Principat od Augusta do Septimija Severa

Augustov principat
• od 29. g. pr. Kr. – Oktavijan jedini sposoban za organiziranje vlasti u državi
• Rim – spremnost prihvaćanja vladavine jednog čovjeka i gubitka republikanske slobode – zalog
stabilnosti i mira
• Oktavijan se odriče netradicionalnih oblika vlasti – odriče se korištenja titule kralja – poziva se na
starorimsku tradiciju i ideale
• priprema za trajni ostanak na vlasti
• novi sustav vladanja – principat – Princeps
• 13. 1. 27. g. – predaje svu vlast u ruke senata i puka – ponovna formalna uspostava republike – on
postaje konzul
• senat mu daje titulu Augustus – Uzvišeni – titula mu postaje dio imena koje se prenosi na njegove
nasljednike
• po njemu ime dobiva rimski šesti mjesec u godini – August – do tada Sextilis
• početak božanskog štovanja – Divus Augustus
• senat – traži aklamacijom od Augusta da i dalje upravlja državom August kao magistrat
• stvarno učvršćivanje i ozakonjenje položaja na vlasti – August dobiva desetgodišnji prokonzularni
imperij u Galiji, Hispaniji, Egiptu i Siriji – poslije pridodan i Ilirik – Imperator
• sve naveden provincije su s vojskom – dobivanje potpune moći u državi
• u ostalim senatskim (pacificiranim) provincijama – uprava povjerena magistratima
• u svim provincijama – imperium proconsulare maius – nadležnost nad upravom svih provincija
preko carskih kuratora i legata
• senatske provincije su bez vojske – nema opasnosti da netko ugrozi njegov položaj
• poslije isteka 10 godina – prokonzularni imperij mu je redovito produžavan
• u Rimu i Italiji – 9 kohorti pretorijanaca – svaka kohorta s 500 ljudi – kasnije do 1000 – tri
kohorte August drži stalno u Rimu Augustova pretorijanska garda
• do 23. g.pr. Kr. – August je konzul svake godine – od 23. formalno nije konzul – zadržava
konzulski imperium i pravo da uvijek može preuzeti političku vlast kao konzul – još samo dva puta
konzul: 5. i 2. g. pr. Kr.
• zadržava pravo na kurulsku stolicu (sella curulis) i liktore
• 23. g. – prenosi na sebe doživotnu tribunsku vlast – trajni utjecaj na donošenje zakona i svako
političko djelovanje
• sacrosanctitas – posvećenost i nepovredivost osobe tribuna
• vrijeme vladavine budućih careva se broji prema godinama obnove tribunske časti
• August – kao doživotni pučki tribun trajno nastupa kao branitelj puka – preuzima u Rimu opskrbu
puka hranom – cura annonae
• dodatne mogućnosti Augustovog utjecaja na vlasti i upravu:
– carski kazneni sud
– calculus Minervae: pravo da presudi u porotničkom sudovanju pri jednakom broju glasova
• za izbor magistrata i senatora – vrhovno mjerodavan August – manji troškovi kandidata prilikom
izbora – manja korupcija i pljačka provincija radi novca potrebnog za politički uspon
• od 12. g. pr. Kr. – August je pontifex maximus – vrhovni nadzor nad državnim kultom – potpun
utjecaj na važna područja rimskog života
• M. V. Agripa (oženjen za Augustovu kći Juliju)– legatus Augusti – vrhovni Augustov zastupnik
• obilježje principata – nijedna Augustova ovlast ne prelazi ovlasti republičkih magistrata –opstanak
političkih formi republike
• August izbjegava kraljevske atribute i provokaciju onih koji drže do republikanskih tradicija –
senatori sjede u njegovoj prisutnosti
• na početku – nemiri i pokušaji atentata na Augusta – nosi oklop ispod tunike
• udaljavanje i kažnjavanje nepoćudnih senatora
• uz sve atribute princepsa – puno Augustovo ime je: Imperator Caesar Divi Filius Augustus

