Upute

UPUTE ZA RAUNALNI PROGRAM
KI EXPERT 2013
KNAUF INSULATION D.O.O.

KI EXPERT 2013
Sadraj
1.
O nama ................................................................................................................................................... 5
2.
Kontakt ................................................................................................................................................... 7
3.
Upravljanje projektima ............................................................................................................................ 8

3.1.
3.1.1.
Kreiranje novog projekta ........................................................................................................ 8
3.1.2.
Selektiranje i deselektiranje postojeeg projekta .................................................................. 8
3.1.3.
Otvaranje postojeeg projekta ............................................................................................... 9
3.1.4.
Brisanje postojeeg projekta ................................................................................................. 9
3.2.
5.
Sigurnosne kopije (backup) ......................................................................................................... 11
3.2.1.
Pregled sigurnosnih kopija .................................................................................................. 11
3.2.2.
Vraanje sigurnosne kopije ................................................................................................. 12
3.2.3.
Brisanje sigurnosne kopije ................................................................................................... 12
3.3.
4.
Upravljanje projektima ................................................................................................................... 8
Izvoz i uvoz projekata .................................................................................................................. 13
Definiranje podataka o projektu ........................................................................................................... 14

4.1.
Osnovni podaci o projektu ........................................................................................................... 14
4.2.
Klimatski podaci ........................................................................................................................... 15
4.3.
Definiranje zona ........................................................................................................................... 19
4.4.
Opi podaci o projektu ................................................................................................................. 23
Definiranje graevnih dijelova .............................................................................................................. 24

5.1.
Definiranje graevnih dijelova ..................................................................................................... 24
5.1.1.
Unos gotovih graevnih dijelova (predloaka) .................................................................... 24
5.1.2.
Projektiranje vlastitih graevnih dijelova ............................................................................. 26
5.1.3.
Ispravci i dodaci ................................................................................................................... 28
5.1.4.
Kopiranje graevnih dijelova ............................................................................................... 37
5.1.5.
Definiranje vlastitih predloaka ............................................................................................ 38
5.2.
Definiranje slojeva ....................................................................................................................... 38
5.2.1.
Unos slojeva: ....................................................................................................................... 39
5.2.2.
Materijali korisnika ............................................................................................................... 40
5.2.3.
Heterogeni (nehomogeni) sloj ............................................................................................. 43
5.2.4.
Utjecaj ventiliranosti sloja zraka .......................................................................................... 45
5.3.
Proraun U................................................................................................................................... 46
5.4.
Proraun difuzije .......................................................................................................................... 48
5.4.1.
Proraun povrinske vlanosti (kondenzacije) .................................................................... 48
5.4.2.
Povrinska vlanost na laganim konstrukcijama ................................................................. 50
5.4.3.
Proraun unutarnje kondenzacije ........................................................................................ 52

KI EXPERT 2013
5.5.
6.
Proraun dinamikih karakteristika .............................................................................................. 53
Prijenos topline prema tlu ..................................................................................................................... 54

6.1.
Prijenos topline prema tlu ............................................................................................................ 54
6.1.1.
Podovi na tlu ........................................................................................................................ 55
6.1.2.
Uzdignuti podovi (podovi s meuprostorom) ....................................................................... 56
6.1.3.
Grijani/negrijani podrumi ...................................................................................................... 57
7.
Toplinski mostovi .................................................................................................................................. 58
8.
Definiranje otvora ................................................................................................................................. 60

8.1.
Unos projektnih vrijednosti deklariranih od strane proizvoaa (dobavljaa) ............................. 60
8.2.
Proraun vrijednosti prema HRN EN 10077-1:2000 ................................................................... 63
8.3.
Predloci otvora ........................................................................................................................... 65
9.
Zatita od suneva zraenja................................................................................................................. 66
10.
Transmisijski gubici.......................................................................................................................... 69
10.1.
Transmisijski gubici...................................................................................................................... 69
10.2.
Gubici kroz negrijane prostorije ................................................................................................... 71
10.3.
Gubici kroz susjedne zgrade ....................................................................................................... 72
11.
Granice izmeu zona ....................................................................................................................... 73
12.
Toplinski gubici ................................................................................................................................ 74
12.1.
Gubici provjetravanjem (ventilacijom).......................................................................................... 74
12.2.
Ostali gubici ................................................................................................................................. 76
12.3.
Ukupni gubici topline ................................................................................................................... 77
12.4.
Ukljuivanje grijanja ..................................................................................................................... 77
13.
Toplinski dobici ................................................................................................................................ 78
13.1.
Solarni dobici (dobici od Suneva zraenja) ............................................................................... 78
13.2.
Unutarnji dobici ............................................................................................................................ 80
13.4.
Toplinski dobici kroz staklenike ................................................................................................... 81
13.4.1.
Runi unos dobitaka preko staklenika ................................................................................. 81
13.4.2.
Raunanje dobitaka preko staklenika .................................................................................. 82
14.
14.1.
15.
Potrebna energija ............................................................................................................................ 86

Potrebna toplinska energija za grijanje ....................................................................................... 86
Rezultati prorauna ......................................................................................................................... 87
15.1.
Energenti I CO2 ............................................................................................................................ 88
15.2.
Primarna energija ........................................................................................................................ 89
16.
Energetski certifikat ......................................................................................................................... 90
17.
Pogreke u proraunima ................................................................................................................. 92
18.
Komentari ........................................................................................................................................ 93
3

KI EXPERT 2013
19.
Ispisi ................................................................................................................................................. 94
20.
Instalacija i deinstalacija programa.................................................................................................. 96
20.1.
Instalacija s prijenosnog medija ................................................................................................... 96
20.2.
Preuzimanje softvera s interneta ................................................................................................. 99
20.3.
Podeavanje administrativnih ovlasti......................................................................................... 100
20.4.
Uklanjanje (deinstalacija) programa .......................................................................................... 102
20.5.
Instalacija Microsoft .Net Framework 2.0 .................................................................................. 103
20.6.
Antivirnusni programi i KI Expert 2013 ...................................................................................... 103

KI EXPERT 2013
1. O nama
Knauf Insulation je jedan od od najveih proizvoaa izolacije u svijetu koji u svojoj ponudi ima iroku
paletu izolacijskih materijala potrebnih za zadovoljenje sve veih zahtjeva za energetskom efikasnou u
novim i postojeim domovima, poslovnim zgradama i industriji.
Knauf Insulation je prisutan u vie od 35 zemalja i s vie od 35 proizvodnih pogona za proizvodnju
staklene mineralne vune, kamene mineralne vune, drvene vune, ekstrudiranog polistirena, ekspandiranog
polistirena i ekstrudiranog polietilena. Navedeni proizvodi svojim se karakteristikama istiu meu
toplinskim, zvunim i protupoarnim izolacijama u graditeljstvu, tehnikim i industrijskim izolacijama,
ventilacijskim, klimatizacijskim i OEM sustavima.
Sredinom 2009. godine Knauf Insulation je tritu predstavio tehnologiju veziva bez formaldehida,
nazvanu ECOSE Technology, po prvi puta koritenu u proizvodnji mineralne vune. Osnovu ini vezivo na
bio-osnovi bez aditiva, umjetnih bojila i pigmenata ime su proizvedeni okoliu prihvatljiviji proizvodi kao
dokaz naprednog odrivog razvoja Knauf Insulationa. Zalaui se za odrivu proizvodnju, Knauf Insulation
koristi novo vezivo u svim svojim pogonima za proizvodnju staklene mineralne vune. Za tu grupu
proizvoda je Knauf Insulation nagraen nagradom Najbolji proizvod hrvatskog zelenog gospodarstva.
Naa tvrtka, kao vodei hrvatski proizvoa i dobavlja toplinske, zvune i protupoarne izolacije od
mineralne vune, ve dugi niz godina razvija raunalni program za proraun fizike zgrade, odnosno
proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje u zgradama, koji koriste brojni arhitekti i drugi projektanti
zgrada.
Raunalni program KI Expert 2011 koji je jo uvijek aktualan na tritu, ujedno predstavlja i slubeni alat
za proraun i izradu energetskih certifikata u Hrvatskoj, te ga kao takvog koriste brojni ovlateni energetski
certifikatori.
Program je izraen u skladu s najnovijom regulativom po pitanju prorauna toplinske zatite i racionalne
uporabe energije, prihvaenim i harmoniziranim europskim normama, te slubenim algoritmom donesenim
od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja.
Kompletan posao programiranja preuzeo je Fakultet organizacije i informatike Varadin, kao jedna od
vodeih institucija za kolovanje strunjaka s podruja informatike. Strojarski dio raunalnog programa
potpisuje Tehniki fakultet u Rijeci, kao, opet, jedan od referentnih centara za izobrazbu kadrova s
podruja strojarstva (grijanja i klimatizacije).
Program nudi visoku tonost prorauna, budui da je i sam autor programa sudjelovao u izradi slubenog
algoritma za proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje naruenog od strane Ministarstva
graditeljstva i prostornog ureenja, a iskusan tim s Katedre za razvoj informacijskih sustava jami visoku
kvalitetu i brzinu obrade podataka, odnosno paket izraen u skladu s najviim standardima i dostignuima
na polju programiranja takvih vrsta raunalnih programa. Program se moe besplatno preuzeti s adrese
http://www.knaufinsulation.hr/ki-expert-2013
U programu nudimo pored osnovnih materijala danih tablicom 5. TPRUETZZ-a jo i druge materijale
(slojeve), koji zajedno ine graevne dijelove za proraun toplinske zatite, odnosno fizike zgrade. Budui
je prvenstvena namjena programa olakati posao arhitektima, odnosno projektantima, ovim programom
im ujedno elimo to kvalitetnije pribliiti iroku bazu materijala (slojeva) s njihovim karakteristikama .

KI EXPERT 2013
Za izradu prethodnih, a osobito za izradu ove verzije programskog alata utroili smo izuzetno mnogo
vremena, energije i sredstava, budui da je potrebno uskladiti veliko struno znanje s informatikim
znanjem i sve to zajedno uobliiti u jednu cjelinu.
elja nam je projektantima, energetskim certifikatorima, ali i svim strunjacima koji se bave problematikom
energetske efikasnosti ponuditi zaista kvalitetan program, i radi toga smo spremni i nadalje uloiti jo
dodatnog vremena i znanja.
Iz tog razloga unaprijed zahvaljujem i na svim buduim sugestijama koje u sa zahvalnou uvaiti i
uvrstiti u neku od sljedeih verzija programa.
Silvio Novak, dipl.ing.gra.

KI EXPERT 2013
2. Kontakt
KI Expert 2013 - Raunalni program za proraun toplinske zatite i racionalnu uporabu energije te izradu
energetskih certifikata zgrada.
Izdava: Knauf Insulation d.o.o, Varadinska 140, Novi Marof (http://www.knaufinsulation.hr/). Autor
programa: Silvio Novak, dipl.ing.gra.
Izrada programa: Sveuilite u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike Varadin, Pavlinska 2,

Varadin (http://www.foi.unizg.hr/). Voditelj projekta: Zlatko Stapi, mag.inf., glavni programer: Marko
Mija, mag.inf.
Izdava i autor ne mogu preuzeti zakonsku niti bilo kakvu drugu odgovornost za netone informacije i
mogue posljedice istih. Izdava i autor su unaprijed zahvalni za prijedloge, sugestije i ukazane greke u
cilju daljnjeg unapreenja raunalnog programa.

