MANFRED MAJRHOFER

SANSRITSKA
GRAMATIKA
sa poredbenim objasnjenjima

Preveo

nemackog

ALEKSANDAR LOMA

IZDAVACKA KNJIZARNICA ZORANA SOJANOVICA

SREMSI ARLOVCI NOV I SAD

MANFRED MAJRHOFER

SANSKRITSKA
GRAMATIKA
sa poredbenim objasnjenima

Preveo

nemackog

ALEKSANDAR LOMA

IZDAVACA KNJIZARNIC A ZORAN ASTOJANOVICA

SREMSKIKARLOVCINOVISAD
2002

Naslov originala

Sanskrit-Grammatik
mit sprachvergZeichenden Erliiuterungen

Manfred Mayrhofer.
Dritte, durchgesehene Auflage 1 978
Walter de Gruyter, BerlinINew York
(Sammlung Goschen 2007)

Scanned by Ratio aeterna

IP - KL - FF - BU

CIP -
,
,
Sanskritska gramatika : sa poredbenim objasnjenjima

Manfred Majrhofer ; preveo Aleksandar Loma. - Sremski

Karlovci : Izdavacka knjizamica Zorana Stojanovica, 2002
(Novi Sad : Buducnost). - 1

1 6 str.; 1 8 . - (Elementi; 47)

Prevod dela: Sanskrit-Grammatik

/ von Manfred Mayrhofer

Skracenice i znaci
ab(l).
adj.
adv.
ak.
akt.
aor.
at.

= ablativ
= adjektiv, pridev
= adverb, prilog
= akuzativ
= aktiv
= aorist
= aticki
.
= avestijski
csl.
= crkvenoslovenski
cak.
= cakavski
dat.
= dativ
dor.
= dorski
du.
= dual, dvojina
engl.
= engleski
nk.
= enklitican
.
= eolski
.
= epski
f(em). = femininum
gen.
= genitiv
germ.
= germanski
got.
= gotski
= grcki
gr.
hom(er). = homerski
id.
= idem, isti 1-0
.
= indoevropski

Skracenice i znaci

= imperativ
ind.
= indikativ
indecl. = indeklinabilan, nepromenjiv
inf.
= infinitiv
= instrumental
instr.
ipf.
= imperfekt
jon.-at. = j onsko-aticki
kauz.
= kazativ
komp. = komparativ
konj.
konjunktiv
kor.
= koren
1.
=
lat.
= latinski
lit.
= literatura
lok.
= lokativ
m(asc). = maskulinum
= medij, medijalni
med.
.
= neutrum
.
=
= nominativ
.
vn. = novovisokonemacki
= optativ
opt.
= particip pasivnog perfekta
...
= particip
part.
pas.
= pasiv
perf.
= perfekat
pl(ur).
plural, rnnozina
prez.
= prezent
= praslovenski
psl.
= ruski
rus.
sh.
srpskohrvatski
s(in)g. = singular, j ednina
sln.
= slovenacki
sl(ov). = slovenski
= srednj eindijski
srind.
.

Skracenice i znaci

sti(nd).
stpers.
str.
strus.
stsl.
stsrp.
stvnem.
sup.
.
.

ved.
vok.
*
<
>

= staroindijski
= staropersij ski
strana
= staroruski
staro(crkveno)slovenski
= starosrpski
= starovisokonemacki
= superlativ
= uporedi
=
= vedski
= vokativ
=

= rekonstruisan, nepotvrden oblik

= postalo od
= razvilo se u
= (u jezickim poredenjima) srodno sa
= uporedivo
= potpuno podudamo.

Podignuto sredstvo za skracivanje. Ako se npr. kod jedne

prefiksalne slozenice kao vinihatya rasprava tice samo onog dela reCi
koji pocinje korenom, dovoljno pri ponavljanju radi ustede
. prostora
pisati ohatya.

Uvod
1. Sanskritom - sti. sam-slqta- "pripravljen, ispravan,
uoblicen za svestenu upotrebu" - naziva se klasicna forma
staroindij skog kojaje, normirana trudom gramaticara, ostala
upotreblj iva do danasnjeg dana kao j ezik knj izevnosti i
nat1ke. norma izrasla iz staroindij ske jezicke predaje,
koj a pocinj e sa himnickim zbomikom Rig-vede; preko mla
de vedske knj izevnosti, pesnickih i teolosko-fllozofskih
tekstova, iduci ka ( 4), ona postepeno dostize onaj
lik, koj i se utvrdio kao "sanskrit" l . Razlika izmedu sanskrita
i starijeg vedskog jezickog stupnj a ne lezi oblasti glasovnih
promena, sanskrit pokazuje gubitak gramatickih oblika i
kategorija, kao i pad zaborav ili drugaciju primenu
j edinih reci starij eg jezika.
Za poslednje . temeljno: L. Renou, urnl Asiatique 23 1
( 1 939) 3 2 1 dd. ; uopste sti. jezickom razvitku od Rigvede: .
Wackernagel-L. Renou, Altindische Grammatik I2 ( 1 957), Introduction
generale, str. 1 dd.
U m prikazu se sitnim slogom ukazuj e
-

najvaznij e posebne oblike starij eg j ezika; . pre svega vedski akce

nat ( 32), osobene paradigme staroga jezika ( 50, 56) i iscezle kate
gorije ( 85). Jedan uzorak starijeg jezika . dole str. 1 07.
1 Srece se, pre svega izvan nemackog jezickog podrucja, i upotreba
imena sanskrit za staroindijsko jezicko stanje. Ovde , dakle, rec
..sanskritu u m smislu".

10

Uvod
2. Jos dublje u proslost od izdasnih potvrda u najstarijem

indijskom knjizevnom delu taj jezik se da proslediti preko

srednih svedocanstava i uz m lingvistickih metoda.
. Iz sredine 2. milenija pre r. ocuvani su u klinopisnim

tekstovima sa Bliskog Istoka, osobito iz tada mocnog hurrit

skog kraljevstva Mitanni, relikti jednog jezika koji prak

ticno istovetan staroindijskom. Ne samo da se ta srecu licna

imena koja dolaze i u vedskom imenoslovu (kao Indaruta, Su

bandu = ved. Indrotti-, Subandhu-); ne samo da se imena staro

indijskih bogova Indra, Mitra, Varu1Ja i bozanskih zana

Nasatya javljaju u ugovoru jednoga mitannijskog kralja, se

da dokazati i jedan ne m brbj apelativa, cesto u spoju sa hur

ritskim elementom -nn; ili -nn: tako npr. mr-nn ,,ratnik

bojnim kolima" (= ved. marya- ,,mladic"), mani-nnu "ogrlica"

(= ved. m1{- "ogrlica"), babru-nnu "mrk" (= ved. babr

,,mrk"), maka-nni ;,dar" (= ved. maghd- "dar") i jos drugih.

Dakle, reci koje poznajemo iz staroindijskog potvrdene su u

tekstovima koji zacelo nekoliko stoleca prethode m
staroindijske knjizevnosti - ctie se doba nastanka, uostalom,
ne moze jednoznacno odrediti. identiftkacija ipak samo
jezicka, ne i istorijska: narod koji je za sobom ostavio te jezicke
tragove Bliskom Istoku svakako ogranak seoba koje
su dovele do indoevropeizacije Indije, sa samim tim
procesom ntie mogao imati neposredne veze.

Za to v. bibliografiju kod . Mayrhofer, Die Indo-Arier m Alten

Vorderasien (1966) i Die Arier m Vorderen Orient - n Mythos?
(1974), kao i monografiju od . ammenhuber, Arier m Vorderen
Orient (1968).
. Dalje staroindijski tako blisko srodan sa iranskimje

zicima, su drevni predstavnici avestijski i staropersijski,

da se jos mogu jasno nazreti konture jednoga "indoiranskog",
iz koga su proizasli jezici dveju visokih kultura, staroindijski i

Uvod

11

staroiranski, tek kao dva tesno povezana dijalekta. Imena

gova2 i nazivi za bozanska 3, kultni termini4 i mnotvo
podudarnosti u pesnickom jeziku i formulama5 izvode se iz
toga jezickog i kulturnog zajednistva indoiranskog razdoblja.
pak indoiranski jezik naposletku spada u veliku indoe
vropsku jezicku porodicu. Sanskrit , naime, dan indoe
vropski jezik; sa jezicima naseg kulturnog kruga kao latin
ski, grcki, germanski i slovenski stoji u odnosu jasno prepo
znatljivog, nn zasnovanog srodstva. Nasa gramatika
sitnim slogom, i bez opterecivanja deskriptivnim izlaganjem,
povremeno saopstavati najupadljivije podudarnosti, pre sve
ga sa klasicnim jezicima (i slovenskim>.

Za staroiranski: . Reichelt, Awestisches Elementarbuch, Heidel

berg 1909; R. . Kent, Old Persian, Grammar, Texts, Lexicon, New
ven 21953; W. Brandenstein / . Mayrhofer, Handbuch des Altper
sischen, Wiesbaden 1964; Chr. Bartholomae, Altiranisches Worter, u, Straburg 1904 C Berlin 1961); GrundrijJ der iranischen Phil%
gie, izd. W. Geiger i . uhn, 2 toma, straburg 1895-1904; Handbuch
2 Npr. stind. Mitra- av. /}- m boga; stind.lndra- m boga
. Indra- m jednog demona; stind. m-, kralj carstva mrtvih, sin
Vivasvant ov av. m-, sin Vivahvant-ov itd.
3 Stind. u- "bozanski gospodar"
av. u- "bog, boZanski
gospodar"; stind. deva- "bog"
av. dava-, stpers. daiva- "demon,
idol"; stind. yajata- "dostojan tovanja, bog" av. yazata- "isto".
4 npr. stind. n- "bogostovanje, Zrtva"
av. yasna- "isto";
stind. h6tar- "svetenik, mvoprinositelj", h6tra- ,,zrtva livenica" av.

zaotar-, zao8rii-.
5 ved. hrdd ... manasii m av. zdii-ii mn!- srcem i
duhom", ved. mantram (- i . mq8ram (- "tesati carobnu izreku",
ved. viSvii dveiihsi (- i av. vispa (- "savladivati sve nasrtaje",
ved. visvebhyo yajatebhya i av. visi aztib "svim
bozanstvima" itd., itd. - Nasledene formule pesnickog jezika povezuju
staroindijski i sa drugim starim indoevropskim jezicima: tk se ved.
m srava "velika slava", i#ra- mn "snami duh" tacno
podudaraju sa homerskim IJ.E'YIX IC#; i tepov IJ.EVOC;.
"

12

Uvod

del' Orientalistik (izd. . Spu1er) 1, IV, 1 : IranistiklLinguistik, Leiden

1 958; < u u - uu u,
Moskva 1 979; . . , u u u,
Moskva 2 1 98 8 ; R. Schmitt (izd.), Compendium Linguarum Iranicarum,
Wiesbaden 1 989; . Hoffmann / . Forssman, Avestische Laut- und
Formenlehre, Innsbruck 1 995). - Za komparativno izucavanje staroin
dij skog i indoevropeistiku . opsti spisak 1iterature dole str. 1 1 2 d.

3. Na indijskom tlu se indoarijski jezik dalje razvijao; iz

staroindijskih dijalekata od sredine 1 . pre Hr.
stalo vise j ezika, koji se mogu podvesti pod naziv srednjein
dijski: narodski govori, koje poznajemo pre svega preko
grafskih spomenika, kao sto su cuveni natpisi cara Asoke
(Asoka), i srednjeindijski knjizevni jezici kao sveste
ni j ezik juznog budizma, i prakriti (praIqia-), koji se avljaju u
raznolikoj literamoj primeni. Otprilike sa pocetkom nasega
doslo se do novoindijskog stanja, danas predstavlje
nog kroz preko stotinu samostalnih jezika i narecja, od kojih
valja pre svih pomenuti n, sluzbeni jezik indij ske drzave,
bengali, gujariiti, mhi i ciganske jezike.
Up. za srednjeindij ske jezike: . Bloch, Les inscriptions d'Asoka,
ris 1 950; . . Mehenda1e, Historical Grammar !Inscriptional Pra
krits, Poona 1 948; W. Geiger, Pali, Literatur und Sprache, Straburg
19 1 6; R. Pischel, Grammatik der Prakrit-Sprachen, Straburg 1 900;
(. von Hiniiber, Das iiltere Mittelindisch m Uberblick, Wien 1 986).
Za novoindijski: . 10, La Jormation de l langue Marathe, Paris
1920; isti, L'Indo-ryn du Veda ux temps modernes, Paris 1 934; R. L.
Turner, Comparative Dictionary oJ the Indo-Aryan Languages, Lon
-

don 1 966. <Addenda et igd, ed. . . Wright, 1 985).

Za 1 produbljeno bav1jenje staroindijskim neophodno odredeno
poznavanje srednjeindij skog. ne sao stoga, sto de1a sankritske knji
zevnosti, kao drae ( 4) sz pasaZe prakritima; i sa staroin
dijski pretrpeo srednj eindUske uticaje. U sanskritu m mnogo reci
srind. porek1a (kao bhatta- "gospodin" izvorno sti. bhartar-; bha{a
"najamnik, sluga" izvorno sti. bhrta- "najmljen, najamnik, sluga";
n{- "plesati" izvorno sti. nrt- itd.), zatim i indirektnih tragova sre=

13

Uvod

dnjeindijskog u tzv. "hipersanskritizmima", prevodima srednjeindijskih

stind. knjizevni jezik: up. 1- "mek" za prakritsko

si1-, koje medutim potice od stind. iirtsna- "sitno rastrt"; ili
priigbhiira- "nagnut, padina" za pabbhiira- "isto", koje treba svesti
na stind. *prahviira-. . . Caillat (izd.), Dialects dans les litteratures
Indo-Aryennes, Actes du Colloquc intemational, Paris 1 989).
Pored srednjeindijskog, staroindijski su imale dosta uticaja i nearij
ske jezicke porodice Indije, dravidska i unda/austroazijska, svakako u
leksici, i u pojedinostima glasovnog sastava i sintakse. Tako sti.
reci nira- "voda" i ina- "riba" poticu od opstedravidskih reci *nir i
*in, up. tamilsko nir "voda", ill" riba"; austroazijski jezicki zakoni,
kojimajedan prefiks (ii-Iii-) sli za izvodcnje od osnovne reci (*tang
"ruka"), ogledaju se u sti. atanga- "slon": kao u sti. hastin- "slon" (ha
sta- ,,ruka"), i ovde slon oznaecn kao nosilac ruke, tj. surle. Za nearijske
uticaje up.: . . Emeneau, Linguistic Prehistory oflndia Proceedings
ofthe Aerican Philosophical Society 98 ( 1 954) 282 dd., sa literaturom;
. uw, he Sanskrit Language (London 3 1 973) str. 374 dd., (. Bur
row I . . Emenau, Dravidian Etyological Dictionary, Oxford
2 1 984; . . Hock, Substratum Influence (Rig-Vedic) Sanskrit?,
Studies n the Linguistic Sciences 5, 2, Urbana 1 975, 76- 1 25'>
=

4. Ponikao iz narecja arhaicno-staroindijskog vida nakon

pola milenija jezickih m, sanskrit uz dalji tok srednje- i
voindijskih promena ostaje upotrebi - naravno, razlicitim
oblicima, arhaicnim i recentnijim, vise narodskim (kao )
i brahmanskim-visokoucenim, konacno i takvim, koji su ja
sno izrasli srednjeindijskoj podlozi, kao sanskrit buddhista
i jaina6. Literatura sanskritu ogromnog m. Vede,
koje stoje pocetku staroindU ske knjizevnosti, sastavljene
su, uostalom, jos starijem jeziku, i samo njihovi najmladi
delovi pokazuju jezicki oblik koji se izjednacava sa sanskri
tom uzem smislu. U pravu sanskritsku literaturu treba racu
nati pre svega velika : dzinovska Mahabharata - koja
6 istorijskoj sudbini i pojedinim varijantama sanskrita up. delce L.
Renou-a, Histoire de l langue Sanskrite, Lyon-Paris 1 956.

14

Uvod

obuhvata preko 100.000 distiha i koju spadaju kao samo

stalni delovi neka od najcuvenijih ostvarenja staroindijskog
pesnistva, kao pesma Nali i Damayanti, prica potopu, ili
filozofska m Bhagavadgitii
i spev zivotu junaka
Rame, Riimiiya1Ja; stihu sastavljeni zbornici legendi PuriilJe
bliske su staroj epici. Sa vise pouzdanja nego stari epovi, cije
jezgro seze doba pre Hrista, daju se vremenski opredeliti
umetnicki spevovi (Kiirya), koji su nastajali i li negovani
knezevskim dvorovima prvoga milenija posle ristova rode
; Kalidasu (ds-), svakako najveceg staroindijskog
pesnika, ovde valja pomenuti kao tvorca dva epska dela:
Raghuvamsa, povesti Raghuova roda, i Kumiirasambhava,
predistorije rodenja , tj . boga rata Skande.
-

No Kalidasa pre svega najznacajniji dramski pesnik

sanskritske knjizevnosti. Njegova drama Sakuntalii, koju
Gete (Goethe) velicao i upotrebio kao uzor "pozorisne pred
igre" "Faustu", pripada svetskoj literaturi. U staroindijskoj
dra se sanskrit prema stalezu licnosti koje se javUaju
pozornici smenjuje sa raznim priikritima ( 3).
1 lirska poezija sanskritu duguje alidasi neka od svojih
najlepsih dela, tako cudesnog "oblaka-glasnika", MeghadUta.
Pesnici kracih ljubavnih i poucnih pesama, mr i Bhartr
hari, vaZe za najpoznatije lirike stare Indije. No izreke
stihovima rasute su i bogatoj pripovednoj knj izevnosti.
Zbirka basana i bajki Paiicatantra uticala kao ni jedno
drugo delo svetsku literaturu: od nje m preko dve stotine
verzija vise od pedeset jezika. Druga pripovedna dela, kao
"Sedamdeset papagajevih pripovesti" ( Sukasaptati) ili "Dva
deset pet pripovesti mrtvackog demona" ( Vetiilapaiicavim
satikii) takode pokazuju smenu vezanog i nevezanog govora i
upotrebu okvirnih prica, kakva nam je poznata iz knj ige bajki
"Hiljadu i jedna ".

Gramatika - Glasovi

15

Sanskrit , konacno, jezik obimne, poglavito metrickom

oblik sastavlj ene naucne literature: pravo i moral, politika,
istoriografija i medicina, astronomija i astrologija, filozofija,
nauka ljubavi, gramatika i leksikografija predmet su cesto
cuvenih sanskritskih spisa.
. Wintemitz, Geschichte der indischen Litteratur, 3 toma, Leipzig
1 908- 1 920 (tom 1-2 engleskom Calcutta 1 927- 1 933); . hm R.
Hauschild, Handbuch des Sanskrit 1 1 (Heidelberg 1 958) str. 1 27- 1 68; .
. Glasenapp, Literaturen Indiens2, Stuttgart 1 96 1 ; (R. atiCic, Stara
indijska knjiievnost -sanskrtska, palijska i prakrtska, Zagreb 1 973; R.
Ivekovic (prir.), indijske misli, Beograd 1 98 1 ; . Jezic, IJ.gvedski
mn - izvori indijske kulture i indoeuropsko naslijede, Zagreb 1 987>.
Gramatika
. Glasovi

5. fonetskom redosledu nagari-alfabeta ( 6), glasovni

sastav sanskrita sledeci:

Vokali (sonanti)

, f, . 7.

ai

Dijtonzi

Glasove koj i se u sanskritu izgovaraju kao , , ali se u uobicajenoj

transkripcij i pisu obicno bez znaka za duzinu, Indijci nazivaju
"diftonzima"; njihov istorijski ( 14) diftonski karakter pokazao se kroz
unutarjezicka zapaZanja (npr. smene u sandhiju [ 33] i u tvorbi reci sa

16

Gramatika

--, --, odn. u slaganju iz - -, - u-; analogijom -- -- prema -ar -iir- u "stupnjevanju" [ 35]).
, u su poreklu dugi diftonzi
-

( 1 5), l se u sanskritu izgovaraju kao .

Guturali
Palatali
Cerebrali
Dentali
Labiali
Poluvokali
Likvide
Spiranti
Aspirata
uz to: visarga

Konsonanti
g
kh
gh
1i

fi

th
c;th
c;t
th
d
dh

1
r
s
s

h
(1;1), anusvara () i retki anuniisika ().
k

t
t

Tenues (k, itd.), tenues aspiratae (kh, ch) i tri spiranta (8, , s) vaZe
kao bezvucni glasovi, svi ostali (ukljucujuci vokale, sonante i difton
ge) kao zvn.

6. Pismo koj im se predaju sanskritski tekstovi j este n ii g a

ri , koje tece s l desno.
ima sledece znake za vokale i diftonge:

ai

Q:

it au

gha

ha

.
;r .

1f ii
Za konsonante u njemu nalazimo sledeca slova:
Guturali:

<

ka

kha

tf

Palatali:

'if

Cerebrali:

ta
(f" ta

Dentali:

tha

ga

da

\f dha

s:r

17

Glasovi
Labijali:

\f

PoluvokaIi
i likvide:

-q-

ra

f1 '

sa
.

Spiranti:
Aspirata:

If

If .

va.

sa.

Visarga -1;. izraZava se sa :, anusviira rh pomocu gore postavljene

tacke ("* l).
=

Ovi znakovi koriste se za predaju staroindijskih reci putem sledeceg

sistema:
Samostalni znakovi za vokale ili diftonge stoje, sa malim izuzecima,
samo pocetku reCi (f -).
Znaci za konsonante primamo sadrze --, ako ih treba snabdeti ne
kim drugim vokalom, to se cini pomocu dopunskog znaka, tj . prvobitno <fi"
ka omocu r postaje <fiJca. slicno ki, <ffi" ki, ku, k, 11 Iq, f kr, f
k/, <fi" ke, l, ir Iro, it kau.
Odsustvo vokala izraZava se pomocu znak ' zvanog viriima: 'F k.
Konsonantske grupe daju se pomocu "ligatura", tj . spojeva pojedinih
znakova. Primeri: R tpa, ' sma, ni:f gdhva, sastavljeno od ta + , sa

+ , ga + dha + va.
Kombinovanjem osnovnih sa dodatnim znakovima i ligaturama reci
staroindij ske strukture daju se odista uspesno predati posredstvom ovog
slogovnog pisma. Primeri: sii-ga-ra "more"; su-hr-d
"prijatelj" ( sa sa dodatnim znakom za --, ha sa dodatnim znakom --,
da sa viriimom); sa-bda "buka" (bda ligatura od + da).
=

U naSem vise lingvisticki orijentisanom prikazu sanskrit nece biti pre

zentiran nagari-pismom, vec u latiniCnoj transkripciji.

7.

izgovoru:

1 . ratko imalo zavisno od glasovnog okruzja razne

nijanse: naj cesce zvucalo poput engl. u u but.
2. , f i 1 su slogotvorne likvide kao u nekim slovenskim je
zicima, . sh. Srb "Srbin", ces. vlk "vuk". Izgovor koji potice
jos iz starih vremena, pri kome za vokalskimr sledi prizvuk i,

18

Gramatika

objasnjava starije transkripcUe , ' i larn pisanje ri,

kao u sanskrit (samskrta-, 1 ), Rigveda (rg-) i sl. (Postojanje
vokalskog r u nasem jeziku pruza n mogucnost da njime
vrl0 predajemo odgovarajuCi sanskritski glas, osim u
slucaj evima kada su se oblici sa predajom ri odomacili,
kod dveju gore navedenih reci, koje ispravnije l0 pi
sati sanskrt i Rgveda, . dole 30.

3. i su dugi vokali: . 5 .
4. Bezvucne (tenues) i zvucne (mediae) aspirate (kh, gh
itd.) treba izgovarati kao odgovarajuce proste suglasnike, ali
sa aspiracijom koja im neposredno sledi.
5 . Palatale (, ch, j, jh) zapadu izgovaraju kao
afrikate, kao n. tsch (klatschen) ( sh. "}, kao engl. j
(just) ( sh. dZ); takvom izgovoru zasnivaju se larn
predaje sanskritskih reci kao Pancatantra, maharadia.
medutim nije ispravan: staroindij ski glasovi , bili su palata
li, dakle okluzivi artikulisani (prednjem) n (i potpuno
odgovaraju srpskima i ; pravilno , dakle, n samo izgova
rati nego i transkribovati srpski paiicatantra panjcatan
tra, mahariija- maharaaa, . dole 30.
=

Nazali uvek imaju artikulaciju onoga reda okluziva, uz koji stoje; ta

ko je Ii guturalno (otpr. kao u . Engel, (sh. senka}), ii palatalno (5) (=
sh. 1if}, 1J cerebralno (6).

6. Cerebrali - latinsko ime prevodi sti. murdhanya-, od

murdhan- n. "glava" i "zadnje n" - jesu "retrofleksni"
glasovi, pri cijoj se artikulacij i vrh jezika povija ka zadnjem
n. Izgovor engl. t, d (utoo, done i sl.) dosta imje blizak.
7. s palatal, dakle bezvucan spirant izgovoren pred
n n; n. sch u susedstvu prednjih vokala, npr. u
mischen, ima uporediv zvk. (Neki jekavski govori imaju od
govarajuci glas: meko, palatalizovano s koje se u fonetskoj
transkripciji pise upravo s, npr. sekira sjekira, seme sje
ne). jedan s-glas sa retrofleksnim (6) polozajem jezika
(nesto tvrdi od naseg -), s - bezvucno dentalno s.
=

Glasovi

19

8. h zvucna, (visarga) bezvucna aspirata.

U danasnjem brahmanskom izgovoru se iza visarge pauzi lak
prizvuk prethodnog vokala: agniQ = agnihi, deviil) = deviiha.

9. Anusvara oznacava pred spirantima, 1 i h nazalnost sa

moglasnika iza koga stoji; mogu se uporediti nazalni vokali u
francuskom (u , cent, gens itd.). U drugom okruzju treba ga
shvatiti kao skraceni nacin pisanja (u nacionalnom pi
smu, 6) za pun nazal: phalarh bharati, sarhbharati valja iz
govarati sa (-mbh-). (Slicnu situaciju imamo u poljskom jezi
ku, gde se nazalni vokali q i f izgovaraju kao takvi samo pred
spirantima, odn. frikativima, npr. mifso ,,meso", mqi "",
dok se pred ostalim okluzivima cuje iza samoglasnika pun na
zal odgovarajuceg reda: npr. mqdry "mudar" izgovaraj [mon
dry], rf;ka ,,ruka" izg. [renka], zqb "zub" izg. [zomp]).
Up., osim poglavlja izgovoru prirucnicima staroindijskog jezika
(str. 1 12), monografiju W. S. II, Phonetics in Ancient India, London
Oriental Series vol. 1, 1 953, kao i S. . Chatterji, The Pronounciation
Sanskrit, : Indian Linguistics 2 1 ( 1 960) 6 1 -82.