1
• 2. g. pos. Kr. – pater patriae – povezivanje s Romulom – ne uzima Romulovo ime radi njegovog
kraljevskog naslova
• August se nastoji proglasiti božanstvom – divinizacija vladara
• u samom Rimu ograničeno štovanje iz oprez prema tradicijama – na istoku: štovanje slično kao i
kod helenističkih vladara – njegovi kipovi pored božice Rome
• August naglašava sebe kao spasitelja Rima i donositelja mira – izgradnja Ara Pacis Augustae

Reforme državne uprave

• plaćeno činovništvo – briga o financijskom stanju senatora – sprečavanje korupcije, bavljenja
novčarskim poslovima
• mjere protiv izrabljivanja provincija – uz namjesnike provincija – nezavisna financijska uprava na
čelu s prokuratorom koji polaže račune carskom fisku
• senat – uprava nad državnom riznicom
• radi točnog oporezivanja: provonenje popisa stanovništva u državi i odrenivanje cenzusa
• vojska – stacionirana u carskim provincijama – konačno urenena kao stajaća vojska
• ukupno oko 170 000 legionara u 28 legija – i dalje većinom Italici – pomoćne postrojbe iz
provincija
• nakon 20 službe u vojsci – legionari se naseljava u kolonijama širom države – osnova
romanizacije
• u Rimu – osnutak vatrogasnih i policijskih postrojbi (vigiles) – pod gradskom prefekturom
• August u Rimu dijeli 30 kg žita mjesečno po glavi za 200 000 siromaha – česta organizacija
gladijatorskih igara – panem et circenses

Obnova rimskih tradicija i ćudorena

• obnova starih rimskih i italskih tradicija – jedna od važnih sastavnica Augustove vladavine
• obnova štovanja starih rimskih kultova – obnova hramova – stare vjerske svečanosti kao protuteža
istočnjačkim kultovima – Izida, Mitra
• uvonenje ćudorednih zakona – zdrav obiteljski život kao osnova ispravnog državnog poretka
• aristokracija – moralna vertikala i stup obnove – strogi kriteriji za primanje u senat i izbor za
magistrate
• poticanje na rananje djece:
– bogati bez djece ne nasljenuju ništa
– nagranuju se oni s mnogo djece: konzuli s više djece mogu birati provinciju gdje će raditi
• ćudoredne zakone August primjenjuje i na svoju obitelj – progoni nepoćudne umjetnike: Ovidije
prognan na Pont gdje je i umro
• pjesnici Horacije i Vergilije – pristaše i podupiratelji Augustovih ideja i reformi

Augustov kraj
• 13. g. pos. Kr. – August sastavlja Res Gestae Divi Augusti – idealiziran popis Augustovih djela i
postignuća
• u obliku kamenih ili brončanih ploča postavljen u svim važnim centrima države – sačuvan u
Ankari na latinskom i grčkom: “Monumentum Ancyranum”
• August ostavlja urenen sustav i državni aparat – izgranene mnoge javni objekti u Rimu i širom
države
• umire 14. g. pos. Kr. u 77. godini – dugačak život: jedan od uzroka problema oko njegovog
nasljednika
• Druz i Tiberije – djeca iz prvog braka Augustove supruge Livije – takoner posinjeni – Druz umire
9. g. pr. Kr. u Germaniji

2
• rano preminuli Gaj i Lucije – posinjeni Augustovi unuci (djeca kćerke Julije i Agripe) – Agripa
Postum: treći njihov sin prognan od Augusta 7. g. pos. Kr. – August ukinuo posinjenje nad njim
• Tiberije ostaje jedini nasljednik – August je prisiljen odlučiti se konačno za njega usprkos
nepovjerenju