KI EXPERT 2013
3. Upravljanje projektima
3.1.
Upravljanje projektima
3.1.1.
Kreiranje novog projekta
Opcija kreiranja novog projekta nam je dostupna odmah nakon pokretanja aplikacije, pod uvjetom da se
ne nalazimo unutar projekta. Ako se nalazimo unutar projekta, potrebno je prvo zatvoriti projekt.
Da bi dodali novi projekt potrebno je kliknuti na gumb "Novi projekt" (Toplinska zatita -> Upravljanje
projektima -> Novi projekt):
Nakon toga aplikacija kreira i pokree novokreirani projekt.
3.1.2.
Selektiranje i deselektiranje postojeeg projekta
Ukoliko smo ve kreirali jedan ili vie projekata oni e se pojaviti u listi projekata na prozoru "Postojei
projekti". Klikom na neki od postojeih projekata u panelu za svojstva e se prikazati osnovni podaci o
projektu.
Ukoliko elimo otvoriti, obrisati ili izvesti projekt potrebno ga je selektirati klikom na kvadratnu sliicu
projekta. Projekt/projekti koji su selektirani imaju kvaicu unutar kvadratia, dok neselektirani nemaju.
Ponovnim klikom na kvaicu selektiranog projekta deselektirati emo projekt.

KI EXPERT 2013
3.1.3.
Otvaranje postojeeg projekta
Postojee projekte moemo otvoriti na dva naina:

1. Selektiranjem projekta iz liste projekata (klikom unutar kvadratia), te klikom na gumb "Otvori projekt" u
Ribbon alatnoj traci.
2. Dvostrukim klikom na projekt iz liste projekata.
3.1.4.
Brisanje postojeeg projekta
Postojee projekte moemo obrisati na sljedei nain:

1. Selektiramo jedan ili vie projekata koje elimo obrisati (klikom unutar kvadratia) iz liste projekata
2.
3.
Kliknemo
Program
trai
na
potvrdu
gumb
brisanja
"Obrii
projekt"
projekta/projekata.
Ako
Ribbon
smo
sigurni
alatnoj
traci.
odaberemo
"Da".
4. Program trai potvrdu brisanja sigurnosnih kopija projekta/projekata. Ako elimo obrisati i sigurnosne
kopije
odaberemo
"Da".

KI EXPERT 2013
Nakon ovoga projekt i njegove sigurnosne kopije su obrisane, te nam projekt vie nije vidljiv u listi
projekata. Ukoliko smo na pitanje o brisanju sigurnosnih kopija odgovorili sa "Ne", tada je projekt obrisan
ali njegove sigurnosne kopije jo uvijek postoje, te se projekt moe vratiti na neko od prijanjih stanja.
10

KI EXPERT 2013
3.2.
Sigurnosne kopije (backup)
3.2.1.
Pregled sigurnosnih kopija
Klikom na gumb "Otvori backup" u Ribbon alatnoj traci otvara nam se prozor sa popisom projekata i
njihovih sigurnosnih kopija.
Sigurnosne kopije je mogue pretraivati po projektu i datumu kreiranja. Osim sigurnosnih kopija
spremljenih projekata, ovdje moemo nai i nekoliko zadnjih nespremljenih projekata.
11

KI EXPERT 2013
3.2.2.
Vraanje sigurnosne kopije
Projekt moemo vratiti u ranije stanje tako da u desnom dijelu prozora odaberemo sigurnosnu kopiju, te u
Ribbon alatnoj traci kliknemo na gumb "Vrati".
3.2.3.
Brisanje sigurnosne kopije
Sigurnosnu kopiju projekta moemo obrisati tako da u desnom dijelu prozora odaberemo sigurnosnu
kopiju, te u Ribbon alatnoj traci kliknemo na gumb "Obrii".
12

KI EXPERT 2013
3.3.
Izvoz i uvoz projekata
Ukoliko elimo razmjenjivati postojee projekte ( s drugim korisnicima, ili premjestiti odreene projekte
(projekt) na drugo raunalo), tada je potrebno oznaiti odabrane projekte (projekt), te odabrati opciju
Izvoz projekata
Nakon toga odabirete gdje elite smjestiti projekt(e), imenujete ih i pohranite kao .kief dokument.
Obratno, elite li preuzeti projekt(e), pritisnete gumb Uvoz projekata, pronaete destinaciju gdje se
nalazi, dva puta kliknete na njega i uvrstite u program.
13

KI EXPERT 2013
4. Definiranje podataka o projektu

4.1.
Osnovni podaci o projektu
Pod nazivom projekta, odaberite ime prema kojem ete kasnije predmetni projekt moi nai u popisu
postojeih projekata. Nazovete li ga npr. Stambena zgrada, kasnije moete teoretski imati nekoliko
projekata pod tim imenom i dulje vrijeme pretraivanja.
Ukoliko odaberete opciju Glavni projekt, program nudi kompletan proraun do razine potrebne energije
za grijanje i hlaenje QH,n(kWh/a), odnosno QC,n(kWh/a).
U sluaju odabira opcije Idejni projekt , programom se izvodi proraun do razine odreivanja
2
koeficijenata prolaska topline U(W/m K) prema HRN EN 69466, te unos (ili proraun prema HRN EN
10077-2) koeficijenata prolaska topline otvora. Sve vrijednosti moraju zadovoljavati najvie dozvoljene
vrijednosti zadane regulativom.
Odabere li se opcija Energetski certifikat , programom je omoguen unos gotovih, PRETHODNO
izraunatih vrijednosti koeficijenata prolaska topline graevnih dijelova (otvori se unose sa svim
karakteristikama), te koeficijenata transmisijskih i ventilacijskih gubitaka. Isti moraju biti izraunati u skladu
s najnovijom regulativom i aktualnim, prateim normama. U protivnom je potrebno vriti kompletan
proraun, odnosno unositi sve slojeve graevnih dijelova.
14

KI EXPERT 2013
4.2.
Klimatski podaci
Projekt u odnosu na toplinsku zatitu i racionalnu uporabu energije se izvodi u odnosu na NAJBLIU
LOKACIJU (uvjeti Propisa), dok se ENERGETSKI RAZRED zgrade odreuje u odnosu na referentne
klimatske podatke (s obzirom na prosjenu mjesenu temperaturu najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade
prema podacima iz priloga "E" za najbliu klimatski mjerodavnu meteoroloku postaju).
Na zaslonu je kao poetni grad ponuen Bjelovar (prvi po abecedi). Izmeu gradova koji su navedeni u
Propisu (sa svim potrebnim parametrima), korisnik odabire eljeni grad direktnim traenjem u padajuem
izborniku, ili pomou brzog unosa upisivanjem poetnih slova grada (+ Enter).
Duplim klikom na odabrani grad, isti postaje lokacija s obzirom na koju se vri daljnji proraun.
15

KI EXPERT 2013
Za izradu energetskog certifikata nije potrebno odabirati Kontinentalnu ili Primorsku Hrvatsku
(referentni klimatski podaci). Program s obzirom na prosjenu mjesenu temperaturu vanjskog zraka
najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade za najbliu klimatski mjerodavnu meteoroloku postju, automatski
izrauje energetski certifikat u odnosu na referentne klimatske podatke.
U pojedinim sluajevima moe biti korisna opcija formiranja Novog grada npr. promatranje uinka
povrinske vlanosti I unutarnje kondenzacije prilikom ekstremnih temperature, ali i koritenja programa
izvan granica RH gdje postoje slini klimatski podaci.
U tom sluaju, moe se posuditi neki od gradova iz RH i prilagoditi parametre stvarnim lokacijama. U
protivnom treba upisati SVE podatke u tablicama.
16

KI EXPERT 2013
Nakon to se odredi postaja iz koje e se koristiti podaci, obavezno pritisnuti gumb Popuni prema
referentnoj postaji.
17

KI EXPERT 2013
Novi grad preuzima sve podatke od odabrane postaje iz RH. U tim, novo formiranim gradovima mogue
je vriti promjene (prilagodbu) vrijednosti podataka.
18

KI EXPERT 2013
4.3.
Definiranje zona
Ukoliko se projektira zgrada s vie razliitih zona (temperaturne razlike unutarnjih projektnih temperatura
izmeu zona vie od 4K (C), razliita namjena koritenja, uporabljeni termotehniki sustav, reim
uporabe termotehnikog sustava.), tada se prema uvjetima Propisa rade odvojeni prorauni za svaku
zonu. U ispisu e biti obraene svaka zona za sebe s pripadajuim Iskaznicama potrebne topline za
grijanje koje e se nalaziti na kraju Projekta u odnosu na toplinsku zatitu i utedu energije. Pri tome je
vano ne zaboraviti imenovati zone kako bi se kasnije lake snalazilo u projektu.
19

KI EXPERT 2013
Za svaku pojedinu zonu, potrebno je definirati osnovne parametre zone (izbornik Svojstva)
20

KI EXPERT 2013
Naziv zone: Ime (naziv) zone
2
Namjena zone: Stambena, nestambena ili dio manji od 50m .

2
Koliina potrebne energije za grijanje i hlaenje (Q''H,nd; Q''C,nd) kod stambene zone se iskazuje u (kWh/m )
Koliina potrebne energije za grijanje i hlaenje (Q'' H,nd; Q''C,nd) kod nestambene zone se iskazuje u
3
2
(kWh/m ) ukoliko je prosjena visina etae > 4.2m ili u (kWh/m ) ukoliko je prosjena visina etae <=
4.2m.
Osim toga postoje i odreene razlike u proraunima npr. ventilacijskih gubitaka, unutarnjih dobitaka itd.
2
Kod prostora ija je plotina korisna povrine manja od 50 m , nema potrebe za izvoenjem prorauna
potrebne energije za grijanje i hlaenje
Utjecaj toplinskih mostova: predefiniranje prorauna prema danim detaljima iz HRN EN 14683, ili se
koristi korekcija prethodno izraunatog koeficijenta prolaska topline prema HRN EN 6946, a sve u skladu
s vaeom regulativom i algoritmom.
Vie o tome u poglavlju Toplinski mostovi
Nain grijanja: odabir radi upisa u Iskaznicu (lokalno, etano, centralno, daljinski izvor)
2
Oploje grijanog dijela zgrade A (m ): ukupna plotina graevnih dijelova koji razdvajaju grijani dio
zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade (omota grijanog dijela zgrade), ureena
prema HRN EN ISO 13789:20XX.
Prilikom definiranja svakog graevnog dijela potrebno je definirati da li se radi o graevnom dijelu koji ini
oploje ili ne. Ova opcija slui i kao dodatna kontrola jesu li oznaeni svi graevni dijelovi (ili postoji
viak) koji ine ovojnicu grijanog dijela.
Obujam grijanog dijela zgrade Ve (m3): bruto obujam, obujam grijanog dijela zgrade kojemu je oploje
A; vrijednost koju unosi korisnik temeljem izmjere.
2
Plotina korisne povrine zgrade Ak (m ): za stambene zgrade se moe koristiti izraz iz propisa Ak =
0,32 Ve, ali postoji mogunost unosa tone vrijednosti (ukoliko se potvrdi da se radi o korisnikom unosu):
za nestambene zgrade se mora unijeti tona vrijednost (temeljem izmjere).
21

KI EXPERT 2013
Vrsta prostora
Temeljem odabrane vrste prostora (tablica algoritma), program koristi unutarnje projektne temperature za
sezone grijanja i hlaenja s kojima ulazi u proraun potrebne energije.
Vrsta prostora
Obiteljske kue
Stambene zgrade
Uredske, administrativne i
druge poslovne zgrade sline
preteite namjene
kolske, fakultetske zgrade, i
druge odgojne i obrazovne
ustanove
Vrtii
Knjinice prostorije za
itanje
Knjinice prostorije s
policama
Bolnice i zgrade za
rehabilitaciju
Hoteli, moteli i sl.
Muzeji
Ostale zgrade sa stalnim
radom (kolodvori, i sl.)
Robne kue, trgovaki centri,
trgovine
Sportske zgrade
Radionice i proizvodne hale
Kongresni centri
Kazalita i kina
Kantine
Restorani
Kuhinje
Serverske sobe, kompjuterski
centri
Spremita opreme, arhive
Bazeni
Zgrade koje nisu navedene
Sezona grijanja
zimiint,, C
Kontinentalna Hrvatska
sezona hlaenja int, C
Primorska Hrvatska sezona hlaenja int, C
20
20
22
22
24
24
20
22
24
20
22
24
22
22
24
20
22
24
20
22
24
22
22
24
20
20
22
22
24
24
20
22
24
20
22
24
18
18
20
20
20
20
20
22
22
22
22
22
22
22
24
24
24
24
24
24
24
24
26
16
28
20
22
26
22
24
26
24
Unos podataka za ispunjavanje Iskaznice zgrade.
22