Poreklo staroindijskih glasova:

8. Sanskritsko 1, visestruko poreklo: odgovara . (= lat. i
grc. ) , , (psl. , ), zatim .11 (= lat. , gr. , germ. , (psl. f i .
!;I (= Iat. n, gr. , germ. n, (psl. f:
= : sti. ajra- . ,,ravan" = grc. a'YPO "polje, ", lat. ager; (
praslovenskom se . izjednacilo sa , . stsl. s = lat.
axis grc. &1;rov, sti. aa- . "osovina");
= : sti. risti ,je(ste)" = lat. est, (grc. EO"tt, stsl. -st);
= : sti. pati- . "gospodar" = grc. 1toO"t "suprug", (. stsl.
-

gs-d);

= 11 : sti. satrim "sto" = grc. E-1tV, lat. centum, got. hund (u stsl.
sbto vokalizam korena jasan);

1 Posto istorijatu glasova razlike izmedu sanskrita i starijeg

jezika ( 1 ), ustrucavamo se da biramo primere iz celokupnog
staroindij skog domena i da, kako to uobicajeno u komparativnoj
lingvistici, oznacavamo mesta akcenata vliZeca samo za starij i jezik.

20

Gramatika

=Q

sti. mati- "misao" = 1at. mens, mentis, got. ga-munds

"uspomena", <sts1. pa-mtb>, up. grc. au'to-ll:t;.

9. Ana10gno tome se sti. ii svodi . (= 1at., grc.) ii, , , kao i

"teski" oblik slogovnog naza1a, Q (= 1at. n, germ. n):

ii = ii
ii =
ii =

ii

sti. bhri1tar- m. "brat" = 1at.friiter, <sts1. brat(r)b>;

sti. ri1}- m. "kra1j" = 1at. rx, rg-is, <sti. vi1ta- "vetar" - sts1.

vet-rb>;
: sti. - f. "rec, glas" = 1at. , voc-is, <sti. duvi1 = grc. I){)>,
1at. duo, slov. dbva (. ii i s1i1i su se u pras10venskom u
prvobitno dugo - ;
Q: sti.jiita- "roden" = 1at. (g)niitus, got. -kunds "porek10m od".

Sti. ii od I'JI , naprotiv, izvesno. taj prajezicki spoj pre

dao sti. .
Sti. ii potice da1je od . kratkog , ako staja10 u otvorenom slo
gu ispred r, 1, ili n. glasovni zakon objaSnjava neke vliZne distink
u sanskritskoj morfo10gij i, kao kod r- i n-osnova diiti1ram (= grc.
I)oo'topa) prema pitaram (= grc. 1ta'tEpa), miinm (= grc. <X 1Cllo va )
prema -n-m *g'ihen-I'JI), . 52, 53, 65; 1 - kao tip ana10gijom
ra.sirenu - duzinu korenskog voka1a u perfektu, sti. caki1ra, . 1 23 .
"Brugmanov (Brugmann) u iajnhansovoj (ieinhans) formu1" 1an pod us10vom da se m u vidu da -0- pripada10 otvo
renom slogu ako je iza sledeceg sug1asnika staja10 ( 1 1 , 1 ), sa m tre
racunati kod set-korenova ( 37). Tako kod g1ago1a 1 0 . k1ase ( 83) i
kauzativa ( 1 29) sa o-vokalizmom korenskog sloga (tip 1at. doceo, grc.
<pOEO 1 pretpostaviti kao prvobitnu sledecu situaciju: miirayati
" da umre" <*mo/rej-, kor. *mer- ( : sti. mr-ta- "mrtav"), alijanayati
"rada" < *nl-, kor. *n- ( > sti.jani-man- ,jani-ta r- ). - Up. 1iter
aturu kod Wackemage1-Debrunner, Altind. Gramm. 2 ( 1 957), dod. str. 8
i Kuiper, Lingua 8 ( 1 959) 436 d.

10.

Sti. iIi i ! poticu od . iIi i !.

sti. -cit "takode" = 1at. -quid (. 1 8); <u pras10venskom .
da10 : sti. vidhavii "udovica" = sts1. vbdova>;

i=i

i=i

: sti. ptvan- "debeo" = grc. 1ttO>v, <u pras10venskom . ,> :

sti. jiva- = sts1. v>;

G1asovi

21

= : sti. rudhira- "crven" - grc. t-'lJ66<;, 1at. ruber, (ps1.

*rdr: . > >;
= : sti. dhU- m. "dim" = lat. jUus, (sts1. dyb: . U>ps1. y>.
Up. jos 1 1 i 1 3.
11. Sti. i (katkada i i) pored toga !! jedno porekl0. k mu u
zapadnim jezicima odgovara glas , ono potice od . "sva" (a), jednoga
voka1a neodredene .
Primeri za < : sti. pitar- . "otac" = grc. 1tat{Y>, lat. pater, nem.

Vater;
(sti. sphira- "obi1an" = sts1. spor "isto" (za ps1.
< . up. 8 ;
sti. -ni-te, 3. 1. med. 9. k1ase ( 1 06) = grc.

-va-tat.

. , kao nu1ska baza prvobitnih dugih voka1a ( 37) duboko

ukorenjeno u sistem, 10 !! dve osobine, koje nuZno proiz1aze iz
staroindijskih i indoiranskih fakata:
1 . Ono se 1 i nes10govno (il'); njegova fonetska definicija kao
"laringa1a" nije, doduse, siguma, niti se poistovecenje sa hetitskim da10 materija1u besprekomo dokazati. Meduvoka1sko -il'- prouzroko
10 hijat:
sti. rayiQ < *ra-ts) < *reil'-i-s, aI gen. sg. *rea-j-es > *r--s > sti.
riiyaQ, do1e 56.
2. -il'- koje dos10 neposredno iza ok1uziva prouzrokovaIo njego
vu aspiraciju (dak1e til' > th): . *p6nt-ea-s "put" da10 indoir. *pantiis,
gen. sg. *plJt-i['-s > *plJthes > indoir. *pathas; ta f1eksija cuva se !!
u . panta, gen. sg. 80. Sti. panthii, pathaQ pokazuje razum1jivo
uj ednacenje oblika uopstenjem -th-.
Up. jos 9,1 3 .

12. Sti. voka1skim r, / odgovaraju u nekim slovenskim jezicima slo

gotvome 1ikvide; ostaIi ovde poredeni jezici pruzaju za . r. / grupe od
voka1a i likvide, naime grC. / i ').').. , 1at. or, 01, germ. ur, ul:
sti. dhr'J u- "smeo" - grc. Gpa<ru<;, (sh. drz-ak>;
sti. - "nositi", up. 1at fors "slucaj", nem. Ge-burt "rodenje";
sti. srnga- n. ,,rog" -lat. rnu, (up. ps1. *sbrna>;
sti. prthu- "sirok" = grc. 1t')..atu<;;
.

22

Gramatika

sti. vtka- m. "vuk" ces. vlk, got. wulfs .

kod konsonantskog r, 1 ( 23), tako se i u sti. r slilo . / poredr.
Sti. / javlja se samo u kJp- "uklapati se, povinovati", etimologija
sasvim jasna.
Sti. f nastalo drZanm kvantitativnih odnosa kod uporedivih
gramatickih kategorija. Tako odnos agnibhiQ: agntn : agninlim ( 43),
satrubhiQ: satrUn : satrU1Jiim ( 48) m za posledicu daje prerna pittbh
"sa rna" naeinjen ak. l. pit(n, gen. l. pitf1Jii ( 53).
=

13. Ako se . r. / naiilo pred vokalom, odatle nastajalo sti. jr ili ur:
sti. giri- m. "planina" < *g'!r- i-, . gairi-, up. stsl. gora;
sti. gr- "tezak" < *g'!r u-, grc. apuc; .
U indoevropskom su postojale i "teske" slogovne likvide [, / , koje
su u staroindijskom zastupljene grupama ir, ur <u srpskom mm i za .
duge slogovne likvide iste ref1ekse kao i za kratke - vokalsko r, odno
sno ref1eks vokalskog 1, l intonacij a razlicita: prema dugosila
znom akcentu prvobitno kratkim slogovima kao sti. 1- ili
vk sti. vrka- ( 1 2), mestu starih duzina stoj i naii kratkosilazni
glasak):
sti. dirgha- "dug" < *d/ -g-, . drr-, <stsl. dlbg, sh. dug), up.
grc. t6;;
sti. pur1Ja- "pun" < *p/ -n-, <stsl. plbnb, sh. n), up. lat. plenus.
Tu je dakle drugi izvor sti. i'Ii, / ( 1 0).
l da -r izmedu vokala odn. sonanata ispada bez traga ( 1 1 , 1 ),
se ispred konsonanata cuva kroz svoj e dejstvo, jasno se ocituje i u
m kontekstu:
. *p/u- "mnogo" (: kor. *l- > sti. pari-1Jas- "un") > sti.
r-, sa tretmanom kao kodjednostavnog -/ - pred vokalom usled ispada
- -; zenski rod *P/rljt- > sti. purvt-, sa -ur- od -lr. . i 59.
-

14. "Diftonzi" i , koj i su jos unutarindijski prepoznatlj ivi kao

spojevi + , + ( 5) i na pocetku sti . j ezicke istorije su se svakakojos
izgovarali [], [] <up. mitannijsko ( iz oko 1 500. pre Hr. : 2) aika
,jedan" sti. eka-), svode se najpre , (. , , stpers. , ),
koji dalje - shodno poreklu <indoir.> od . , , ( 8) - poticu od .
diftonga , , , odn. , , . (U psl. su se . diftonzi takode monof
tongizovali: . , > , . > , . , > , . eu > ('.
=

G1asovi

23

= : sti. Mha- . "drvo za potpa1u", . grc. aiGro "palim";

= : sti. "ide" = grc. Etcrt, 1at. , (. sts1. - "iCi");
= : sti. vMa "znam" = grc. ot8a , got. wait, (sts1. vMe <
*lJoida-);
0= u : sti. 6jas- n. "snaga", . 1at. augustus "uzvisen";
0= : sti. sr6ata- n. "us1isenje", . stvnem. hliuunt > nem.
Leuund "glas, [m"; (sti. b6dhate 3 . 1. sg. med. "budan je,
pazi" = grc. 1tvGat "doznaje" -sts1. jdt "motri");
= u : sti. loka- . "Cistina" = stlat. l-, 1at. lucus "suma"; (sti.
kauz. ( 83) bodhayati "budi" -sts1. dit).
Sti. i poticu osim toga i od *az, sto od znacaja za objasnjenje
pojedinih oblika, . 30, 1 ; 33, 1 2; 60; 66; 88; 98; 1 24.

15. Sti. , ( 5) svode se ie. diftonge sa dugim voka10m kao

prednjim clanom, , , odn. , , , . npr. nastavak dat. sg. - i
i-osnova, -(), -() ( 40, 50), = grc. (Xrop)<;t < - ili gauQ . [.
"govedo" = grc. ouC;, *g!!ou-s. Vaina je da drugi deo dugog dif
tonga moze otpasti, . sti. akuz. sg. ga ( 54), grc. hom. &Y, lat.
(nom. sg.> bos, ie. *g!!o(u)-.
16. Okluzivi guturalnog reda, k, kh, g, gh, svode se dva ie. tipa
konsonanata: ie. v1r k-g1asove, koj ima i u latinskom i grckom od
govaraju k (gr. , lat. ), g itd., sa druge strane "labiovelare" kao q!!
(Iat. qu, gr. , 1:, ), g!! itd. Up.:
k = k : sti. kravi- n. "sirovo meso" = gr. , . lat. cruor, (psl.
*kry, gen. kv "krv");
k = q!!: sti. ka- upitna zamenica ( 78/2) = lat. quo-d, gr. 6-,
got. ha-s "ko", (stsl. k-to);
g$ = g : sti. yuga- , jaram" = gr. '\)'Y6y, lat. gu, < stsl. igo);
8 U kompleksan problem bezvucnih aspirata (tenues
aspiratae: sti. kh, th itd.) ovde se iz didaktickih razloga ne ulazi; pored
problematicnih ie. glasova te vrste u taj fenomen slili su se slucajevi kao
(? ( 1 1 , 2), srednjeindijsko i nearijsko ( 3), primeri ekspresivne tvorbe
i dr. Up. sada R. iersche, Untersuchungen zur Frage der Tenues
aspiratae lndogeranischen, Wiesbaden 1 964.

24

Gramatika

g = gY : sti. gati- [. "kretanje" = gr. paotc; "korak", . (An-)kun fl

"dolazak"; (sti. giri- -sl. gora: 1 3 ) ;
gh = gh : sti. dirghri- "dug" -gr. 6;, (sh. dug: 1 3);
gh = g1!h(gr. !p , , ;, lat. J- , -gu-, --, itd.) : sti. ghara- . ,jara", up. lat.
/ormus "topao", gr. eepI16c;, (dalje stsl. goreti);
17. Sti. - kao i ii - najcesce samo fonetska varijanta fon
dodiru sa guturalima odn. palatalima; kraju reci - (u priiti itd. 64)
fonemsko i potice od ranij ih grupa poput *-nk(s), 33, 7.
18. Palatali ij svode se s jedne strane iste ie. suglasnike kao k
i g, ako su oni stajali pred ie. prednj im vokalima (, i): ie. *q!!e "i" (lat.
-que) dalo *ke ( 1 6), dalj e *, sti. "i". Palatalizacij a je, dakle,
starija od prelaza > , j er n !! pretpostavlja --; n nepobitno do
kazuje daje lat.-gr. vokalski inventar // prvobitnij i nego sti. ( 8).
- S licno *q!!id (lat. quid > *kid > sti. cit, (stsl. 6b-to) ( 1 0) ; *g1!iyo
"ziv" (lat. vivus) > *giyo- > sti. jiva- "ziv", (stsl. v ( 1 ); praslo
venskom su se isti guturali pred istim samoglasnicima palatalizovali
60dn. i).
Sti.j svodi se pored toga ie. "palatalno" g (lat.-gr. g, ali slov. z, v.
24), . - "znati" = gr. yt-vw-IC, lat. gno-sco, nosco, stsl. zna-ti
"isto".
aZn porekl0 sti. ch-, sredini reci -cch-, od ie. s k , . sti. chayii
f. "senka" -gr. oICta; sti. gacchati "dolazi", pfcchriti "pita" prema gr.
(E7tt-)IC, odn. lat. posco "fordere", stvnem. /orscon > . /or
schen "traZiti", (. i slov. prositi): cest prezentski tip cchati ( 83)
odgovara, dakle, sk-glagolima zapadnih jezika.
Sti.jh veomaje retko i pravo staroindijsko porekl0. ii v. 1 7.

19. Cerebralni okluzivi, s jedne strane, stoje recima srednjeindij

skog porekla (kao n(-, bha((a-, 3) i onima nearijskog porekla, sa
druge strane nastali su zakonomemo sti. grupama: tako veza ili
predstupnj a od s ( 24) sa t dala sti. -(-; participi -ta- ( 1 35) od y
"kisiti", dfS- "videti" glase y-(a-, df-(a-. Takode zvucnom domenu
od ie. *nizdo- "gnezdo" (lat. nidus, . Nest, (. i stsl. gnezdo ,
*mizdho- "nagrada, plata" (gr. I1toe6C;, . got. mizdo, (stsl. mbzda
preko *nrja-, *mrjhri- (sa rlaz s [odn. njegove zvucne varijante
z] [] iza i, 25) nastaje staroindij skom nirja- "gnezdo", mirjha-

Glasovi

25

"nagrada", uz nestanak * i naknadno duzenje. Takode *-id- davalo

-4-, . slucajeve u 30, 1 .

20. Sti. -- nastaj alo od prvobitnog -n- ako neposredno

ili posredno prethodilo , , r ili (osim ako izmedu njih stajao palatal,
cerebral ili dental) i ako sledio vokal ili , ,, : . instr. sg. Ag
n-n, ali hi-fJii, aJye-n ali s-fJii. gen. pl. aJyjj-nii, ali -fJ,
part. perf. pas. /-n-, ali i-fJ-.
21. Dentali poticu od . (= lat.-gr.) t, d i od dh (= gr. , lat. /-, --,
-d-); se izvodi iz svuda sacuvanoga . n.
t = t : sti. lnu- "tanak", . gr. tavu-, /al. lenuis, (stsl. tbnb-k);
d = d : sti. dasa "deset" = gr. , lat. decem, (stsl. desftb);
dh = dh: sti. madhu- n. "slast, med" = gr. .1Ih> "medovina", .
Met, (stsl. medb, gen. medu);
=
: sti. nar- . "covek" = gr. a.vfIp, . lat. neriosus ("snaZan",
stsl. nrav "narav" < *noru-).
22. Sti. p, poticu od . (= lat.-gr.) p, ; bh od . bh (= gr. <, lat./-,
--); od . , koje se svuda sacuvalo.
= : sti. pad- . "stopalo" = lat. s, ped-is, (. sl. pod);
= : sti. /- n. "snaga", . g.3.ttv, (sh. /,) lat. d-/is
"nemocan";

= : sti. nabhas- n. "oblak, para" = gr. YE<pO, (stsl. n, gen.

nebese, . lat. nu/);
= : sti. miitar- f. "majka" = gr. J.1"t11P, lat. miiter, (sl. mati, gen.
matere).
23. Sti. i v nastavljaju . (gr. - , -, -0-, lat. -, -0-, (slov.j)) !! (gr.
lat.(, slov.> ). - Kako r, tako i 1 dolaze kao kontinuante . (= lat., gr.,
german., (slov.)) r i 1: u sti. su se, oCito, dijalekti koj i su razliku iz
medu . r i 1 slili sa takvima, koji su likvide menjali ili u r ili u 1.
= i : sti. n- . "mladic" - Iat. iuvenis, . Jung, (. i stsl.
un "mlad");
r = r : sti. pra- "pre(d)" = gr. 6, lat. pro, (slov. pro);
r = 1 : sti. sru- "slusati", . gr. .-600, (stsl. slut;);
1 = r : sti. -lohita- "crven" (pored rohita-) - lat. ruber, . rot,
(sh. rud pored stsl. rbdbr, . 1 );
'

F,

26

Gramatika
1=1

v = !!

: sti.lubh- "fudeti", up. lat.lubet, nem.lieben, <slov. ljubiti>;

sti. n- "" = gr. VE(F)O<;, lat. novus, <stsl. nov).

24. Sti. s svodi se . palatalno " , koje se u latinskom nastavlja

kao , u grckom kao k, u germanskom pretrpelo pomak u (h); ti,
zapadnoindoevropski jezici, koj i cuvaju k-karakter, nazivaju se
,,kentumskim jezicima". Nasuprot tome, ,,satemski jezici", u koje izm.
ost. spadaju slovenski i baltski, k u frikative ili spirante (. s,
stpers. 8, slov. s, lit. $). Analogno tome, medijag u satemskom domenu
prelazi u (slov.) z, (sti.)j i sl. ( 1 8); zagh . 27.
s = k : sti. satam "sto" = . satiJm, stpers. 8ata-, lit. sitas, <stsl.
sbto, 8>; gr. E-Kat6v, lat. ntm, got. hund.
Porekl0 glasa s od k jasno se proj avljuje i iz fakata unutar samoga
sanskrita. Tako od k + s nastaj alo sti. ; stoga sa-aorist od glagola
diS- glasi a-di-am ( 1 1 7). Od dis- apsolutnom kraju reci i
pred nastavcima koji suglasnikom padeze kao dik,
dig-bhilJ. ( 3 3 , 7).
25. Sti. nastalo od starij eg s koje se nalazilo iza sti. , , , , r. r
ili k: prema grckom '".11 "sahnem", . Durst "zed" sti.
tfs-fJ- f. "zed"; prema . "" (*uks-) sti. an- . "bik";
nastavku superlativa gr. -10"t<; odgovara sti. -{ha- ( 72). glasovni
zakon vaianj e za razumevanj e razlika u morfologiji: 10k. pl. zavclava se
kod a-osnova -a-su, ali kod i-osnova -j-, kod r-osnova --
itd; "nosis" glasi sti. bhara-si, "ides" e-j. (u psl. slicno tome . s iza
istih glasova (, , r, k, tzv. ruki-pravilo) prelazilo u (ch): . sti. lok. pl.
vrkeu = psl. vblcex < . *-oi-su. >
U grupi {, s e svodi i predstupanj glasa s (. 1 9 i . 24).
26. Sti. s = . s, koje u grckom pocetku reCi daje '-, izmedu voka
' nestaje, kraju reci (-<;) i u grupama (kao O"t, ") ostaje, u latinskom
izmedu vokala prelazi u r, se : . sti. sapta- "sedam" = gr.
E7ttIX, lat. septem; sti. (iim gen. pl. f. pokazne zamenice ( 74) = gr.
. 'ro, lat. is-tiirum.
27. Sti. h visestruko porekl0. S dn strane, potice od
zvucne aspirate . palatalnog reda (v. 24)gh (gr. , lat. h, slov.z):
sti. hima- "raz, sneg" (sadrZano i u en planine im-) - gr.
1.1V, lat. hiems, stsl. zima.

G1asovi

27

Pored toga sti. h - preko * - p10d sekundarne pa1atalizacije

predstupnj a sti. glasa gh (. gh ili g'Jh: 1 6); tako se unutar grama
ticke paradigme cesto smenjuje sa gh:
sti. himti "udara, ", ali 3 . 1. 1. ghn-anti "udaraju" ( 93), ghana
"udarac, uni8titey", . stsl. goniti, <gn-ati, prez. zen-{J "gonim", ta
kode sa pa1atalizacijom pred }.
Izjednog sti. narecja potice promena . dh - koje se u sti.
( 2 1 ) - u h: . sti. hita- kao part. perf. pas. od korenadh-; iha- "ovde"
(l 1 idha) = gr. l.ea-'v<; "ovde roden, ,,zakonit (potomak)"; grha
. "kuca" < *grdha-, . got. gards "kuca", <sh. grad <*ghordhos);
sekundarni nastavak 1 . 1 1. -m ( 84) = gr. -j.l., itd.
U sti. grh- pored grbh- "hvatati, grabitl' i u nekim drugim slucajevi
h potice od bh, 8to opet 1 pripisati jednom posebnom narecju. U
srednjeindijskom h do1azi cesto za bh i dh.

28. Visargi (- odgovara zavrSno -s 1 -r; u sandhiju to raz1iCito

poreklo cesto !! prepoznatljivo i bez poredbenih sredstava ( 33, 1 2).
Up. sti. asvaQ, agniQ, . sg. = Lat. equu-s, igni-s i nasuprot tome pitaQ
vok. sg. od pitar-, = gr. 7tatEp.
29. Anusviira () do1azi za naza1 u polozaju pred sti. s, ili h: glagol
7. klase ( 1 02) hi-na-s-ti gradi 3 . l l. *hi-n-s-anti, nego hisanti;
shodno tome 3. 1. 1. pianti "drobe" lat. pinsunt; h- "uzak" - lat.
angustus, . eng, <stsl. {JZ-k}; asa- . "rame" = got. ams "isto".
=

30. Od kombinatomih glasovnih zakona ovde pomenuti samo

dva, koja su od znacaja za razumevanje gramatickih procesa:
1 . "Barto10meov (rt10) zakon aspiratama", prema kome
medija aspirata (npr. bh, dh) + tenuis (npr. t) daje sekvencu medija +
dija aspirata (bdh, ddh): particip -ta- od labh- "hvatati" glasi (preko
*labh-ta-) labdha-, od budh- "buditi" buddha- <odat1e Budino :
"Probudeni"}. Posto se sti. h svodi na gh , g'Jh kao i na gh (> pre-indijsko
*) ( 27), pri susretu sti. -h + tenuis zavisno od predstupnja
sti. glasa razliCite rezu1tate: sti. dah- "goreti" starije *dagh-, otuda
(preko *dagh-ta-) part. perf. pas. dagdha-; l lih- "lizati" potice od *liih-,
. *ligh- (stsl. lizati) , otuda part. perf. pas. *liih-ta- >*lii-dha-, odakle da1 *lr!ha-, sti. lirfha- ( 1 9). Posto se vah- "voziti" i sah- "nadvladati"
takode svode . pa1ata1e, predindijski dak1e *vaih- ( : sts1. vez-{J

28

Gramatika

"vozim"), *saih-, infinitivi -tum ( 1 37) od tih korenova preko

*vaidhum, *saidhum i *va:;;<jhum, *sa:;;<jhum rezultiraju kao v6<jhum,
s6<jhum; tUj08 deluje i naknadno duzenje sa promenom vokala (*az
*:;; > , 1 4). - Dalje . 87, 1 03, 1 1 4, 1 35 .
2. "Grasmanov (Grassmann) zakon disimilacij i aspirata", kojem
posredni sled dveju aspirata (npr. bh-dh) za pos1edicu gubitak aspi
racije prvoj : kao 8to reduplikovani prezent od dii- "dati" glasi
da-dii-ti "daje", tako od dhii- "stavljati" mora10 biti obrazovano
*dha-dh-ti, 1 prema 8 glasovnom zakonu nasta10 *da-dh-ti.
Njegovo dejstvo osobito vazno gramatickoj paradigmi: u. 1 . i 2. 1.
sg. med. dadhe : dhatse ( 98) = *dha-dh-e : *dha-dh-se > dha-t-se, ili
-dhuk "muzuci", ak. sg. -duham < *dhugh-s (> *dhuk-s),
ak. *dhu(g)h-am, gde se prva aspirata samo ako druga asimilaci
(-dhs-, -ghs- > -ts-, -ks-) izgubi1a svoju aspiraciju.
Analogan zakon poznat iz grckog: reduplikovani prezent od
korena 911- prvobitno * thi-th-mi (kao -ro-I od kor. ro-), oda
t1e disimilacijom *ti-th-mi "ti911IH; deklinacija reCi "kosa" 1 .
sg. *thrikh-s > thrik-s (9, 1 *thrikh-6s > trikh6s ("tptX6).
Treba dalje uzeti u obzir zakone sandhija ( 33). Iscrpnije prikaze sti.
istorije glasova pruzaju . Wackemage1, A ltindische Grammatik I2
( 1 957), sa dopunama . Debrunnera, i . Thumb / R. Hauschild, Hand
buch des Sanskrit 11 ( 1 958), str. 2 1 8 dd.
.

Naglasak

31. Sanskritski naglasak je m slican latinskom: u vi

sesloznim recima naglasava se pretposlednji slog, ako natu
ra ili positione ( prirodi ili polozaju> dug; ako pretpo
slednj i kratak, naglasava se treci od kraja; za razliku od latin
skog, akcenat se moze i cetvrti slog od kraja, ako
to korenski slog i ako su pretposlednji i treCi od kraja slog
kratki.
Naglasava se, dakle: bhariima "nosimo", bharqnti
"nose", bhqrati ,,() nosi"; Riimii}- "spev Rami"; dhi
taram ak. sg. "kcer".