Julijevsko-klaudijevska dinastija
• julijevsko-klaudijevska dinastija (14. – 68. g.)
• Tiberije (14. – 37. g.) – nastoji vladati poput Augusta – zadržava njegov oblik vladanja
• u prvom dijelu vladavine nastoji da senat ima veći utjecaj i da preuzme odgovornost
• designira i posvaja Germanika za svog nasljednika – daje mu istok države na upravu – Germanik
umire 19. g.
• Druz postaje nasljednik – misteriozno umire 23. g.
• 26. g. Tiberije postaje nepovjerljiv i sumnjičav – povlači se na Capri
• prefekt pretorijanaca Sejan (Lucius Aelius Seianus) preuzima stvarnu vlast u Rimu – okuplja sve
pretorijance u novom logoru kod grada – castra praetoria
• nasilje nad senatom i carskom obitelji – navodno svladavanje zavjere protiv Tiberija
• Tiberije uklanja Sejana 31. g. – provodi čistke i sunenja u senatorskim redovima
• vrlo nepopularna vladavina – povlači se iz Rima i umire u Mizenu 37. g. u 78 god.
• senat ga ne proglašava božanstvom – pučka parola: u Tiber s Tiberijem
• Tiberija naslijenuje Kaligula (Gaj) – Germanikov sin – u prve dvije godine umjeren vladar
• u druge dvije godine postaje okrutni tiranin prema izvorima duševni bolesnik – uklonili ga
pretorijanci i senat 41. g.
• Klaudije (Tiberius Claudius Caesar Augustus Germanicus) – vlada od 41. do 54. god. –
Germanikov brat – pretorijanci ga postavili za vladara
• uspješna vladavina – srenivanje uprave – javne gradnje – 2 nova akvedukta – nova luka na Tiberu
(Portus) – obnovio Circus Maximus
• pokorio Britaniju – anektirao Mauretaniju, Pamfiliju, Likiju, Judeju, Trakiju i Norik
• druga strana vladavine – sukobi sa senatom i aristokracijom
• ubija svoju treću ženu Mesalinu 48. g. zbog urote – 54. g. daje ga ubiti četvrta žena Agripina –
Klaudijev nećak i Agripinin posinak Neron postaje car
• Neron (Nero Claudius Caesar Augustus Germanicus) – 54. do 68. g. – postao vladar s 16 godina
• prvi potez na vlasti – zajedno sa senatom deificira Klaudija
• isprva uspješna i umjerena vladavina u slozi sa senatom – utjecaj Neronovog učitelj stoičkog
filozofa Seneke – znatan upliv pomajke Agripine
• gušenje ustanka u Britaniji – Budika (60. – 61. g.)
• tijekom vladavine počinje obračune s protivnicima – ubojstvo polubrata Britanika 55. i pomajke
Agripine 59. g.
• Tacit, Kasije Dion i Svetonije – prikazuju ga u negativnom svjetlu: kao tirana koji provodi
strahovladu – manji broj izvora navodi njegovu popularnost – posebna na istoku države
• glavno nedjela – palež Rima u umjetničke svrhe – optužuje kršćane za to – prvi progoni kršćana u
Rimu – stradavanje sv. Petra i Pavla
• senat i vojska ustaju protiv Nerona – samoubojstvo uz pomoć osobnog sekretara Aureus Nerona i
Agripine

Flavijevska dinastija
• 68. g. – grananski rat – Oton:kandidat pretorijanaca – Galba i Vitelije: vojni zapovjednici
• ustanci u državi: Judeja (od 66.) i Germanija
• četvrti car u istoj godini – Vespazijan (Titus Flavius Vespasianus)– vojskovona vojske u ist.
provincijama (69. – 79. g.)
• Njegov sin Tit guši 70. g. ustanak u Judeji

3
• Vespazijan – srenena vladavina – uzor: August – štedljivost u drž. upravi – gradi Kolosej –
pridobiva puk
• 79. – 81. g.: stariji Vespazijanov sin Tit – kratka i uspješna vladavina – u njegovo vrijeme erupcija
Vezuva – umro od bolesti
• 81. – 96. g.: mlani Vespazijanov sin Domicijan – srenena uprava i vanjskopolitička inicijativa:
širenje posjeda u Britaniji i rat s Dačanima – Germania Inferior i Superior
• ekonomski uspon države i monetarna reforma
• autokratska ali učinkovita vladavina – sukob sa senatom: vlada uglavnom bez njega – orijentalni
ceremonijal – omražen u Rimu – suprotnost stoičkom idealu vladara
• progoni kršćana – zbog protivljenja carskom kultu
• ubijen kao žrtva zavjere od dvorskih činovnika – senat: damnatio memoriae

