga a tematika je takoer
teko razumljiva pa itatelja vjerojatno ne bi zanimala.

Yoga ne razvija s a m o eljene mentalne kvalitete i

o s o b i n e s p o m o u snage volje zdruene s ritmikim
disanjem nego takoer razvija i d u h o v n e s p o s o b n o s t i ,
bolje reeno p o m a e pri n j i h o v o m razvoju. Istona
nas f i l o z o f i j a ui da ovjek p o s j e d u j e b r o j n e
s p o s o b n o s t i koje su trenutno u j e d n o m m i r u j u e m ili
spavajuem stanju ali koje e se evolutivnim razvojem

Postoji i drugi razlog, d o b r o p o z n a t okultistima, z b o g

ega se ovo znanje ne treba iriti. M e u t i m , itatelj
treba znati da o n d a kada d o e vrijeme za slijedei
korak, put pred njime bit e iroko otvoren. K a d a je
chela (uenik) spreman, guru (Uitelj) se pojavljuje."
U o v o m emo vas poglavlju uputiti u razvijanje dvije
faze d u h o v n e svijesti.

sve jae razvijati. Takoer n a s ui da se i s p r a v n i m

n a p o r o m volje kojoj p o m a u p o g o d n e o k o l n o s t i i

(I)

Svijest o dui.

stanja m o e p o m o i p r i razvitku ovih d u h o v n i h

(II) Svijest o povezanosti due s univerzalnim ivotom.

o s o b i n a te ih razviti bre nego tijekom uobiajenog

112

113

Obje predoene vjebe vrlo su jednostavne i sastoje

VJEBA:

se od vrste mentalne slike i ritmikog disanja. Od

njih ne treba oekivati p u n o o d m a h na poetku. Ne
treba uriti. J e d n o s t a v n o b u d i t e zadovoljni. B u d i t e
p o p u t cvijeta koji se razvija od sjemenke do cvijeta.

Zauzmite ugodan i oputajui poloaj. Diite

ritmiki i meditirajte o stvarnoj B i t i " razmiljajui o
sebi kao o biu koje je neovisno o tijelu - o biu koje
ne ovisi o tijelu iako ga nastanjuje, ali ga o d l u k o m
vlastite volje m o e i napustiti. Mislite o sebi ne kao o

SVIJEST DUE
Stvarno J a " nije tijelo, pa ak niti ovjekov razum.
I jedno i d r u g o tek su s a m o d i o njegove o s o b n o s t i ,
njegovog manjeg ja". Stvarna b i t " je Ego, oitovanje
kojeg je u individualnosti. Stvarna b i t " neovisna je o
tijelu koje nastanjuje; neovisna je ak i o m e h a n i z m u
r a z u m a kojeg koristi kao instrument. Stvarna b i t " je
kapljica iz Boanskog Oceana; vjena je i neunitiva.
Ne m o e umrijeti ili biti unitena. Bez obzira na tijelo
stvarna b i t " uvijek postoji. To je Dua. Ne mislite o
njoj kao o neemu to je odvojeno od vas; vi ste D u a
a tijelo je nestvaran i prolazan d i o vas samih koji se
svakodnevno materijalno mijenja i kojeg ete jednoga
d a n a napustiti. Moete razviti svoje sposobnosti tako
da o n e p o s t a n u svjesne r e a l n o s t i D u e i n j e z i n e
neovisnosti o tijelu. Plan yoge za ovakav razvitak je
meditacija o stvarnoj b i t i " ili D u i koja je popraena
ritmikim disanjem. Vjeba koju ovdje i z n o s i m o je
najjednostavniji oblik.
114