Sandhi

29

Konsonantske grupe sa i v cine poziciju pretposled

njem slogu; naglasava se dh "davaocima". Kod glago

la augment, slog reduplikacije i glagolski prefiks nose nagla

sak prema gore navedenim pravilima samo onda kada ko
renski slog kratak; od korena - "ici" sanskritu dakle im
perfekt biva naglasen , perfekt yaYflu. (Pri posrbljavanju
sanskritskih reci i treba voditi racuna njihovom izvor
naglasku; radi toga l zgodno cirkumfleksom l
ziti naglasen dug vokal, npr. Ramajana, R(i)gveda (u. 7, 2),
mahiiraila (. 7, 5.
32. Sanskritski naglasak, koji ne iziskuje posebno obelezavanje
sta akcenta, posto ona proizlaze iz strukture reci

i gore navedenih pravila,

nastao tek toku staroindijske jezicke istorije - ali ipak svakako
rano, sigumo doba pre rista - naesto starijeg nacina naglaSava
, koji vlada ranovedskim tekstovima, predaju ga i gramati
cari. Radi se takozvanom "slobodnom" akcentu, tj. takvom, koji ne
uslovyen brojem i kvantitetom slogova, ga svaki oblik nosi za sebe,
tako da mesto mora biti oznaceno. Staroindijski gaje nasledio iz indo
evropskog prajezika, buduCi da bezbrojna mesta naglaska pokazuju podu
daranje sa grekim, sa baltskim i slovenskim jezicima, - posrednom
svedocanstvu Vernerova zakona - i sa germanskim. Uporedi:
ved. dhua . ," = gr. Eh>Jl6t; "uzrujanje, hrabrost";
ved. nabha n. "oblak" = gr. v e<pot; "isto", rus. n "n";
ved. duhitara "kcer" = gr. Eh>yatepa, lit. dukter; < *-ter-'JI;
ved. pat . "stopalo", ak. sg. pada, gen. pada = gr. 1to\}t;, 1t6,
1too6t;;
ved. pitar- . "otac", bhratar- . "brat" = gr. 1tatllP , <ppattp, got.
Jadar, brojJar od ranogermanskih oblika *JajJir, ali *t,riJr.

. . . Lubotsky, he Syste NoinaZ Accentuation n San

skrit and Proto-lndo-European, Leiden 1 988.)
. Sandhi

33. Upadljivu odliku sanskrita predstavlja to sto

strogim sistemom pravila obuhvacena jedna pojava koju,
doduse, srecemo i drugim jezicima, ali njihova pisana

30

Gramatika

predaja najcesce zanemaruje: uzajanni uticaj krajeva i

taka reci koje jedna za drugom slede u govomom nizu. Nasa
proba ( 3 4) oeituje da se bez poznavanja tih pravila "eufo
nicnog vezivanja" - Indijci, za njima naucna gramatika Za
pada, zovu ih sandhi- (sam-dhi-) m. " sjedinjenje, slaganje" ne moglo uspeti u interpretaciji ni najjednostavnijeg san
skritskog teksta.
Pravila sandhUa glase:
1. Vokali istoga kvaliteta (kratki iIi dugi) slivaju se u odgo
varajuce duge vokale: niistiha stoji za odvojeno asti iha
"nije ovde";jayiibharat zajayii abharat "zena nosase"; yadic
chet za yadi icchet "ako pozeleo"
2. , ii + , i daje ; , ii + , daje ; , ii + r daje ar: vi
neryayii za vinii iryayii "bez ljubomore"; soviica za sii uviica
"ona rece"; thi za yathii " kao vidovnjak".
3. , ii + , daje ; , ii + , daje : adyaiva za adya eva
,jos danas"; tasdhm za tasya dhm "lek od toga".
4. Zavrsno , , , , {, t prelaze pred od sebe razlicitim
cetnim samoglasnicima u odgovarajuce poluvokale odn. li
kvide (, v, r): tri']y etiini za tri']i ti "to troje"; astv etat za
astu etat "neka to bude"; kartr asti za kartr asti "zaposlen je".

5. ZavrSno -, - ostaju pred t - koje se izbacuje: te '

za te "oni cak"; prabho 'tra za prabho atra "ti, Mocni, tu".

Pred svim drugim vokalima zavrSno -, - prelaze u -; ta

ko nastali hijat ostaje: nagara iha za nagare "ovde u
gradu"; prabha za prabho ihi "Mocni, dodi!".
Pored toga s e (retko) -,!; rede - pred vokalima osim razresavaju
u - (-) : prabhav ihi.

6. - pred vokalima daje -; - daje -iiv, rede -: devyii

za devyai "boginji ovde"; tiiv ubhau za tau ubhau "
dvojica".

Sandhi

31

ZavrSni vokali -, - i - u d u 1 i m i u "" ( 77)

trpe promene u sandhiju, niti se iza elidira -. Isto vliZi za kratke uz
vike. Up. giri " gore ovde", i lndra "hej, Indra!".
7. Prvobitne suglasnicke grupe kraju reci redukovane su

u sanskritu d konsonant: bharan . sg. "noseci"

za *bharant-s ( : osnova bharant-, . ak. bharant-am, + zavr
setak nominativa -s).
Na apsolutnom kraju reci, od guturala, cerebrala, dentala i
labijala ( 5) mogu stajati samo tenues (-k, -{, -t, -); drugi zavr
sni glasovi en se u njih (. upaniad-, ak. sg. upani
ad-am, ali . sg. upanat). Za zavrsne palatale i -s- dolazi
apsolutnom kraju reCi -k, za -- i -s- ponekad i -{: - f., gen.
sg. - "glas" gradi . sg. Ok, diS- f. "strana sveta" .
sg. dik, ali - f. ,,mesto" . sg. . Za -- i -h- nalazimo
apsolutnom kraju reci -k i -{ Up. primere deklinacije 59.
"promene" imaju naravno svoje uzroke u istoriji jezika. Tako

viik sa -k (od *viik+s, lat. vox) prvobitnije od vi'k:-lJ. sa palatalizacijom

starijeg guturala pred . otvorenim vokalom ( : lat. voc-is) prema 1 8,
l vac- koje se l u padeZa ipak vliZi kao "". U slucaju
di$- : dik zavrno -k rezultira iz razvitka kraju reci . k koje
dalo -$- ( 24); promena . palatala u -{ potice sa jednog drugog stupnja
glasovne istorije, up. najskorije za to F. . Kuiper, lndo-Iranian urnl
10 ( 1 967- 1 968) 1 03 dd.

8. Tenuis (bezvucni suglasnik) sa apsolutnog kraja reci (.

7) ostaje u sandblju samo pred bezvucnim glasovima ( 5),

pred prostim zvucnim suglasnicima (mediae: g, d itd.),

zvucnim aspiratama (mediae aspiratae: gh, dh itd.), r, [, , v i
vokalima prelazi u mediju, pred nazalima u nazal svoga reda:
iisid raja za iisit raja "bejase kra", abharad nn za abha
rat nn "donese hranu", dn. tan za tat "to
", n za vOk ,,moja beseda".

32

Gramatika

Pred - tenuis sa apsolutnog kraja reci prelazi u mediju,

ono u odgovarajucu mediju aspiratu: tad dhi za tat hi "to pak";
vag ghi za vak " (te) reCi".
Dental se asimi1uje sledecem palatalu, cerebralu i 1: (
za tat "i to"; ( l za tat l "ta voda"; prakaral
lava1Jiimbhasi za prakarat lava1Jiimbhasi "vukao preko
slane vode".
9.

Zavrsni denta1 + pocetno s- daje --: tacchrutva za (!

srutva "cuvsi to".
10. Zavrsno - pred zvucnim palatalima (,), cerebralima
i s- prelazi u odgovarajuci nazal (, 1, ), s- moze pritom
preci u - : tiiiijaniin za tiinjaniin "te ljude"; tii1J rj,ambariin za
tiin rj,ambariin "tu buku"; tiiii sasiin i1i (i chasan za (n sasiin
"te zeceve".

- pred [- prelazi u m Z: tam l lokiin za (iin lokiin "te svetove".

Za oznaku nazalizacije u toj grupi obicno se upotrebljava anuniisika,
rede anusviira ( 5).

Izmedu zavrSnog - i pocetnih bezvuCnih pa1ata1a (, ),

rebra1a ({, () i dentala (t, th) umece se odgovarajuCi spirant ($, ,
s), - prelazi u rh (anusvara): vrkiirh -s-ca stoji za vrkiin "i
vukove", tam--{atikiin za tiin {atikiin "te motike", devam-s-tatra
za deviin tatra ,,() bogove ovde" (sve akuzativi l.).
Istorijski gledano, to nije nikakvo "umetanje", nego se starija, u
zi (prema 33, 7) jedan suglasnik redukovana grupa l u san
dhij u, slicno kao 8to francuski jezik zavrSne latinske glasove u liai
son : est-iZ, lat. es-t. Naime, vrkiin, deviin svodi se vkiins , deviins, .
got. wulfans, (gr. at. .{u; < -v; (tako u kritskom dijalektu , stprus.
deiwans, lat. deos < *deiuons. - Pravilo onda, razume se, vafi i za slu
gde nikada nije l grupe *-ns: abharan *abhara-nt, . lat.
Zaudaba-nt) + tatra "odnese " daje u sandhiju abharam-s-tatra.

Sandhi

33

1 1 . - pred konsonantima prelazi u - (anusvara): purvam

sattvam za purvam sattvam "predasnje ".
12. Visarga -1} svodi se ranUe -s ili -r ( 28). Samo
solutnom kraju reci, pred bezvucnim okluzivima guturalnog i
labij alnog reda, obicnim ili aspiriranim, i pred spirantima stoji
-1} : nl} nl} "uvek iznova", url} khanati "covek
kopa". Pod svim ostalim uslovima zavrsni glas reci iz
menj en, i ne treba poci od -1}, od njegovih predstupnjeva
-s ili -r da se shvatili rezultati u sandhiju.
) -s, ali i -r, prelazi pred -, ch- u -8, pred [-, (- u -, pred t-,
th- u -s, ili tacnije: staro -s (> I}) ostaje pred bezvucnim denta
lima -s.
Up. bhrataras trayal} "tri brata"; n8 carati "opet ide":
bhrataral} < -as, nl} < -ar.

) -s iza drugih vokala osim -- i -- pred zvucnim glasovi

( 5) daje -r; -r ostaje u tim uslovima -r i iza --, --: agnir
dahati za agnis dahati "oganj gori"; naur vahati za naus va
hati "brod plovi"; pitar atra ,,(ti) tu, ! " (sa starim -ar, od
r-osnove pitar-); punar atra "opet tu" (-ar).
Staro l gomj im pravilima od s nastalo -r ispada pred pocetnim
r- uz naknadno d prethodnog kratkog samoglasnika: roditi
"dete l" stoj i (preko * sisur roditl) za S roditi; n ramate "opet
se raduje" za punar ramate.
-

) -as pred zvucnim suglasnicima i pred - prelazi u -

(preko * -az, 14); - se pritom, kao i iza starog - ( 3 3 , 5),
elidira: devo ' za devas "bog takodje"; Nalo niim za Na
las niim " imenu Nala". - Pred drugim vokalima -as daje
-, hijat ostaje: iiditya iva za iidityas iva ,,kao Sunce"; n
uviica za n[pas uviica "kralj reCe".
d) - pred svim zvucnim glasovima daj e -: nJpajayanti
za n jayanti "kraljevi pobeduju".

34

Gramatika

C esto i unutar reCi treba imati vidu ista pravila koja i recenicnom
sandhiju: instrumentali rnnozine -b glase npr., prema pravilima
koja znamo iz 33, 8 i 1 2, od marut- "vetar" marud-bhi, od manas
"duh" mano-b, od cak!fus- "oko" cak!fur-bhi.
Da se razumele glasovne promene unutar reci, npr. pri spajanju
osnove nastavka, treba pored toga uzeti obzir sto gore izlozeno
istoriji glasova ( 8 dd.), tako npr. u da se , svode *,
*00 ( 14) i otudajavljaju pred vokalima kao , av, ili promenu 1} (

20), s ( 25).
34. Da bismo prakticno pojasnili pravila sandhija ( 33)
dajemo u produzetku prve stihove jednoga sanskritskog teksta,
pesme Nali i Damajanti ( 4), u originalu; zatim sledi isti
tekst, se reci pojavljuju u nm bl koji imale apso
lutnom kraju recenice. Iza svakog oblika koji usled nekog
sandhi-pravila odstupa u originalu stoji u zagradi oznaka onog
odeljka prethodnog paragrafa gde doticno pravilo izlozeno.

1 . Original (Nalopakhyana 1 1 -3):

Brhadasva uviica:
iisidriijii nalo nm virasenasuto
nn gu1}iri rupaviinasvakovida / 1 /
thnmnundriiIJii1h murdhni devapatiryathii
uparyupari sarveiimiiditya iva tejasii /2/
brahmafJyo vedavicchuro niadheu mahipatiQ
aapriyaQ satyaviidi mahiinaauhi1}ipatiQ /319
9 "Brhadasva pripovedase:

jednom jedan kralj, zvani Nala, mn sin Virasenin;

uresen pozeljnim vrZinama, l likom i vican konjima. 11/
Stajao celu ljudskih vladara, kao sto kralj bogova (stoji celu
bogova),
daleko, daleko sve, kao Sunce, prevazilazeCi sjajem. /2/
Prijatelj brahmanima, znalac Veda, ( junak gospodarem u
nisadskoj zemlji;
voleo kocku, govorio istinu i veliki vojskovoaa /3/".

35

Stupnj evanje

2 . Razresenje u oblike pred pauzom:

Bhada.fva ( 1 2) uviica:
iisit (8) raja nl ( 1 2 ) niim virasenasutaQ ( 1 2 )
nn ( 1 2 c) gU1;zaiQ ( 1 2 ) 4raiQ ( 1 2 ) rnpaviin aSva
kovidaQ / 1 /
rht (8) manujendrii1:ziim ( 1 1 ) mdhni devapatiQ ( 1 2 )
yatha
upari (4) upari sarveam iidityaQ ( 1 2 ) iva tejasa /2/
brahmanyaQ ( 1 2 ) vedavit (9) s (9, 1 2 ) niadheu
mahipatiQ
aapriyaQ satyaviidi mahiin uhi-l;ziptiQ /3/
Up., osim prikaza sandhija u prirucnicima (str. 1 1 2): Emeneaulvan
Nooten, Sanskrit Sandhi and Exercises, 2. izd. 1 968; W. S. Allen, San

dhi, The Theoretic, Phonetic, and istorical Bases Wd-untin in

Sanskrit, 1 962.
D. "Stupnjevanje"
35. Kvalitativnu i kvantitativnu smenu u liku korena eti
moloski srodnih formi, koja se moze videti iz primera kao sti.
bhr-ta- "nosen" (--), bhar-ati ,,nosi" (-ar-) i -- .
"breme" (--), indij ski gramaticari artikulisali su u t r s t s i s t m , prema kojem se osnovni stepen (kao -( ) moze
jednokratnim "stupnjevanjem", t.j . uvecanjem za kratko --,
podici gua-stepen (otpr. "preimucstvo, [visok] stupanj":
(-a-r-); dalj im stupnjevanjem, koje znaci uvecanje za dugo
--, dostize se vrddhi ("uvecanje, porast": -a-r-). Posto su In
dijci daUe ucinili istorijski ispravno zapazanje, da se i svo
di starije *-, *- ( 5, 14) i daje , slozeno od + ,
+ u ( 1 5), mogli su uspostaviti sledeci sistem stupnjevanja:
-

'"

"

ar ()

l (la)

'"

Vrddhi

iir

()

(iil)

36

Gramatika

r i m r i : osnovni stepen n- "voditi" (... ni-ta

"vodjen"), gua n- (ne-tar- "voda"; nay-a-ti "vodi", 83),
vrddhi nai- (aorist a-nai-it);

Osnovni stepen sru- "slusati" (... sru-ta- "uslisen,

cuven"), gua sro- (infinitiv sro-tum), vrddhi srau- (aorist
< * -ii- ) ,'
a-sru-sU', kauz. sriiv-'1ti sa * -ii....

Osnovni stepen kjp- "opremiti, sklopiti" (... kjp-ta- ,,0-,

pri-premljen"), guQa kalp- (kalp-ate "uklapa se").
36. sistemom stupnjevanja su obuhvaceni osnovni feno
meni indoevropske f i ; modema lingvistika samo utoliko od
stupa od indijskog , sto polazi od primamog "punog stepena"
(npr. sti. -ar-), od kojeg se akcenatski uslovljenim oslabljenjem izvodi
"nulski stepen" (sti . ), dm "produzeni stepen" (sti. _ar_) 10 ,
dok su Indijci za osnovu uzimali najslabiji lik korena, od koga
"prirastom" nastaju dalje forme. su, doduse, uskratili sebi
gucnost da zadovoljavaj uci nacin sistem uklope i korene sa
a-vokalizmom: tu vaZi i kao osnovni stepen i kao gua, ii kao vrddhi,
dok se npr. prema gUQa-stu pat (pat-ati "pada") i vrddhiju
piit (kauzativ piit-ayatt) osnovni stepen traZiti pt (aorist
-

a-pa-pt-at).
37. Indijci su sto se tice apofonije anticipirali i jedno drugo sazna
nje . istorij ske fonetike. Ono vezi sa zapaZanjem da od primar
nog dugog vokala (npr. ) nulska baza (prvobitno : kao er : ,
1 1 ), i odnosi se . "dvoslozne baze" kao npr. teoretsku bazu
*gn-- "radati" kojoj pripadaju normalni stepeni *gn-e- (sti. jiiii-ti- .
"srodnik") i *gn-- (sti. jim i-an - n. "rodenje") i nulski stepen *g1J-
(sti. -- "roden", 9) i koju treba razlikovati od korena kao
*n- "misliti" (normalna baza; sti. n-n- n. "misao, duh"), nulska
baza *1- (> sti. a-ti- f., 8). razliku su Indijci i i videli
njenu karakteristiku prisustvu glasa -i- kod prvog tipa (n--n-,

10 <Umesto termina stepen, stupaj koristi se i (apofonska) baza>.

Primer za . apofoniju savremenom shvatanju: normalna baza grckog
sufiksa -t- lezi ()t() "" (ak.), nulska baza ()t(6)
"" (gen.), produzena ()t "otac;:.

Nomen

37

jan-i-tr-,n-i-tQ itd.). U formu1aicnom j eziku sti. gamatike, kod ko

renova kao n- (a-ti-, a-ta-, an-tu-, an-tra-) govori se
i 1 - korenovima (n--{, sa n- "-", dak1e "bez l', kod takvih kao
n(')- s t -korenovima *sa-i-t [-- < - + -, 5, 1 4], sa sa- "sa,
zajedno": "sa . Up. !; 9, 83 (str. 69), 1 1 5, 1 35, 1 36, 1 37 .

E. Oblici

1 . Nmn (imenice i pridevi)

38. i klasicni jezici, i sanskrit poseduje veliki broj
vokalskih i konsonantskih osnova i otuda vise "deklinacija".
ima tri roda: muski (masculinum), zenski (femininum) i
srednji (neutrum); tri broja: jedninu (singular), dvojinu (dual)
i mnozinu (plural); osam padeza: nominativ, vokativ, akuza
tiv, instrumental, dativ, ablativ, genitiv, lokativ.
u p o t r e b i p a d e z a : nominativ, genitiv, dativ, akuzativ i voka
tiv slicno se upotrebljavaju kao i odgovarajuCi padezi k1asicnih jezika i
nemackog. ( vaZi i za slovenske padeze, uk1jucujuCi instrumental i 10kativ>. U svakom slucaju, treba istaci: upotrebu nominativa pred iti
"tako" da se istak10 neko (vadanty Apar1Jeti . . . ta " se zove
Apara", doslovce: ,,zovu je [ak. ta] : Apara; tako [] se zove");
funkciju genitiva koja se ponekad blizi dativu: hita tasya "dobro za
njega". - I n s t r u m e n t a l oznacava sredstvo, orude, uzrok, drustvo: tii
laguqena ti!fiii "istuci ih batinom"; nirayo yas ( n
"pakao , gde tebe ". Omiljene su pasivne konstrukcije sa
instrumentalom: tena ... sariiva ekaQ priiptaQ " () stecen dan
l" ( stekao ... ). 1 t i v zn ishodiste: lobhiit kro'r/haQ
prabhavati "iz pohlepe rada se gnev". L k t i v padez mesta: aSit ...
nagare . . . briiha1JaQ "bese u gradu (neki) brahman". VaZan apso
lutni 10kativ, uporediv sa odgovarajucim ablativnim odn. genitivnim
konstrukcijama u 1atinskom i grckom (kao i sa apso1utnim dativom u
gotskom i staros10venskom>: vayasi priipte "pri dostignutoj zrelosti"
"kada odrasla"; ule hate hata sarva "kad se posece koren, sve
poseceno (tj . osudeno da izurnre)". . npr. u prevodima Jevandelja
Luci XIX 36 prema gr. '\) au'tou (gen.) " dok (tj .
Hristos) idase": 1at. eunte aute (abl.), got. gaggandin n
(dat.), stsl. id(Jstju ze (dat.).}
=

38

Oblici
1.

a-deklinacija (. .)

39. Paradigma deva- . "bog".

Dvojina
Jednina
.
deva
devau
vok.
devau
deva
ak.
devau
devam
instr.
deviibhyiim
devena
dat.
deviibhyiim
deviiya
.
deviibhyiim
deviit
devayol}.
gen.
devasya
lok.
devayol}.
deve
Neutrum: yuga- ,jaram".
nom.-vok.-ak. yugam
yuge
OstaZi padezi kao mskom rodu.

Mnozina
deviiQ
devii
deviin
devaiQ
devebhyal}.
devebhyal}.
deviiniim
deveu
yugiini

Sporedni ii u starijem (vedskom) jeziku: u jednini instr. -; u

dvojini nom.-ak.-vok. - (dug vokal pored prvobitnog dugog diftonga
-u: 1 5); u mnozini . -l}, instr. ebhil} gen. -. Neutrum:
nom.-ak.-vok. l. -.
-

Istorijski odgovaraju lat., gr. < sl'> o-osnove (sti. < . *0 8, 9):
up. masc. sing. sti. dev-lJ = gr. 1t1t-, lat. equ-os, -us; sti. - = gr. -,
lat., (sl). -; sti. - = gr. -ov, lat.-um; <sti. - = lat. - < stlat. -od, sl.
(gen.) ->; sti. -asya = gr. . -0\0; - = (sl. ->, gr. OilC-t "u kuci"; dual
sti. -u i (ved.) - gr. 7t7t-ro, lat. -, (sl. ob->; plur. sti. -iiIJ = got.
wulf-os; sti. -iin, u sandhiju -sQ ( , 1 0) - gr. dijal. -oy, got.
wulf-ans; (-u = stsl. -, 25>. Neutrum sing. yug-am = gr. 'I>"(-6v,
lat. iug-um; (dual yug-e = stsl. ->; plur. (ved.) yug-a = lat. iug-a, (stsl.
ig-a> itd.
=

2. i-deklinacija (f.)
40. Paradigma sena- "vojska".
Dvojina
Jednina
sene
senii
.
vok.
sene
sene
ak.
seniirn
sene

Mnozina
seniiQ
seniiQ
seniiQ

39

Nomen

instr.
dat.
bl.
gen.
lok.

Jednina
senayii
seniiyai
sii.
sii.
seniiyiim

Dvojina
seniibhyiim
seniibhyiim
seniibhyiim
senayoI).
senayoI).

Mnoiina
seniibhi
seniibhya.
seniibhya.
seniiniim
seniisu

Od arni- "mati" izuzetno dolazi i vok. sg. .

Sporedni starijeg jezika: instr. sg. -; . l. -iisa.
Istorijski odgovaraju a-osnove klasicnih jezika: . jednini sti.

sen-a = gr. -, lat. ns-, got. gib-a, (sl. n-); sti. -ii = gr. -,
lat. -; ( dvoj ini nom.-ak.-vok. - = stsl. -); mnozini nom.-ak. sti. -
= got. gib-os. - Sa pouzdanjem se !! da poistovetiti - dativa sg., -Q
g.-. sg. sa gr. - ( 1 5), lat. -, got. -, (stsl. -), odn. gr. -<;, lat.
Jamili-iis, viiis, got. -os: za tumacenje prethodnog -il- . G. Liebert,
Studia Linguistica 14 ( 1 960) 95 dd., sa lit. (Vok. sg. - . gr. () 'Yuvat;
za - : gr. hom. () VUllqXX , slov. n-'>

4 1 . P r i d e v i sa tri roda nastaju spojem a-deklinacije

muskog i srednjeg roda i zenske ii-deklinacije ( 39, 40):
npr. ; m., f. , piipam n. "zao".
Kako nas gr. <;, <, , lat. nVUS, nova, nvu, (sl. nov,
nova, novo), taj pridevski tip . naslede.

Pored toga, mnogi pridevi zenski rod -i, . 50.

42. Korenske imenice - tipa soma-pa- " some" se
prikljucuju , premda nastavke konsonantskih osnova, pri
se samo pred nastavcima koji suglasnikom (kao -, -hi
l --, pred sa poCetnim samoglasnikom (kao -a, -1) --; de
klinira se, dakle: sing. nom.-vok. somapQ, ak. -pii, instr. -, dat. -,
abJ.-g. -pa, lok. -; dual nom.-vok.-ak. somapau, instr.-dat.-bI.
-pabyii, gen.-Iok. -po; l. nom.-vok. somapQ, ak. -pa, instr.
-pab, dat.-bI. -piibhya, gen. -pii, lok. -piisu. - arhaicni tip (za
koji . Wackernagel-Debrunner, Altind. Grammat. III 1 2 5 dd.) l
dem jeziku cesto preveden osnove - (f. -).

40

3. i-deklinacija

) lmn muskog roda

43. Paradigma agni- .
Jednina
.
agniQ
vok.
agne
ak.
agnim
instr.
agnina
dat.
agnaye
abl.
agneQ
gen.
agneQ
lok.
agnau

"oganj".
Dvojina
agni
agni
agni
agnibhyam
agnibhyam
agnibhyam
agnyoQ
agnyoQ

Mnozina
agnaya.
agnaya.
agnin
agnibhiQ
agnibhya.
agnibhya.
agninam
agni!?u

Sporedni ii starijeg jezika: u jednini instr. -; gen. -; lok. -a

(pored -, . 39 .); u mnozini . -.
Up. . -ei-/-i-osnove: sing. sti. agn-iQ gr. 5<-1<;, lat. ign-is, <stsl.
ogn-b>; sti. - gr. -1 , lat. sit-i; plur. sti. - gr. -1<;, lat. -s, got.
gast-eis, <stsl. gost-bje> "gosti"; sti. in , u sandhiju -i-,sO ( 33, 1 )
got. gast-ins; sti. -ibhQ - lat. -ibus.
=

44. Odstupaju u promeni: 1 . sakhi- . "prijatelj" u slede

cim padezima: jednina . sakha, ak. sakhayam, instr.
sakhya, dat. sakhye, abl.-gen. sakhyuQ, lok. sakhyau; dvojina
nom.-vok.-ak. sakhayau; mnozina . vok. sakhayaQ.
2. pati- . "gospodar", instr. sg. patyii, dat. patye, abl.-gen.
patyuQ, lok. patyau. - zavrsni clan slozenica (npr. gr
ha-pati- "domacin"), ponekad i kad stoj i samostalno,
imenica sledi 43.
) lmenice zenskog roda
45. Paradigma mati- f. "razum".
Dvojina
Jednina

matil].
.
mati
mate
vok.