Adoptivni carevi
• 96. – 98. g.: Nerva – stari senator – stoičke zasade – adoptiranje najboljeg u državi za nasljednika
– prvi od “5 dobrih careva” – svi adoptivni do Marka Aurelija
• 98. – 117. g: Trajan (Marcus Ulpius Nerva Traianus) – Hispanac – poštuje prava senata – uspješna
vladavina – novi procvat države
• teritorijalna ekspanzija države – nove provincije: Armenija, Mezopotamija, Asirija, Arabija
Petreja i Dacija (Trajanov stup) – zadnja velika osvajanja novih krajeva – u njegovo vrijeme država
obuhvaća najveći teritorijalni opseg
• njegovi ratovi: veliki financijski i vojni napori države – država na rubu kolapsa
• 117. – 138. g.: Hadrijan (Publius Aelius Hadrianus)– srenivanje unutrašnjih prilika u državi –
gospodarski uspon države i komunalna izgradnja
• pobornik grčke kulture i ideala – gradnja vile u Tivoliju kod Rima – mauzolej u Rimu
• smanjena vojske – negativna tendencija: sve više barbara u vojsci – napuštanje ist. provincija –
granica na Eufratu
• 130. – 135. g.: novi židovski ustanak
• učvršćuje državne granice – limes u Panoniji i Germaniji – utvrnenja sa stalnom posadom –
Hadrijanov zid u Britaniji
• 138. – 161. g.: Antonin Pio – miroljubiva vladavina – nastavak gospodarskog i kulturnog
blagostanja u državi – Antoninov zid u Britaniji
• 161. . 180. g.: nećak Antonina Pija – Marko Aurelija – ideal vladara-stoika – do 169. vlada s
Lucijem Verom
• vrlo nemirna vladavina obilježena stalnim ratovima – Mezopotamija, Armenija – pobuna Avidija
Kasija na istoku – Markomani i Kvadi prodiru do Akvileje i Jadrana
• prvi napadi Gota, Langobarda i Vandala
• kuga u Italiji – pomor velikog broja stanovnika – povećana porezna opterećenja radi stalnih ratova
• car uspijeva pobijediti vanjske neprijatelje – uspjeh na istoku – umire u Vindoboni pred pobjedom
nad Markomanima
• 180. – 192. g.: Komod (sin M. Aurelija) – ukida sve očeve pozitivne mjere
• promiče istočnjačke kultove: Izida i Baal – povezuje se s Heraklom – traži božanske počasti za
sebe još za života – bori se kao gladijator
• ubijen u uroti od strane pretorijanaca

Severi
• nakon Komodove likvidacije – metež oko prijestolja – pretorijanci prodaju carski tron – grananski
rat
• Pertinaks i Didije Julijan – na vlasti od 192. – 193. g. – Pescenije Niger, Klodije Albin i Septimije
Sever – pretendenti na tron – godina pet careva
• pobjenuje panonski namjesnik – Septimije Sever (193. – 211. g.)

4
• oslanja se na vjernu vojsku – progoni senatore koji ga ne podupiru – uspješna vlast – obnova
urušenog Carstva – skrb za provincije
• 211. – 217. g.: Karakala – Septimijev stariji sin – dijeli vlast s bratom Getom – ubija ga iste
godine
• 212. g. Constitutio Antoniniana – granansko pravo svim slobodnim stanovnicima države
• gradnja najvećih termi u Rimu – pridobivanje puka
• okrutan vladar – ubijen nakon tiranske vlasti
• 217. – 218. g.: Makrin – pretorijanski prefekt – porijeklom Berber
• 218. – 222. g.: Elagabal – uveden Baalov kult – ubili ga pretorijanci
• 222. – 235. g.: Aleksandar Sever – ubijen od vojnika XXII. legije za vrijeme pohoda na
germanskom limesu