tijelu, ve kao o duhu. Mislite o svom tijelu k a o o

ljusci, korisnoj i u g o d n o j ali koja nije stvaran d i o vas
samih. Mislite o sebi kao o neovisnom biu koje koristi
tijelo zato jer mu ono koristi. Za vrijeme meditacije
p o t p u n o zanemarite itavo tijelo. Otkrit ete da esto
postajete p o t p u n o nesvjesni tijela. i n i t e vam se k a o
da ste izvan tijela u koje se moete vratiti uvijek kada
ste zavrili s vjebom.
O v o j e sr y o g a m e d i t a t i v n e disajne m e t o d e .
U p o r n o u provoenja ove vjebe dobija se predivan
osjeaj o stvarnosti D u e te gotovo p o t p u n a neovisnost
o tijelu. S p o v e a n o m svijeu esto dolazi osjeaj
b e s m r t n o s t i . O s o b e e poeti p o k a z i v a t i z n a k o v e
d u h o v n o g razvitka koje e primjeivati o n e s a m e
jednako kao i drugi.
N o , n e smijete s i d o p u s t i t i z a n e s e n o s t o v o m
vjebom;

nemojte previe ivjeti u g o r n j i m

p o d r u j i m a " ili prezirati tijelo jer se ovdje, na ovoj

fizikoj razini n a l a z i m o s n e k o m svrhom. Ni na koji
se nain ne smiju zanemariti brojna iskustva koja ovdje
115

s a k u p l j a m o niti se smije prestati potovati tijelo koje

ele razviti univerzalnu svijest. Potrebno ju je vjebati.

je H r a m D u h a .

VJEBA:
i

UNIVERZALNA SVIJEST

Poloite tijelo u u g o d a n i o p u t a j u i p o l o a j .
Diite ritmiki i meditirajte o o d n o s u s U n i v e r z a l n i m

D u h ovjeka, najvie oitovanje njegove D u e ,

kapljica je u oceanu D u h a , jasno odvojena i razliita
ali ipak stvarna u dodiru sa s a m i m oceanom i sa svakom
kapljicom u njemu. Razvijajui se u d u h o v n o j svijesti
ovjek sve vie i vie postaje svjestan svoje povezanosti
s Univerzalnim D u h o m ili Univerzalnim U m o m , kako
ga ve neki uobiavaju nazivati. Ponekad osjea kao
da je s n j i m gotovo sjedinjen a tada se taj osjeaj
kontakta i o d n o s a gubi. Yogin pokuava postii to
stanje univerzalne svijesti m e d i t a c i j o m i d i s a n j e m .
M n o g i su na taj nain postigli najvii stupanj d u h o v n o g
p o s t i g n u a m o g u ovjeku na o v o m stadiju njegova
postojanja. itatelju za sada nisu potrebne vie u p u t e
povezane s

ostvarivanjem najviih

duhovnih

u m o m kojega ste vi s a m o djeli, a t o m . Mislite o sebi

k a o d a ste u d o d i r u s a s v i m e , k a o d a ste d i o
sveukupnosti. Vidite sve kao J e d n o a svoju duu kao
dio toga J e d n o g . Osjetite primanje vibracija od velikog
Univerzalnog U m a . Osjetite da dijelite njegovu m o ,
snagu i mudrost. Slijedite dva pravca meditiranja:
Svakim udisajem zamislite da uvlaite snagu i m o
Univerzalnoga U m a . K a d a izdiete zamislite da
predajete drugima tu m o u isto se vrijeme ispunjujui
ljubavlju prema svakom ivom biu elei da ono primi
jednaki blagoslov koji vi sada primate. N e k a
univerzalna snaga prodre u vas; neka vas u cijelosti
prome.
Um neka vam bude u stanju potovanja.

postignua zbog toga to m o r a uiniti toliko toga prije

Meditirajte

velianstvenosti

uzvienosti

nego li postane pripremljen primiti ih. Z b o g toga je

Univerzalnoga U m a . Otvorite se uplivu Boanske

d o b r o n a u i t i e l e m e n t a r n e stadije y o g a vjebi z a

m u d r o s t i k o j a e vas i s p u n i t i p r o s v j e t l j u j u o m

razvijanje univerzalne svijesti. Bude li itatelj u p o r a n

m u d r o u . N a k o n toga dopustite da ona s vas prede

otkrit e naine i metode kojima moe napredovati.

na vau brau i sestre koje volite i kojima elite p o m o i .