Mnozina
mataya.
mataya.

41

Nomen

ak.
instr.
dat.
.
gen.
lok.

matim
matyii
matyai, mataye
matyii" mateQ
matyii" mateQ
matyiim, matau

mati
matibhyiim
matibhyiim
matibhyam
matyoQ
matyoQ

matiQ
matibhiQ
matibhya.
matibhya.
matiniim
matiu
Sporedni u starijem jeziku: instr. sing i, lok. - (kao 43);
nom.-ak. plur. -lJ.
.

Samosvojnost Zenske i-deklinacije - isprva zacelo postojala

kakva razlika prema i-maskulinima ( 43) - objasnjava se: 1 . ocuva
arhaicnih formi, kao instr. sing. - (. samo u vedskom jeziku,
43 .); 2. analogijskim preoblicenj ima (kao plur. ak.- ilJ pored mu
skog -n [ 43] uzoru odnos [. -ii [ 40] : . -iin [ 39]); uticajem
i-deklinacije ( 50), zahvaljujuci kome su nastali svega dubletni
' kao sing. dat. -; (pored -), abl.-gen. -lJ (pored -lJ). (U sl. jezi
se psl. i-promena ocuvala upravo kod [ tipa paet
*(pa-)tb = sti. atilJ, 8 .

) lmn srednjeg roda

46. Paradigma vari- n. "voda".
Dvojina
Jednina
n.
ii
yiir'i!
vok.
ii
yiir'i!
ak.
viiri
viirii
instr.
ii
viiribhyiim
dat.
viiri
viiribhyiim
.
viiri.
viiribhyiim
gen.
ii.
viiri.
lok.
viirii
ii.

nn
viirii
viir'ii
viirii
viiribhiQ
viiribhya.
viiribhya.
viiriiim
viiriu
Istorijska podloga . tip neutra sa osnovom -i-, up. lat. ar-e
(od *ar-I) . "" (sl. *or'e <*ari-o>; osim u nom.-ak., njegova
prvobitno se razlikovala od 43. Razlika proistekla
odatle, sto su se i-neutra ( analogno tome i -- 48) u potpunosti
povela za n-osnovama ( 65), tako da za sve padeze sa vokalskim pocet-

42

kom nastavaka (kao -, -, -) treba od jedne "osnove" -1

(-1- prema 20).

47. Imenice srednjeg roda aj- "oko", asthi- ,,k:ost",

dadhi- "kisel0 mleko" i sakthi- "stegno" grade instr., dat.,
abl., gen., lok. jednine, gen.-lok. dvojine i gen. mnozine od
osnova -n- (dakle prema 65): shodno tome asthnii,
asthne, asthn, asth(a)ni; sthn; asthniim.
4. u-deklinacija (. f. .)

U sanskritu se u-osnove dekliniraju sasvim anl0gn

i-osnovama ( 43-46); treba samo (sa izuzetkom lok. sg.)
uvek uzeti -- za --, -av- za --, -v- za --, - 0 - za -- .
48. Paradigme satru- . "neprijateJj", dhenu- f. "krava",
madhu- . "med" .

.
vok.
ak.
instr.
dat.
abl.
gen.
lok.

.
satruh
satro
satrum
satruQa l l
satrave
satroI:).
satroI:).
satrau

Jednina
f.
dhenuh
dheno
dhenum
dhenva
dhenvai, dhenave
dhv, dh
dhenva., dhenoI:).
dhenvam, dhenau

Dvojina
dhenii
nom.-vok.-ak. satrii
instr.-dat-abl. satrubhyam dhenubhyam
dhenvoI:).
satrvoI:).
gen.-lok.
11

-1- od -n- prema 20.

.
madhu
madhu
madhu
madhuna
madhune
madhuna
madhuna
madhuni

madhuni
madhubhyam
madhunoI:).

Nomen

nom.-vok.
ak.
instr.
dat.-abl.
gen.
lok.

nn
dhenaval}.
satraval}.
dheniil}.
satriin
satrubhil}.
dhenubhil}.
dhenubhyal}.
satrubhyal}.
dheniinam
striim
dhenuu
satruu

43

madhiini
madhiini
madhubhil}.
madhubhyal}.
madhiinam
madhuu

Sporedni ii starijeg j ezika koje ovde valja pomenuti su: u jednini

muskog roda instr. -va, dat. -ve, abl.-gen. -val;, lok. -avi; u mnozini
nom.-ak. -val; ( [.). Kod neutra osnova prosirena sa -n- (ana\ogno
46) prevladala tek u toku sti. j ezicke istorije.
Up. (eu-)Iu-deklinaciju srodnih jezika: sti. satr- u!; = gr. -vc;, lat.
Jruct- us, got. sun-us, stsl. sn- "sin"; sti . - = gr. -\JV, lat. -, got.-u;
sti. -ave = lat. -, stsl. syn-ovi; sti. - = lat. -us, got. -aus, stsl. -; plur.
-ava!; = gr. -<;, -Et<;, lat. -us, got. -jus, stsl. -ove; -n, -um-sQ ( 33, 1 0;
39; 43) - got. -uns; -ubhya!; - lat. -ubus; (- = stsl. -: 25>; itd.

49. Pridevi -- menjaju se kao imenice sva tri roda:

suci m. "Cist" (prema 46), s tim sto se srednjem rodu, sa
izuzetkom nom.-vok.-ak., mogu deklinirati i 43. Slicno vazi za -u-prideve: (an m. "tanak" menja se kao sa
tru ( 48), (n n. kao adhu, ali moze takode, izuzev
nom.-vok.-ak., slediti muski rod. C esce nego (an f. (kao
dhenu, 48) dolazi kod u-prideva obrazovanje zenskog roda
-v-i, dakle f. tanvi-, koje se mnj 50.
Prajezicko naslede su kako pridevski tip -- (. lat. Jortis, -),
tako i --, ukljucujuCi i tu pojedinost da j e zenski rod prosiren u
-i/-a-osnovu: . sti. sviidu- "sladak", [. sviidvi sa gr. 1]8-6<;, 1]81
(*syiide!!-jii-), lat. suav-i-s. (U psl. jeziku . pridevi - i u-osnova su,
cesce m sufiksa -ko-, prevedeni u 0- (f. u a-)deklinaciju, . sh.
veli-k pored dijal. velji prema osnovi *!!- u slozenicama kao stsrp.
velb-moia; stsl. (n-k, lg-k "lak" prema sti. (n- (pored
tn-k-), gr. 1:av\J-, odn. sti. lghu-lrghu-, gr. -.-6<;.>

44

5. - i ii-osnove (f.)

Viseslozne

50.

Paradigme devi- f. "boginja", svasrU- f. ,.,svekrva".

Mnozina

Jednina
nom.

devi

svsrt

devya.

svasrval).

vok.

devi

svasru

devya.

svasrva.

ak.

devim

svasriim

devil).

svsrt

instr.

devya

svasrva

devibhil).

svasriibhil).

dat.

devyai

svasrvai

devibhya. svasriibhya.

abl.

devyal).

svasrval).

devibhya. svasriibhyal).

gen.

devya

svasrval).

devinam

svasriiam 1 2

lok.

devyam

svasrvam

deviu

svasrii u

nom.-vok.-::ll<: .
instr. -dat. -abl.
gen.-Iok.

Dvojina
devyau
devibhyam
devyol).

svasrvau
svasriibhyam
svasrvol).

Odstupanje: lak!fi- f. "sreca" (i kao bozanstvo) gradi

nom. sg. lak!fiQ. Usamlj eno dolaze i drugi nominativi -
u sanskritu.
Uz poneke -a-prideve ( 4 1 ) zenski rod nije obrazovan na -a,
nego - i menja se devi-: sundaraQ, sundari, sundara
"lep, -, -"). Takode se zenski rod vecine u-prideva ( 49) za
vrsava -vi-.
-

1 2 -7 - za -n- prema 20.

Nomen

45

U vedskom jeziku dva jedan od drugog jasno odvoj ena dekli

tipa -1- :

1. devt-promenu , sa kojom se uveliko poklapa gore navedena para

digma klasicnog sanskrita. NajvaZnij a odstupanja su u dvoj ini nom.-ak.
devt(vok. devl), u mnozini . devtJ; (vok. devilJ). Radi se osnovaa
--, koje su se prvobitno u mnogome slagale sa starom
-a-deklinacijom ( 40), ali su u nekom padezima - npr. u . sg. sprovele apofonsku bazu --. Stanje koje se nastavlja u staroindijskom
ocuvalo se, izm. ost., u gotskom: up. ved. dev-t, gen. dev-yii, dat.
dev-yai sa got. band-i "okov", gen. band-jos, dat. band-jai; klasicni
zici pokazuju indirektne kontinuante, lat. npr. preobliku jednim
k-sufiksom (Iat. genetrix, genetrl-c-is : sti.janitri- "mati <dosl. : roditelj
>", grcki u --sv (1to'tvta : sti. patni, patnya
"gospodarica"). (U stsl. u okviru a-deklinacije nominative sg.
*-/: bogyni i *-: d < *dhous-ja>.
2. vrkl-promenu (primer: ved. vrkt- f. "vucica"); tu jedno primao
dolazi ispred nastavaka koje srecemo kod konso
nantskih osnova ( 5 7); up. prvobitnu fleksiju jednosloznih
-1- ( 5 1 ). Sledeci padezi vrkl-promene strani su sanskritu: sing. .
vk-tQ ( v. lak.rmlQ i sl.); ak. - (tj. --); dat.-ye; abl.-gen. -;
lok. -t. Nom.-ak. duala - (pored toga -; . dole 39) i . plur.
-, naprotiv, podudaraju se sa devyau, devyaQ: ti padezi klasicnog
sanskrita preuzeti su, dakle, iz vrkt-promene. ( u pras10venskom
bila iscezla; praie. rec *!!lqlJ-i > *!!iq!!l- > sti. vrkt- prevedena
k-sufiksom (up. 49) u a-deklinaciju: sts1. vlbci-ca>.
--, pred voka1ima --,

Osnove -u- su - izuzev . sig.-uQ, koj i odgovara tipu

dev-i, sao lahjmiQ, ved. vrktJ; - potpuno analogne -i-osnovaa

(. napred 48): treba sao zaeniti -- umesto --, -u- umesto --, -

umesto --, da se izjedne dek1inacije prebacilo u drugu. - IstorU ski, u

osnovi su, kako nas uci vedski jezik, stare -u-/-- osnove (ved. taniiQ,
gen. tanvaQ "telo, osoba"), koje su . porekla (up. gr. i'.:<;, gen. -u
"snaga", <stsl. svekry f. (= sti. svasrlJ), gen. svekrve>; tek u toku sti. je
zickog razvoja su preoblicene uzoru devt-promenu. (U sh. su
stare sl. u-osnove prevedene ili u - (kao svekrva), ili u i-dkliUu, pri
cemu za nominativ uzet akuzativ, kao krv, ljubav, up. reliktno sacuva
stare . *-: cak. i sln. kri, u nar. pesmaa ljubi indecl.
"draga"' >

46

) Jednoslozne
5 1 . Paradigme dhi- f. "razum", bhu- f. "zemlja".
Jednina
nom.-vok.
h1
dhil}.

dhiyam
.

instr.
dhiya
, bhuvai
dhiye, dhiyai
dat.
.,
dhiya., dhiya
.
. ,
dhiya., dhiya
gen.
bhuvi,
lok.
dhiyi, dhiyam

instr.
dat.
.
gen.
lok.

Mnozina
dhiya.
dhiyal}.
dhibhiQ
dhibhya.
dhibhya.
dhiyam, dhinam
dhiu

.
.

.
.
, bhiinam
bM

nom.-vok.-ak.
instr.-dat.-abl.
gen.-lok.

Dvojina
dhiyau
dhibhyam
dhiyol}.

nom.-vok.
.

Odstupanje: stri- "zena" gradi u jednini vok. stri, . strim

pored striyam, dat. samo striyai, abl.-gen. samo striyiiIJ, lok. sa
striyii; u mnozini ak. striQ pored striyaQ, gen. stri1Jii.
rec, dakle, uprkos svojoj jednosloznosti, naginje vise ka 50.
Stare jednoslozne osnove -i-, --, pred vokalom -!-, sa na
stavcima poput konsonantskih osnova ( 57); up. gr. .t, . plur.
i- "lav", -b, gen. sing. -b-6 "svinja", lat. sUs, gen. su-is (v. i viseslo
zne osnove primarno -i-, -- u vedskom tipu vrkt- i (n-, 50). Dvojne oblike (kao dhiy-Q pored dhiy-Q) treba pripisati uticaju de
vi-promene ( 50).
-

-,

Nomen
6.

47

r-deklinacija

Paradigma diitar- . n. "davalac, dajuce".

Jednina
nn
.
n.
.
n.
dii1i 1 3
diitaraJ;t
nom.
diita
diitr
dii1i
diitaraJ;t
diitaQ
diitr, diitaJ;t
vok.
dii1i
datfn
diitaram datr
ak.
diitrbhiQ
diitrii 1 3
instr.
diitrii
diitrbhyaQ
diitre
dat.
diitre
diitrbhyaQ
diitraQ
.
diitu
diitram
datraJ;t
diitu
gen.
diitru
lok.
diitri
diitari
Dvojina
n.
.
diitp:;li 1 3
nom.-vok.-ak.
diitarau
diitrbhyiim
diitrbhyam
instr. -dat. -.
diitroQ
gen.-lok.
diitroQ
F eminina dodaju - ; slabu osnovu, dak:le diitr-i- f. "dava
lja, dajuca"; ona se menjaju 50.
52.

5 3 . Niz -r-osnova, pre svega nazivi srodstva pitar- .

"otac", miitar- f. "mati", bhriitar- . "brat" , duhitar- f. "k6i"
(ali ne svasar- f. ,,sestra", naptar- . "unuk" (- sh. necak ,
kao i nar- . "covek, muskarac, junak:" odstupaju u sledecim
padezima od 52:
Dvojina
Mnozina
Jednina
pitaraJ;t
nom.-vok.
pitarau
pitarau
pitaram
ak:.
Z enske reci za srodstvo -r- imaju osim toga u ak. pl. na
stavak: -tlJ. (-s) : miittJJ , duhittJJ , svastJJ .
3 Za -f}-

20.

48

bl

Gen. mnoz. nar- "covek" glasi pored nf!:liim jos i nrrJ iim .
Dalje se kod te reei od poeetka izbegavaju padezi oblik pre
kratak, kao dat. sg. *nr-e, gen. *nulJ. Umesto nj ih nalazimo u vedskom
oblike od pune baze, dat. sg. nare, gen. naralJ, plur. gen. narii; docnije
u prvi plan se probijaju bl -a-osnove nara- "covek". Nom.-ak.-vok. dvojine (-ar) -a u u vedskom dubletni oblik -.
Sa pravom se te osnove obraduj u medu vokalskim klasama, jer su
preuzele mnoge crte vokalskih osnova: plur. ak. pitf/J, f. mij(flJ, gen. pitf1 upravljaju se prema deviin ( 39), agnin ( 43), odn. seniiQ ( 40),
matilJ ( 45) i prema deviiniim, agniniim itd.; to nisu padezi konsonant
skih osnova kao gr. 1tlXtEP-;, <homer. > 1tlXtp-&V. No sa gledista istorije
jezika u osnovi leze, naravno, -r-osnove tipa lat. dator, dator-is, pater,
patr-is; u 53 napomenuto odstupanje u liku osnove, npr. nom. pl.
tar-lJ "", nar-lJ "muskarci" prema diitiir-lJ "davaoci" i svasiir-lJ
"sestre" obja!!njava se kao odraz razlike u prvobitnom kvalitetu vokala,
koja se !! da uociti kod gr. 1tlXtEP-;, cXYEP-E (.) prema /)rotOP-,
EOP-E (Hesych.), . 9.
Neutra pokazuju isti nacin kao i - i u-osnove srednjega roda (
46, 48) prosircnje sa - n - pred nastavcima koj i pocinju vokalom: diitr1Ja
kao viiri-1J-a, madhu-n-a itd.
( Slicno su i u praslovenskom jeziku stare ie. -r-osnove vecinom pre
sle u vokalske deklinacije: stsl. brat(r)b (o-dekl.), sestra (a-dekl.), zverb
(i-dekl. prema gr. "); samo su se dve ocuvale kao konsonantske: mati,
gen. matere (= sti. miitar-) i stsl. dbsti *dukti), gen. dbstere "kCi" (
sti. duhitar- ).>
=

7. Diftonske osnove
Paradigme go- m. f. ,,govedo", n- f. "lada".
Jednina
nom.-vok.
gauI)

m
akuz.
giim

inst.
gava

gave
dat.

abl.
goI)
navi
gen.
gavi

54.

Nomen

49

Dvojina
gavau
navau
gobhyam
naubhyam
gavoQ
navoQ
Mnozina
nom.-vok.
gava.
navaQ
akuz.
giih.
navaQ
instr.
gobhiQ
naubhiQ
dat.
gobhya. I
naubhyaQ
abl.
gobhyaQ ,
naubhyaQ
gaviim
gen.
navam
lok.
gou
nauu
Up. sing. gaul}, gam, gavi, p1ur. gen. gav-am sa gr. J301), J3rov (
mer., dor.; v. 1 5), J3o'i , J3orov; sing. naul}, niivam, niival}, niivi, p1ur. n
val} (. i ak.), niivam sa gr. v(1)9Vl11), vfja (lat. n), v116 (lat.
niiv-is), Vfi, VfjE, vfj, vl1rov.
nom.-vok.-ak.
instr. -dat. -abl.
gen.-lok.

55. Jedna diftonska osnova pokazuje se i u nom.-vok.

sing. du "dan, nebo"; u ostalim padezima ta rec ima oblik
osnove div- pred nastavcima koji pocinju vokalom, dyu
pred onima koji pocinju konsonantom: gen. sing. div-;
instr. pl. du-hi.
Vedski jezik dopu8ta da se jasno sag1eda nas1edena, arhaicna paradig
: uz . sing. dyaul} (= gr. ZEU) imao tamo ak. dyiim (= gr. Zfjv,
1at. diem; 1 5), abl.-gen. dy61} pored dival} (= gr. At6), 10k. dyavi (= 1at.
[), u dvojini nom.-ak.-vok. dyiivii, u mnozini . dyiival}, ak. dy;in.

56. dn drugu difton8ku osnovu, - . [. "posed, bogatstvo"

vode prirucnici sanskrita, a1i ta rec do1azi u k1asicnoj sanskritskoj 1i
teraturi: navedena fleksija (. sing. riilJ, ak. itd.)javlja se samo
kod graaticara; vedski, naprotiv, zna pred sug1asnikom sao za -,
pred saog1asnikom - (jednina . rayi-l}, ak. -, dat. -,
gen. riiy-al} itd.), 8to se ubed1jivo tumaci iz *e-j-, *-- (*- = kor.
*-, kao u lat. s: 1 1 , 1 ). Up. . Szemerenyi, Zeitschr.j vergleichen
de Sprachforschung 73 ( 1 956) 1 67 dd., sa 1it. (Rec indoiranska; iz
iranskog je pozajm1jeno sl. rqj).

50

Oblici

8. Osnove suglasnik (konsonant)

57. Pri svoj raznovrsnosti konsonantskih zavrsetaka
osnova, deklinacije ove klase odlikuju se zajednickim siste
mm nastavaka. Padeski nastavci za imenice muskog i zen
skog roda glase:

Jednina

Dvojina

nn

]-

.
-u

vok.
-
ak.
-
instr.
-
-bhya
dat.
-
} -h
abl.
} -
gen.
-
} -
-su
lok.
-
Imenice srednjega roda u nom.-vok.-akuz. dnin
nastavka, u dvojini imaju -i, u mnozini - (uz to pred zavrsnim
suglasnikom osnove uglavnom dolazi nazal ili anusvara; .
dalje 60).
Treba podsetiti konsonantske osnove u k1asicnim jezicima, kod
kojih se takode iza razliCitih oblika osnove daju prepoznati isti nastavci:
up. 1at. s, ped-is; consul, consul-is; nn, nomin-is; gr. !UIX, !pu
IX-<;; 1tOtJ.LfJV, 1tOtJ.LEV-<;; vu, v\'t-<; itd., <sts1. kamy, kamen-e;
j, n-; telr:. telr:t-e; n, nebes-e; mati, mater-e ( 53) .
Porek10 nastavaka konsonantskih osnova: u . sg. staja10 *-s,
koje 33, 7 pos1e sug1asnika mora10 nestati; up. 1at. s < *d + s.
Akuz. - < *-1 = gr. -IX (-.), 1at. - (ped-em); dat. - = 1at. -, <sts1.
- (kameni) ; abl. gen. -/] = gr. -0<; odn. 1at. -is <od apofonske varijante
*-es, kao i sts1. -); 10k. - = gr. -t (dat.). lat. - (abl.). - Mnoz. . -/] =
gr. -<; < = sts1. - u kamen-e); akuz. -/] < *us = gr. -, 1at. -es; gen. -iim =
gr. -(, 1at. -.

58. Kod mnogih osnova srecemo l0 s t u p nj e v a

s n o v e . Pri tom valja razlikovati j a k e (= . , vok. ,
akz. jednine, . , vok. , akz. dvojine, . , vok. nn),

51

Nomen

s r e d nj ( instr. , dat. , . dvojine, instr. , dat. , , lok.

nozine) i n aj s l a b ij e padeze (ostale). Kod nekih osnova
razlikuju se samo k i i s 1 i padezi ( drugi obuhvataju
i "srednj e" i "najslabije" padeze trojnog stupnjevanja).
=

Nace10 stupnjevanja osnove, apofonUe ( 36) unutar jedne paradig

predstav1ja indoevropsko nas1ede: up. gr. !Cu-rov . sg., !CU-OV
vok., !Cu-v-OC; gen. "pas", got. - . sg., n-n dat., n-n-
gen. 1. "", <sts1. l- . sg. (- < *-n), kam-en-e gen.; gr. v.
q; . sg., V.<pEOC; . gen. <*-es-os = sts1. neb- *-os), gen.
neb-es-e) sl.

59. Osnove bez stupnjevanja

Paradigme arut- m. "vetar", vac- f. "rec, glas", jagat- n.

"svet".
nom.-vok.
ak.

instr.
dat.
abl.-gen.
lok.

marut
marutam
maruta
marute
marutaQ
maruti

Jednina

jagat
jagat
g
jagate
jagataQ
jagati

Dvojina
vacau
nom.-vok.-ak. marutau
instr.-dat.-abl. marudbhyam vagbhyam

marutoQ
gen.-lok.

jagati
jagadbhyam
jagatoQ

Mnozina
nom.-vok.-ak.
instr.
dat.-abl.
gen.
lok.

maruta
marudbhiQ
marudbhya
marutam
marutsu

vagbhiQ
vagbhya
m
vaku

jaganti
jagabhiQ
jagadbhyaQ
jagatiim
jagatsu

52

Oblici

Treba, dakle, primeniti sistem nastavaka iz 57, uzimajuCi

obzir pojedine glasovne zakone: asimilaciju -t pocetnom
zvucnom suglasniku nastavka: arud-bho, jagad-bh,
kraj ; -k za -- apsolutnom kraju reCi ( , 7) i ispred -su,
koje 25 prelazi -, odnosno njegovu asimilaciju
vag-bho.
Analogno se menjaju: upaniad- f. "Upanisada",
jednina . upaniat ( , 7), ak. upaniad-a, rnnozina
instr. upaniad-bhi, lok. upaniat-su; sraj- f. "venac", jedni
. srak ( , 7), ak. sraj-a, mnozina instr. srag-bhi,
lok. srak-u; dis- f. "strana sveta", jednina . dik ( , 7),
ak. dis-a, rnnozina instr. dig-bhi, lok. dik-u; dvi- .
"neprijatelj": dvi{, dvia, dvirjbhi, dvi{su itd., itd.
Za (kiia-)duh- "koji izmuza (zelje)", sg. . dhuk, ak.
duh-a treba uporediti , 2 i , 7.
lednoslozne reci or-, kao gir- f. "govor", pur- f. "grad",
pokazuju . sg. i padezima Cij i nastavak pocinje sugla
snikom dug vokal: jednina . gi (-r), ak. gir-a, rnnozina
instr. gir-bhi, gen. gir-ii, lok. gir-u; , pur-a,
r-bhi, pur-ii, r-u.
Istorijsko objasnjenje ovog fenomena prema 1 3 : *gIJ[-s "pesma"
(od *glJr- "pevati" > ved. jari-tar- m. ""), *gIJ['l-h dalo u
skladu sa glasovnim zakonima gil;, gir-bh, *gIJ[-'l-s medutim gir-al;
(up. lit. glr-ti "hvaliti" stsl. zre-ti "prinositi zrtvu", odatle zbr-bcb
"zrec">; isto vaZi za *p/'l- > pur- "tvrdava, grad".
-

60. Kod imenica srednjeg roda -as- osnova zadrzava isti

lik svim padezima. Paradigma anas- n. "duh, (raz)um":

nom.-vok.-ak.
instr.
dat.
abl.
gen.
lok.

Jednina
manaQ
manasa
manase
manasaQ
manasaQ
manasi

Dvojina
manasi
manobhyam
manobhyam
manobhyam
manasoQ
manasoQ

Mnozina
manamsi
manobhiQ
manobhyaQ
manobhyaQ
manasam
manaQsu

Nomen

53

Valj a zapaziti: -0- za -as- (preko * -az- ) pred -bh, . 14 i

33 kraj ; duzinu vokala u nom.-vok.-ak. pl. man-ii-m-s-i.
Sa ana, manas-a, manas-i . gr. I1;, I1-; (I1EVO'UC;), I1
VE-i, odn. lat. genus . "rod", gener-is, gener-e, <stsl. slovo "rec", s/o
ves-e) (sti., <sl'> -s- = gr. , lat. -r-, 26).
Imenice muskog i zenskog roda -as- grade . sg.
-ii; . promenu prideva su-manas- "blagonaklon":
Mnozina
Dvojina
Jednina
sumanasa
.
sumanasau
sumanaQ
vok.
sumanasa
sumana
sumanasau
ak.
sumanasaQ
sumanasam sumanasau
instr.
sumanasa
(itd., kao manas-).
1 ovde vlada podudaranje sa grckim: sa Oani'i, -a, -, -
. gr. U-I1V;, -;, -<, -;, -<;.
6 1 . Imenice srednjeg roda -j- i --, kao
"svetlost", - "oko", se kao manas-: jednina
m.-vk.-k. I, ca, istr. -ii, ii, dvoj ina
nom.-vok.-ak. jyotii, mnozina nom.-vok.-ak. jyoti1.ni itd. Osnove muskog i zenskog roda -j-, -- odstupaju od
osnova srednjeg roda samo u skladu sa sistemom nastavaka (
57): . pridev -- "bez ocnog vida, slep", jednina
nom.-vok. aca ak. m, dvojina nom.-vok.-ak.
u, mnozina nom.-vok.-ak. .
62. s v s r v . Participi prezenta imaju
dve osnove, jaku ( 58) -ant- i slabu -at-. Tako bharant
"koji nosi, noseci":
nom.lvok.
bharantal}.
bharan
bharantau
ak.
bharataQ
bharantam
bharantau
instr.
bharadbhiQ
bharata
bharadbhyam
itd.
bharanti
. nom.-vok.-ak. bharat
bhara(n)ti

54

bl

Up. nt-participe u srodnim jeziclma; otuda sti. bharanta, -ntQ

grc. !pepovtot, -Vt;, up lat. jerens, got. bairands, <stsl. berpstb, sh.
r < psl. *berpt-jb) itd.
Reduplikovani participi (kao dadat- ,,koji daje, dajuCi" grade sve
deze od slabe osnove. Nom.-vok.-ak. l. sr. roda: dadati i dadanti.