Vanjska politika države

• August – uglavnom ne vodi vojne pohode – Agripa, Tiberije i Druz vode ratove za njega
• 20. g. pr. Kr. – pregovorima vraća od Parta bojne znakove – izgubio ih Kras 53. g. pr. Kr.
• 15. – 12. g. pr. Kr.: osvajanje alpskog područja i zemalja uz gornji tok Rajne – Švapska, Recija –
Tiberije i Druz
• osnovana provincija Recija – gl. grad Augusta Vindelicorum
• osvojena Panonija do Dunava i Drave
• dovršeno osvajanje u Hispaniji – reorganizacija u 3 provincije
• 12. g. pr. Kr. – 6. g. pos. Kr.: pokušaj pomicanja limesa na Labu te kroz Češku do Dunava
• Druz prodire s ušća Labe u unutrašnjost – Tiberije sprema napad na Marboda i Markomane u
Češkoj – ustanak u Iliriku prekida Tiberijev pohod
• 9. g. pos. Kr. – Arminije – vona Heruska – u Teutoburškoj šumi – uništava 3 legije Kvintilija Vara
– 20 000 palih Rimljana
• odustaje se od pomicanja limesa na Labu
• August zacrtava trajne granice države – Rajna, Dunav, Eufrat
• Germanik predvodi kaznenu ekspediciju protiv Germana: 14. – 19. g. pos. Kr. – nekoliko pobjeda
nad Arminijem – veći dio Germanije ostaje van Rimskog Carstva
• Marbod i Arminije ratuju menusobno – Marbod 19. g. bježi na rimski teritorij – Arminija ubijaju
ronaci skloni Rimu
• Vespazijan i Domicijan šire rimski posjed na Majni – 85. g. područje sjeverno od Majne u
rimskim rukama – prema Neckaru
• limes: Rajna – Majna – Neckar – Dunav
• Domicijan – osniva Gornju i Donju Germaniju – gl. gradovi: Mogontiacum (Mainz): Gornja
Germanija i Colonia Agripina (Köln): Donja Germanija
• 16. g. pr. Kr. – noričko kraljevstvo je priključeno rimskoj državi – 45. g. za Klaudija postaje
provincija – nakon smrti posljednjeg noričkog kralja
• 2. st. – ponovno jači germanski upadi preko Rajne i Dunava: 166. – 180. g.: markomanski rat –
nakon njihovog prodora do Akvileje i Jadrana
• 3. st. – obnova germanskih napada
• kraj 1. i poč 2. st. – napadi Sarmata i Dačana na srednjem i donjem Dunavu: 100. – 107. g. Trajan
osvaja Daciju
• osniva nove provincije na istoku: Armenija, Mezopotamija, Asirija, Arabija Petreja – napušta ih
Hadrijan – granica na Eufratu
• Britanija – 55. i 54. g. pr. Kr. – Cezar: dvije kaznene ekspedicije – bez većeg uspjeha
• za Klaudija – osvajanje južne i središnje Engleske
• 60. – 61. g.: ustanka Budike – vrlo žestoke borbe
• 78. – 85. g. – prodor u sjevernu Englesku
• Hadrijan gradi zid u SJ Engleskoj zbog upada Pikta iz Škotske – Antonin Pio gradi drugi zid
sjevernije – 184. g. napušten kao obrambena linija

5
• 197. g. – ustanci u SJ Engleskoj – Septimije Sever – gušenje – Britanija ostaje mirna do 5. st.

Augustov pohod na Ilirik

• nakon pokorenja Delmata – nastavak ratovanja po Bosni i Panonskoj nizini
• nastavak ostvarenje cilja: stabilna granica rimske države na Dunavu
• 29. g. pr. Kr. – Oktavijan slavi veliki trijumf nad Delmatima
• 27. g. – Oktavijan August predaje Ilirik senatu na upravljanje kao mirnu provinciju
• vojni logori u Dalmaciji: XI. legija: Burnum (Ivoševci kod Kistanja) i VII. legija: Tilurium
(Gardun kod Trilja)
• osnovana rimska kolonija u Epidauru i možda u Jaderu
• 16. g. – pokorenje keltskih Tauriska – područje današnje Slovenije i SZ Hrvatske – vojni pohod
vodio Tiberije
• 16/15. g. – Tiberije uspješno ratuje protiv Skordiska – keltski Skordisci postaju rimski saveznici
• 16. g. – manji delmatski ustanak – svladao ga Publije Silije
• 12. do 8. g. pr. Kr. – pokoreni Breuci i Amantini – osvojeno područje do Drave i Dunava
• 11. – 9. g. pr. Kr. – nova pobuna Delmata – uskoro svladana – Ilirik opet postaje carska provincija