KI EXPERT 2013
4.4.
Opi podaci o projektu
Unos osnovnih podataka o projektu
23

KI EXPERT 2013
5. Definiranje graevnih dijelova

5.1.
Definiranje graevnih dijelova
Programom su ponueni tipovi graevnih dijelova definirani Tehnikim propisom. Svakom od njih je
automatski pridodana najvia dozvoljena vrijednost koeficijenta prolaska topline. Prethodno je potrebno u
projektu (tlocrtima, presjecima,..) precizno odrediti i oznaiti granice grijanih dijelova te im definirati sastav
i plotinu obzirom na strane svijeta (za graevne dijelove izloene Sunevom zraenju).
Openito, ponuena su dva naina unosa graevnih dijelova:
Podaci i prorauni Graevni dijelovi Dodaj
5.1.1.
Unos gotovih graevnih dijelova (predloaka)
Prilikom dodavanja novog graevnog dijela, osim korisnikog unosa svih podataka o graevnom dijelu,
mogue je koristiti predloke graevnih dijelova.
Klikom na opciju Dodaj iz predloka, otvara se dijaloki okvir koji nudi odabir Predefiniranih predloaka
graevnih dijelova s pravilno rasporeenim slojevima, kao i Korisniki definiranih predloaka graevnih
dijelova kako je prikazano na sljedeoj slici.
Klikom na opciju Odaberi oznaeni predloak e biti koriten kao nacrt za automatsko definiranje novog
graevnog dijela. Klikom na Zatvori, vratit ete se na definiranje graevnih dijelova, ali novi graevni dio
nee biti kreiran.
24

KI EXPERT 2013
Nakon odabira e se uvrstiti graevni dio sa slojevima kojem trebati prilagoditi debljinu toplinske izolacije i
pridodati pripadne plotine prema stranama svijeta. Radi se o NETO plotinama, odnosno plotinama
graevnih dijelova BEZ OTVORA.
25

KI EXPERT 2013
Oznaka trokut oznaava da nedostaje odreeni podatak. U ovom sluaju se radi o nepostojanju plotine
graevnog dijela,
5.1.2.
Projektiranje vlastitih graevnih dijelova
Potrebno je imenovati graevni dio, definirati vrstu, te unijeti pripadne plotine (plotinu).
26

KI EXPERT 2013
Osnovni podaci o graevnom dijelu
HD ukoliko graevni dio ini oploje grijanog dijela zgrade i razdvaja grijani prostor od VANJSKOG, tada
obavezno mora biti oznaka DA. Primjer vanjskog zida negrijanog stubita (definira se kao vanjski zid, ali
nije na granici izmeu grijanog i vanjskog prostora ulazi u proraun Hu. U tom sluaju uz HD treba
konstatirati NE):
Definiran U(max) ukoliko je uz parametar DA tada se radi o graevnom dijelu za koji je propisom
2
definirana najvia dozvoljena vijednost koeficijenta prolaska topline U (W/m K).
U nekim sluajevima imamo graevne dijelove za koje nije potrebno zadovoljiti najvie vrijednosti
koeficijenata prolaska topline (ali je potrebno voditi rauna o toplinskim mostovima!) npr. atike ravnih
krovova, graevni dijelovi negrijanih prostora. Za takve sluajeve se oznai odabire NE i tada nema
usporeivanja izraunate vrijednosti. Na taj nain se izbjegavaju mogui prijepori glede zadovoljavanja
uvjeta:
Korisniki unos int,set,H,gd. temperatura UZ GRAEVNI DIO. To nije temperatura unutarnjeg prostora
prema kojoj se rauna potrebna energija za grijanje i hlaenje. Ova temperatura slui za analizu mogue
pojave povrinske vlanosti i unutarnje difuzije u sluaju promjene temperature (npr. prostori podruma,
negrijanih stubita, kupaona i sl. gdje temperature unutarnjih prostora odudaraju od proraunske
(projektne) temperature). Promjenom ove temperature NEE doi do promjena rezultata potrebne
energije za grijanje i/ili hlaenje.
27

KI EXPERT 2013
5.1.3.
Ispravci i dodaci
Uslijed odreenih parametara moe doi do potrebe za korekcijom prethodno izraunate vrijednosti
koeficijenta prolaska topline graevnog dijela:
Izolacija u nagibu
Prilikom definiranja ravnih krovova, mogue je izraunati utjecaj toplinskih izolacija u nagibu unosom tog
sloja:
nakon toga je potrebno pozicionirati se na uneseni sloj:
te, u svojstvima za sloj definirati o kakvom tipu izolacije u nagibu se radi:
28

KI EXPERT 2013
Prema HRN EN 6946:2002, Annex C, ponuena su etiri osnovna tipa izolacije u nagibu. Iz programa
Knauf Insulationa moe se ponuditi proizvod DDP-G. Pri tome je vano napomenuti da kod ploa u
nagibu minimalna debljina izraenih ploa ne moe biti nula, ve ta minimalna debljina iznosi 2,00 cm koja
se dodaje debljini ploama DDP i s tom ukupnom debljinom program vri proraun. U konkretnom
primjeru u tablici pie da je debljina 18,00 cm. U stvarnosti je to 20,00 cm (18,00 cm + 2,00 cm). Drugim
rijeima, u program se unosi debljina DDP umanjena za 2,00 cm.
29

KI EXPERT 2013
Ispravak zbog emisivnosti povrine i brzine vjetra na stvarnoj lokaciji HRN EN ISO 6946, Annex
A.1
Prema normi HRN EN ISO 6946:20XX kod prorauna plonih otpora podrazumijeva se da su vrijednosti
emisivnosti povrina 0,9 (najei sluaj) i brzine vjetra 4 m/s. Ukoliko vrimo proraun za objekte na
lokacijama koje bitno odstupaju brzinom vjetra od spomenute vrijednosti i/ili su nam poznate tone
vrijednosti emisivnosti graninih povrina, tada nam se prua mogunost unosa tih vrijednosti emisivnosti,
a program automatski vri proraun s prosjenom mjesenom vrijednou brzine vjetra odabrane lokacije
iz klimatskih podataka. U sluaju koritenja ove opcije prikazat e se vrijednosti koeficijenta prolaska
topline i otpora prijelaza topline za svaki mjesec posebno, odnosno prosjena vrijednost koeficijenta
prolaska topline na godinjoj razini. Opcija moe biti korisna prilikom uzimanja u obzir primjene materijala
niske emisivnosti na unutarnjim povrinama vanjskih zidova (primjer koritenja aluminijske folije kao
zavrne obloge iza grijaih tijela).
Utjecaj neravnih povrina istaka. HRN EN ISO 6946 Annex A.2
30

KI EXPERT 2013
Toplinski otpor neprovjetravanih slojeva zraka HRN EN 6946 Annex B
31

KI EXPERT 2013
Ispravak za zrane upljine HRN EN ISO 6946, Annex D.2
Ovaj dodatak odnosi se na slojeve zraka u graevnim dijelovima s izuzetkom ostakljenja. Za ostakljenje i
okvire prozora nuan je toniji postupak.
Pojam sloja zraka ukljuuje slojeve zraka (kod kojih su irina i duljina 10 puta vee od debljine, pri emu
se debljina mjeri u smjeru toplinskog toka), tako i zrane upljine (kod kojih su irina ili duljina usporedive
s debljinom). Ako je debljina zranog sloja promjenljiva, za proraun toplinskog otpora trebala bi se
koristiti njena prosjena vrijednost.
Napomena Sloj zraka moe biti tretiran kao medij koji ima toplinski otpor, budui da je prijenos topline
zraenjem i konvekcijom kroz njih priblino razmjeran temperaturnoj razlici izmeu povrina koje ih
omeuju.
32

KI EXPERT 2013
Utjecaj mehanikih privrsnica HRN EN ISO 6946, Annex D.3
Opcija prikazuje utjecaj mehanikih privrsnica (tipli) na konanu vrijednost koeficijenta prolaska topline
graevnog dijela. Moe se primijeniti i na utjecaj potkonstrukcije zavrne obloge kod ventilirane fasade.
33

KI EXPERT 2013
Toplinski otpor tavanskih prostora
Ova opcija se primjenjuje prilikom definiranja stropova prema negrijanim tavanima. Potrebno je definirati
karakteristike sekundarnog pokrova.
34

KI EXPERT 2013
Utjecaj obrnutog (inverznog) krova HRN EN ISO 6946, Annex D.4.
35

KI EXPERT 2013
Ispravak zbog protjecanja vode izmeu sloja toplinske izolacije i hidroizolacijske membrane
Ispravak izraunate vrijednosti koeficijenta prolaska topline graevnog dijela krova, Ur, uzevi u obzir
dodatne gubitke topline uzrokovane protjecanjem oborinske vode kroz pukotine u toplinskoj izolaciji i
dosezanjem do hidroizolacijske membrane dan je izrazom:
R
U r p f 1
RT
2
2
[W/m K]
HRN EN (D.6)
(D.6)
gdje je
p
- srednja vrijednost koliine oborina tijekom razdoblja grijanja relevantna za odreenu
lokaciju (mm/dan), Tablica 3.D.2;
f
- faktor otjecanja kojim je dan udio veliine p koji se proao do hidroizolacijske membrane
(-);
x
- faktor poveanja toplinskog gubitka zbog kinice (oborinske vode) koja se probila do
2
hidroizolacijske membrane (W dan)/(m K mm);
2
R1
- toplinski otpor sloja toplinske izolacije (XPS) iznad hidroizolacijske mebrane (m K/W);
RT
- ukupni toplinski otpor graevnog dijela (m K/W).
Tablica 3.D.2 Vrijednosti koliine oborina p

Grad
p
mm/dan
Dubrovnik
4,03
Osijek
1,69
Rijeka
4,53
Split Marjan
2,72
ibenik
2,65
Varadin
1,94
Zagreb Maksimir
2,00
Zavian
5,86
Za sluaj toplinske izolacije u jednom sloju iznad hidroizolacijske mebrane i mehanikom zatitom kao
.
ljunak, f x = 0,04.
36

KI EXPERT 2013
Nie vrijednosti se uzimaju ubzir za konstrukcije krovova koje imaju manje drenae (odvodnju) kroz
toplinsku izolaciju.
5.1.4.
Kopiranje graevnih dijelova
Jednom (pre)definiran graevni dio sa slojevima se moe i kopirati unutar zone, ali i u susjednu zonu uz
pomo naredbe Kopiraj.
Nakon toga je potrebno preimenovati graevni dio i pripadnu plotinu (po stranama svijeta).
Prilikom kopiranja je mogue mijenjati vrstu graevnog dijela. Vanjski zid sa svojim sastavom npr. moe
postati Zid prema negrijanom prostoru i sl.
Jednako tako, isti taj graevni dio se moe spremiti (za potrebe drugih projekata), kao vlastiti predloak uz
pomo naredbe Spremi kao predloak. Kasnije se moe nai u Korisniki definiranim predlocima:
37

KI EXPERT 2013
5.1.5.
Definiranje vlastitih predloaka
Korisnici mogu, bilo koji definirani graevni dio pohraniti kao predloak, te potom koristiti pri definiranju
novih graevnih dijelova u istom ili novom projektu. Da bi ste pohranili kao predloak postojei graevni
dio koristite opciju Spremi kao predloak u izborniku Graevni dijelovi.
5.2.
Definiranje slojeva
Slojevi se sastoje od materijala svrstanih u popis materijala. Unutar svake grupe materijala nalaze se
materijali vezani uz spomenutu grupu. Projektne vrijednosti preuzete su iz danih vrijednosti materijala
specificiranih u Tehnikom propisu i HRN EN 12524:2002. Osim toga su uvrteni materijali iz proizvodnog
programa Knauf Insulationa, kao i nekih partnera u sustavu (proizvoai buka i ljepila, hidroizolacija,
visokoizolacijskih openih elemenata ,..).
38

KI EXPERT 2013
5.2.1.
Unos slojeva:
Potrebno je pozicionirati se na graevni dio kojem se pridodaju slojevi.