Z enski rod participa prezenta zavrsava se -, koje pra

vilu kod tematskih glagola ( 83) dolazi najaku, kod atemat
skih ( 86) - slabu osnovu; promena 50.
Druga nt-obrazovanja:
mahiint- "velik": jaka osnova mahiint-, slaba mahat-; vok.
sg. mahan.
Reci -mant- i -vant- (murtimant- "koji ima oblik", bha
gavant- "uzvisen") menjaju se kao bharant-, ali . sg. gra
de -miin, -iin; takode bhavant- "Postovani, Vasa milosti,
Vi", formula obracanja konstruisana sa 3. licem glagola.
formula svakako nastala unutarnjim skracenjem (otpr. kao
engl. iss < istress, frc. sire < senior) od bhagavant- "uzvisen": otuda
istovetna fleksija kao kod prideva -vant-, -ant-.
Posebni vedski bl nt-osnova: nom.-vok.-ak. duala -ant-ii pored
-ant-au; l. nom.-vok.-ak. sr. roda si1nti "koja j esu", paSui1nti (:
su-ant- "koj i poseduje stoku"); vok. sg. m. od reci -ant-, -vant-:

-, -.
63. Komparativi -iyii1hs- ( 72) takode imaju dve
osnove, kao slabu -iyas-: sg. . gariyiin "tezi", ak. ga
riyii1hs-am, instr. gariyas-ii, pl. instr. gariyo-bhi 14 itd.
64. Jedan deo prideva -- ima dve osnove, kao
priific- "istocni", slaba osnova priic-; aviific- "nanize", slaba
osnova -, drugi tri, . udafic- "severni", sred(nja osno
) udac-, (naj)slab(ija osnova) u-, pratyafic- "zapadni",
sred. pratyac-, slab. pratic-, n- "nizak", sred. n-, slab.
nic-; anvafic- "sledeci", sred. n-, slab. n-; tiryafic14 -0-

od -az- 1 4 , (kraj).

55

Nomen

"poprecan", sred. tiryac-, slab. tirasc-: sg. nom. prii1i, pratyan,

instr. priica, pratica, pl. instr. pragbhiIJ, pratyagbhilJ, itd.
Za istorijsko objasnjenje . Wackernagel-Debrunner, Altind. Gra
atik III ( 1 930) 229 dd.; R. Schmitt, Festschrijt Kuiper ( 1 968) 1 34 dd.,
sa lit.
D-osnove

65. Paradigme riijan- . "kralj", niian- n. "ime".

Jednina
niima
nom.
riijii
niima
vok.
riijan
niima
ak.
riijiinam
niimnii
instr.
riijfiii 1 5
niimne
riijfie
dat.
niimnal}.
riijfia.
abl.
niimnal}.
riijfial}.
gen.
niimni, niimani
riijfii, riijani
lok.

nom.-vok.-ak.
instr.-dat.-abl.
gen.-lok.
nom.
vok.
ak.
instr.
dat.
abl.
gen.
lok.
15

Dvojina
riijiinau
riijabhyiim
riijfiol}.
Mnozina
riijiina.
riijiina.
riijfial}.
riijabhil}.
riijabhyal}.
riijabhyal}.
riijfiiim
riij asu

niimni, niimani
niimabhyiim
niimnol}.
niimiini
niimiini
niimiini
niimabhil}.
niimabhya.
niimabhyal}.
niimniim
niimasu

Ako se -n- nade neposredno iza --, ono zakonomerno prelazi u n

-

-.

56

Oblici

Jaka osnova se, dakle, zavrsava -iin-, srednja --, naj

slabija -n-.
Istorijski se -- srednje osnove (r--hi), prirodno, svodi *-Q
( 8); r-- i r-n- su, prema tome, poreklu ista osnova.
Reci u kojima pred -n- stoji vise od jednog suglasnika,
kao npr. n- . "dusa", brahman- n. "brahman", pokazuju
u najslabijim padezima oblik osnove -n- umesto -n-: sg. in
str. iitmanii, brahma1Jii ( 20), itd.
Time su izbegnuti strukturalno neprihvatljivi oblici kao *n.
Teonimi Pan- . i Aryaman- . , zatim slozenice
-han- "" (kao vrtra-han- " Vrtre") pokazuju u ak.
jednine, nom.-vok.-ak. dvojine i nom. rnnozine -n- sa krat
kim vokalom kraju osnove: 1, vrtraha1Jam. Obra
zovanja sa -han- dolaze u klasicnom jeziku pretezno u nom.
jednine; usamljene potvrde "najslabijih" padeza pokazuju do
sledno sproveden puni stupanj : sg. instr. vtr-h1ii, gen.
brahma-h1l} "brahmanoubice".
U vedskom jeziku tome prethodila apofonska paradigma, npr. sg.
. vrtra-M, ak. -1), dat. -ghne, gen. -ghnQ itd. (-gh-: 27).
dutim, to u sanskritu - izuzev usamljeno -ghnQ kod Manua - nije vise
uobicaj eno.

Reci svan- . "pas", maghavan- . "Indra", yuvan- "mlad,

mladic" menjaju se kao riijan-, s tim sto njihovi najslabiji
dezi imaju oblike osnove n-, maghon-, n-: nom. sg. svii,
maghavii, yuvii, vok. svan, maghavan, yuvan, ak. sviinam,
maghaviinam, yuviinam, instr. n, maghonii, n itd.
Od sporednih oblika -an-osnova u vedskom jeziku treba pomenuti:

1 . pojavu lokativa "bez nastavka" (bez npr. urdhrin " glavi"

red urdhrini; 2. nom.-vok.-ak. mnozine srednjeg roda -, -: n,
n pored niij; . nom.-vok.-ak. dvoj ine (-ii)-jj pored -u; v.
sebno n pored yUYiia.
Mogu se uporediti n-osnove srodnih jezika, kao lat. , hoin-is,
got. gua, guin-s, <stsl. kay, kaene ., it;, n .). Trojno
stupnj evanje osnove u sti. ie. naslede : up . sti. -ii-, -n- i -n-/--
-

57

Nomen

*-!l-) gr. 1tot-V, 1tOt-V-\;, 1toi-v-j 1totaivro < *1tot-I}-iro.

Sti. -iin- -iin-, -iin-u, -iin- , svakako, l . duzina, nego
*-0- prema 9; ti zavrseci , dakle, odgovarali grckim (1:1:), -<;
i staj ali opreci prema -han-a, -han-a, koji se zbog h daju izvesti
iz *g!Jhen-'l2, -es ( 27). Za analognu pojavu . 53.
Isti vidovi prevoja iza -V-, sti. -viin-, -van-, -un-, -va-, . -1n-, -1n-,
-un-, -1j!l- objasnjavaju sti. svan-, svan, sun-, sva-, grc. KVrov, KVOV,
1.> -, ali i agha-van- : *agha-un- (> aghon- 14), yuvan- : n
(*u-un-).

66. De1imicnu promenu n-osnova pokazuje rec za "put,

stazu": ak. sg. panthanam, nom.-vok. p1. panthana; . sg.
glasi pantha, srednj i padezi grade se od pathi- (npr. instr. p1.
pathibhi), najs1abij i od path- (gen. sg. patha).

Rec ahan- "dan" gradi nom.-vok.-ak. jednine od osnove

ahar-, srednje padeze od ahas-: sg. . aha (-r), instr. ah
, p1. instr. aho-bhi *ahaz-bho, 14), lok. aha-su.
Treba pomenuti i imenice sa mesovitom promenom -- i
-n-osnova, gore 47.
Oblik -n- panthiin- nastao , doduse !; rano, pod uticajem
adhvan- "put"; najranija vedska promena glasi: jednini .
panthii, ak. panthii, gen. patha, mnozini instr. pathibhi i nastavlja
arhaicnu paradigmu *nt-s, *nt--, *p!lt--es, *f)f--his, .
1 1 , 2. Gramaticari, i tekstovi, znaju !; istoj promeni n
thiin- "varjaca" i rbhuiin- "nekakvo bozansko ".
1
ahan-/ahar-/ahas- predstavlja arhaizam, jednu heteroklitnu u, ot
prilike kao lt.fUl,in-is i slicno.
-

67. Osnove in : paradigma hastin- .

Dvojina
Jednina
hastinau
.
hasti
hastinau
vok.
hastin
hastinau
ak.
hastinam
hastibhyam
instr.
hastina
hastibhyam
dat.
hastine
-

"slon".
nn
hastinal).
hastinal).
hastinal).
hastibhil).
hastibhyal).

58
abl.
gen.
lok.

bl

hastina.
hastinal).
hastini

hastinol).
hastinol).
hastinol).

hastibhya.
hastinam
hasti!ju

Oblici srednjeg roda prideva -n- (balin- "mocan") razli

kuju se sledecim padezima od muskog roda: jednini
nom.-ak. bali, vok. bali, balin; dvojini nom.-vok.-ak. balini;
mnozini nom.-vok.-ak. n.
Z enski rod takvih prideva zavrsava se -: balin-i; prome
na po 50.
-in- zapravo nulski prevoj sufiksa z a obrazovanje osnove sti.
-n- (: lat. leg-ion-), koji se u vedskom jeziku svakako !! u
ln-n-iim "devojku"; ipak stara fo sasvim iscezla, -,
-i-bhi, -n; itd. prema pravom apofonskom modelu -,
-a-bhi * --), -iini ( 65).
U vedskom jeziku nom.-vok.-ak. duala glasi -in-a pored -in-au.

68. P a r t i c i p i a k t i v n o g p e r f e k t a na -vas- (vi

dvas- "koj i zna") pokazuju kao osnovu vidvas- ( jed
nini nom. vidviin, vok. vidvan, ak. vidvas-am), kao srednju
vidvat- ( mnozini instr. vidvdhi, lok. vidvatsu), kao naj
slabiju vid- (instr. sg. vidii). U srednjem rodu nom. jedni
ne vidvat, dvojine vidi, mnozine vidvasi. Z enski rod vidu
j (menja se 50).
U vedskom vok. dn m zavr!ietak -va pored -van.
Up. gr. iro;, i6t-; (Ft-F6t-) "koji zn", got. weit-wod- m.
"svedok" (: sti. vid-vat-, vid-v[rhs-), f. homer. i'U1: < *Ft'U'-t (=
vidu-i) (istog krajnjeg porekla nas prilog vremena proslog -vsi,
npr. videvSi).
69. - f. "voda" sanskritu plurale tantum: .
-, ak. -, instr. d-hi, dat.-abl. d-h, gen.
-, lok. ap-su.
U vedskom mestimice dolaze i bl jednine (instr. -, gen.
-). - ad-bho disimilovano od *ab-bho, *ap-bho.

Nomen

59

70. pU1hs- . "covek" ima kao jaku osnovu pumas-, kao

srednju m-, kao naj slabiju purhs-: jednini . man,
vok. mn, ak. pumas-am, instr. purhs-ii, u mnozini instr.
pum-hilJ
anaq-vah- . "govedo" jaku osnovu anaqvah-, . jednine
anaqvlin, vok. anaqvan; srednju osnovu anaqut-; najslabiju anaquh-.
Komparacija prideva
7 1 . Uobicajeni sufiks za komparativ glasi -tara- (f. -ta
-), za superlativ -tama- (f. -tamii-); ti sufiksi dolaze cistu
osnovu prideva, kod dvojno stupnjevanih osnova slabu,
kod trojno srednju osnovu ( 5 8). Primeri:
-

priya- "mio" ( 4 1 ): komp. priya-tara-, sup. priya-tama-;

mahant- "velik" ( 62): komp. mahat-tara-, sup. mahat-tama-;
vidvas- ,,koji zn" ( 68 ) : komp. vidvat-tara-, sup. vidvat-tama-.
Komparativi i superlativi se 4 1 .
u vedskomj eziku osnova se l i u najslabijem obliku: vidu-tara
komp.

Sa -tara- . gr. 1ttat6-t, Oat. u-ter, ces. k-tery "koj i", rus. ko
toryj, vtoroj, sh. utorak>; sa -tama- pre svega lat. in-timus, ul-timus.

72. Redi nacin komparacije dodavanjem sufikasa

-iyas- za komparativ, -i[ha- (f. -i[hii) za superlativ
sredno k o r e n od kojeg je pridev izveden, najcesce u
govom normalnom apofonskom vidu. Up. :

aZpa- "malobrojan, li": komp. aZp-is-, sup. aZp-i[h-;

mrdu- "mek": komp. mrad-iyas-, mrad-itha-;
yuvan- "mlad": komp. yav-iyas-, yav-itha-;
ipra- "brz": komp. ep-iyarhs-, ep-itha- itd.
Komparativi se 63, superlativi 4 1 .

60

Pored -iyiirhs-, -iyas- u starijem jeziku !! stoj i -- (ved. nav-yas

"novij i"), kontinuanta . sufiksa -jes-, -10s- sa bogatom apofonijom:
produiena baza -jos-, nulska -is- ( 36), . lat. ma-ies-tas, -us,
ma-ior-em, mag-is; posebno obliku -i-yas- odgovara gr. itli-fro, itli-f'U;
(. i slovenski tip l-. - Sup. -i.rtha- gr. i11i-tcrto-C;, got. reik-ist-s
"najmocnij i", nvnem. -est.
=

2. Zamenice

73. Licne zamenice:

1 . lice

2 . lice

nom.-vok.
ak.
instr.
dat.
bl.
gen.
lok.

Jednina
,"

, 16

mahyam, me
mat
,
mayi

tvam
tva, tva
tvaya
tubhyam, te
tvat
tava, te
tvayi

nom.-vok.-ak.
instr.-dat.abl.
gen.-Iok.

Dvojina
"nas dvoje"

avabhyam

"vas dvoje"
yuva
yuvabhyam
yuvayoQ

nom.-vok.
ak.
instr.
dat.

Mnozina
"mi"

asman, na
asmabhiQ
asmabhyam, na

"vi"

yuman,
yumabhil).
yumabhyam,

16 napisani drugom mestu (,

" (1 "

tva,

na itd.) su klitii.

61

Zamenice

yumat
asmat
abl.
asmakam, naQ
yMa,
gen.
yumasu
asmasu
lok.
Enklitika za ak.-dat.-gen. dvoj ine prvog lica: n, 2 . lica:
vam .
osnove uzimaju se osnovu ponasanja u slaganju
reci ( 1 4 1 )
mad- za , " , asmad- za "mi", tvad- za "ti",
md- za "vi".
-

Umesto 2. lica licne zamenice upotrebljava se pri uctivom

obracanju bhavant-, . 62, str. 52.
Posebni u starijem jeziku: 2. lice u jednini instr. tvd, lok. tve; u
mnozini dat.-gen.-Iok. l . lica asme, 2. li ; u dvoj ini n. 1 . l
avam , 2. lica yuvam; instr. 2. l yuvabhyii, . 1 . l avat, 2. l
yuvat; gen.-lok. 2. l yuv6Q.
Up. ah-am, ii, mahy-am sa lat. ego, , , <stsl. az , n),
enkl. = gr. Ot, <sl. ; tv-am, tubhy-am - Iat. tu, tibi, <stsl. ty, t);
enkl. te = gr. tOt, <sl. ; vay-am - got. wei-s, nvnem. wir; = pragr.
*aae > eol.-homer. &E, jon.-at . ..;ea.c;; enkl. n - lat. nos, got.,
nvnem. uns (*(1$), <sl. nas); {'- - got.jus; y- = pragr. *'iJae- >
eoloomer. {)E, jon.-at. 'i)ea.c;; enkl. valJ - lat. vos, <sl. vas).

Pokazne zamenice

74. osnova tad- "taj , ".

nom.
ak.
instr.
dat.
abl.
gen.
lok.

Jednina
m.
f
sa
sa
tam
tam
tayii
tena
tasmai
tasyai
tasmat
tasyiiQ
tasyiil).
tasya
tasyiim
tasmin

Dvojina
m.
f
te
tau
te
tau
tiibhyiim
tiibhyiim

tayol).
tayoQ

62

bl

Mnoiina
.
te
tan
tail}.
tebhyal}.
tebhyal}.
teiim
teu

ak.
instr.
dat.
.
gen.
lok.

tii.
tii.
tiibhil}.
tiibhyal}.
tiibhyal}.
tiisiim
tiisu

Srednji rod nom.-ak. jednine tat, dvojine te, mnozine tiini,

inace kao muskom rodu.
Isto se menja etad- "taj": eal} 1 7 , ea, etat, ak. etam, eta,
etat itd.
Nom. sg. . sal} (eal}) glasi tako samo pauzi; sandhiju
ispred - javlja se so, eo, - se elidira ( 3 3 , 1 2c). Ispred
svih ostalih pocetaka stoji sa, ea; eventualni hijat ostaje.
Sporedni bl u vedskom jeziku: . u jednini instr. tenii, lok. sa
smin, u dvojini nom.-ak. tii, u mnozini instr. ; . nom.-ak. pl. tii.
Sti. sa ( oblik kome se daje prednost u sandhiju [. gore] stariji je
nego oblik u pauzi saQ) = gr. 6, got. sa; ak. tam = gr. t6v, got. n-, <stsl.
t): sti. smena osnova sa- i ta- u paradigmi , dakle, . naslede. Up. dalje: sti. tasmO got. , <stsl. tomb); tasya = gr. toto ; f. sii = gr.
, got. sa; ak. ta = gr. tV, got. , <stsl. t, sh. tu); tasyai, tasyiilJ got.
pizai,pizas; . tat = gr. t6, lat. is-tud, got. pat-a, <sl. to). PI. . te = gr. dor.
tOt, got. , <sl. ; f. gen. tiisa = lat. is-tiirum itd., itd.
-

75. Od demonstrativa n- "onaj , " ocuvani su samo :

akzativi sva tri broja (sg. n ., n f., enat n.; du. n,
n, n, pl. niin, eniiIJ, niin), instr. sg. (nn, n) i
gen.-Iok. dvoj ine (enayol}).
U ved. jeziku: gen.-Iok. dvoj ine n.
1 7 Up. 25.

63

Zamenice

76.

nom.
ak.
instr.
dat.
.
gen.
lok.

nom.
ak.
instr.
dat.
.
gen.
lok.

Osnova idam- "".

Dvojina
m.
f
ime
imau
ime
imau

anayoQ
anayoQ

Jednina
m.
f
iyam

imiim
imam
anayii
anena
asyai
asmai
asyiiQ
asmiit
asyiiQ
asya
asyiim
asmin
Mnozina
m.
ime
imiin
.
.
.
ea
e

imiiQ
imiiQ,
.
.
.
iisiim
iisu

Srednji rod nom.-ak. jednine idam, dvoj ine m, mnozine

miin, inace kao u muskom rodu.
Sporedni bl u vedskom jeziku: u jednini instr. . . n, f. ;
gen. . n. imasya; u dvoj ini . nom.-ak. ; gen.-lok. ay6; u mnozini
nom.-ak. n. .
Sti. -, -, id-am pripadaju . zamenickoj osnovi u lat. i-s, i-d
(= sti . id-am), <stsl. i-ze, psl. *- u odredenoj pridevskoj promeni, npr.
*n- > sh. n; tu spada i ak. -, prvobitno *- + -, iz ko
jeg rano apstrahovana "osnova - : odatle jii, u, , iin
itd. - Drugi padezi zasnivaju se sti. osnovama - i n-<, . sh. ,
n).
"

64

li

77. Osnova adas- "".

Jednina
.

.
asau
asau

ak.

instr.
amuyai
dat.
amumai
aya
abl.
amumat
aya
gen.
aya
lok.
ayam
amumin

Dvojina
. n.

nn
.

.
ami

ak.
instr.

dat.

abl.

gen.
amiam
n
lok.
amiu
a
Srednji rod se od muskog razlikuj e samo nom.-ak. jedni
d i mnozine n.
U vedskom nom.-ak. l. . dolazi i u obliku m.
Sa a-sau up. gr. o.oto<;, (X.u-tll. Istorijsko objaSnjenje drugih oblikaje
slozeno: up. Chr. Hauri, Zeitschr. f vergleichende Sprachforschung 78
( 1 963) 1 1 5 dd. i tamo navedenu lit.
78. VeCina ostalih zamenica se kao tad- 74:
1. Odnosna zamenica yad- "koji": sg. . . , f. , n.
yat, ak. , yiim, yat, instr. n itd.
Identicno sa gr. 0<;, , ( sa stsl. i-ze: . *-, tematizovani oblik de
monstrativne osnove *- 76).
2. Upitna zamenica kim- "koji, ko?": sg. . k, ka,
sred. rodu od drugaCije osnove ; ak. kam, kiim, ; instr.

65

Brojevi

kena itd. - Dodavanjem , n ili api oblike upitne za

menice grade se neodredene: sg. nom. . kaS-it, kas-cana,
ko 'pi "neko, bilo ko" ( 33, 1 2, ), n. kim-cit, -n,
kim-api "nesto, bilo sta".
Sti. ka- ie. *qlJo- u lat. quo-d, got. has, (stsl. k-to) "ko",
(za . stsl. cb-to "sto").
3. Zamenicki pridevi n-, itara-, u znacenju "drugi,
alius".
Sa nom.-ak. jednine sr. roda -, inace 74, deklini
raju se sledece zamenice odn. zamenicki pridevi i brojevi:
eka- ,jedan" (ekalJ, ekii, ekam; 79); ekatara- ,jedan od dva";
,
" " ; sarva- "sav" ; takd 1' .
ubh- (f. -li) " ,, ; Vlsvakoji dalj e slede, ali koji mogu graditi abl. i lok. jednine u
skom i srednjem i nom. mnozine u muskom rodu i promeni
a-osnova ( 39): adhara- "donji" (nom. pl. . adhare i adha
riiIJ itd.), antara- "unutarnji", - "drugi, ini", avara
"zadnji, zapadni", dil- "desni", - "docnij i", purva
"ranUi", sva- "vlastiti, svoj", uttara- "gomji".
=

B r oj e v i

79. Glavni brojevi

1. eka- ,jedan" menja se 78, 3 .
2. dvi- "dva": dvojinska promena, nom.-vok.-ak. . dvau,
[. n. dve; instr.-dat.-abl. dviibhyii, gen.-Iok. dvayolJ.
Ved. pored d(u)vau i d(u)vl = gr. homer. uro, 1at. duo, <sts1. dbva).
3. tri- "tri" ima sledecu promenu:

nom.-vok.
ak.
instr.
dat.-abl.
gen.
lok.

.
n.
triQi
tr
triQi
trin
tribhi
tribh
trayiiQiim
triu

f.

tisr
tisr
tisrhi
tisrh
tisriim
tisru

66

Vedski sporedni : nom.-ak. . trt; gen. m. trilJlim.

Sti. trayalJ gr. tPE'i, lat. trs, got. ftreis; ved. trt= stsl. tri; tribhyalJ
- lat. tribus, Mu (= stsl. trh, . ) gr. tP10{. - zenskog roda ti
sro (od *tri-sro) i catasro (. sled.) kontinuante su arhaizama koj i se
vljaju samo u "rubnim jezicima" indoevropskog kompleksa, indoiran
skom i keltskom: . staroirski teoir "tri (f.)", cetheoir "cetiri (f.)".
=

catur- "cetiri" se ovako:

n.
m.

catasraQ
catviiri
catviirah
nom.-vok.
catasra.
catviiri
catura.
ak.
catasrbhiQ
instr.
caturbhiQ
catasrbhya.
dat.-abl.
caturbhyaQ
catasriim
caturiim
gen.
lok.
catasru
caturu
Srodno sa gr. tEttapE, tEOOapE, lat. quattuor, (stsl. cetyre) itd.; za
4.

posebno obrazovanje z. roda . gore (3).

5. "pet" glasi u nom.-vok.-ak. , instr.

, dat.-abl. , gen. paiiciiniim, lok. paiicasu.
Kako to pokazuje nedostatak nastavka u nom.-vok.-ak., kao i jos fa
kultativna upotreba t1ektivnih oblika u vedskom, panca ( gr. 1tEVtE, lat.
quinque . *penq!!e, . i stsl. (!t < *penq!!-ti-}) prvobitno bilo
promenj ivo; isto vaZi za sledece brojeve, 6 i 7 (identicne sa lat. sex, sep
(), 9 i 1 0 ( lat. novem, decem). Za 8 . posebno.
=

6. a "sest" ima promenu nom.-vok.-ak. a{, instr. !

hi, dat.-abl. a4bya, gen. arpJiim, lok. a{su.
7. sapta "sedam" se kao (5).

8. a{a "osam" moze se menjati kao , moguca i

sledeca promena: nom.-vok.-ak. u, instr. {iihi,
dat.-abl. {iibhh, gen. a{iiniim, lok. a{iisu.
Ved. pored aju (= got. ahtau) i (li (= gr. 01Ctro, lat. octo).
9. nava "devet": promena kao .
1 0.

daSa "deset": promena kao .

67

Brojevi

Ostali glavni brojevi: ekiidaSa ,, 1 1 ", dviidaSa ,, 1 2", trayoda

,, 1 3", caturdasa ,, 14", paficadaSa ,,1 5", 4 ,,1 6", sapta
daSa ,, 1 7", tiidaS ,, 1 8", navadaSa ili unvimsti ,, 1 9", vim
sti (fem. i-osnove) ,,20", trimsat (f.) ,,30", catviirimsat ,,40",
paficasat ,,50", ti (f. i-osnove) ,,60", stti ,,70", aSiti
,,80", nvti ,,90", satam (. a-osnove) ,, 1 00".
dve sate ili dviSatam, tri1Ji satani ili trisatam ,,200, 300",
sahasram ,, 1 000", laa ,, 1 00.000".
80. Redni brojevi
1. prathama- "prvi";
2. dvitiya-;
3. trtiya-;
4. caturtha-, turiya-;
5. -;
6. atha-;
7. saptama-;
8. atama-;
9. navama-;
10. dasama-;
1 1 . ekiidasa-, 1 2. dviidasa-, 20. vimsa- ili vimsatitama-, 30.
trimsa-, trimsat-tama- itd.; 60. s a m o - (ali 6 1 . eka
- i ekaata-), 1 . satatama-, 1 000. sahasratama-.
U vedskom jeziku do1azi i paiicathfi- peti", saptatha- sedmi". Up. trtiya- sa 1at. tertius; caturtha- sa gr. tetaptoc;; atha- sa 1at. sex
; saptama- i daSama- sa septimus, decimus <isti sufiksi -to- i -m- i u
sl. rednim brojevima cetvr-ti, ses-ti, sed-mi>.
..

81.

..