Put se uvijek otvara o n i m a koji su spremni koraati

njime. Slijedea e vjeba uvelike koristiti o n i m a koji
116

117

O n i m a koji e ju prakticirati, ova vjebu daje

situacije i razni dogaaji m o g u vas uznemiriti, initi

novopronadeni osjeaj snage, moi i mudrosti te osjeaj

vam tekoe, ali nikada ne dopustite pristup osjeaju

d u h o v n e egzaltacije i b l a g o s l o v a . Vjeba se m o r a

nezadovoljstva i gaenja. Sve je d o b r o i sve ima svoje

prakticirati na ozbiljan nain p u n potovanja. Ne smije

mjesto.

joj se pristupiti neozbiljno i povrno.

Puno je onih koji e vjebajui s v r e m e n o m eljeti

znati neto vie. Budite sigurni da ete pronai o n o
to traite. Krenite hrabro s povjerenjem, uvijek drei

OPE UPUTE

svoje lice prema Istoku, mjestu na kojemu se pojavljuje

izlazee sunce.

Vjebe koje s m o predoili u o v o m poglavlju trae

ispravan m e n t a l n i stav. U k o l i k o s e o l a k o shvate,
ukoliko su osobe same po sebi neozbiljne te nemaju

S T O J E YOGA FILOZOFIJA?

izgraeni osjeaj za d u h o v n o s t ili potovanje bolje je

da ih preskoe. Jer rezultati koje e dobiti nee biti ni
od kakove koristi. Ova je vjeba namijenjena s a m o
nekolicini onih koji je m o g u shvatiti.

Yoga filozofija sadri uenja koja su p l o d o v i

stoljetne misli, istraivanja, eksperimentiranja i
demonstriranja naprednih u m o v a yoga uitelja Indije,

Za vrijeme meditacije um neka bude fiksiran na

K a l d e j e , Perzije, E g i p t a i a n t i k e G r k e , sve d o

ideje koje vjeba sadri sve d o k se one m a l o po m a l o

dananjih d a n a - od Majstora do uenika, od gurua

ne razjasne u vaem u m u i p o s t u p n o se ne oituju u

do chele. To je najstarija filozofija na svijetu p r e m d a

stvarnu svijest unutar vas s a m i h . Um e s v r e m e n o m

je z a p a d n i svijet gleda kao p o r u k u " s Istoka novijeg

postati pasivan i miran a m e n t a l n a e se slika jasno

datuma.

oblikovati. Ne prakticirajte ove vjebe preesto i ne

dopustite da vas predivan osjeaj koji doivite udalji
od svakodnevnice. O n a je korisna i nuna pa zato
nikada ne odbacujte lekciju bez obzira koliko vam je
ona teka i neugodna. Neka iz nerazvijenoga dijela
vae svijesti izraste radost i neka vas uzdigne. ivotne
118

UITELJI
O d u v i j e k , u svih r a z d o b l j i m a , p o s t o j a l e su
napredne i uzviene due u ljudskome tijelu p o z n a t e
119

kao yoga uitelji ili adepti. M n o g o b r o j n e prie o njima

su o Indiji pisali svakojake prie o fakirima i slinim

veinom

umovima

o s o b a m a koji se pronalaze uz velike ceste i na gradskim

n a d a h n u t i h pisaca eljnih senzacionalizma. Majstori

ulicama a koji se nazivaju yoginima. Z b o g toga n i m a l o

yoge su se uzdignuli s niih na vie razine svijesti

ne iznenauje miljenje koje prosjean ovjek Z a p a d a

steknuvi tako mudrost, m o i osobine koje se ovjeku

ima o yoginu. Vidi ga kao ispijenog, tjelesno istroenog,

prosjene svijesti ine udesnima. J e d a n indijski tekst

fanatinog, prljavog i neukog H i n d u s a koji sjedi u

govori o njima na slijedei nain: N j e m u , koji je

o d r e e n o m poloaju sve d o k njegovo tijelo ne postane

uznapredovao Putem, tuga prestaje biti p r o b l e m o m .