Uz pomo brzog unosa mogu se unositi samo poetna slova pojedinih materijala i uz pomo pretraivaa
izdvajaju se materijali iz baze.
Prvo se pritisne gumb Unos sloja tek nakon toga se unose pojedini slojevi. Unos sloja se moe
aktivirati i automatski nakon to je unijeta plotina graevnog dijela. U tom sluaju nije potrebno aktivirati
naredbu.
Pravilo je da se slojevi uvijek unose od strane grijanog prostora prema vanjskom, prostoru, negrijanim
prostorijama i tlu.
Nakon to se odabrao sloj, pritisne se enter, te nakon toga unosi debljina sloja. Ukoliko nedostaje neki
podataka, program to odmah upozorava prikazom trokuta ispunjenog utom bojom.
Za korisnike koji jo nisu upoznati sa svim materijalima koje mogu pronai u bazi, predvieno je i runo
pretraivanje pokretanjem padajueg izbornika (scroll).
Naknadno je mogue i mijenjati slojeve unutar graevne dijelove (duplim klikom na sloj koji elimo
ubaciti), mijenjati raspored, debljinu itd.
39

KI EXPERT 2013
Ukoliko se unutar graevnog dijela nalazi sloj s povrinskim grijanjem ili hidroizolacijski sloj, to je
obavezno naznaiti:
U tom sluaju, u proraun koeficijenta prolaska topline ulaze svi slojevi izmeu sloja s grijanjem i vanjskog
prostora, susjednih grijanih i/ili negrijanih prostora, te tla. Uvjeti glede najvie dozvoljene vrijednosti U
2
(W/m K) su stroi u odnosu na standardni graevni dio bez povrinskog grijanja.
Kod slojeva koji se definiraju kao hidroizolacijski, u proraun ulaze otpori svih slojeva izmeu grijanog
prostora i hidroizolacijskog sloja, ukljuivo i taj sloj.
5.2.2.
Materijali korisnika
esto se pojavi sluaj da korisnik treba koristiti materijal koji nije uvrten u popis materijala propisa ili
Izdavaa. U tom sluaju se moe naknadno uvrstiti materijal preko naredbe Materijali:
40

KI EXPERT 2013
Ukoliko je u graevni dio potrebno ugraditi materijal koji se ne nalazi na popisu ponuenih materijala iz
Grupe, a poznati su svi relevantni parametri tog materijala, isti se moe naknadno uvrstiti u Grupe
materijala Materijali korisnika. Pri tome je potrebno prethodno znati (traiti od proizvoaa) deklarirane
vrijednosti za gustou, specifini toplinski kapacitet, koeficijent toplinske provodljivosti i faktor otpora
difuziji vodene pare.
41

KI EXPERT 2013
Kada unesete vrijednosti ta 4
parametra, program e automatski
smjestiti novi materijal u grupu
materijali korisnika
Vano! Radi zatite prava Izdavaa, program onemoguuje unos toplinsko izolacijskih materijala (pod
komercijalnim nazivima), niske vrijednosti koeficijenta toplinske provodljivosti. Sve vrste standardnih
toplinsko-izolacijskih materijala moete nai u grupi Knauf Insulation i ostali toplinsko izolacijski
materijali:
42

KI EXPERT 2013
5.2.3.
Heterogeni (nehomogeni) sloj
Odabirom opcije Heterogeni sloj otvara se prozor kojim se definiraju dimenzije komponenti sloja. Ovdje je
prikazan primjer definiranja heterogenog sloja kosog krova. Nakon to smo unijeli visinu rogova (16,00
cm), unosi se debljina toplinske izolacije. Ukoliko unesemo manju debljinu od debljine rogova, program
podrazumijeva da ostatak ini zrani sloj i tada treba definirati mjeru ventiliranosti (neventiliran, umjereno
ventiliran ili jako ventiliran zrani sloj).
Nakon to smo i to definirali, u slojeve je unesen i taj nehomogen sloj
Nakon toga se pozicionirate na taj sloj i u Svojstvima se otvara prozor:
43

KI EXPERT 2013
Potrebno
je
kliknuti
na
padajui
izbornik
uz
Broj
podslojeva.
lijeve
strane
se
otvara:
Unosite jedan po jedan materijal presjeka (drvo ili toplinsku izolaciju):
44

KI EXPERT 2013
5.2.4.
Utjecaj ventiliranosti sloja zraka
Ukoliko izmeu slojeva u graevnom dijelu imate sloj zraka, vano je definirati stupanj ventiliranosti istog.
U tu svrhu slui opcija (naredba) Veliina otvora zraka:
45

KI EXPERT 2013
5.3.
Proraun U
Temeljem definiranih graevnih dijelova (odreene vrste), korekcija, ispravaka i

izraunava se koeficijent prolaska topline prema HRN EN ISO 6946.
unesenih slojeva,
Iako se koeficijent prolaska topline U (W/m K) interaktivno izraunava (trenutna vrijednost se izraunava
nakon svakog unesenog sloja ili promjene debljine), detaljan rezultat prorauna dobiva se odabirom opcije
Proraun U.
46

KI EXPERT 2013
2
Ukupni koeficijent prolaska topline U (W/m K) predstavlja recipronu vrijednost toplinskog otpora RT
2
(m K/W). Ukupni toplinski otpor ine toplinski otpori pojedinih slojeva, te otpori na unutarnjim (R Si) i
vanjskim povrinama (RSe), tzv ploni otpori graevnog dijela (ovisno o smjeru toplinskog toka). Ovisno o
odabranoj korekciji ili ispravku (ispravcima) dodaju se, ili korigiraju toplinski otpori uslijed tih utjecaja
(oznake Ru, Rs, i sl.).
Ukoliko izraunata vrijednost koeficijenta prolaska topline zadovoljava minimalne propisane uvjete,
program jasno naznauje da su isti zadovoljeni (kvaica - zelena boja) ili da graevni dio nije izoliran u
skladu s minimalno propisanim zahtjevima (krii crvena boja).
47

KI EXPERT 2013
5.4.
Proraun difuzije
Proraun openito nudi dvije provjere graevnih dijelova glede mogue pojave kondenzacije.
5.4.1.
Proraun povrinske vlanosti (kondenzacije)
48

KI EXPERT 2013
Primjena razreda vlanosti u prostoriji neklimatizirani uvjeti
Ovisno o namjeni prostora tj. unutarnjeg razreda vlanosti, program temeljem grafa A.1 Annex-a A, HRN
EN 13788 koristi dodatno poveanje tlaka p unutar prostora. Drugim rijeima, odreena relativna
vlanost definiranjem graevnog dijela ne igra ulogu prilikom prorauna povrinske vlanosti
(kondenzacije). Opcija Unutarnji razred vlanosti otvara se odabirom opcije Primjena razreda vlanosti
u prostoriji.
Stalna relativna vlanost u prostoriji klimatizirani uvjeti

Temeljem unaprijed definirane vlanosti u prostoriji izraunavaju se potrebni parametri uz pretpostavku da
se napravama u prostoriji (klimatizacijom) odrava konstantna vlanost, temperatura i parcijalni tlak.
Poznat dovod vlage i konstantan/promjenljiv broj izmjena zraka

U ovom sluaju se p ne odreuje temeljem grafa A.1, ve temeljem izraza E.6 HRN EN 13788 budui u
ovom sluaju trebamo raspolagati tonim podacima (vrijednostima) dovoda vlage i brojem izmjena zraka.
U sluaju promjenljivog broja izmjena zraka, parametar n se izraunava kao i u normi HRN EN 13788,
primjer 4 prema izrazu n = 0,2 + 0,04 e.
49

KI EXPERT 2013
5.4.2.
Povrinska vlanost na laganim konstrukcijama
Ukoliko smo definirali vanjske otvore, provjeru istih u pogledu povrinske vlanosti moemo provjeriti
aktiviranjem opcije Kondenzacija na okvirima. Razlika u odnosu na standardne graevne dijelove je u
tome to se tlak zasienja i parcijalni tlak vodene pare izjednaavaju ( = 1,0). Ostaje otvoreno pitanje
projektne vanjske temperature. Budui da ista nije definirana u klimatolokim podacima, proraun se vri u
odnosu na percentil p1 koji najblie odgovara toj projektnoj temperaturi. Ukoliko je neka lagana
konstrukcija (otvor) oznaena crvenom bojom, znai da ista ne zadovoljava traene uvjete i treba mijenjati
njene karakteristike.
Napomena: Iz prorauna povrinske vlanosti vidljivo je da se za neka podruja Hrvatske, a pri tome u
prvom redu mislimo na priobalno podruje, ali i vei dio kontinentalne Hrvatske (izuzetak gorska i
sjeverozapadna Hrvatska), javljaju mogunosti pojave kondenzata na unutarnjim povrinama u ljetnom
periodu. Vrijednost fRSi bi se u pravilu trebala kretati u granicama izmeu 0 i 1. Ukoliko doe do
odstupanja od tih vrijednosti, program upisuje u polje (-) i ta vrijednost se ne uzima u obzir prilikom
prorauna.
Ukoliko se nenadano pojavi povrinska kondenzacija, odnosno naglo poveanje vrijednosti fRSi u ljetnom
periodu, a ve sljedei mjesec je vrijednost znatno manja, moe se staviti napomena da ipak ne postoji
opasnost od razvijanja plijesni i gljivica, tj. treba voditi rauna da se prostori pravilno provjetravaju
(otvaranjem prozora, uporabom mehanikih sustava za provjetravanje, dranjem razmaka izmeu ormara
i zidova i sl.).
50

KI EXPERT 2013
injenica je da je temperaturu od 20C u ljetnom periodu prilikom neklimatiziranih uvjeta teko ostvariti i
da je realno oekivati temperaturu viu od 26 C. Meutim, ve uvrtavanjem temperature vie od 22 C
za pojedini pravilno i propisno izolirani graevni dio, definitivno se izbjegava opasnost od pojave
povrinske vlanosti. To se moe paralelno provjeriti i uvrstiti u projekt kao dokaz da ne postoji realna
opasnost od razvoja plijesni.
Razlike su najvjerojatnije uvjetovane klimatskim razlikama u odnosu na zapadnu Europu gdje su vrena
mjerenja i ispitivanja na temelju kojh su izvedeni pojedini izrazi za proraun. Poseban odbor unutar
nadlenog Ministarstva donijet e odluku o postupanju glede prorauna povrinske kondenzacije u tim
podrujima i po donesenoj odluci izvriti e se potrebne korekcije.
Iz tog razloga je i, izmeu ostalog omoguena opcija definiranja (promjene) temperature uz graevni dio,
bez implikacije na proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje.
51

KI EXPERT 2013
5.4.3.
Proraun unutarnje kondenzacije
Opcijom "Unutarnja kondenzacija" ulazimo u proraun, odnosno provjeru graevnog dijela u pogledu
mogue pojave kondenzata unutar graevnog dijela i mogunosti isuenja tijekom razdoblja isuivanja.
Opcijom Proraun koliine vlage imamo toan uvid u koliinu nagomilane vlage unutar graevnog dijela,
kao i potrebno vrijeme za njegovo isuenje.
52

KI EXPERT 2013
5.5.
Proraun dinamikih karakteristika
Ukoliko su graevni dijelovi izloeni direktnom utjecaju Sunevog zraenja plone mase vee od 100
2
kg/m , za maksimalne vrijednosti koeficijenta prolaska topline vrijede jednaki uvjeti kao i za toplinsku
zatitu zimi. Za graevne dijelove s plonom masom manjom od 100 kg/m2 vrijede ogranienja prema
Tehnikom propisu. U skladu s time, program odmah odreuje nepovoljniju (niu) najvie dozvoljenu
vrijednost koeficijenta prolaska topline.
53