Priloiki brojevi

sakrt ,jedanput", dvi "dvaput", ti "triput", tu "cetiri

puta", fi-ktv "pet puta", t- krtv "sest puta" itd.
ekadhii ,jednostruko", dvi- ili dvedhii "dvostruko", tri-,
tredhii "trostruko", caturdhii "cetvorostruko", bahudhii
,,mnogostruko" itd.

68

Oblici

kas "pojedinacno", dvis " dvoje", tris "

troje", sts " 1 " itd.
sa-lqt < *slJl- ( 8), - lat. sem-el, gr. &-a < *slJl-; dvi = gr. Ic;, lat.
bs (raniji oblik dvis); tri = gr. 'tpiC;, lat. (1'; catu lat. quate1'. Sa
(eka)-sa . gr. homer. l)-; "vk vk".
-

4. Glagoli

82. Sanskrit razlikuje sledeca glagolska stanja: aktiv, m

dij 1 8 i pasiv ( 1 28) i vremena: prezent, imperfekt, aorist,per
fekt, Jutur (i kondicional). I tri naCina: indikativ, optativ i
imperativ.

Oblici prezenta i imperfekta izvode se od jedne odredene

prezentske osnove, koja se zasniva korenu, iz kojega su
drugoj strani izvedene osnove ostalih vremena. obrazova
u prezentske osnove glagoli se dele dve velike osnovne
skupine, t e m a t s k e i a t e m a t s k e, dalje unutar njih
deset k 1 s koje su odredili staroindUski gramaticari.
) Tematski glagoli (klase

1, 4, 6,

10)

83. Promena tih klasa ( 84) sasvim jednoobrazna.

Razlika se sastoji samo nacinu koji prezentska osnova
obrazovana od korena:
1. klasa : Korenl 9 guir ( 35) i dolazi ispred "temat
skog vokala" -- (--) i nastavka: kor. bh(- "nositi", ruh
"rasti", gu bhar-, roh-, 3. lice sg. bhar-a-ti "nosi", roh-a-ti
"raste". Korenovi sa zavrsnim -1, -, kao ni- "voditi", h
"biti" pokazuju svoj gu-ik (n-, bho-) pred tematskim

18 Sti. grmtiri zvu aktiv kao parasmaipada ("oblik za

drugoga"), medij kao iitmanepada ("oblik za sebe samog").
19 Sanskritski rii navode glagole u jednom odredenom
obliku, nego njihov koren, uz naznaku prezentske klase; tako :
bharati "nosi", nego: bhr- kl. 1 , . (parasmaipada, aktiv) "nositi".

69

Glagoli

vokalom (prema 5, 14) rastavljen u --, -av-: nay-a-ti

,,() vodi", bhav-a-ti "".
Ie. tematski tip sa e-bazom: gr. !pipoo , i7t, lat. leg-i5, <stsl. ber-p
"uzimam") itd. . sada . Goto, Die / Priisensklasse " i Vedischen.
Untersuchung der vollstufigen theatischen Wurzelpriisentia, Wien 1987.)
"izuzeci" u 1 klasu se svrstavaju i sledeca prezentska
obrazovanja: gam- "ici", gacchati; m- "zauzdavati", yaccha
ti, (- "ici, kretati se", rcchati.- kram- "koracati", kriiati (med.
kramate); m- (sa -) "srkati", ciiati; guh- "sakrivati", gha
ti. - das- "gristi", daiati. - ghra- ,,mirisati" jighrati,
"piti", pibati; stha- "stajati", thti; sad- "sedeti", sidati.
,,

lm su to posebne . prezentske klase, koje nisu nasle svoje za

sebno mesto u indijskom sistemu od 1 klasa: glagoli kao ga-ccha-ti
spadaju u -sk-prezente, gr. -0'1(00, lat. -sci5, 1 8 ;ji-ghra-ti, ti-{ha-ti itd.
su tematizovani reduplikovani prezenti kao gr. yi-V-I!IXt, lat. gi-gn-i5
<, takode sidati = gr. ioo, lat. sido < *si-sdi5'>
4. klasa: neizmenjenom korenu pristupa -- i nastavak.
Koren kup- "gneviti se", kup-ya-ti "gnevi se"; nah
"vezivati", nah-ya-ti "vezuje".
Ie. -j-prezenti, kao lat. --. <Stsl. tip dajp, koljp, pisp, hostp, koji
u sh. pravilu preuzeo atematski nastavak 1 . sg.: daje, kolje,
, izuzetno ).
Osobenosti u klasi: tam- "ukociti se", bhram
"tumarati", sam- "umiriti se", sram- "umoriti se" grade pre
zentsku osnovu ii-ya- (npr. tii-ya-ti); mad- "radovati
se" gradi mad-ya-ti. Od glag. korenajan- "roditi se" depo
nentni glagol ja-ya-te. Od vyadh- "probosti": vidh-ya-ti; sa
"ostriti", sa- "vezati, odluciti": syati, syati. Od bhrams
"padati" i raiij- "crveneti" su prezentske osnove bhras-ya-,
raj-ya-. - pas-ya-ti "gleda" svrstava se kao prezent uz nesro
dan koren drs- "videti".
oiim-ya- od korenova _O-;jii-ya-te *m-j- (od set-korena u
jani-tar-, 9, 37). U -- prema bhrarhs-, -- od starog *-1- (
8). Sa -- i drs- srodni su lat. specii5 i gr. IlEP1(0J.lat.

70

bl

6. klasa: tematski vokal pristupa guiran korenu; . iud

"udarati", td--ti ,,() udara"; jp- "bacati", jpaa "".
Prvobitno aorisni prezenti, koj i u yedskom nose naglasak temat
skom yokalu (tudati); . gr. <PUYEty, .t7tt.

osobena obrazovanja m se svrstavaju: i:t

"zeleti", pras- "pitati", prezent icchati, p[cchati; Iqt- "seci",
m- "pustati", lip- "mazati", !- "pljackati", vid- "nalaziti",
sic- "zalivati", prezenti Iqntati, miiti, limpati, !mti,
vindati, siiicati. - kf- "rasipati", kir-a-ti.
prvi su opet -sk-prezenti (. pod 1 ); Iqt- itd. grade tematske pre
zente sa nazalnim infiksom, kao lat. sci-n-d-o, rmpo, (stsl. Zg9 (od
sti < *Zeg-ti . ldr-a- od *Iq-e-, 1 3 .
10. klasa: medu korenom i tematskim vokalomjavlja se --;
korenovi sa srednjim --, --, -[- se guiraju pred prostim sugla
snicima: u. - ,,krasti", gu cor-, prezent cor-ay-a-ti
"krade". - Ponekad se l i nulska baza korena (pirj
,,muciti": pirjayati). - k guirm korenu nastal0 ko
l0 odvojeno samo jednim suglasnikom od --, pravi
l, ali uvek, umesto njega dolazi --. se moze pre svega
uociti kod cescih k z t i v i h obrazovanja, ciji osnovni
tip identican sa tipom 1 0. klase: u. koren h- "biti", gua bho-,
pred vokalom bhav- ( 5, 14), ali kauzativ bhiiv-aya-ti; Iq
"Ciniti", kauzativ kiirayati; sad- "sedeti", sidayati. Sa druge stra
,n- ,,radati":janayati, dam- ,,krotiti": damayati i sl.
Ie. osnoyni tip -o-bazu korena i -- pred tematskim yokalom:
. gr. 7tOt--f.Lt, lat. mn--, got. kauz. satja "posadujem"
(*sod-ej-o), (sl. nositi, voditi). C est sti. tip sa -- u otyorenom koren
skom slogu (kiirayati) objasnjaya se delimice indoevropskom pro
duzenom bazom (: gr. 7tOYt&Of.LCXt, (sl. saditi , delimice i zakonom iz
nesenim u 9, koji omogucuje da se shvati i normalna baza u
janayati i sl. (: set-koren n). Jednom stvoreni modeli su se, naravno,
rasprostranili preko granica fonetske zakonomernosti. . S. W.
Jamison, Function and Form n the -- Formations ofthe Rig Veda
and Atharva Veda, Gttig 1 983'>

Glago J i

71

K o nj u g a c ij a
84. paradigma bhr- 1 (= 1 . klasa) "nositi".
Indikativ prezenta- aktivni
Jednina
Dvojina
nn
1.
bharami
bharamal).
bharaval).
2.
bharasi
bharathal,1
bharatha
3.
bharatal).
bharanti
bharati
U ved. jeziku i . 1 . lice -aasi, 2. -athana.
Up. bhar-asj, -atj, -, -anti sa lat. leg-js, -jt, -imus, -unt.
medijalni
1.
bhare
bharavahe
bharamahe
2.
bharase
bharadhve
bharethe
3.
bharate
bharete
bharante
bharase, bharate, bharante gr. Ott, 1:Ott, q>epov1:a.t.
Optativ prezenta - aktivni
1.
bhareyam
bhareva
bharema
2.
bharel).
bharetam
bhareta
3.
bharet
bhareyul).
bharetam
h, -et, -etam, -eta, -, -eta = gr. q>epotC;, q>epot, -t1:0V, t't11V,
tflV, -Ot'\:, (up. i sl. imperative na -, -, -ite, sh. beri, berimo, berite).
medijalni
bharemahi
1.
bhareya
bharevahi
bharedhvam
bhareyatham
2.
bharethah
'
bhareyatam
bhareran
3.
bhareta
Ved. l. . bharerata. - bhareta, bharemahj = gr. cpEPOt1:0, q>EpotflEOa..
-

Imperativ pr.ezimta ::.... aktivni

...
"'. bharama
bha'rava
bharata
bharatam
bharantu
bharatam
Vedski jos sg. 2. . -t (Jat. ag-ito); l. 2. -atana. Up. bhara, bhara
ta sa gr. , 1:, Jat. age, agite. . 85.
1.
2.
3.

bharani20
'
bhara
bharatu

20 20.

72
1.
2.
3.

Oblici

bharai
bharasva
bharatam

medijalni
bharavahai
bharetham
bharetam

bharamahai
bharadhvam
bharantam

Imperfekt aktivni
abharava
abharama
abharatam
abharata
abharatam
abharan
Znak imperfektaje a u g m e n t -; sa celom paradigmom (izuzev I . li
dvojine) moze se uporediti grcka: EqJEPOV, -;, -; -tV, -t1V; -JlV,
-t, -ov. Za nastavke . i lat. Zaudiiba-, -s, -t, pl. . Zaudiiba-nt.
1.
2.
3.

1.
2.
3.

abharam
abhara.
abharat

medijalni
abhare
abharavahi
abharamahi
harthl
abharetham
abharadhvam
abharata
abharetam
abharanta
abharata, -iiaj, -anta = gr. eqJepEtO, -Jl8, -Vt.

85. Vedski jezik poseduje i k o nj u n k t i v, koji se kod tematskih

glagola karakterise pre svega du:linom tematskog vokala, dok atematski
glagoli konjunktivu (kratak> tematski vokal ( 95, 99 i dr.);
to odgovara stanju grckom jeziku, . konj . qJep-ro-JlV ( : indikativ
qJep--JlV), odn. t--JlV, docnije i-ro-JlV (: ind. i-JlV). Konjunktivi te
matskih glagola aktivu ove zavrsetke: sg. 1 . -iin, -, 2. -iisi, -ii,
. -iiti, -, du. 1 . -iiva, 2. -iithlJ, . -, l. 1 . -iia, 2. -iitha, . -iin .
U mediju: sg. 1 . -, 2. -asai, -iise, . -iitai, -, du. 1 . -iivahai, 2. -aithe,
. -aite, pl. 1 . -iiahai, 2. -iidhvai, . -iintai. Konjunktiv zivi jos l . li
imperativa klasicnog jezika ( 84), (. grcku upotrebu qJEp-ro-JlV,
i--JlV ,,nosimo ' '', "idimo' ''>.
Vedski i k t i v, koji se formalno moze definisati kao augmentni
oblik (imperfekt, aorist) bez augmenta, javlja se pretezno prohibitiv
nim recenicama; neprohibitivni injunktiv 1ien vremenske relacije i
"neinformativan", tj . slu:li opisu sadaja za koje se pretpostavlja da ih
slusalac vec zn. U klasiCnomjeziku zivi jos nekolikim bl
imperativa koji se od oblika imperfekta razlikuju sao nedostatkom aug
menta (bharata : a-bharata), pre svega vezi sa prohibitivnom -

Glagoli

73

gacijom , npr. k[thaJ; "da to nisi ucinio! " (: aor. a-k[th;). . .

Hoffmann, Der Injunktiv Veda. n synchronische Funktion
darstellung, Heidelberg 1 967.}

) Atematski glagoli (klase 2, 3, 5, 7, 8, 9)

86. Zajednicke osobine s v i h atematskih glagola su:

Nastavci pristupaju prezentskoj osnovi, odn. korenu, bez
posredstva tematskog vokala: tematski bhar-a-ti, atematski
as-ti, suno-ti.
Koren, odnosno sufiks kojim obrazovana osnova javlja
se jednini indikativa aktivnog prezenta i imperfekta i ne
kim drugim guir (tj . normalnoj apofonskoj
zi>, inace osnovnom (tj . nulskoj bazi>: e-mi "idem" :
i-m "idemo", koren i-. se govori a k i m i s l a b i m
licima.
alternacijaje indoevropsko naslede: u. gr. Et-Ilt : t-IlV, {ro-Ilt,
{-IlV, lat. es-t : s-unt, < stsl. jes tb : s-rtb). Vedski jezik ocituje njen
uzrok: naglasak u vanjedninskim blm padao nastavak: -,
ali -; as-ti ,Jeste" : s-anti ,,(je)su".
-

Optativ kao znak nacina aktivu --, u mediju -z- koje

pristupa slaboj osnovi.
2. lice imperativa aktivnog (sa retkim izuzecima,
1 , 1 07) nastavak -dhi, -.
Druga klasa2 1
85. Nastavci dolaze neposredno koren.
Ie. korenski prezent, tip gr. El-Ilt, Et-1l1, <!'ll-!ll, lat. es-t, vul-t.
Paradigma dvi- "mrzeti":
21 Ako se gramatika sistematski prelazi knjiiici, preporucljivo
poceti sa nekom manje komplikovanom atematskom klasom, primer
sa petom, i njoj upoznati glavne osobine atematskih glagola.

74

Oblici

1.
2.
3.

Jednina
dvemi
dveki
dveti

Aktiv
Indikativ prezenta
Dvojina
dvival)
dvi
dvital)

1.
2.
3.

dviyam
dviyal)
dviyat

Optativ
dviyava
dviyatam
dviyatam

dviyama
dviyata
dviyul)

1.
2.
3.

dveal,1i
dvi;lhi
dvetu

Imperativ
dveava
dvitam
dvitam

dveama
dvita
dviantu

1.
2.
3.

adveam
advet
advet

Imperfekt
adviva
advitam
advitam

advima
advita
advian

Medij
Indikativ prezenta
dvivahe
dviathe
dviate

dvimahe
dviQQhve
dviate

nn
dvimal)
dvi
dvianti

1.
2.
3.

dvie
dvike
dvite

1.
2.
3.

dviiya
dviithal)
dviita

Optativ
dviivahi
dviiyatham
dviiyatam

dviimahi
dviidhvam
dviiran

1.
2.
3.

dveai
dvikva
dvitam

Iperativ
dveavahai
dviatham
dviatam

dveamahai
dviQQhvam
dviatam

75

G1agoli

1.
2.
.

Iperjekt
advivahi
adviiithiim
adviiitiim

advii
dviI
advita

advimahi
adviQQhvam
adviata

Razni kombinatorni glasoYni zakoni usloYljayaju tezinu para

digme (. u yezi s tim nap. 2 1 na str. 73): tako - + s- daje u jos sasYim
razjasnjenim usloYima *-{- (up. *a-dve-s > advet impf. 2. sing.), uz
to i -- (dveki < dve + si; takode dvike, dvv) ; - + t- daje -t
( 1 9): dve-ti, dvi-te itd.; - + d(h)- dayalo , preko *cj(h), #(h) : dvi
+ dhi > dvicjcjhi, . !; dvi#hve, (a)dvicjcjhva.
G1asoYnim zakonima usloYljene su osobenosti i kod drugih glagola
klase:

duh- "musti": dohi, dhl ( , 2), dogdhi ( , 1 ),

mnozina duha, dugdha, duhanti; medij duhe, dhue, dug
dhe itd.
lih- "lizati": lehi, lei, leqhi, liha, liqha, lihanti itd.
lecjhi od leh- < *-- + nastaYak -ti, 30, 1 .

88. Osobenosti pokazuje promena korena as- "biti":

Indikativ
Mnoiina
Dvojina
Jednina
1.
asmi
smaQ
svaQ
2.
asi
stha.
stha
asti
sta.
santi
.
asi = gr. Eij.Lt, got. , <stsl.jesb); = gr. 1, lat. es, got. is; asti
gr. EO'ft, lat. est, got. ist, <stsl. jestb); santi lat. sunt, got. sind, <stsl.
sptb).

1.
2.
.

Optativ
syiim
syiima
syiiva
syiita
syiil}.
syiitam
syiit
sYUQ
syiitiim
sya, ii, stlat. sie, sis, siet, docnUe si itd.
=

76

bl

lmperativ
asani
asava
asama
edhi
stam
sta
astu
stam
santu
edhi od *azdhi, as + dhi, . 14.
lmperjekt
1.
asam
asma
asva
2.
asiI).
astam
asta
3.
asan
astam
asit
iisam, iistam, iistii, iisma, iista = gr. a, (J1:ov, 1tV, IlEV, CJtE.
1.
2.
3.

89. i- "ici": ind. prez. akt. sg. emi, ei, eti, pl. i, itha,
yanti; imperativ ay-ani, ihi, etu, pl. , ita, yantu; imper
fekt , i, ait, pl. aima, aita, n ; optativ iyam, itd.
MedU : . adhite 3. sg. "uci" (adhi-i-te).
Oblike indikativa prezenta . sa gr. Eillt, , EiCJt, tIlEV; imper. ,
= gr. tOt, ttE; impf. , < - (augment) + *- ( 14), gr.
-a, -IlV.
-

90. Kod n- "disati", jak;r- ,Jesti", rud- "plakati", svas

"disati", svap- "spavati" ispred svih nastavaka koji pocinju
suglasnikom (osim sa ) dolazi osnova -i-, dakle an-i-ti,
rud-i-.
2. i 3. lice jednine imperfekta zavrsavaju se
-, -at ili -, -it.
-

9 1 . br- "govoriti" ima u jakim (guirnim) oblicima (

86) osnovu bravi-: bravimi, bravii, braviti, mnoz. bra,
brtha, bruvanti itd.
stu- "slaviti" ima jake osnove stau- i stavi-: stauti, staviti :
st.
92. Deponentni glagol si- "lezati" pokazuje u celom pre
zentu i imperfektu guu (se-): 3 . sg. sete : 1 . pl. semahe itd.
Posebno treba obratiti paznju 3. pl. ind. prez. serate, impe
rativ seratam, imperfekt aserata.

Glagoli

sete

gr. 1CEtta.t; seahe

77

1CEiIJ,EOa..

93. - "naredivati" ima 3. 1ice mnozine indikativa

ti, imperativa sasatu, imperfekta ssu, ali pored toga poka
zuje slabi oblik osnove Jj- : optativ Jj-ya, part. perf. pas.
Si--.
-ati, -atu od *-1Jti, *-1Jtu ( 8); si- od * kas-, . 1 1 , 25.
vaS- "hteti" pokazuje u slabim m - : 1. sg. vaSi, 3 . l. uS-anti.
n- "ubijati" ima kao slabi oblik korena pred nastavcima
koji pocinj u suglasnikom - (a1i n- ispred -v, -),
pred onima koji pocinju samoglasnikom ghn-. 2. sg. imperati
glasijahi <up. 30, 2). Prezent hanmi, h hsi, hanti, n
v, hth, ht, n, hatha, ghnanti itd.
-

Up. 27.

94. Kod nekih glagola 11 klase stupnjevanja <vokal

ske alternacije) ( 86); tako - "ici" ima uvek dugi prevojni
stupanj (ind. prezenta akt. , yasi, yati, pl. , ,
yiinti, imperf. -- itd.), kao i deponentni glagol
"sedeti" (3 . lice sg. as-te, pl. as-ate); deponentni glago1i kao
su- "radati", - "vladati" pokazuju uvek osnovni stupanj <nul
sku bazu>, nikada guJ:}.u (3 . sg. med. su-te, j-!e) itd.
95. Osobenosti v d s k g jezika kod klase su pre svega kon
junktivi, koji se 85 grade uvodenj em tematskog vokala: . 2. sg.
ay-a-si, -l; (: ind. e-si) od - "", 89 ; 3. sg. --, as-a-t ( : ind.
as-ti), od kor. as-, 88, i sl. - Dalje: od as- "biti", 2. i 3. sg. imperfekta
glasi aIJ *08-s, *08-t; = gr. dor. 3. sg.); opt. 2. l. syiita-na. Od br
( 9 1 ), 2. sg. imperativa glasi br-tiit (up. 84), 2. l. bravitana; - ( 92)
m u vedskom 3. sg. ind. say-e, 3. l. se-re; 3. sg. impf. asayat, 3. l.
aseran; so8- ( 93 ) : 2. l. imperativa s08tana. Vise puta u 1 . l. dolazi
-asi pored -l;, itd., itd.

Treca klasa
96. Koren je reduplikovan; za reduplikaciju vaze sledeca
pravila:

78

. Aspirate se udvajaju odgovarajuce neaspirirane glaso

, guturali pak uvek svoje palatale: dakle dh- d-; bh- -;
k-, kh- -; g-, gh, takode h-, -.
. Suglasnicke grupe udvajaju se svoje pocetne suglasni
ke (ili njihove zastupnike .); samo se spoj spirant +
okluziv reduplikuje m ovog drugog glasa ( njegovog
zastupnika .).
. Gorenavedena pravila vaze i za druge gramaticke sluca
koj ima se koristi reduplikacija ( 1 2 1 ). Za reduplikova
prezente 3 . klase treba napomenuti da reduplikovanom
slogu dolazi kratak korenski vokal; dakle hu- ,,zrtvovati" :
u-hu- "Zrtvujemo", - "bojati se" : bi-bhi-, dhii
"stavljati": dadhii-; treba, medutim, obratiti paznj u bhr
"nositi": bi-bhar-ti, -h-; - "meriti" (depon.):
mi-mi-te 3 . sg. , mi-mate 3 . l.
Ie. tip reduplikovanih prezenta, . gr. (--t, <dor. > t t-t ,
1t(-1t\-t od korenova 000-, Ota-, 1t\-, <stsl. dab < *dad-b, .l.
dad-t, sh. dade: da-ti>.
-

1.
2.
3.
1.
2.
3.

97. Paradigma hu_22 "zrtvovati":

Aktiv
Indikativ prezenta
Jednina
n
juhomi
juhuva
juhoi
juhutha
juhoti
juhuta
Optativ
juhuyam
juhuyava
juhuyatam
juhuyaQ
juhuyat
juhuyatiim

Mnozina
m
juhutha
juhvati2 3
juhuyama
juhuyata

22 Guiran n ( 86) ju-ho-, slaba osnova ju-hu-; za

reduplikaciju . 96 . .
2 3 -ati itd. od * -lti ( 8): bhara-nti itd.

79

Glagoli

1.
2.
3.

juhavani24
juhudhi
j uhotu

Imperativ
juhavava
j uhutam
juhutam

juhavama
juhuta
juhvatu

1.
2.
3.

ajhaya24
ajuhol}.
ajuhot

Impeifekt
ajuhuva
ajuhutam
ajuhutam

ajhma
ajuhuta
ajuhavul}.

Medij
Indikativ prezenta
juhuvahe
juhumahe
juhvathe
juhudhve
juhvate
juhvate

1.
2.
3.

juhve25
juhue
juhute

1.

juhviya25

1.
2.
3.

juhavai
juhuva
juhutam

Imperativ
juhavavahai
jhvatham
jhvatam

juhavamahai
juhudhvam
juhvatam

1.
2.
3.

ajuhvi
ajuhuthaQ.
ajuhuta

Imperjekt
ajuhuvahi
ajuhvatham
ajuhvatam

ajuhumahi
ajuhudhvam
ajuhvata

Optativ
juhvivahi
itd.

juhvimahi

98. dha- "stavljati" i glagol sa podudarnom promenom

dii- "davati" delimicno odstupaju od 97, pre svega svojim
24 juhav-iii, a-juhav-a itd. pokazuju predvokalski obIik osnove
juho-, buduCi da se -0- svodi *-u- ( 1 4); li od dha-, ha- ( 98, 99)
1 . li sg. imperfekta glasi a-dadha-m, a-jaha- itd.
25 Od *juhu-e,juhu-iya itd.

80

slabim oblicima osnove da-dh-, da-d-, onda i glasovnim razlikama, pri za dhii- posebno treba uputiti 30, 2.

1.
2.
3.

Jednina
dadblimi
dadhiisi
dadhiiti

1.

dadhyiim

Indikativ aktiva
Dvojina
dadhva
dhatthal).
dhattal).
Optativ
dadhyiiva

Mnozina
dadhmal).
dhattha
dadhati
dadhyiima

itd.
1.
2.
3.

dadhiini
dhehi
dadhiitu

Imperativ
dadbliva
dhattam
dhattiim

1.
2.
3.

adadhiim
adadblil).
adadhiit

Imperjekt
adadhva
adhattam
adhattiim

dadhiima
dhatta
dadhatu

adadhma
adhatta
adadhu.
Indikativ medija: dadhe, dhatse, dhatte itd.
Pored dhehi "stavi !", dehi "daj ! " ved. i da-d-dhi; oni prvi oblici svo
de se disimilovano *d(h)azdhl (av. dazdi), sa -- < -az- ( 14); up . .
Hoffmann, Munchener Stud. z. Sprachwiss. 8 ( 1 956) 2 1 . - dadhiimi,
dtidhiiti, dadhmtiQ (ved. naglasak: v. 86) gr. 'tie11t, 'tie11O't, 'tieEEV.
-

99. hii- "ostaviti" ima kao slabu osnovu pred nastavcima

koji pocinju suglasnikomjahi- ijahi-, pred onima koji poci
n samoglasnikom ili sa y- jah-: ind. prez. jahiii,jahasi,
jahiiti, l. jahimiiIJ (jahimalJ), jahitha (jahitha), jahati, opt.
jahyii itd.
Vedski jezik: konjunktivi kao 1 . sg. bih-ii1Ji, . bibhar-a-t ( : ind.
bi-bhar-mi, -ti) 85, 95 ; 1 . pl. akt. -masi; . sg. med. -; 2. sg. imper.
-tiit i dr.
-

81

Glagoli

Peta klasa
100. Prezentske osnove te klase obrazovane su dodava
njem koren sufiksa cij i jaki oblik -n- slabi -n- (-nv-).
Sti. znak osnove -n-/-nu- od . *-neu-I*-nu-; u grckom
* -neu-mi ( : sti. --/) delom supstituisano sa -VEUOO, -, ali pre svega
sa -VU-J.1t, . l-VU-.1t, pl. 1-VU-.1V ( : sti. -nu-lJ). <U sl. jezici
*-n()u- zamenjeno sa -n-: tip. stsl . kos-np-ti > sh. kosnuti; osno
bez nazalnog infiksa se samo u izolovanim participa
poput csl. kos-nov-enb (-nov- < *-n-).>
Za krajnje poreklo ovog prezentskog tipa . nize 1 02.