Batonski ustanak
• 6. g. pos. Kr. – Tiberije ratuje s Marbodom – kralj Markomana – pokušaj rimskog pripajanja
današnje Češke i Moravske
• novačenje u Iliriku – nezadovoljstvo lokalnog stanovništva – kod Dezitijata: otvorena pobuna – na
čelu Baton
• ustanak se brzo širi na cijeli Ilirik – Breuci: uz Dezitijate glavni nositelji ustanka – kralj Pines i
vojskovona Baton
• Velej Paterkul: 800 000 ustanika – 200 000 pješaka i 9 000 konjanika
• Breuci opsjedaju Sirmij – namjesnik Mezije Antonije Cecina Sever potiskuje Breuke i poražava ih
kod rijeke Drave – zbog provale Dačana mora se vratiti na istok
• Dezitijati prodiru do Salone poražavajući manje rimske posade – ustanci pustoše jadransku obalu i
provaljuju u Makedoniju
• strah u Rimu – August uvodi nove poreze i novačenja – vraća i veterane u vojsku – Tiberija
imenuje vonom pohoda
• Tiberije sklapa mir s Marbodom – šalje Valerija Mesalina s manjom vojskom u Ilirik – poražava
Dezitijate koji su krenuli na Akvileju – Baton prisiljen na uzmak
• Tiberije dolazi u Sisciju s 10 legija – Velej Paterkul: 10 legija, 14 konjičkih ala, 70 pješačkih
kohorti pomoćnih četa, 10 000 veterana i dobrovoljaca – ukupno oko 100 000 ljudi – Tiberije se
utaboruje i čeka
• u Rimu – nezadovoljstvo Tiberijevom pasivnošću – sam August odlazi u Ravenu da bi bio bliže
operacijama
• Tiberije se ograničava na manji rat i uništavanje neprijateljskih resursa – Dezitijati se povlače
prema Breucima – utaboruju se na područje Fruške Gore (Alma mons) – novi pokušaj napada na
Sirmij
• s istoka prodiru Cecina Sever i azijski namjesnik Plaucije Silvan s 5 legija i tračkim konjaništvom
– Tiberije ratuje s ustanicima u slavonskim gorama (Papuk, Psunj, Krndija)
• Volcae paludes – močvare uz Vuku izmenu Osijeka, .akova i Vinkovaca – oba Batona napadaju
istočnu vojsku – teška pobjeda rimske vojske – neodrživ položaj ustanika u Slavoniji
• 8. g. Germanik pustoši mezejsku zemlju – izmenu Vrbasa i Drine
• 8. g. breučki Baton polaže oružje na rijeci Bathinus (možda Bosna ili Bosut) – predaje Pinesa –
dezitijatski Baton hvata i pogubljuje izdajničkog breučkog Batona
• ustanak se ograničava na Dalmaciju – krajem 8. g. pos. Kr. Tiberije se vraća u Rim

6
• Germanik kreće iz Siscije na jug – prodor japodskim područjem – vj. dolinom Une – teške borbe –
sporo napredovanje na jug
• Tiberije se vraća u proljeće 9. g. – uključuje se u ratne operacije – dijeli vojsku na tri dijela
– Plaucije Silvan ostaje s dijelom vojske u Panoniji
– M. Emilije Lepid kreće u Dalmaciju prema Germaniku
– Tiberije se pridružuje Germaniku
• Baton u Andetriju (vj. Muć) – predaje se nakon opsade – poslan u Ravenu – umire 12. g. kao
politički zatvorenik
• Germanik nastavlja rat – posljednji otpor u Ardubi (vj. u BiH) – dio branitelja i žena s djecom se
baca u smrt s gradine u rijeku
• kraj velikog ilirsko-panonskog ustanka – počinje pacifikacija i romanizacija Ilirika
• Tiberije slavi trijumf nad Delmatima i Panoncima tek 12. g. – zbog poraza u Teutoburškoj šumi