KI EXPERT 2013
6. Prijenos topline prema tlu

6.1.
Prijenos topline prema tlu
Potrebno je definirati nain prijenosa topline prema tlu radi li se o podu poloenom direktno na tlo,
uzdignutom (izdignutom) podu, ili o (ne)grijanom podrumu.
54

KI EXPERT 2013
6.1.1.
Podovi na tlu
Da bismo mogli izvriti proraun gubitaka poda na tlu, potrebno je prethodno definirati taj pod u
Graevnim dijelovima i provjeriti zadovoljava li koeficijent prolaska topline. Takoer je potrebno
definirati i zid koji omeuje predmetni graevni dio (pod na tlu). Izloeni opseg P predstavlja duljinu spoja
poda i vanjskog zida (linijski gubitak toplinski most).
U sklopu prorauna nude se opcije prorauna s dodatnom horizontalnom ili vertikalnom (rubnom
izolacijom) izolacijom.Ta opcija (horizontalna rubna izolacija) se (esto) koristi prilikom projektiranja i
izvoenja podova na tlu velikih povrina (hale i sl.).
Rubnu vertikalnu izolaciju predstavlja i toplinska izolacija nadtemeljnih vanjskih zidova.
55

KI EXPERT 2013
6.1.2.
Uzdignuti podovi (podovi s meuprostorom)
Radi se o podovima sa sanitarnim meuprostorom, podovima ispod montanih objekata poloenih na

nadtemeljne zidove, kompjuterskim podovima i sl.
Proraun je slian prethodnom, s time da se u ovom sluaju javlja i graevni dio (pod) ispod uzdignutog
poda, a koji je poloen direktno na tlo.
56

KI EXPERT 2013
6.1.3.
Grijani/negrijani podrumi
Nain upisa parametara je slian kao i u prethodna dva sluaja. Svi opisi parametara navedeni su pri dnu
radnog prozora (slika iznad).
Kod negrijanih podruma potrebno je jo dodati podatke za visinu zida iznad nivoa zemlje, broj izmjena
zraka te volumen zraka podruma.
57

KI EXPERT 2013
7. Toplinski mostovi
Odabirom tipa toplinskog mosta iz kataloga iz HRN EN ISO 14683:2000 i unosom duljine istog,
kumulativno se izraunavaju duljinski gubici za predmetni objekt.
58

KI EXPERT 2013
Ukoliko ne elimo izraunavati duljinske gubitke prema katalogu detalja, iako se isti javljaju na objektu, ili
nemamo katalogizirane detalje, vodei se l. Propisa, moemo izbjei proraun duljinskih gubitaka na taj
nain, da e program automatski poveanu vrijednost izraunatog koeficijenta prolaska topline (za 0,01;
2
0,02; 0,05, odnosno 0,1 W/m K) graevnog dijela uvrstiti u proraun toplinskih (transmisijskih) gubitaka.
To je naravno nepreciznija metoda, ali je ponuena kao alternativa, posebno korisna prilikom izrade
energetskih certifikata zgrada.
59

KI EXPERT 2013
8. Definiranje otvora
Program omoguuje dvije opcije unosa parametara otvora potrebnih za proraun toplinskih dobitaka i
gubitaka.
8.1.
Unos projektnih vrijednosti deklariranih od strane proizvoaa

(dobavljaa)
U ovom sluaju unose se samo deklarirane (raunske) vrijednosti koeficijenata prolaska topline itavih
otvora (prozora, vratiju, kupola,..) s pripadnim plotinama. Pri tome treba paziti na maksimalno dozvoljene
vrijednosti istih, a koje su definirane propisom.
Na poetku se definira tip otvora (prozori, balkonska vrata, krovni prozori, prozrani elementi proelja,
vanjska vrata s neprovidnim krilom, krovne kupole,....), materijal okvira i tip ostakljenja.
Broj otvora istog tipa podrazumijeva otvore s istovjetnim karakteristikama. Pri tome se ne misli samo na
dimenzije, ve i na usmjerenost prema stranama svijeta, utjecaju susjednih objekata itd.
Glede plotine otvora, uglavnom se pretpostavlja da na plotinu ostakljenog dijela otpada priblino 70 ili
80% plotine otvora. Time se pojednostavnjuje izraun. Mogu je unos i pojedinanih plotina ostakljenja i
okvira.
Ukoliko vrijednosti otvora nisu poznate, moe se posluigti tablicom danom u Algoritmu ili propisu.
60

KI EXPERT 2013
Osim toga, treba voditi rauna i o usmjerenosti otvora, budui je to vrlo bitan podatak kod provjere
prozirnih elemenata glede zatite od Suneva zraenja, kao i toplinskih (Sunevih) dobitaka.
Kod prozirnih elemenata koji nisu sastavni dio proelja zgrade (otvori unutar objekta, prema negrijanim
prostorima i sl.) obavezno treba iskljuiti opciju Otvor je na proelju zgrade kako se isti ne bi koristio
kod provjere zatite od Suneva zraenja, kao i kod transmisijskih dobitaka kroz vanjski omota zgrade.
61

KI EXPERT 2013
U sluaju da je otvor na proelju negrijanog dijela, obavezno ga moramo oznaiti, iz istog razloga kao i
otvor koji nije na proelju, ali s time da u ovom sluaju taj prozor ulazi u plotinu proelja. Za njega se
treba provjeriti zatita od Sunevog zraenja, kao i Sunevi dobici.
Nakon unosa i pohranjivanja podataka, otvaranjem prozora za unos sljedeeg otvora radi brzine unosa
otvara se prethodno definirani otvor. Pretpostavka je da e se na zgradi projektirati otvori (prozori)
jednakih ili slinih karakteristika, ali vrlo vjerojatno razliitih plotina. U tom sluaju potrebno je prilikom
unosa podataka za novi otvor samo mijenjati plotinu otvora i usmjerenost.
Svakom otvoru potrebno je pridruiti graevni dio na kojem se otvor nalazi. To je bitan podatak radi
prorauna povrinske kondenzacije. Naime, pretpostavlja se da su uvjeti u pogledu relativne vlanosti
jednaki za itavu zgradu (zonu). Usprkos tome, program omoguuje u svrhu vee tonosti i definiranje
razliitih uvjeta vlanosti unutarnjih prostora. U tom sluaju postoje i razliiti uvjeti kojima su otvori izloeni
i to je potrebno uzeti u obzir. Osim toga, pridruivanjem otvora odreenim graevnim dijelovima, u ispisma
e prorauni povrinskih kondenzacija otvora biti vezani uz pojedine graevne dijelove ime se znatno
poveava preglednost projekta.
Ukoliko se otvor ne vee ni uz jedan graevni dio (staklene stijene po itavoj povrini proelja) tada se taj
otvor izdvoji i ispie u sklopu prvog definiranog graevnog dijela za koji je potreban proraun povrinske
vlanosti. Budui da se otvor ne vee niti uz jedan graevni dio za koji su definirani uvjeti unutarnje
vlanosti, potrebno je definirati te uvjete za dotini otvor.
62

KI EXPERT 2013
8.2.
Proraun vrijednosti prema HRN EN 10077-1:2000
Ukoliko ne raspolaemo deklariranim vrijednostima (npr. postojei prozori) ili elimo tono definirati
karakteristike buduih prozora (nain izvedbe, ostakljenja, presjeka okvira,..) koji bi trebali biti ugraeni na
objektu, toplinske karakteristike istih moemo izraunati koristei se proraunom prema normi HRN EN
10077-1:20xx.
Nakon to smo odabrali tip otvora, materijal okvira i tip prozora definiramo vrste ostakljenja i parametre
vezane uz ostakljenja i okvire (voditi rauna o orijentaciji!). Nagib plohe od 90 podrazumijeva prozor u
vertikalnom zidu. Za nagibe do 60 pretpostavlja se da se radi o krovnim prozorima. Treba voditi rauna o
definiranju tipa ostakljenja, jer o tome bitno ovisi i zatita od sunevog zraenja, kao i dobici od Suneve
energije. Takoer treba osobito paziti da uneseni tip ostakljenja bude u korelaciji s kasnije definiranim
ostakljenjima potrebnim za proraun prema normi HRN EN 10077-1 (vidi t. 1 i 2).
Navest emo primjer dvostrukog prozora s jednostrukim i dvostrukim ostakljenjem te drvenim okvirom:
63

KI EXPERT 2013
Prvo ostakljenje definirali smo kao jednostruko obino staklo, normalne emisivnosti (0,89), debljine 5,00
mm i debljinom zranog sloja izmeu ostakljenja od 6,00 mm.
Kod unosa plotine stakla (ostakljenja) i okvira treba napomenuti da je u veini sluajeva udio okvira u
plotini otvora 20% ili 30%. Drugim rijeima, ukoliko znamo ukupnu plotinu otvora (Aw), vrlo vjerojatno je
da plotina okvira iznosi 20% ili 30% ukupne plotine. Razlika je plotina ostakljenja.
Napomena: po zavretku definiranja prvog ostakljenja NIKAKO ne smijete pritisnuti opciju "Prihvati" jer e
program u tom sluaju shvatiti da je drugo ostakljenje istih karakteristika kao i prethodno. Za definiranje
drugog ostakljenja potrebno je pozicionirati se na to drugo staklo (ostakljenje).
Definiranje vrste okvira
Iz kataloga ponuenih oblika (vrsta) okvira trebamo odabrati i definirati parametre (dimenzije) istog. Voditi
rauna o vrsti zaslona kao elementu zatite od sunevog zraenja u ljetnom periodu.
Naprava za zatitu od Sunevog zraenja

Odaberemo li oznaenu opciju pojavit e nam se prozor s potrebnim podacima za izraun utjecaja
dodatnog otpora prijelazu topline od roleta . Potrebno je samo definirati vrstu i poloaj zaslona u odnosu
na otvor. irina bsh = b1+b2+b3 je u (mm).
64

KI EXPERT 2013
8.3.
Predloci otvora
Kada se jednom definira otvor, isti se moe koristiti kao takav i u drugim zonama (projektima).
Kasnije se moe nai otvor u opciji Definirani otvor Dodaj iz predloka.
65

KI EXPERT 2013
9. Zatita od suneva zraenja

Ovom opcijom provjerava se da li pojedine prostorije zgrade zadovoljavaju po pitanju opasnosti od
prekomjernog zagrijavanja tijekom ljetnog perioda.
Prvo je potrebno unijeti promatranu prostoriju. Kritine prostorije su one kod kojih je relativni udio
ostakljenih plotina u odnosu na neprozirne dijelove najvei. Naravno, kritine strane su najvie jug,
zapad, istok, a najmanje sjever. Mogue je, radi sigurnosti unijeti pojedine prostorije za svaku stranu
svijeta.
66

KI EXPERT 2013
Ovo je primjer prozora s june strane prostorije kojoj je vanjski zid, zid Z1 ukupne plotine na junoj strani
2
koja iznosi 170,00 m .
Naravno, mi moramo unijeti plotinu graevnog dijela tog dijela prostorije. Pretpostavimo da je to 25,00
2
m:
Sada definiramo karakteristike otvora:
U ovom sluaju se radi o postojeem otvoru. Ukoliko na toj strani zgrade ima vie otvora, a na vanjskom
zidu prostorije samo jedan, o tome je potrebno voditi rauna.
67