Paradigma su- "cediti":

Aktiv
Indikativ prezenta
Dvojina
nn
sunuva.
sunumal).
sunuthal).
sunutha
sunuta.
sunvanti

1.
2.
3.

Jednina
sunomi
sunoi
sunoti

1.

sunuyam

1.
2.
3.

sunaviini
sunu
sunotu

Imperativ
sunavava
sunutam
sunutam

sunavama
sunuta
sunvantu

1.
2.
3.

asunavam
asunol).
asunot

Imperjekt
asunuva
asunutam
asunutam

asunuma
asunuta
asunvan

Medij
Indikativ prezenta
sunuvahe
sunvathe
sunvate

sunumahe
sunudhve
sunvate

1.
2.
3.

sunve
sunue
sunute

Optativ
sunuyava
itd.

sunuyama

82

Oblici

Optativ
sunvivahi
itd.

1.

sunviya

1.
2.
3.

sunavai
sunuva
sunutiim

Imperativ
sunaviivahai
sunviithiim
sunviitiim

sunaviimahai
sunudhvam
sunvatiim

1.
2.
3.

asunvi
sunuth1.
asunuta

Imperfekt
asunuvahi
asunviithiim
asunviitiim

asunumahi
asunudhvam
asunvata

sunvimahi

Pred nastavcima koji pocinju sa v ili , moze i izostati:

sunvaQ, sunmaQ pored sunuvaQ, sunumaQ; sunvahe, asunva,
asunvahi, un, un.

mogucnost vaZi za korene koji se zavrsavaju sugla

snikom, - "sticati": tu dopusteno samo apnuvaQ,
nu, i sl., oblici u kojima kod korenova samoglasnik
-nv- glase kao 3 . l. akt. apnuvanti (up. sun-v-nt. Ti kore
novi u 2. licu jednine imperativa imaju nastavak - (-nu-
"st.ll
V . ., ,, prema sunu) .
-

U v d s k m jeziku -hi, -dhi javya se i kod korenova koji se zavdavaju

vokalom: ci-nu-hi, sr-1Ju-dhi ( 101); dalje, u ovoj klasi pokazuje iz.
ost. sledeee sporedne oblike: 1 . pl. akt. -m, 3. sing. med. -, 3. pl. --
(su-nv-ire); imper. 2. sg. -tiit, 2. pl. -tana; o b l i k e k o nj u n k t i v a (
85, 95), kao 2. sg. S-1v-, 3. s1Javat, sunavat ( : ind. s1J6i, -6ti itd.).

1 0 1 . sru- "slti" imajaku osnovu sr-o-, slabu sr-nu-,

sr-v-.
Up. za ovo obrazovanje 1 02 !
S edma klasa
1 02. Ta klasa gradi prezentsku osnovu u m e t a nj e m in
fiksa -n- (u slabim oblicima -n-) izmedu vokala i zamnog

83

Glagoli

suglasnika osnove (infigirajuca klasa): tako od korena yu

"uprezati" 1 . jednine indikativa prez. akt. glasi
yu-na-j-mi, 1 . mnozine ---m 2 6 .
. *ju-ne-g-mi (: kor. jug-), svakako arhaican tip: up. vanin
dijske slucajeve kao gr. l3'1>vEw "punim", svakako od *13'1>-v--j.l.t, i l
de obrazovanj e lat. iu-n-go. Infigiranjem nazala daju se objasniti i druge
nazalne klase, dakle sti. 5. ( 1 00) i 9. ( 1 06), pri cemu poredimo
praindoarijske likove:
l. 7, 1 . l sg. akt. -n--m, 1 . lice l. yu-;;--mlJ, part. perf. pas.
yuk-ta-, koren yug-;
l. 5, 1 . l sg. akt. *-7--m > -n-m ( 14), 1 . l l.
s-7-u-mlJ, part. perf. pas. sru-ta-, koren r- ( 1 0 1 ).
l. 9, 1 . l sg. akt. *pu-n-iJ-mi > unam "preciscavam", l . lice l.
*pu-n--mlJ > punimalJ, part. perf. pas. *puiJ-t- > puta-, korenpu- (.
1 1 , 37).

1 03. Paradigma rudh- "kociti" (ru-1Ja-dh-lru-n-dh-);

obratiti paznju prelaz -dh-t- > -ddh- u skladu sa 30, 1 .

1.
2.
3.

Jednina
rudhmi
rutsi
ruddhi

1.

rundhya

1.
2.
3.

ruQadhiini
runddhi
ruaddhu

Aktiv
Indikativ prezenta
Dvojina
Mnozina
rundhval).
rundhma.
runddhal).
runddha
runddhal).
rundhanti
Optativ
rundhyiiva
itd.
Imperativ
ruQadhiiva
runddham
runddha

26 ;;- od *-n- pred palatalnim --.

-

rundhyaa

ruQadhiima
runddha
rundhantu

84
1.
2.
3.

Oblici

rudhm
rut
rut

Iperfekt
arundhva
arunddham
arunddblim

arundhma
arunddha
arundhan

Medij
Indikativ prezenta
rundhvahe
rundhi:ithe
rundhi:ite

rundhmahe
runddhve
rundhate

1.
2.
3.

rundhe
runtse
runddhe

1.

rundhiya

1.
2.
3.

rudhi
runtsva
runddhi:im

Iperativ
ruadhi:ivahai
rundhi:ithi:im
rundhi:iti:im

rudhi:imhi
runddhvam
rundhati:im

1.
2.
3.

arundhi
arunddhi:il)
arunddha

Iperfekt
arundhvahi
arundhi:ithi:im
arundhi:iti:im

arundhmahi
arunddhvam
arundhata

Optativ
rundhlvahi
itd.

rundhimahi

Iz v e d s k o g jezika up. pre svega: oblike konjunktiva kao . sg.

yunaj-a-t ( : ind. yunakti); . sg. med. - pored -te.

Osma klasa
104. Najveci broj korenova te klase zavrsava se -:
(n- "rastezati", n- "misliti" (dep.), san- "dobijati", an
"zlediti" itd., itd. Sufiks kojim se gradi osnovaje - 0 - , u slabim
oblicima : tan-o-i, tan-u-a "rastezem, rastezemo".
Konjugacija potpuno ista kao kod sunoi : sunua, dakle
u sti. 5. klasi ( 1 ).
-

Istorijski gledano, za izdvajanje posebne ,,8. klase" opravda

nja, jer oblik tanomi treba analizirati tan-o-mi, kako se to Indijcima

85

Glagoli

moral0 ciniti, nego kao *tl}-neu-mi ( 8) spada isto onako pod *tl}-,
nulsku bazu od tan-, kao npr. su-no-mi pod nulski obIik korena su-; radi
se, dakle, glagolima <pete,> neu-klase, 1 00. Up. i 1 05 .

1 05. O d cestog glagola klase Iq- "ciniti" jaka osnova

glasi karo-, slaba kur-, pred --, -- i -v- samo kur-: prez.
sg . karomi, karoi, karoti, du. kurvaQ, kuruthaQ, kurutaQ, l.
kurmaQ, kurutha, kurvanti, optativ kuryiim itd.
karoti se moze odvojiti od ranije zabelezenog prezentskog obra
zovanja od istog korena, ved. kr-n6-ti (dakle 5. klasa). Za rnnoge poku
saje objasnjenja . literaturu kod Thumb-Hauschild, Handbuch des San
skrit 1 2 ( 1 959) 267 d. i . Hoffmann, AuJsiitze zur Indoiranistik 1 1
( 1 976) 575 dd.

D eveta klasa
1 06. Znak prezenta u jakoj osnovi -n-, u slaboj -ni-,
pred nastavcima koji pocinju vokalom -n-.
sti. -n-, -n-, -n-anti < . *-n-, *-n-es, *-n'l-enti; gr.
J.L-Vll-J.Lt, J.L-V&'-J.LV. r porekl0 tog prezentskog obrazovanja
svakako infigiranje <nazala> ( 1 02) u se1-korene ( 37), zavr
-<1 dolazilo iza infiksa: od *<1- "Cistiti" (> sti. pavf-trir- m.
"preCistac", pavi-tum inf.) prezent glasio *u-n--ti (> sti. n),
kao od *jeug- "uprezati" *ju-ne-g-ti (> sti. yunakti).

Paradigma kri- "kupovati":

1.
2.
3.

Jednina
kriniimi
kriniisi
kriiiti

1.

kriIiim

2 7 -1- 20.

Aktiv
Indikativ prezenta
Dvojina
krinivah
krirtitha
krilital}. .
Optativ
kriiiiv
itd.

Mnozina
krinimah
krinitha '
krianti
iyama

86

Oblici

1.
2.
3.

krini
kriihi
kritu

Imperativ
kriv
kriitm
kriitam

krim
kriit
kriantu

1.
2.
3.

krim
kri
krit

Imperfekt
kriiv
akriitam
kriitm

kriim
kriit
krin

Medij
Indikativ prezenta
kriivh
krith
kriiit

kriimh
kriidhve
krit

1.
2.
3.

kri
krii
kriit

1.

krii

1.
2.
3.

krii
kriiva
kriitm

Imperativ
krivhi
krithm
kritm

krimahi
kriidhvam
kritm

1.
2.
3.

krii
kriitha
kriit

Imperfekt
kriivhi
krithm
akritm

kriimhi
kriidhvam
akrit

Optativ
kriivhi
itd.

kriimhi

1 07. Korenovi klase koji se zavrsavaju suglasnik

(kao - ,jesti", grah- "hvatati") grade 2. lice sing. imp. akt.
-iina: asiina ,jedi ! ", grhiina "hvataj ! " (nasuprot kri1J.ihi).
1 08. grah- "hvatati", bandh- "vezivati", stambh- "podupirati", jnii- "znati" glase u 1 . licu jednine prezenta grhniimi,
badhniimi, stabhniimi,jiiniimi.

87

Glagoli

su kod prezenta 9. klase uobicajene nulske baze: -- od -ra-, -- <

*-(1- ( 8) od -n-,- < *g(l- ( 9) odjfia- < go-. Arhaicniji od ovog
poslednj eg j e tip nulskih baza - (kao *u- > -), se - prema
1 06 v I j pred infiksom. Na to se odnosi sledece pravilo:
-

109. Korenovi -, kao u- "cistiti", lu- "seci", imaju

kratko -- pred -nii-/-n(z)- : pniij, lniij.
U vedskom se javljaju pojedini oblici konjunktiva ove klase, kao akt.

2. sg. grh1ii, 1 . pl.juniima, med. 1 . du. kri1Jiivahai; sa sledeCim

osobenim nastavcima: akt. 1 . pl. -m, 2. pl. -n, med. . sg. -, m.
akt. 2. sg. -tiit, pl. -tana.
ObIici osim prezenta

1 10. Poput prezentskih osnova, i osnove aorista, perfekta

i futura, i ostali izvedeni oblici grade se neposredno od
korena.
1. Aoristi
U klasicnom sanskritu aorist se koristi kao proslo vreme uporedo sa

imperfektom i perfektom bez razlike. Stoga se njegovi oblici sve vise

povlaee pred druga dva preterita, dok vedski jezik jos poseduje mnostvo
aorisnih oblika, s augmentom i bez njega; takode i konjunktiva, optativa
i imperativa aorista. Za aorisne injunktive, koji igraju izvesnu ulogu jos i
u sanskritu, v. gore 85. . . . , um
u ", Moskva 1 960.)
..

) asigmatski aoristi

1 1 1 . K o r e n s k i a o r i s t gradi se m augmenta (a-),

cistog korena i atematskih nastavaka.
Paradigme dii- "davati", bhu- "biti, postajati".

Jednina
1 . adiim m

2. ada.
3 . aat

abhUt

Dvojina

aclatam abhUtam
adatam m

Mnozina
adiima abhilma
adata abhUta
aduQ. abhUvan

Up. greke korenske aoriste kao l<p'Uv, lOtl1V, lJJl1v, l--,1V.

88

Oblici

1 1 2 . T e m a t s k i a o r i s t jednak je imperfektu 6. klase

( 83). Tako od korenova sic-, sad-, gam-, l- imperfekti
shodno prezentskoj osnovi - glase asiiicam, asidam, agac
cham, alimpam, aoristi asicam, asadam, agamam, /.
Promena kao abharam ( 84) itd.
Up. gr. aoriste kao t1tv, Eq>'UyOV prema prezentima \1t, q>EUYOO,
(dalje i stsl. tematske aoriste sa vokalizmom prezenta tipapadb od pasti,
koj i su poreklom stari imperfekti>.

1 1 3. R e d u p l i k o v a n i a o r i s t menja se takode temat

ski. Vokal u reduplikovanom slogu se najcesce kvantitetom
razlikuje od korenskog sloga; kod korenova sa unutarnjim -
i -, -(, - najcesce --, --. Up. od - 1 0 "krasti":
--; gaf}- 1 "racunati": a-ji-gaf}am ; n- 1 kauzativ (
1 29) : nn; stha- 1 kauzativ (sthiipayati, isto tamo):
{hi; n- 4 "propasti": nn; pat- 1 "leteti":
apaptam; vac- 2 "govoriti": avocam i dr.
Up. gr. reduplikovane tematske aoriste kao (homer.> E-1t-q>V-V,
(EEt1tOV < *e-lJ-uq!!- avoca>.
=

) sigmatski aoristi
1 14. Atematski s - r i s t . Koren sa augmentom pokazu
u aktivu vrddhi ( 35), u mediju osnovni stupanj <nulsku
ZU), kod korenova koji se zavrsavaju - - - guu <normal
nu bazu); korenu pristupa -s- ( -- prema 25), sa atemat
skim nastavcima.
Paradigme n- "voditi" (aorisna osnova akt. a-naj--, med.
a-ne-- [gu]); - "vezati, uprezati" (a-yauk--, a-yuk--):
Aktiv
1.
2.
3.

anaiam
anaiil}.
anaiit

Medij
Jednina
anei
m
ayauki.
nl}.
ane!a
ayaukit

ayuki
ayukthal}.
ayukta

Glagoli

89

1.
2.
3.

anai!?va
anai!?!am
anai!?!fun

Dvojina
ayauk!?va
ane!?vahi ayuk!?vahi
ane!?iithfun ayuk!?iithfun
m
ayauktfun
ane!?iitfun ayuk!?iitiim

1.
2.
3.

anai!?ma
anai!?!a
anai!?u

Mnozina
ayauk!?ma
ane!?mahi ayuk!?mahi
aneQhvam ayugdhvam

ane!?ata
!?u
ayuk!?ata

Osobenosti paradigmi objasnjavaju se glasovnim pro

cesima: tako -s- u grupi *-k-s-t- istisnuto, otuda
a-yauk-ta prema a-yauk--ma; -- pred dO ozvucava se (*?') i
nestaje uz cerebralizaciju: anecjhvam a-ne+ dhvam. Sa
druge strane, rudh- "koCiti" npr. aktivni oblici mnozine
glase: 1 . a-raut-s-ma (asimilacij a -dh-s- > -ts-), 2. arauddha
(*a-raudh-+ta, 30, 1 ), 3 . arautsuQ.
Up. grcke s-aoriste kao l;, EE'Ul;a, E'Ypa'l'a, lat. perfekte pore
klom od sigmatskih aorista kao vxi, , dxi, <sts1. sigmatske aoriste
sa duienjem korenskog vokala tipa vesb od vedp, vesti, rexb od rekp, re
sti < *rek-ti (za v. 25). . . Narten, Die sigatischen Aoriste
Veda, Wiesbaden 1 964' >
-

1 15. i - a o r i s t. Na koren sa augmentom (guiran, ako

se zavrsava vokalom, u aktivu vrddhiran) se -j-. Na
stavci kao u 1 14. Up. l- 9 "odsecati": a-liiv-i-am, aliiviQ,
aliivit, l. aliiv4ma, aliivita, aliiv4uQ; m alav4i, alav4t
haJ;, alavita itd. ; budh- 1 "buditi": abodhiam, abodh4i; pu- 9
"Cistiti": apiiv4am, apavii; grah- 9 "hvatati": agrahi1jam (--).
U starijem jeziku cesci, u pravom sanskritu tek malobrojne potvrde.
Kako taj aorist pretezno pripada set-korcnima, -j- se uglavnom svoditi
zamno -<1 korena + s-; . i gr. obIike kao l1cr, E1Cpel1acra.

1 16. s i - a o r i s t . retko obrazovanje srece se kod

nekolikih korenova -, diftonge i -. Ono ima samo aktiv.

90

li

-si- pristupa atematski, guiranom korenu s augmentom; u.

- "ici": ; ra- 1 "veseliti se": aramsia.
1 17. s a - a o r i s t . Korenu s augmentom nulskoj bazi
pristupa -sa-. Fleksija dakle tematska i ide aktivu kao
abhara ( 84); mediju ima odstupanja. Od dis
"pokazivati" sa-aorist glasi aktivu adih;a ( 24), -, -at
itd., mediju adih;i, adih;atha" adih;ata, adih;iivahi, adik
iim, adih;iimahi, adih;adhva, adih;anta.
1 18. Jedan s-aoristu srodan modalni oblik, koji ima ot
prilike funkciju optativa, zove se p r e k a t i v ; gradi se tako
sto se aktivu slabi oblik korena dodaj e -- sa atemat
skim nastavcima. Glagol budh- "buditi" pokazuj e sledecu
paradigmu:
Jednina
1.
2.
3.

budhyasam
budhyaQ
budhyat

Dvojina
Aktiv
budhyasva
budhyastarn
budhyastam

Mnozina

1.
2.
3.

bodhiiya
bodhii!hal).
bodhiita

Medij
bodhiimahi
bodhiivahi
bodhiiyastham bodhiidhvam
bodhiiyastam bodhiiran

budhyasma
budhyasta
budhyasu

Istorijsko objasnjenje daje . uw, Festschrift . Weller ( 1 954)

35 dd., lndo-Iranian urnl 1 ( 1 957) 61 dd.
2. Futur

1 1 9. Na gotovo uvek guQirani koren dolazi tematski su

fiks -sya- (ili -ya- 25), kod nekih korenova -jya-. Pro
mena kao 84. Up. dii- "davati": diisyiimi, diisyasi, diisyati
itd., medij diisye, diisyase, diisyate; lq- "ciniti": kar-i-yiimi,
med. kariye.

91

Glagoli

DaUi primeri: ni- "voditi", neyiij; labh- "uzimati",

lapsyiii; vas- "stanovati", vatsyiii (-ss- > -ts-); drs- "gleda
ti", drayiii; grah- ,,hvatati", grahiyiii; sad- "sedeti", si
diyiii; glagoli 1 0. klase i kauzativi ( 83, 1 29) zadrzavaju
-- i dodaju -jya-: pat-, kauzativ patayati: piitayiyiii.
Retki k o n d i c i o n a l fonnalno "imperfekt" futura: adasya "dao
bih, bih dao, trebalo da dam".

120. Nomen agentis -tr- (dii-tr- ,,koji daje": dii-) gradi

sa glagolom "biti" (-, 88) p e r i fr a s t i c n i fu t u r : diitiisi
"davacu" < diitii Treca m glagolskog oblika.
.

1.
2.
3.

Jednina
datasmi
datasi
data

Aktiv
Dvojina
datasval).
datasthal).
datarau

Mnozina
datasma.
datastha
dataral).

1.
2.
3.

datahe
datase
data

Medij
datasvahe
datasathe
datarau

datasmahe
datadhve
datara.

. Perfekt
121. Osnova perfekta gradi se od korena m r e d u
p l i k a c ij e , koja uglavnom sledi pravila data u 96, od
korena -(, -f i diftong vokal u reduplikacij i glasi --.
cetno -, - daje u perfekatskoj osnovi - (ad- ,jesti": perf.
-, - "postizati": ); pocetno {- kao i - ispred vise su
glasnika dobivaju reduplikacioni slog iin: rdh- "rasti", osnova
perfekta iin-rdh-, - "mazati", iin-. Koreni koji pocinju
sa -, - reduplikuju se m -, uV-, koje se u slabim
cima ( 1 22) kontrahuje sa korenskim samoglasnikom u i-, -:
j- ,,zeleti", jy-e-a, i-ulJ; - "goreti", uvoa, uulJ; korenovi

92

bl

sa , va reduplikuj u se pomocu , ; nulska baza u slaboj

( 1 22) osnovi, , , spaja se sa tim reduplikacijama u , :
"zrtvovati", --, -l]; vac- "govoriti", uvaca, l].
122. K o r e n u jednini aktiva uglavnom guiran U ak),
u drugim oblicima u nulskoj bazi (slab). Korenovi sa unu
tarnjim -- imaju u l . licu sg. . -- ili --, u 3 . licu uvek --.
Analogno tome korenovi -, -, -, -, -. - imaju u 1 . licu
sg. akt. fakultativno, u 3 . sg. uvek vrddhi. U korenovima
koji pocinju i zavrsavaju se suglasnikom i u kojima je samo
glasnik dug prirodi ili polozaju (jiv-, nind-), l
ternacije.
123. Perfekt uz to poseduje vlastite n a s t a v k e , koji su u
prvoj od paradigmi koje slede odvojeni crticom.
) Paradigma tud- "udarati" Uaka perfekatska osnova
tu-tod-, slaba tu-tud-):

1.
2.
3.

Jednina
tutod-a
tutod-i-tha
tutod-a

Aktiv
Dvojina
tutud-i-va
tutud-thuQ
tutud-atu}:l

nn
tutud-i-ma
tutud-a
tutud-u}:l

1.
2.
3.

tutud-e
tutudi-i-e
tutud-e

Medij
tutud-i-vahe
tutud-athe
tutud-ate

tutud-i-mahe
tutud-i -dhve
tutudi-ire

) Paradigma kr- "ciniti"; ) gam- "ici"; d)jiv- "ziveti".

paradigme, date samo u aktivu, uce nas da "vezivni vokal" -- koji
stoji pred poj edinim nastaveima moze izostati () ili se fakultativno
upotrebljavati (); pokazuju d unutarnjeg -- kod (-,
slabi oblik g-) i gu irg oblika kod (kar-) u 3., fakultativno i u 1 .

93

Glagoli

l jednine ( 1 22), kao i izostanak stupnjevanja <vokalske alternacije>

kod jiv- ( 1 22).

1.
2.
3.

cakara, cakara
cakartha

Jednina
jagama, jagama
jagantha, jagamitha
jagama

jUiva
j ijivitha
jijiva

1.
2.
3.

calqva
cakrathul).
cakratul).

Dvojina
jagmiva
jagmathul).
jagmatuQ.

jijiviva
jijivathul).
jijivatul).

1.
2.
3.

calqma
cakra
cakruQ.

Mnozina
jagmima
jagma
jagmuQ.

jijivima
jijiva
jijivu

V e d s k i jezik odstupa pre svega u sledeCim pojedinostima: u . liu

l. med. l se i -rire (vi-vid-rire); distribucija "vezivnog vokala"
drugal:ija; neke reduplikacije protivrece klasicnim pravilima (sa-su-,
kor. su- "radati"; sa dm va-v[t-, kor. V[t- "kotrljati se"); nalazirno
konjunktive, optative i imperative od perfekatske osnove, kao i augmen
tirani pluskvamperfekt. - Polozaj vedskog a k c e n t a objasnjava zasto
koren vokalizam samo u dn aktiva, jer u svim ostalim bl
naglasak pada nastavak. Up. akt. 1 . sg. tut6da, du. tutudiva,
l. tutudima, sing. med. tutude.
Mogu se uporediti reduplikovani perfekti kao gr. <, ..t1t<,
lat. memorailmomordi, tetuli, tutudi; sti. cakar-a, . gr. <, -tha
gr. ot o-6<x, ( 1 26), - gr. - . Duzina unutarnj eg -- u . sg. akt.
( 1 22) potice verovatno iz slucajeva kaojagiima got. qam, gde -- za
konomerno reflektuje *-0- ( 9; starije gn 1 . sg. usled
osnovnog oblika *g!!eg!!o ma, gde -0- stajalo u otvorenom slogu).
- Vokalsku alternaciju osnove i pomicnost naglaska posvedocene u sta
roindijskom !! odraZavaju germanski preteriti : . . sg. ved ju
joa "okusio ", l uUQ sa stvnem. kOs "izabrao ", kurum "izabrali
smo" < pragerm. *kaus, ranije *kaus-a (sti. -jo-), ali *kuzm, ranije
*kusm- (sti. -- ' ).
=

94

Oblici

124. Korenovi sa unutarnjim -- koji se reduplikuju vla

stitim pocetnim suglasnikom (dakle - : -, sad- : sa
sad-, ali n i gam- :jagam-, has- :jahas-) grade slabu osnovu
bez reduplikacije, sa -- umesto -- u korenskom slogu; sa
sad- : sed-,papac- : -, tatap- : tep- itd. k u 2. sg. akt.
dolazi nastavak -itha umesto -tha, onda se i to izvodi od
slabe osnove.
Paradigma tap- "podvizati se":
Aktiv
Jednina
Dvojina
Mnozina
1 . tatapa, tatiipa
tepiva
tepima
2. tataptha, tepitha
tepathu.
tepa
3. tatiipa
tepatuQ
tepuQ
Medij
1 . tepe
tepivahe
tepimahe
2. tepie
tepiithe
tepidhve
3. tepe
tepiite
tepire
Poreklo tog obrazovanja lezi u pravilnim slabim oblicima (npr. 1 . pl.
akt.) *sa-sd-ia (> *sazd-) pored sasada, *-- pored
(sad- "sedeti",ya- "dosezati"), koj i su morali dati sedia, yeia (*az,
* > , 14); obrazac sa-sad-/sed- docnije prenesen ta-tap-/tep-,
pa-pat-/pet- (: pat- "pasti"). Vedski jos ima pa-pt-u pored i sl.

125. Korenovi - imaju u 1 . i 3 . jednine aktiva n

stavak -u; u slabim oblicima (i u 2. sg. akt. pred -itha) koren
ski vokal ispada.
Paradigma dhii- "stavljati":
Aktiv
Jednina
Dvojina
Mnozina
1 . dadhau
dadhima
dadhiva
2. dadhiitha, dadhitha dadhathuQ
dadha
3. dadhau
dadhatuQ
dadhuQ
Medij dadhe, dadhie itd.

Glagoli

95

Vedski papril pored paprau (prii- "puniti"). Verovatno obrazo

an treba odvojiti od lat. -vi-perfekta kao lvi, novi, . lit. u
humb-Hauschild, Handbuch des Sanskrit 1 2, 29 1 d. i W. Cowgill,
Language 4 1 ( 1 965) 520.