Hrvatski povijesni prostor nakon

panonsko-delmatskog ustanka
• Ilirik – provincija vj. od Cezarovog vremena – Augustova osvajanja – znatno proširenje teritorija
provincije
• Istra odvojena od Ilirika – zajedno s venetskim područjem čini 10. regiju Italije – granica na Raši
– vj. 18. g. pr. Kr.
• prva podjela: Gornji i Donji Ilirik – vj. nakon pomicanja granice na Dravu oko 9. g. pr. Kr.
• ubrzo nakon batonskog ustanka – podjela Ilirika na Dalmaciju i Panoniju – možda već 10. g. pos.
Kr.
• prema nekim mišljenjima – podjela Ilirika tek za Vespazijana
• Dalmacija – od Raše do menurječja Drine i Morave – u Albaniji do rijeke Mati – na sjeveru
granice ide sj. obroncima Dinarskog gorja
• glavni grad Dalmacije – Salona
• tri sudbena područja (konventa): Skardona, Salona, Narona
• Panonija – od Dalmacije na sjever – na sjeveru i istoku granica je Dunav
• zapadna granica se pomicala – Emona je kasnije postala dio Italije
• moguća prva središta provincije: Emona, Petovij, Karnunt i Siscija
• u ovo vrijeme – početak romanizacije prostora ovih dviju provincija – isprva znatno snažnija
romanizacija u Dalmaciji
• Salona i Narona – kolonije već od Cezarovog vremena – od 43. g. pr. Kr. kolonija je i Pola
• za Augusta – Epidaur i Jader postaju kolonije
• municipiji iz Augustovog vremena: Poreč, Trogir, Vis, Risan, Budva, Kotor, Ulcinj
• gradovi – centri romanizacije i prodora italske kulture – ujedno i centri gospodarskog i kulturnog
razvitka

Dalmacija i Panonija u 1. st. pos. Kr.

• u Dalmaciji trajno stacionirane dvije legije – VII. u Tiluriju (Gardun kod Trilja) – XI. u Burnumu
(Ivoševci kod Kistanja)
• u Panoniji u Augustovo vrijeme stacionirane VIII., IX. i XV. legija – vj. u Emoni, Sisciji i Sirmiju
– kasnije se legije izmjenjuju
• u Dalmaciji oko 14. g. upravitelj postaje Publije Kornelije Dolabela – gradi ceste iz Salone prema
zalenu i Panoniji – glavnih 5 pravaca s ishodištem u Saloni
• ceste imaju strateški značaj – brzo kretanje vojske kroz neprohodne krajeve – nekoć značajna
poteškoća u doba ratova s Delmatima
• Tiberije šalje sina Druza 17. g. na vojnu izobrazbu u Dalmaciju
• Parentium (Poreč) postaje kolonija u Tiberijevo vrijeme

7
• nakon Kaliguline smrti – pobuna dalmatinskog legata Furija Kamila Skribonijana – usmjerena na
povratak republike – protiv Klaudija
• VII. i XI. legija ne pristaju uz pobunu – ostaju vjerne novom caru Klaudiju (41. – 54. g.) –
zarobljavaju i pogubljuju Skribonijana i pobunjene časnike
• obje legije stječu naslov: Claudia pia fidelis
• Klaudije osniva koloniju Ekvum (Colonia Claudia Aequum)– Čitluk kod Sinja
• Panonija i dalje slabije urbanizirana i romanizirana od Dalmacije – započinje s urenenjem limesa
na Dunavu
• nakon kraja Neronove vladavine 68. g. – dalmatinske legije podupiru Otona do njegovog poraza
• nakon Otonovog poraza – pristaju uz Vespazijana (Flavijevci)
• flavijevsko vrijeme – pojačana romanizacija i naseljavanje italskog stanovništva u Panoniji
• u Dalmaciji i Panoniji – snažan gospodarski i kulturni uspon
• Siscija i Sirmij postaju kolonije za Vespazijana
• Andautonija i Neviodun (Drnovo kod Krškog) – flavijevski municipiji
• Vespazijan izmješta VII. i XI. legiju na limes – Dalmacija postaje provincija bez vojske (provincia
intermis) – u njoj ubuduće borave samo manje pomoćne jedinice
• za Vespazijana u Panoniji stacionirane XIII. i XV. legija – reorganizirao riječnu ratnu flotu –
Classis Flavia Pannonica – baze flote: Mursa, Taurun, Sirmij, Servicij, Siscija
• za Flavijevaca – uspostava limesa sa stalnim posadama na Dunavu – posebno za Domicijana zbog
napada Sarmata i Dačana – povećanje broja legija u Panoniji

Dalmacija i Panonija u 2. st.