KI EXPERT 2013
Prema ovome, proraun zadovoljava:
68

KI EXPERT 2013
10. Transmisijski gubici

10.1. Transmisijski gubici
HD u proraun ulaze graevni dijelovi kroz koje prolazi toplinski tok prema vanjskom prostoru. U
kvadratiima potvrujemo graevne dijelove koji ine taj vanjski omota. U sumu su ve ukljueni gubici
kroz vanjske otvore. Potvrda je potrebna zbog toga jer program ne moe razumjeti koji graevni dijelovi
ine vanjski omota, a koji su vanjska pregrada negrijanih prostora. Radi toga je bitno prilikom definiranja
svakog graevnog dijela naznaiti da li isti spada u gubitke H D.
Meutim, u sluaju da se prilikom definiranja napravi greka, sada je prilika za ispravak. Jednostavno se u
kvadratiu naknadno oznai (ili odznai) ta vrsta gubitka.
Hg,m u te gubitke automatski ulaze svi gubici izraunati u dijelu Prijenos topline preko tla.
HU ovdje je bitno tono odrediti koji graevni dijelovi ine pregrade izmeu grijanog i negrijanog
prostora, a koji izmeu negrijanog i vanjskog. Odabirom jedne od opcija Zrakonepropusnosti
odreujemo broj izmjena zraka n, a obujam negrijanog prostora V moramo izraunati i unijeti sami. U
proraun posebno unosimo graevne dijelove, a posebno otvore koji ulaze u gubitke.
69

KI EXPERT 2013
HA u sluaju razliitih temperatura susjednih prostora, temeljem toplinskog toka iz toplijeg u hladniji
prostor, izraunavaju se toplinski gubici.
70

KI EXPERT 2013
10.2. Gubici kroz negrijane prostorije
HU ovdje je bitno tono odrediti koji graevni dijelovi ine pregrade izmeu grijanog i negrijanog
prostora, a koji izmeu negrijanog i vanjskog. Odabirom jedne od opcija Zrakonepropusnosti
odreujemo broj izmjena zraka n, a obujam negrijanog prostora V moramo izraunati i unijeti sami. U
proraun posebno unosimo graevne dijelove, a posebno otvore koji ulaze u gubitke.
71

KI EXPERT 2013
10.3. Gubici kroz susjedne zgrade
Vano je definirati graevni dio koji razdvaja prostore, te unutarnju projektnu temperaturu susjedne zone
(prostora).
72

KI EXPERT 2013
11. Granice izmeu zona

Prema propisu, ukoliko je razlika temperatura izmeu susjednih, grijanih prostora manja od 5K,
pretpostavlja se da nema razmjene topline.
U protivnom je potrebno izvriti proraun toplinskih gubitaka i dobitaka izmeu susjednih zona:
Osnovno je da su definirani svi elementi koji razdvajaju pojedine zone (graevni dijelovi i otvori).
Ono to bitno utjee na rezultat prorauna je obujam zraka koji se razmjenjuje izmeu zona u (m ).
73

KI EXPERT 2013
12. Toplinski gubici

12.1. Gubici provjetravanjem (ventilacijom)
Ve prema projektiranim zahtjevima, odabire se proraun ventilacije zgrade. U sluaju da unutar jedne
zone postoji manja prostorija s drugaijim nainom ventilacije, program nudi opciju kombiniranja i vie
vrsta provjetravanja.
Potvrdom u kvadrat odabiremo vrstu ventilacije, a potvrdom u kvadratie potvrujemo da upravo taj nain
provjetravanja ulazi u proraun. Iz gore navedenog primjera moemo zakljuiti da su odabrani naini
provjetravanja Prirodno i Mehaniko provjetravanje.
Kod Prirodnog provjetravanja voditi rauna o uvjetu propisa kojim se nalae promatranje gubitka
provjetravanjem za srednju razinu nepropusnosti za zrak omotaa zgrade (pretpostavljena vrijednost).
Vrijednost za Vd unosi se temeljem poznatih projektnih vrijednosti izmjenjivaa zraka.
74

KI EXPERT 2013
Ukoliko se objekt mehaniki provjetrava i radi se o prekidanom provjetravanju (ventilatori se iskljuuju),
potrebno je prethodno definirati zaklonjenost objekta, broj izloenih fasada i zrakonepropusnost u opciji
Prirodno provjetravanje kako bi se mogla koristiti tona vrijednost broja izmjena zraka u mehanikom
provjetravanju.
Izuzetno je bitno navesti reim rada ventilatora, jer u protivnom program smatra da ventilatori rade 24 sata
na dan i u tom sluaju se mogu dobiti enormni gubici ventilacijom i samim time pogrean konaan
rezultata.
Prilikom primjene prorauna provjetravanje s toplinskim izmjenjivaima, vano je tono odrediti
iskoristivost izmjenjivaa topline (strojarski projekt!).
Vana napomena: u sluaju primjene vie naina ventilacije, voditi rauna o obujmu zraka prostora koji
se ventilira odreenim nainom!
75

KI EXPERT 2013
12.2. Ostali gubici

Dodatni gubici kroz ventilirane solarne zidove izraunavaju se prema HRN EN 832:2000, Annex C.1, a
dodatni gubici kroz ventilirane fasade prema Annex-u C.2. Program ne sadri navedene proraune, ali je
mogu unos izraunatih vrijednosti.
Iako se Tehnikim propisom smatra da kroz razdjelne plohe izmeu odvojenih dijelova zgrade (zona) koje
se griju ne prolazi toplina, program ipak omoguuje izraun koliine razmijenjene topline. Opcija se dakle
ne treba uzimati u obzir, ali se radi vee tonosti ipak preporua, pogotovo u sluajevima veih razlika u
unutarnjim projektnim temperaturama.
Proraun energije za pripremu potrone tople vode (PTV) provodi se prema HRN EN 15316-3-1:20XX.
Pri tome je vano navesti tip, odnosno namjenu zgrade:
76

KI EXPERT 2013
12.3. Ukupni gubici topline
12.4. Ukljuivanje grijanja

Opcija koju Propis ne zahtijeva i ovdje je dana samo informativno.
77

KI EXPERT 2013
13. Toplinski dobici

13.1. Solarni dobici (dobici od Suneva zraenja)
Da bismo definirali dobitke od Suneva zraenja kroz prozirne elemente, potrebno je osim tonih plotina i
vrsta ostakljenja i okvira definirati odreene parametre. U prvom redu, jedan od osnovnih parametara je
orijentacija, te, to je naroito bitno radi prorauna energije za hlaenje utjecaja zaslona (pominih i
nepominih)
Otvaranjem odabranog otvora ulazimo u prozor u kojem dodatno definiramo utjecaje na prozirne
elemente: kut obzora (utjecaj susjednih objekata, drvea,..), utjecaj nadstrenice i bonog zaslona kojima
se definira vrijednost faktora zasjenjenja Fs.
Ukoliko se radi o otvorima koji se nalaze duboko unutar zgrade ili u prostoru jakog zasjenjenja, mogue je
naznaiti te otvore i isti nee ulaziti u bilancu toplinskih dobitaka:
78

KI EXPERT 2013
Prema uvjetima propisa, zasloni se aktiviraju tijekom ljetnih mjeseci, to u praksi nije istina (poglavito u
primorskom dijelu RH).
Iz tog razloga je omogueno aktiviranje mjeseca u kojima se (ne)koriste zasloni za zatitu od
prekomjernog Sunevog zraenja. Novim algoritmom e ta problematika biti kvalitetnije rijeena.
79

KI EXPERT 2013
13.2. Unutarnji dobici

2
Prema uvjetima propisa, unutarnji dobici Qi raunaju se s vrijednou 5 W/m plotine korisne povrine
2
zgrade i program ih uraunava automatski. Prema novom Algoritmu, tih 5 W/m vrijedi za stambene
2
zgrade, dok se za nestambene zgrade pretpostavlja 6 W/m . U program je to ve uvedeno.
13.3. Ukupni dobici topline
Temeljem unesenih veliina i prorauna iskazuju se svi dobici zgrade, pri emu zanemarujemo Sezonske
dobitke, budui da Propis ne zahtijeva njihov iskaz. Sezonski dobici prikazani su samo informativno.
80

KI EXPERT 2013
13.4. Toplinski dobici kroz staklenike

Proraun dobitaka topline kroz staklenike koristi se u sluaju kada se uz definiranu graevinu nalazi
staklenik koji s graevinom dijeli jedan ili vie graevnih dijelova kroz koje graevina posredno dobiva
toplinu.
Podaci o dobicima topline kroz staklenike se u ukupne toplinske dobitke mogu uraunati na dva naina, to
jest a) runim unosom i b) raunanjem.
Za pristupanje proraunu dobitaka topline kroz staklenike koristite izbornik Podaci i prorauni opciju
Toplinski dobici kako je prikazano na slici ispod.
Potom odaberite prikaz Dobici preko staklenika, kao na slici ispod.
Otovreno suelje prua vam mogunost definiranja dobitaka topline kroz staklenike na spomenuta dva
naina kako slijedi.
13.4.1. Runi unos dobitaka preko staklenika
Ukoliko elite runo unijeti podatke o dobicima preko staklenika, postavite opciju Nain izrauna na Runi
unos dobitaka preko staklenika u panelu sa svojstivma prorauna u skupini 04. Dobici preko staklenika.
Potom proirite svojstvo Dobici preko staklenika kako bi ste na mjesenoj bazi mogli unijeti spomenute
dobitke u MJ. Ukupni dobici kroz staklenike Qss [MJ], kao i ukupni toplinski dobici biti e automatski
aurirani svaki puta kada promijenite bilo koji mjeseni dobitak kroz staklenika.
Spomenuti koraci runog definiranja dobitaka kroz staklenike su prikazani sljedeim slikama.
81

KI EXPERT 2013
13.4.2. Raunanje dobitaka preko staklenika

Ukoliko elite izvriti proraun dobitaka preko staklenika, postavite opciju Nain izrauna na Raunanje
dobitaka preko staklenika u panelu sa svojstivma prorauna u skupini 04. Dobici preko staklenika.
Proraun e biti proveden automatski, ali nakon to definirate sljedee parametre prorauna:
a)
b)
c)
d)
graevne dijelove prema stakleniku

pla staklenika
otvore prema stakleniku i
apsorpcijske povrine staklenika
Za definiranje graevnih dijelova prema stakleniku odaberite prikaz Graevni dijelovi prema stakleniku
te potom odaberite opciju Dodaj u izborniku Toplinski dobici.
82

KI EXPERT 2013
U popisu ispod bit e kreiran novi zapis koji prikazuje podatke o graevnom dijelu koji se nalazi prema
stakleniku.
Klikom na spomenuti zapis, te koristei panel sa svojstvima potrebno je odabrati postojei graevni dio
tipa Pregradni zid, orijentaciju i plotinu graevnog dijela koja moe biti runo unesena ili automatski
dohvaena sukladno odabranoj orijentaciji. Za kraj odaberite boju reflektirajue povrine i provjerite da je
proraun za odabrani graevni dio zadovoljavajui.
Podaci o platu staklenika e automatski biti dohvaeni iz prorauna otvora ukoliko ste prilikom
prorauna otvora definirali jedan ili vie otvora tipa Plat staklenika. Naravno, ukoliko to niste prije
napravili, spomenuti otvor moete kreirati i sada koristei opciju Otvori koja se nalazi u izborniku Podaci i
prorauni.
Automatski dohvaeni podaci o platu su ukljueni u proraun dobitaka kroz staklenike, pri emu su svi
relevantni parametri automatski izraunati kako je prikazano na slici ispod. Odabrani plat staklenika je
takoer prikazan sa svim svojstvima u panelu svojstava, te ako je potrebno, podatke koji se odnose na
proraun staklenika moe se i ovdje izmijeniti.
Na slian nain, otvori prema stakleniku su takoer authomatski dohvaeni pri emu se uzima u obzir
samo one otvore koji se nalaze na graevnim dijelovima prema stakleniku, a sukladno odabranoj
orijentaciji. Bitna svojstva odabrani otvor prema stakleniku su takoer prikazana u panelu svojstva, a
83