ukrueno; ili dri ruku u zraku sve d o k se ona p o t p u n o

Nestaje vezanost, nestaju prepreke. S l o b o d a n je. Za

ne atrofira i osui se nakon d u g o g niza g o d i n a ; ili

njega vie ne postoji nesvjesno roenje. Stara je karma

vrsto povee svoju stisnutu aku sve d o k nokti ne

i s t r o e n a , a on ne stvara n o v u . N j e g o v o je srce

probiju kou dlana i urastu d u b o k o u meso. D a , ti

o s l o b o e n o elje za b u d u i m ivotom. N o v e udnje

ljudi doista postoje ali njihove tvrdnje da su oni yogini

ne izrastaju unutar njegove due. On je p o p u t svjetiljke

besmislene su i nevrijedne u o d n o s u na pravog yogina.

p l a m e n koje nastaje iz ulja D u h a a ne iz ulja vanjskoga

M o e m o to usporediti s p r i m j e r o m kada bi sebi bera

svijeta. Majstori yoge s p o s o b n i su proi kroz

kukuruza n a d j e n u o titulu d o k t o r a " ili kada bi se

materijalne prepreke, zidove, itd. M o g u se istovremeno

ulini prodava predstavljao kao rektor Harvardskog

prikazati na nekoliko mjesta. Imaju m o uti zvukove

sveuilita.

su

imaginacija

nastala

nevidljivoga svijeta koji su drugaiji od zvukova ovoga

svijeta fenomena. Takoer je s p o s o b a n itati najtajnije
misli drugih i vidjeti njihov karakter."
Takvi su yoga Uitelji.

YOGA - TROSTRUKI PUT

Yoga se dijeli na nekoliko grana. N e k e ue kako
k o n t r o l i r a t i tijelo, a d r u g e p o u a v a j u o n a j v i e m

STVARNOST I IMITACIJA

duhovnom

razvitku.

Ljudi

imaju

razliite

temperamente te o n o to je najbolje za jednog, nije

Z a p a d n i i t a t e l j d o i s t a m o e biti z b u n j e n
yoginima, njihovom filozofijom i praksom. Putnici
120

primjenjivo za d r u g o g a . J e d n a e o s o b a traiti
napredovanje i razvitak d u jednoga pravca, druga d u
121

drugoga a trea e krenuti sasvim drukijim smjerom.

Onaj

tko

se

eli

razvijati

prouavanjem

Yoga filozofija ui da je p u t koji je najprimjenjiviji

f u n d a m e n t a l n i h naela i predivnih ivotnih istina

ovjekovom

slijedi p u t G n a n i yoge.

opem

temperamentu i njegovim

sklonostima, najpogodniji za njega u d a n o m tenutku.

Put postignua dijeli se na tri razreda koji vode do
Glavne ceste. To su:
Raja yoga
K a r m a yoga

O n a j tko eli rasti sjedinjen s J e d n i m i v o t o m

p o d utjecajem ljubavi, slijedi put Bhakti yoge.
M e u t i m , to ne znai da student treba slijediti
s a m o jedan put. Zapravo, vrlo m a l o njih to ini.Veina
se eli u p o z n a t i s n a e l i m a nekoliko g r a n a , uei

G n a n i yoga

poneto o svakoj, dajui prednost o n i m g r a n a m a yoge

Svaki od ova tri oblika yoge predstavlja put koji

koji im najvie odgovaraju. Ta privlanost bilo kojem

vodi do Velike ceste. T i m putevima m o g u napredovati

oni kojima najvie odgovaraju, ali svi oni vode do istoga
odredita. Sada eme jezgrovito opisati svaki do njih.
Y o g i n i m a su oni poznati kao Trostruki p u t " .

razredu yoge naznaka je potrebe, traenja te je stoga

pokazatelj kojim p u t e m treba krenuti.
D o b r o je da svatko zna poneto o Hatha yogi kako
bi proistio tijelo, ojaao ga i drao zdravim da bi o n o
m o g l o postati instrument Vieg Ja". D o b r o je da svatko
poneto zna o Raja yogi kako bi m o g a o shvatiti vjebe