• Trajan (98. – 117. g.) – izmenu 105. i 107. g. dijeli Panoniju na Gornju (središte: Karnunt –
Carnuntum)i Donju (središte: Akvink – Aquincum)
• nastavak utvrnivanja dunavskog limesa – napadi Sarmata, Dačana, Jaziga i Roksolana na Panoniju
• 100. do 106. g. pohod na Dačane – 107. g. provincija Dacija
• Hadrijan (117. – 138. g.) – završetak urenenja dunavskog limesa – snažan gospodarski uspon
Panonije
• Hadrijan posjećuje Panoniju 124. g.
• Mursa postaje kolonija – Cibale i vj. Akve Balise (Aquae Balissae – današnji Daruvar) municipiji
• Antonin Pio (138. – 161. g.) – nastavak prosperitetnog i mirnog razdoblja u čitavom Carstvu
• Marko Aurelije (161. – 180. g.) – nemirno razdoblje u Panoniji i Dalmaciji
• 166. – 180. g. – markomanski rat – uz Markomane: Kvadi, Jazigi i Langobardi
• prodor barbara preko limesa – velika razaranja u Panoniji – prodor do Jadrana i Akvileje
• utvrnivanje gradova u Dalmaciji – Salona tada dobiva nove bedeme – veći dio Dalmacije ipak
poštenen razaranja za razliku od Panonije
• slom gospodarskog i kulturnog života u Panoniji
• Marko Aurelije umire u Vindoboni pri kraju rata u kojem su Rimljani pobjenivali – rat ostaje
nezavršen
• početak obnove limesa i provincije za vrijeme Komoda (180. – 192. g.)

Dalmacija i Panonija u 3. st.

• car postaje Afrikanac Septimije Sever (193. – 211. g.), namjesnik Gornje Panonije – uz pomoć
legija iz Panonije i Dalmacije – nova dinastija Severa – do 235. g.
• novi gospodarski uspon u Panoniji i Dalmaciji – obnova Panonije i njenih gradova
• Cibale postaju kolonija – najkasnije za Septimijevog sina Karakale
• Karakala (211. – 217. g.) – 212. g. Constitutio Antoniniana – novi napadi na dunavski limes:
Karpi i Vandali
• Kasije Dion – upravitelj Dalmacije 226. g. – za vrijeme Aleksandra Severa
• Aleksandrova smrt 235. g. – početak nemirnog razdoblja grananskih ratova

8
• pola stoljeća vojničkih careva – od tridesetak careva samo je jedan umro prirodnom smrću

Kultura u carsko doba

• književnost – srebrno razdoblje
– p. Ovidije Nazon (43. pr. Kr. – 18. g. pos. Kr.) – pjesnik: Ars amatoria, Metamorfoze – prognan
od Augusta na Crno More: Tristia, Epistulae ex Ponto
– M. Enej Lukan (39. – 65. g. pos. Kr.) – epičar – ep o grananskom ratu: Pharsalia
– G. Petronije Arbiter (27. – 66. g.) – Satyricon
– Valerije Marcijal (41. – 104. g.) Epigrami
– Decim Junije Juvenal (1. – 2. st.) – Satire

• historiografija
– P. Kornelije Tacit (56. – 117. g.) – Annales i Historiae – od Tiberija do smrti Domicijana
– G. Svetonije Trnakvil (67. – 130. g.) – De vita Caesarum – od Cezara do Domicijana
– Kasije Dion (164. – 229. g.) – važan izvor za kasnu Republiku i rano Carstvo

•
filozofija
– L. Enej Seneka (4. – 65. g.) – stoik – Neronov učitelj
– G. Plinije Sekundo – Plinije Stariji (23. – 79. g.) – Naturalis historia