KI EXPERT 2013
korisnik, ukoliko je potrebno moe izmijeniti broj otvora. Automatski dohvaeni otvori prema stakleniku su
prikazani na slici ispod.
Za kraj, za definiranje apsorpcijskih povrina odaberite prikaz Apsorpcijske povrine te potom odaberite
opciju Dodaj u izborniku Toplinski dobici. U popisu ispod bit e kreiran novi zapis koji prikazuje podatke o
graevnom dijelu koji definira apsorpcijsku povrinu to jest pod staklenika.
Klikom na spomenuti zapis, te koristei panel sa svojstvima potrebno je odabrati postojei graevni dio
tipa Pod, te definirati plotinu graevnog dijela koja moe biti runo unesena ili automatski dohvaena iz
podataka o graevnom dijelu. Za kraj odaberite boju reflektirajue povrine i provjerite da je proraun za
odabrani graevni dio zadovoljavajui. U ovom prikazu, orijentacija nije bitna i moe biti zanemarena.
Na kraju, rezultat prorauna dobitaka kroz staklenike moete provjeriti u prikazu Rezultat prorauna.
Ovdje prikazane vrijednosti e biti uzete u obzir kod raunanja ukupnih toplinskih dobitaka samo uz uvjet
da je odabrana opcija Raunanje dobitaka preko staklenika u svojstvima prorauna Toplinskih dobitaka.
84

KI EXPERT 2013
85

KI EXPERT 2013
14. Potrebna energija

14.1. Potrebna toplinska energija za grijanje
Efektivni toplinski kapacitet kao parametar koji je vaan za proraun potrebne topline se odreuje prema
uvjetima Algoritma i ovisi o plonoj masi vanjske ovojnice zgrade.
Takoer je vrlo vano odrediti reim rada termotehnikog sustava koji je takoer definiran tablicom
Algoritma. Ovisi o namjeni (vrsti) zgrade.
Obje vrijednosti program rauna automatski.
86

KI EXPERT 2013
15. Rezultati prorauna
Rezultati prorauna koji su sastavni dio Iskaznice potrebne topline za grijanje vidljivi su u ovom prozoru,
tako da nije potrebno prethodno generirati Iskaznicu.
87

KI EXPERT 2013
15.1. Energenti I CO2

Temeljem izraunate energije za grijanje, program prikazuje potronju preko energenata, a ovisno o tome
i pripadnu emisiju staklenikih plinova (CO2).
Radi nekonzistentnosti podataka za pojedine energente, omoguen je i vlastiti upis vrijednosti od strane
korisnika:
88

KI EXPERT 2013
15.2. Primarna energija

U izradi je detaljan proraun primarne energije. Do tada su dani samo informativni podaci (proraun
primjenom koeficijenata) koji se ne mogu smatrati vjerodostojnim, te se kao takvi ne mogu koristiti prilikom
izvedbe detaljnih prorauna, energetskih pregleda i energetskog certificiranja.
89

KI EXPERT 2013
16. Energetski certifikat

Temeljem srednje mjesene temperature vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema
podacima za najbliu klimatski mjerodavnu meteoroloku postaju (manja ili jednaka 3C, te via od 3C),
program paralelno vri proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje za REFERENTNE klimatoloke
podatke. Na osnovi toga, izraunava se energetski razred zgrade i ispsuju obrasci energetskog certifikata.
U obrasce su upisani rezultati prorauna dok se odreene rubrike poput Prijedloga mjera / preporuka za
poboljanje energetske uinkovitosti unose runo. Popis normi i propisa se moe kopirati iz ispisa
projekta na zadnju stranu obrasca.
Pred pregled certifikata se moe vidjeti putem izbornika:
90

KI EXPERT 2013
Konana verzija certifikata u eljenom formatu ispisuje se putem opcije Ispisi:
91

KI EXPERT 2013
17. Pogreke u proraunima

KI Expert 2013 ima mogunost provjere validnosti korisnikog unosa osnovnih postavki svakog prorauna.
U primjeru ispod, pokazat emo kako ispraviti pogreke uoene u proraunu Graevni dijelovi.
U panelu za prikaz statusnih podataka, dva pogleda se odnose na prikaz pogreaka. To su pogreke na
razini projekta i pogreke na razini pojedinih prorauna, koje su meusobno ovisne. To znai da projekt ne
moe biti ispravan ukoliko postoji pogreka u bilo kojem proraunu.
U primjeru iznad, aplikacija je uoila nedostatak i

identificirala pogreku na razini zone pod nazivom
Stambena zgrade, te posljedino i na razini projekta
pod nazivom Primjer prorauna stambene zgrade s
negrijanim prostorom.
Iz opisa pogreke se moe iitati da proraun
graevnih dijelova u zoni Stambena zgrada sadri
pogreke,
a
nakon
otvaranja
spomenutog
prorauna, detaljniji opis je vidljiv u prikazu Greke
proraun kao na slici desno.
Nakon selektiranja graevnog dijela u kojem se
nalazi pogreka, u statusnom panelu se mogu
iitati detalji koji upuuju na njezin toan izvor. U
ovom sluaju, problem je u posljednjem sloju 3.16
Silikatna buka koji nema definiranu debljinu.
Na isti nain je potrebno ukloniti sve pronaene
pogreke, osim u specifinim sluajevima (npr. kod
izrade Energetskog certifikata) gdje ponekad
korisnici moraju unijeti vrijednosti koje nisu
zadovoljavajue po propisima ali predstavljaju
stvarno stanje postojee graevine.
Projekt u kojem su ispravljene sve pogreke ima panel za prikaz statusa kako je prikazano na slici ispod.
92

KI EXPERT 2013
18. Komentari
Prilikom definiranja bilo kojeg prorauna, mogue je upisati korisniki definirane komentare koji mogu
posluiti kao napomene ili podsjetnici.
Komentari se definiraju u panelu Dodatna svojstva koristei pogled Komentar kako je prikazano na slici
ispod. Prilikom definiranja komentara moete koristiti opcije formatiranja fonta, stila, uvlaenja,
poravnanja, numeriranja i slino.
Nakon definiranja komentara obavezno koristiti opciju Spremi kako bi isti bili pohranjeni. U suprotnom,
tekst nee biti snimljen.
Prikaz Komentar je tekstualno osjetljiv, to znai da ovisi o trenutnom proraunu u kojem se korisnik
nalazi. Tako na slici prikazani komentar e biti vidljiv samo u proraunu Graevni dijelovi, ali ne i u drugim
proraunima kao to su npr. Otvori.
U trenutnoj verziji programa ove komentare nije mogue koristiti u ispisima, ali ta funkcionalnost e uskoro
biti dodana.
93

KI EXPERT 2013
19. Ispisi
Za generiranje ispisa iz raunalnog programa KI Expert 2013 potrebno je kliknuti na opciju Ispisi koja se
nalazi u skupini Ispisi na izborniku kako je prikazno na slici dolje.
Donja slika ujedno prikazuje osnovno suelje za definiranje i generiranje svih ispisa iz raunalnog
programa. Kako je prikazano na slici prozor je podijeljen u etiri radna panela. U vrhu se nalazi izbornik,
lijevo je panel koji prikazuje pred-pregled ispisa, u sredini je panel za odabir elemenata projekta a desno
je panel za definiranje postavki ispisa.
U lijevom panelu se moe vidjeti pred-pregled ispisa ukoliko je ta opcija ukljuena. Za ukljuivanje
spomenute opcije koristite naredbu Stvori pregled ispisa >> Da u panelu za definiranje postavki ispisa.
U srednjem panelu Dodatna svojstva moete oznaiti one komponente ispisa koje elite ispisa. U poetku,
automatski su ukljuene opcije ispisa cijelog projekta, naravno bez energetskog certifikata koji se uvijek
ispisuje kao posebni dokument.
Nakon odabira elemenata projekta koje elite ispisati, potrebno je definirati putanju na koju e ispisani
dokument biti spremljen. U tu svrhu koristite opciju Izlazna datoteka >> klik na gumb s tri tokice u panelu
94

KI EXPERT 2013
sa postavkama ispisa. Nakon klika, otvorit e se sustavski dijaloki okvir za definiranje odredine putanje,
tipa i naziva dokumenta.
Nakon to ste definirali eljenu putanju, tip dokumenta (Open Office, PDF ili MS Word), te naziv
dokumenta, odaberite naredbu Save za pohranu ovih podataka.
Za kraj kliknite na opciju Ispis elemenata projekta u izborniku i va dokument e biti kreiran, a ukoliko ste
tako podesili i automatski otvoren.
Ukoliko elite ispisati samo energetsku iskaznicu ili energetski certifikat, potrebno je koristiti opcije Ispis
energetske iskaznice ili Ispis energetskog certifikata koji se takoer nalaze u izborniku Ispisi. U ovom
sluaju, se zanemaruju selektirani ostali elementi projekta, te se ispisuje samo eljeni dokument iskaznice
ili certifikata. Ipak, prije generiranja bilo kojeg dokumenta provjerite da su putanja i naziv ispravno
definirani, kako vam se ne bi dogodilo da prepiete postojee dokumente.
Napomena:
Za generiranje ispisa KI Expert 2013 koristi softver kreiran od tree strane te na alost trenutno nismo u
mogunosti ispraviti neke nedostatke kod generiranih dokumenata kojih smo svakako svjesni.
95

KI EXPERT 2013
20. Instalacija i deinstalacija programa

Raunalni program KI Expert 2013 se moe instalirati pomou instalacijskog medija koji se dobije od
izdavaa softvera ili nakon preuzimanja sa slubenih web stranica tvrtke s adrese
http://www.knaufinsulation.hr/ki-expert-2013.
Raunalni program je trenutno mogue instalirati na Microsoft Windows operacijske sustave ukljuujui
sve inaice sustava Windows 8, Windows 7, Windows Vista i Windows XP. Prije instaliranja programa
paljivo proitajte ove upute i provjerite zadovoljava li vae raunalo minimalne zahtjeve koji su potrebni
za pokretanje i koritenje raunalnog programa.
Obvezni preduvjet:
Microsoft .Net Framework 2.0
Preporuni minimalni hardver:
Microsoft Windows XP
Microsoft .NET Framework 2.0 SP2
Monitor: 1280x1024px, 32-bit
CPU na 1 GHz
300 MB slobodnog disk prostora
512 MB RAM (radne memorije)
Internet pristup
Preglednik PDF dokumenata
Preglednik tekstualnih dokumenata (Microsoft Office 2003, OpenOffice Writer 3.4, LibreOffice Writer 3.6)
20.1. Instalacija s prijenosnog medija

Nakon umetanja instalacijskog medija u raunalo automatski se pokree odgovarajua instalacijska
procedura prilagoena arhitekturi vaeg raunala. Ukoliko u postavkama Windows susava imate
iskljueno automatsko pokretanje programa s medija, onda je potrebno runo pokrenuti autorun.exe ili
odgovarajuu Setup_KIExpert2013_xxx.exe datoteku. Nakon pokretanja instalacijske procedure pojavljuje
se dijaloki okvir kao na slici lijevo, a potom automatski slijedi okvir dobrodolice (na slici desno).
Za nastavak odaberite Next a za odustajanje Cancel.