RAZLIITE GRANE

i kontrolu razuma kao i u p o r a b u volje. D o b r o je znati

m u d r o s t i G n a n i Y o g e k a k o b i s e m o g l e ostvariti
predivne bazine istine ivota - znanost o p o s t o j a n j u -

Svaka grana ili razred yoge predstavlja p u t koji

znanstvena i intelektualna znanja o velikim ivotnim

vodi p r e m a j e d n o m e kraju - razvoju i rastu. O n a j tko

pitanjima kao i o o n o m e to se nalazi u pozadini ivota

prvo eli razviti, kontrolirati i ojaati svoje fiziko tijelo

- Z a g o n e t k a U n i v e r z u m a . Takoer je p o t r e b n o

kako bi ga p r i p r e m i o za Viu Bit, slijedi p u t H a t h a

poznavati Bhakti yogi kako bi se shvatila velika uenja

yoge.

glede ljubavi koja p r o i m a sav ivot. N a j p o g o d n i j i

O n a j tko eli razviti snagu volje i mentalne osobine

razvijajui unutarnja osjetila i pritajene m o i , slijedi
p u t Raja yoge.
122

nain napredovanja d u okultnih pravaca jest onaj koji

izbjegava odlazak u ekstreme u bilo kojoj od grana
subjekta, ali koji, slijedei vlastitu sklonost prema jednoj
123

grani yoge, odrava openitu upoznatost s nekoliko

e tako djeca Svjetla prepoznati uenje koje je njima

stadija velike filozofije. Na kraju, ovjek mora razvijati

namijenjeno.

svoju mnogostrukost. Slijedei ovaj smjer izbjegavamo

jednostranost, fanatizam, uskogrudnost, kratkovidnost
i bigotriju.

t o rei d r u g i m a ? V r e m e n o m e i oni p o s t a t i
s p r e m n i z a veliku p o r u k u . N e k i e biti s p o s o b n i
razumjeti uenja, d o k e drugi nejasno prepoznavati
prve korake. S t u d e n t e, m e u t i m , otkriti da
p o l a g a n j e m nogu na jednu od tih stuba, nazire o n o

ONI KOJIMA SU UENJA NAMIJENJENA

to se nalazi na onoj iznad. I to e mu dati snage i

povjerenje uiniti jo jedan korak. N e k a nitko ne bude
obeshrabren. S a m a injenica da vas ovo uenje privlai,

O v a j e k n j i g a n a m i j e n j e n a s a m o o n i m a koji

v r e m e n o m e razotkriti svoje znaenje. Prouavajte je

osjeaju iskrenu privlanost prema viim uenjima.

i koprena e se polako dizati sve vie i vie. M a l o po

O n a su za istinoljubive studente inspirirane v i s o k i m

m a l o vidjet ete to se nalazi izmeu vas i onoga Iza.

m o t i v i m a . O n i k o j i m a su ova uenja n a m i j e n j e n a
osjetit e se n j i m a privueni. Osjetite li n a k l o n o s t
p r e m a njima, osjetit ete zadovoljstvo kada ih ponete
prouavati. Znanje je u cijelosti namijenjeno traenju
vaeg Vieg J a " . O d l u k a o traenju ovisi o v a m a
samima. O n i koji su primili bljesak unutarnjega ivota,
yoga filozofija pruit e blago u obliku najdragocjenijih
dragulja. Svakim novim prouavanjem dobivaju se novi
kamenii. Veliko e biti prvo objavljenje onoga to su
itav ivot slijepo traili. Veliki e biti prvi k o m a d i
d u h o v n o g a kruha koji e zadovoljiti glad due. Velika
e biti prva alica vode iz Izvora ivota. O n i kojima je
ovo uenje namijenjeno p r e p o z n a t e njegovu p o r u k u
i nee vie biti isti kao prije. I kao to pjesnik kae:
K a d a p r o e m , moja m e djeca p r e p o z n a j u " . J e d n a k o
124

125,