Paljivo proitajte UGOVOR O KORITENJU SOFTVERA. Ovaj licencni ugovor (Ugovor) je punopravni
ugovor izmeu Vas i Knauf Insulation d.o.o, Varadinska 140, Novi Marof, Hrvatska (Knauf Insulation) a odnosi se
na koritenje raunalnog programa KI Expert 2013 i svih njegovih inaica kao i ostalih elektronikih i ispisanih
96

KI EXPERT 2013
materijala koji dolaze u paketu s raunalnim programom (zajedno zvan Proizvod). Instaliranjem, ili na bilo koji drugi
nain koritenjem ovog Proizvoda, u potpunosti se obvezujete potivati ovaj Ugovor.
Ukoliko se ne slaete s bilo kojim od uvjeta iz ovog Ugovora, nemojte instalirati niti na bilo koji nain koristiti ovaj
Proizvod te odaberite opciju Cancel za prekidanja instalacijske procedure. Na pitanje jeste li sigurni da elite prekinuti
instalacijsku proceduru odgovorite potvrdno.
Ukoliko se slaete s uvjetima ugovora, ugovor ispiite naredbom Print te nastavite s instalcijskom procedurom klikom
na krui I accept the terms in the license agreement (to znai Prihvaam uvjete licencnog ugovora) te odaberite
Next.
Provjerite da li vae raunalo softverski i hardverski zadovoljava minimalne uvjete za rad s raunalnim
programom KI Expert 2013, te ako zadovoljava odaberite Next.
Upiite podatke o korisniku raunalnog programa (primjer je na slici gore desno) i odaberite Next.
Odaberite odredinu mapu za instaliranje raunalnog programa (pogledaj sliku dolje lijevo). Zadana mapa
(Program Files) je ujedno i preporuena mapa, te ukoliko nemate opravdane razloge i napredno znanje u
radu s raunalom predlaemo vam da ne mijenjate predloenu mapu.
97

KI EXPERT 2013
Klikom na Next otvara se posljednji dijaloki okvir koji sistematizira vae odabrane instalacijske parametre
(slika dolje desno).
Kako bi ste zapoeli instalaciju odaberite Install, a za povratak i promjenu parametara koristite gumb
Back. Odustati moete odabirom opcije Cancel.
Na poetku instaliranja, instalacijska procedura e traiti od operacijskog sustava da napravi sigurnosnu
kopiju (engl. Restore Point), to moe potrajati nekoliko trenutaka. Nakon toga se instalira raunalni
program (kao na slici dolje lijevo) a po zavretku se prikazuje zavrni dijalog kao na slici dolje desno.
Ukoliko elite odmah pokrenuti raunalni program odaberite opciju Launch the program i odaberite Finish.
U svakom sluaju, prije pokretanja programa vam predlaemo da proitate ove upute do kraja, osobito
poglavlje o podeavanju administrativnih postavki.
98

KI EXPERT 2013
20.2. Preuzimanje softvera s interneta

Ukoliko elite, raunalni program KI Expert 2013 moete preuzeti s interneta (s adrese
http://www.knaufinsulation.hr/ki-expert-2013), pri emu se potrebno registrirati. Po uspjenoj registraciji,
poslat emo vam mail s uputama za preuzimanje raunalnog programa kako je prikazano na slici ispod.
U ovisnosti o arhitekturi vaeg raunala preuzmite 32 bitnu ili 64 bitnu setup izvrnu datoteku koja e imati
naziv formata (SetupKIExpert2013_vXXX_xXX.exe) i pokrenite ju. U spomenutom nazivu, oznaka vXXX je
oznaka verzije (npr. v440), a oznaka xXX je oznaka arhitekture (x64 ili x32).
Dvostrukim klikom mia na preuzeti dokument pokrenite instalacijske proceduru, a svi ostali koraci su
identini koracima prikazanim nakon pokretanja instalacijske procedure s prijenosnog medija u
prethodnom poglavlju.
99

KI EXPERT 2013
20.3. Podeavanje administrativnih ovlasti

Raunalni program KI Expert 2013 zbog specifinosti arhitekture, automatske nadogradnje, te
pohrane dokumenata zahtijeva rad uz administrativne ovlasti na raunalima na kojima su
instalirani operacijski sustavi Microsoft Windows Vista, Windows 7 ili Windows 8.
Ukoliko je program pokrenut na nekom od navedenih operacijskih sustava na kojem su UAC
postavke (engl. User Account Control Settings) podeene na minimum ili iskljuene (kao na slici
ispod), raunalni program KI Expert nee zahtijevati dodatne ovlasti za rad.
Poruka upozorenja
U drugim sluajevima, pokretanje raunalnog programa KI Expert 2013 bez administrativnih
ovlasti e rezultirati porukom kao na slici ispod.
Nakon klika na OK raunalni program se zatvara, budui da rad bez odgovarajuih ovlasti nije
mogu i rezultirao bi gubitkom podatka, nemogunou automatskog auriranja aplikacije i
drugim problemima.
Kako bi rijeili navedeni problem, moete slijediti jednu od dvije metode navedene u nastavku
ovih uputa.
100

KI EXPERT 2013
Podeavanje postavki
Metoda 1: Trajno rjeenje (preporuena metoda)
Najuinkovitiji nain rjeavanja ovog problema je podeavanje postavki da se raunalni program
svaki put automatski pokrene s administrativnim ovlastima. Kako bi ovo postigli, slijedite sljedee
korake:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
Desnom tipkom mia kliknite na preac aplikacije na radnoj povrini

Odaberite opciju Svojstva (engl. Properties)
Odaberite karticu Kompatibilnost (engl. Compatibility)
Ukljuite opciju Pokreni kao administrator (engl. Run as Administrator)
Kliknite na OK
Ponovno pokrenite raunalni program KI Expert 2013 dvostrukim klikom na preac s
radne povrine te na pitanje sustava elite li dopustiti programu pokretanje u
administrativnom modu odgovorite potvrdno.
Uspjeno podeene postavke su prikazane na slici ispod.
Metoda 2: Privremeno rjeenje (nije preporuena)

Drugi nain je privremeno pokretanje raunalnog programa s administrativnim ovlastima. Kako
bi ovo postigli, slijedite sljedee korake:
a)
b)
c)
Desnom tipkom mia kliknite na preac aplikacije na radnoj povrini

Odaberite opciju Pokreni kao administrator (engl. Run as Administrator)
Na pitanje operacijskog sustava elite li dopustiti programu pokretanje u
administrativnom modu odgovorite potvrdno.
101

KI EXPERT 2013
20.4. Uklanjanje (deinstalacija) programa

Za uklanjanje raunalnog programa KI Expert 2013, koristite
standardnu metodu uklanjanja instaliranih programa sa Windows
operacijskih sustava.
Proceduru za uklanjanje moete pokrenuti klikom na Uninstall KI
Expert 2013 koristei upravljaku plou (engl. Control Panel) i opciju
uklanjana programa (kao na slici dolje) ili jednostavno klikom na
istoimeni preac koji se moe pronai iza izbornika Start >> Svi
programi >> KI Expert 2013 kako je prikazano na slici desno.
Nakon pokretanja procedure za uklanjanje raunalnog programa potvrdno odgovorite na sigurnosno

pitanje i raunalni program e biti uklonjen a dijaloki okvir koji prikazuje tijek uklanjanje e biti automatski
zatvoren.
Ipak, svi korisniki definirani podaci, ukljuujui postavke, projekte i sigurnosne kopije projekata nee biti
uklonjeni. Iste je mogue ukloniti runo iz mape KI Expert 2013 koja se nalazi na lokaciji kako je definirano
prilikom instaliranja programa.
102

KI EXPERT 2013
20.5. Instalacija Microsoft .Net Framework 2.0

Instaliran Microosft .Net Framework 2.0 je obvezan preduvjet za rad s raunalnim programom KI Expert
2013. Ukoliko vam to konfiguracija i snaga vaeg raunala dozvoljavaju, preporuamo vam da instalirate
posljednju dostupnu inaicu .Net okvira dostupnog ovdje: http://www.microsoft.com/net/downloads.
Ukoliko ipak elite instalirati minimalno potrebnu verziju istu zajedno sa svim uputama moete pronai na
sljedeoj web adresi: http://www.microsoft.com/en-us/download/details.aspx?id=1639.
20.6. Antivirnusni programi i KI Expert 2013

Ukoliko imate Avast antivirusni softver ili neke druge antivirusne programe koji koriste iste algoritme za
ocjenu valjanosti softvera ili istu bazu podataka, moe se dogoditi problem sa nadogradnjom KI Expert
2013 programa. Naime, datoteke koje se procesu nadogradnje programa preuzimaju sa Knauf Insulation
servera Avast tretira kao vrlo nove ili vrlo rijetke datoteke, to prema Avastu uzrokuje sumnju. Zbog toga
Avast trai runu potvrdu da elite dopustiti preuzimanje tih datoteka. To je potrebno i napraviti na nain
da se opcija AKCIJE ZA NAPRAVITI postavi na Dovri preuzimanje za svaku datoteku koja se
preuzima u procesu nadogradnje.
Ukoliko antivirusni program ne dopusti predloeno rjeenje, bit e ga potrebno privremeno iskljuiti dok se
auriranje KI Experta ne dovri. U svakom sluaju vam predlaemo da cjelokupnu mapu u kojoj je
instaliran KI Expert svakako dodate na listu sigurnih mapa koje nije potrebno provjeravati od strane
antivirusnog softvera.
103

Upute

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Upute

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UPUTE ZA RAUNALNI PROGRAM

KNAUF INSULATION D.O.O.

Upravljanje projektima ............................................................................................................................ 8

Kreiranje novog projekta ........................................................................................................ 8

Selektiranje i deselektiranje postojeeg projekta .................................................................. 8

Otvaranje postojeeg projekta ............................................................................................... 9

Brisanje postojeeg projekta ................................................................................................. 9

Sigurnosne kopije (backup) ......................................................................................................... 11

Pregled sigurnosnih kopija .................................................................................................. 11

Vraanje sigurnosne kopije ................................................................................................. 12

Brisanje sigurnosne kopije ................................................................................................... 12

Upravljanje projektima ................................................................................................................... 8

Izvoz i uvoz projekata .................................................................................................................. 13

Definiranje podataka o projektu ........................................................................................................... 14

Osnovni podaci o projektu ........................................................................................................... 14

Klimatski podaci ........................................................................................................................... 15

Definiranje zona ........................................................................................................................... 19

Opi podaci o projektu ................................................................................................................. 23

Definiranje graevnih dijelova .............................................................................................................. 24

Definiranje graevnih dijelova ..................................................................................................... 24

Unos gotovih graevnih dijelova (predloaka) .................................................................... 24

Projektiranje vlastitih graevnih dijelova ............................................................................. 26

Ispravci i dodaci ................................................................................................................... 28

Kopiranje graevnih dijelova ............................................................................................... 37

Definiranje vlastitih predloaka ............................................................................................ 38

Definiranje slojeva ....................................................................................................................... 38

Unos slojeva: ....................................................................................................................... 39

Materijali korisnika ............................................................................................................... 40

Heterogeni (nehomogeni) sloj ............................................................................................. 43

Utjecaj ventiliranosti sloja zraka .......................................................................................... 45

Proraun difuzije .......................................................................................................................... 48

Proraun povrinske vlanosti (kondenzacije) .................................................................... 48

Povrinska vlanost na laganim konstrukcijama ................................................................. 50

Proraun unutarnje kondenzacije ........................................................................................ 52

KNAUF INSULATION D.O.O.

Proraun dinamikih karakteristika .............................................................................................. 53

Prijenos topline prema tlu ..................................................................................................................... 54

Prijenos topline prema tlu ............................................................................................................ 54

Podovi na tlu ........................................................................................................................ 55

Uzdignuti podovi (podovi s meuprostorom) ....................................................................... 56

Grijani/negrijani podrumi ...................................................................................................... 57

Toplinski mostovi .................................................................................................................................. 58

Definiranje otvora ................................................................................................................................. 60

Unos projektnih vrijednosti deklariranih od strane proizvoaa (dobavljaa) ............................. 60

Proraun vrijednosti prema HRN EN 10077-1:2000 ................................................................... 63

Predloci otvora ........................................................................................................................... 65

Zatita od suneva zraenja................................................................................................................. 66

Gubici kroz negrijane prostorije ................................................................................................... 71

Gubici kroz susjedne zgrade ....................................................................................................... 72

Granice izmeu zona ....................................................................................................................... 73

Toplinski gubici ................................................................................................................................ 74

Gubici provjetravanjem (ventilacijom).......................................................................................... 74

Ostali gubici ................................................................................................................................. 76

Ukupni gubici topline ................................................................................................................... 77

Ukljuivanje grijanja ..................................................................................................................... 77

Toplinski dobici ................................................................................................................................ 78

Solarni dobici (dobici od Suneva zraenja) ............................................................................... 78

Unutarnji dobici ............................................................................................................................ 80

Toplinski dobici kroz staklenike ................................................................................................... 81

Runi unos dobitaka preko staklenika ................................................................................. 81

Raunanje dobitaka preko staklenika .................................................................................. 82

Potrebna energija ............................................................................................................................ 86

Energenti I CO2 ............................................................................................................................ 88

Primarna energija ........................................................................................................................ 89