126. Perfekt od bhu- "biti, postajati" glasi babhuva,

bhuvitha, babhuva, pl. babhuvima, babhuva, hvu. -
"pobediti": perf. 3. sg. akt.ji-gay-a, l. i-gy-u; - "bacati":
jighaya, igh; han- "tuci" : jaghana, ghnu;
"skupljati" gradi pf. ili cikaya.
babhuva je arhaizam (gr. mo-<pu-roc;), up. i ved. sa-su-, 1 23 ; perfekti
odji-, hi- itd. dokazuju da su tuj, h produkti palatalizacije guturala g, gh,
1 8, 27.

ah- "govoriti" dolazi samo u perfekatskim oblicima ,

attha, , du. 2. ahthu, 3. ahtu, pl. 3. u.
Svojevrstan "preterito-prezent" predstavlja oblik bez redu
plikacij e veda "znam", koren vid-: sg. 2. vettha, 3 . veda, pl.
vidma, vida, vidu.
veda, vettha, vida gr. i (i), oioea, (hom.) t.1V, got. wait,
waist, witu ( , sa med. nastavkom stsl. 1 . sg. , 14).
=

127. P e r i fr a s t i c n i perfekt gradi se od izvedenih gla

gola, pre svega od kauzativa, dalje od 08- "sedeti" i od koreno
koji pocinju vokalom (osim -) i dugi su prirodi ili
poloZaju. Gradi se sledeci nacin: kod izvedenih glagola se
prezentsku osnovu, kod ostalih koren dodaje -, i sa
tim se udruzuje perfekt od /q'- "ciniti" ( 1 23), QS- "biti" (8)
ili bhu- "biti, postajati" ( 1 26):

08- "sedeti": 8-8, 8-, O8a-babhuva,

cint- "misliti", kl. 1 0 (cint-ay-a-ti): cintaya-08a;
t-, kauz. toayati "umiruje": toaya-08a.

96

Oblici
4.

Izvedene konjugacije

128. s i v se gradi dodavanjem elementa za gradnju

osnove -- slabi oblik korena; nastavci su kao u mediju te
matskih klasa ( 84).

Up. }- "vezivati": yu}-ya-te " vezan", dvi- "mrzeti",

dviyate ("omrazen ").
Zavrsno --, -- korena duzi se pred --:}- "pobedivati",
}iyate; sru- "slusati", srUyate. Zavrsno -- korena javlja se
pred -- kao --, iza dvostrukog suglasnika kao --; -- se
j avlja kao --, iza labijala kao -- : kr- "ciniti", kriyate;
smr- "secati se", smaryate, (- "prelaziti", tiryate;
"puniti" , puryate . Korenovi -- pokazuju najcesce -- : da
"davati", diyate. Ima i slucajeva sa nepromenjenom normal
bazom korena (- "znati", khiid- ,jesti", nind
"koriti", gam- "ici": }iiiiyate, khiidyate, nindyate, gamyate).
Treba dalj e zapaziti bandh- "vezivati": badhyate, vac
"govoriti" : ucyate, vas- "stanovati": t, }
"zrtvovati": ijyate, grah- "hvatati": grhyate,}an- "roditi se":
}iiyate, sas- "naredivati": siyate.
Glagoli 1 0. klase ( 83) i kauzativi ( 1 29) grade pasiv od
oblika prezentske osnove odbacivsi --: - 1 0 "krasti"
(cor-aya-ti), pas. coryate; vad- "govoriti", kauzativ viidayati,
pas. viidyate.
Ovaj j-prezent kojije postao pasiv pokazuje, dakle, sa izuzeci
, nulsku ( 36) bazu korena: *Iq:-- > *kr-ij-, *tr-j-; *pj;z-j- > tir-y-,
pur-y- ( 1 3); *da- (nulska baza od da-, 37) > *di-, ali -- sa istim du
zenjem kao kod -, sry-, takode *g!!I'{l-- > ga-y-; *bh1Jdh-- (:
bandh-) > badh-y- ( 8), -, - ( 25), - kao nulske baze od vac-, vas-,
-; *K1J-j- ( 9 ) > --; * kas- > si- ( 1 1 , 25), puna baza sas-.

futur, perfekt i aorist pasiva koriste se odgovarajuci

oblici medija; ipak se gradi 3 . lice jednine aorista pasiva doda
an - koren u gui ( kod -- u otvorenom slogu najce-

Glagoli

97

sce u vrddhiju) sa augmentom: budh- "buditi": a-bodh-i; sru

"slusati": a-sriiv-i; lq- "ciniti": a-kar-i, npr. n- ,,roditi
se", da- "krotiti", n, adai.
U vedskom i oblici bez augmenta kao srlivi.
1 29. u z a t i v i se grade od korena na isti nacin 1 0.
prezentska k1asa ( 83): budh- "buditi se", kauz. bodhayati
,,() budi", drs- "gledati": darsayati ,,() cini da se gleda,
pobzje", n- "voditi": niiyayati "Cini da se vodi", lq
"ciniti": karayati ,,daje da se cini", n- "radati se":
nayati "rada". Oni oznacavaju podsticanje radnje koju izraza
osnovni glagol.
Istorijsko objaSnjenje: gore 83 (str. 68).

Korenovi koji se zavrsavaju - (-) imaju kao znak kau

zativa --, pred kojim se -- pokatkad l kao
kratko : n- "znati", gii(i)- "pevati", dii- "davati": jnapayati,
giipayati, diipayati ("cini da se daje"). Posebno treba obratiti
zn [- "ici", adhi-i- "uciti", ruh- "peti se": arpayati,
adhyiipayati, ropayati (pored rohayati) i sl.
Za perfekt kauzativa . 1 27, za pasiv 128; ftur se gradi
od kauzativne osnove, . bodhayiyati : bodhayati (budh-);
aorist sluzi redup1ikovani aor. ( 1 1 3). Participi: 1 3 1 ,
1 35 , infinitiv 1 37, apsolutivi 1 39.
130. 1 t z i v i se grade osnove sa pojacanom
redup1ikacijom i --: pa-pac-yate " kuva (uvek iznova)":
- "kuvati"; roryate " jako vice": r- "vikati"; druga
obrazovanja su vevetti, vevediti (: vid- "znati"), dari-dra-ti ( :
dra- "trcati"), baribharti (: bhr- ,,nositi") itd.
<. sada . Schaefer, Das Intensivu Vedischen, Gottingen 1 994'>
D z i d r t i v i dodaju -sa- (-ja-) redup1ikovani ko
ren: pi-pii-sati "ze1i piti": - "piti", su-sr-ati "hteo
slusati" (: Sru-). Posebno obratiti paZnju ditsati, dhitsati:
-

98

da- "davati", dha- "stavljati"; ipsati: - "postiCi";jighamsati:

han- "ubijati" itd.
-- mogu se od imenskih osnova izvoditi d e n o
m i n a t i v n i glagoli, kao amitra-yati "neprijateljski se
ponasa": amitra- "neprijatelj", doZa-t "ljulja se": dola
"ljuljaska", tapas-yati "podvize se": tapas- "askeza". Treba
obratiti paznju povremeno duzenj e zavrsnog vokala osno
(npr. u krlJiiyati "boj i u ", kaviyant- "koji se ponasa
kao mudrac": krlJa- "", kavi- "mudrac"), kao i pojavu
osnove -- za imenice --: putri-yati "zeli sina" (putra.
"sln ") .
Imenski glagola
) P a r t i c i p i
131. P a r t i c i p p r e z e n t a a k t i v a izvodi se od prezent

ske osnove sufiksom -ant-I-at- kojem j e bilo reci u 62:

bhr- 1 , bharant-; kod atematskih glagola (npr. bhinad-mi:
bhind-anti I bhid-) -ant- pristupa s 1 m obliku:
bhind-ant-. Glagoli 3 . klase ( 96 dd.) imaju samo -at-: da- 3
(dadiiti), dadat-.
1 kauzativi i futuri grade tako svoj particip: siidayati "posaduje",
v4yati "bl": siidayant-, bhav4yant-.
132. M e d ij a l n i particip prezenta dodaje u tematskim
klasama -miin- (f. --), u atematskim -iin- (f. --) prezent
sku osnovu: bhr- 1 , bharamiil}a-2 8, sru- pasiv, sruyamiil}a-,
da- futur (medijalni): da-sya-miina-; bhid- 7, bhindiina-; obra.
titi Zn iis- 2 "sedeti": iisina-.
Up. -miin- sa gr. q>EpO-J.LV;, lat. alu-mn-us itd.
133. P a r t i c i p p e r fe k t a a k t i v n o g , cija je promena
izlozena u 68, dodaje -vas- slabu perfekatsku osnovu
( 1 22): kr- "ciniti", slaba perf. osnova ca-kr- ( 1 . pl. akt. calq28 -- 20.

99

Glagoli

), part. perf. akt. cak(vas-. Kada je slaba osnova jednoslo

Zn (- : uviica, (- : tatiipa, jajfi- : 1 2 1 , 1 24),
obicno pred sufiksom dolazi vezivni vokal -i-: ucivas- "koji je
govorio", tepivas- "koji s e podvizao", jajfiivas- "koji
rodio", ali vidvas- ,,koji zna".
134. P a r t i c i p p e r fe k t a m e d ij a l n o g dodaje -iin
slabu perfekatsku osnovu ( 1 22): tud- "udarati",
tu-tud-iina-; 1q- "ciniti", ca-kr-,- ( 20); (- "podvizati
se", (-iin-.
135. P a r t i c i p i p e r fe k t a p a s i v n o g (sa aktivnim zna
cenj em kod intranzitivnih glagola) grade se dodavanjem -ta
(f. -tii-) ili -n- (f. -n-) koren u nulskoj bazi.
Pored -ta- avlj se, obicno kod se-korenova ( 37), i --.
Up. sru- "slusati", part. perf. pas. sruta-; 1q- "ciniti", 1qta-;
pat- "padati",patita-. Drugi -ta-participi pokazuju osobenosti
za su razumevanje potrebna znanja iz glasovne istorUe;
npr. vac- "govoriti", -, - "Zrtvovati", j!a-, sOs
,,naredivati", si!a-, bandh- "vezivati", baddha-, n
"misliti", mata-,jan- "radati se",jiita-, dam- "krotiti", diinta-,
dah- "paliti", dagdha-, guh- ,,kriti", gqha-, lih- "lizati",
qha-, vah- "voziti", uqha-, sthii- "stajati", sthita-, dhii
"stavljati", hita-.
Za obja.snjenje treba uzeti u obzir sledece zakone glasovnog razvoja i
vokalske alternacije: nulska baza ( 36) od sti. ya, va = , , od = * > i
( 1 1 ; odatle s- od sas-, sa -- prema 25); od n, = (*(1,) *1fl > (
8), od n; ( 37) = *(I > ii ( 9) [i od dami-: *d1fl-to- > diin-ta-, 9?]. ti d *k ( 1 8; uk-ta-),} od *g (i *gt > *kt > stt, sti. ita-, 1 9,
25), h od *gh, * ( 27); *dh-t itd. > ddh ( 30, 1 ), odatle i *liih-ta- >
*liidha-, 4- ( : {-), *uih-ta- > *uidha-, 4- (-u- nulska baza od
vah-); h i od *dh ( 27), *dh-t- > hita- (dhii-).

ta-partic ip ti od ie. glagolskog prideva

lat. stats itd.

-to-: . gr. atat6c;,

1 00

bl

Kauzativi i glagoli 10. klase grade part. perf. pas. uvek

--; oni pred tim sufiksom pokazuju oblik svoje osnove bez
--: cur- 1 ,,krasti", cor-ita-; sth1ipayati "stavlja", sth1ipita-.
-n- rede: . Iq- "rasipati", kirf}a- ( 20); - "puniti",
purf}a-; hii- "napustiti", hina-; k:fi- "unistavati", k:fif}a-; l
"odsecati", ln-; bhaiij- ,,1omiti", bhagna-; sad- "sedeti",
sanna-.
Nu1ska baza korena (*kr-, *pl-, *bh1;-); obratiti pafuju duienje
k<[i- i *- (nu1ska baza od ha-) pred -n- (v. za to . Leumarm, 1ndogerma
nische Forschungen 58, 1 942, 24) i asimilaciju u *sad-na- > sanna- itd.
Potice od . g1ago1skog prideva -n-: . gr. &:y-v6-r" 1at. Z-nus,
dignus itd.; participsko znacenje pre svega u germ. i slov. *(-/-)n-,
. got. bund-an-s "vezan", sts1. ns-n- "nosen". (A1ternacija parti
cipskog *-10- i *-n- i u slovenskom, . znan : po-znat.>

Dodavanjem -vant- ( 62) -ta- i -na-participe moze se

obrazovati a k t i v n i particip perfekta: ukta- "recen" (: vac-),
ukta-vant- "koji rekao", cint- 1 0. kl., cintita-vant- "koji
mislio", chid- "cepati", chinna-vant- "koji ".
136. P ar t i c i p n u z n o s t i (nazvan jos particip Jutura i1i
gerundiv) gradi se sufikasa -tavya-, -aniya- i -
(-tya-). -tavya- dolazi guini koren ( 35): Iq- "ciniti",
kar-tavya- "sto se mora uciniti"; - "pobedivati", jetavya
"kog treba pobediti", bhu- "bivati", bhavitavya- "sto treba da
bude" (-- kod set-korenova [ 37]); sru- "slusati",
srav-af}iya- "sto treba cuti" ( 20); budh- "buditi", bodhya
"kog treba probuditi". Pred -- javlja se takode vrddhi, kao i
drugi oblici korena: siidya- (sad- "sedeti"), kiirya- (Iq
"ciniti"), bhiivya- i bhavya- (bhu-), - - (-), deya
(dii- "davati"). Pored toga dolazi -t-ya-, sa slabim oblikom ko
rena: itya- "kuda treba ici" (-), srutya- "sto se mora cuti"
(sru-); slicno 1 39.

G lago J i

) I n fi n i t i v
137. Infinitiv se gradi mu sufiksa -t, koj i dolazi
nlu bazu korena (gu); cesto se, prvobitno kod
se!-korenova ( 37), pred -tum l --. - Up. dii- "davati",
dii-tum; n- "voditi", nt; sru- "slusati", srotum;
"bivati", bhavitum; pat- "padati", patitum; yudh- "boriti se",
yoddhum; vah- "voziti", vo4hum; sthii-, kauzativ sthapayati,
inf. sthapay-i-tum.
Treba iste glasovne zakone kao kod pristupanja parti
cipskog sufiksa -ta- korene sa konsonantskim zavrsecima ( 1 35).
Sti. -tum prvobitno akuzativ jednine n -tu-; isto obrazo
n pokazuju 1at. ( sts1.) supin, npr. da-tum, (videt). V e d s k i jezik
koristi i druge padeske oblike osnove -l- kao infinitive, tako - 10 , -lave,
-lavai, i mnostvo drugih infinitivnih obrazovanja, npr. -taye,
-mn, -vane, -ase, -adhyai itd.

) Ap s o l u t i v i
138. Osobenost sanskritske sintakse predstavlja upotreba
a p s o l u t i v a ili g e r u n d a . Oni se nasem jeziku najbolje
predaju mu priloga vremena proslog -v(si) ili sada
snjeg -, ako subjekat isti kao i glavnog glagola, pro
tivnom - vremenskom recenicom sa "kad", "posto" i sl. Up.
Damayanti tu ( chrutvii vaco . . . " Damajanti, cuvsi te reci,
. . . / A kadaje Damajanti cula te reci, . . . "; srgiilo ' iti matvii
"pomislivsi: to sakal"; sunyam vSagrham vilokya "posma
trajuCi praznu spavacu sobu" itd.
139. C etiri sufiksa koriste se za gradenje apsolutiva: -tvii,
-, -tya i retko -. Pred -tvii glagolski koren poprima
pravilu isti vid kao pred sufiksom -ta- ( 1 3 5), u. vac
"govoriti": uktvii (: ukta-), svap- "spavati": suptvii, gam- "ici":
gatvii, sthii- kauzativ: sthapayitvii.

1 02

Gramatika

_29 pristupa korenovima koji su slozeni sa preverbima.

Up. ii-dii- "uzimati": ii-diiya, ni-pat- "pasti": nipatya;jan- "ro
diti se" i khan- "kopati" grade -, - i n-,
n-. Slozeni korenovi kratak vokal imaju -tya, .
sat-Iq- "ugoscavati": sat-kr-tya, abhi-dru- "pritrcavati":
abhi-dru-tya. Obratiti paznju ni-han- "oboriti, ubiti":
ni-ha-tya (i sl.), kao i dvostruku mogucnost ii-gam-ya i
ii-ga-tya od ii-gam- "pri1aziti".
- < *im, 9; ha-tya, ga-tya pokazuju -- *-Q-, *-Ifl-, 8. -t-ya
pored - moZe uporediti -tya- : -- kOO prti nuZnosti 1 36.
- : npr. kiir-am (kr- "ciniti"), viid-am (vad- "reci"),
ved-am (vid- "znati").
<. Tikkanen, The Sanskrit Gerund, Helsinki 1 987'>
F. Slaganje rel!i

140. S l a g a nj e g l a g o l a . - Staroindijski glagoli mogu

se sloziti sa predlozima, cime im se modifikuje znacenje. Naj
vamiji preverbalni prefiksi su:
- "ovamo": . ii-gacchati "dolazi";
- "prema, ka, oko": abhi-dravati "pritrcava,
nasrce";
adhi- "preko, ka, unutra": . adhi-gacchati "nalazi,
prilazi"; adhi-karoti "nadreduje";
- "prema, , " : anu-patati "progoni, trci za";
- "od, daUe": apa-nayati "odvodi";
api- "prema, ka, jos": api-gacchati "pristupa";
ati- "preko-napolje": ati-gacchati "prolazi";
ava- "nanize, dalje": ava-rohati "si1azi";
ni- "dole, unutra": ni-patati "pada (dole)";
ni- (nir-, n-) "van, iz": nir-visati "izlazi";
.

29 u z t i v i sa dugim korenskim slogom izbacuju -- ispred

-: ava-tiirayati "prenosi", avatiirya, ali sa-gaayati "okuplja" (sa
kratkim korenskim slogom): sa-gaay-ya.

Slaganj e reci

1 03

"preko, kroz, dalje": para-jayati "pobeduje";

"oko, ob-": pari-Iti "vodi okolo, obvodi";
"napred, van": pra-bhavati "nastaje, dolazi svetlo

paraparipra-

dana";
prati- "prema, nasuprot, natrag": rti-ht "uzvraca,
odgovara";
sam- "skupa": sa!i1-yacchati "drzi okupu, upravlja";
upa- ", onamo, prema": upa-Sf,lti "slusa";
ut- "uvis, dalje, van": ud-yacchati "podize, podupire";
vi- "raz-": vi-gacchati "razilazi se, odlazi".
predlozi (preverbi) su . naslede; up. sa gr. <1, sa t,
pari sa t, pra sa , prati sa 1:t, sa u, (slov. , *per- >
pre-, pro, pl'otiv) itd.
Sa glagolima Iq- 8 "Ciniti", h- 1 "postajati" mogu se sla
gati takode i m e n i c e i p r i d e v i , pri --, -n- kraju
osnove prelazi -i-, -- i -u- se duze. Up. aryaya- "neprome
njiv, indeklinabilan", avyayi-bhavati "postaje nepromenj iv";
akula- "smeten", iikuli-karoti "stvara pometnju"; suci- "cist",
suci-bhavati "postaje cist" i dr. ta glagola vezuju se i sa
odredenim r i 1 z i m : ala!h-karoti "ukrasava" (: alam
"dovoljno"); iivir-bhavati "postaj e ocit" (iivi.

141. I m e n s k e s l o z e n i c e . - Nominalna kompozicij a

sanskritu cesta; s a napretkom stila s e sve veci deo
recenicnih sadrzaja izrazavao obimnim slozenicama.
jednom epskom tekstu kakav "Pesma Nali" moze se
kazati da se jedna duza recenica mogla naciniti, osim subjek
ta, odjedne dvandva-slozenice ( 1 42) i jednog imenskog
lika glagola, participa perfekta aktivnog ( 1 35) od drs
"gledati" (doslovce ,,(mi smo) oni koji smo videli"): vaymi1 hi
dvgndhrvmnrgrsn dr!avanta "mi smo
pak videli bogove, gandharve, ljude, zmije i raksase". Spo
sobnost da se slozenice pravilno razresavaju stoga nuzan
preduslov za prakticno razumevanje teksta.

1 04

Gramatika

Staroindijska nauka tipovima slozenica nadenula imena

koja su delom usla u terminologiju zapadne lingvistike;
biti saopstena u sledecim paragrafima.
Uopste treba napomenuti da se sastavni delovi slozenica
javlj aju u vidu osnove, pri visestrukom stupnjevanju
( 58) u srednj em ili slabom obliku; zamenicke
"osnove" navedene u 73 dd. ocituju se u kompoziciji. Za
mahiint- ( 62) kao prednj i clan stoji mahii-; zavrsni clanovi
ponekad prelaze u -a-deklinaciju ( 39).
Za poslednja praviIa ilustrativna sIozenica od mahiint
"veliki" i riijan- "kralj"; mahii-riija- . "veIiki kralj". m- starij i
obIik, kome tek sekundarno pristupiIo -nt-, i koji se vedskomjos
l samostalno (ak. maM-m, gen. m-. Za razumevanje obIika
sIozenica potrebno uzeti obzir gIasovne zakone ( 8-30) i praviIa
-

sandhij a ( 33), koja vafe i za unutrasnjost reCi.

1.

Kopulativne slozenice

dvandva- "par"
142. C lanovi tih slozenica morali se pri razresavanju
vezati sa "i", kao u . dreizehn "trinaest" "tri i deset", gr.
=

v'UXel!epov ,, i dan", (strus. bratsestra "brat i sestra";

kod mladeg tipa veznik ulazi u sastav slozenice, . nazive cveta
Viola tricolor sh. daninoc, rus. ivandamar'ja, doslovce: "Ivan i
"). Javljaju se sa dvoj inskom ili mnozinskom promenom
zadnjeg clana, ali i kao kolektivna neutra u jednini. Up. u
tra-utriiJ; "sinovi i unuci", artha-dharmau "korist i pravo";
briihmana-tri-vi(-sudriiJ; "brahmani, ratnici, trgovci i
sudre". Kolektivno: sukha-dulkhm ,,radost i bol". Pridevski:
sukla-kr1- "svetao i taman", (. sh. svetlotaman).
=

2.

Determinativne slozenice

ttu-

"sluzitelj toga"

143. Slaganjem se izrazava d s k i odnos: tako u pri

meru izabranom za naziv tipa tt-ur- (zamenicka) osnova

Slaganje reci

1 05

tad- zastupa genitiv "toga" (sti. tasya-). Up. vn.

nigs-haus "kraljev dvor", dosl. ,,kuca kralja". - Primeri: vi
desa-gamana- . "odlazak tudinu"; svarga-gati- f. "put
"; asva-kovida- "poznalavalac konja, vest konjima";
nekad se kao prvi clan javlja osnova, nego padeski oblik:
. divas-pati- . "gospodar " (gen. dival}), <stsl. bra
tu-clldi sa genitivom dvojine od brat prvom delu: "deca od
dva brata").
karmadharaya 144. Karmadbliraya- - pouzdan prevod ovog sti.
strucnog izraza nije naden - su slozenice koj ima se pred
njim clanom atributivno blize odreduje zadnji: . mahii-riija
. "veliki kralj" ( 1 4 1 ), priya-sakhi- f. "draga prijatelj ica",
su-deva- "dobri bog", su-Iqta- "dobro ucinjen( )", kanyii-rat
n- "biser-devojka", riija-ri- ,,kraljevski mudrac", <sh. rn
grab "cmi grab").
dvigu- "koji cine dva goveda"
145. su determinativne slozenice koje za prednji l
imaju osnovni broj . pravilu zn neki kolektiv
ni odnos i uglavnom imaju oblik jednine srednjeg roda, rede
zenskog roda -: tri-loka- ., tri-loki- f. "zbir (sva) tri
sveta", catur-yuga- . "cetiri svetska doba"; tri-riitra- "razdo
bl od tri noci, tronocje".
. Posesivne slozenice

bahuvrihi "koji mnogo pirinca"

146. prvobitno pridevske slozenice razresavaju se
"koji poseduje (odredeno svojstvo)", "koji se nalazi ( jed
odredenom stanju)", kao . Dickkopj= "koji ima veli
ku (dick) glavu (, cij a j e glava velika", Langfinger "
vek dugih (lang) prstiju (Finger), dzeparos", lat. magn-ani
ms, gr. POOO-'t'\}., <sl. crno-brad), itd. - Up. : divya-r-

1 06

Gramatika

- "bozanskog lika, bogolik", mahiitman- "velikodU8an",

an-anta- "beskrajan", su-manas- "blagonaklon", dosl . : "do
brog raspolozenja", sa-bhiirya- ,,koj i ima sa sobom suprugu,
koj i j e pratnji supruge", praja-kiima- "cijaje zelja - potom
stvo, koj i zeli decu", sastra-:zi- "koji ima noz ruci". l-, iidika-, l- "prvi, pocetak", rede prabhrti- "pocetak"
kao zavr8ni clanovi slozenice iskazuju znacenje "i tako dalje,
i ostali": sirhhiidayaQ "l (sirhha-) itd., l i ostale zveri";
gha{a-sariiviidika- n. "vrc, tanjir itd." ( ono ,,8tO ima kao pr

vrc [gha{a-] i tanjir [sariiva-"], sirhha-vyaghra

dvipi-vk-rhtQ "lavovi, tigrovi, panteri, vukovi itd.".
=

4.

Priloske slozenice
avyayibhiiva- "nepromenj iv, indeklinabilan"
147. Avyayibhava- - za obrazovanje imena . 140 kraj
- su pril08ke (adverbijalne) slozenice obliku akuzativa jed
nine srednjeg roda, sa nepromenj ivom reci (predlogom, prilo
gom i sl.) kao prvim clanom. Up. yatha-kiimam " zelji";
sa-kopam "sa gnevom, gnevu"; praty-aam "pred ocima,
ocito"; yiivaj-jivam " toku celog zivota, dozivotno" (. sh.
priloge tipa strmoglavce).

Dodatak

Tri uzorka staroindijskog jezika

1 . Z o r a . Primer vedskog jezika (gveda ! 64, 3-4).

vahanti sim ruis rsanto gv subhtigiim urviyo prathii
/
izpejate suro tisteva satrn Mdhate ajir6 v6{hii // 3 //
sug6ta ( supathii parvatev aviite apas tarasi svabhiino /
sO vaha prthuyiimann rve ray{m divo duhitar iaytidhyai
// 4 //
"Vuku je (Zoru - O as) rumeni sjajni bikovi, ljupku, dok se
nadaleko siri;
n izgoni tamu kao junacan strelac neprijatelje, tera je poput
brzog vozara.
Dobrim putevima i stazama prelazis gore, u tisini bez vetra
vode, zraceci sjajem,
Ti cij i su putevi siroki, uzvisena kceri Neba, dovezi n bla
go da nas okrepi ! "
vah- ( 84) "voziti, vuCi (zapregu)" [lat. vehere, . be-wegen
"kretati", (sl. voziti>] . - si, enk1it. ak. sg. ,, ga" [ vezi sa stvnem. sl,
. sie ""?]. - rlti- adj . "crvenkast", ved. . 1. -slJ ( 39),
sandhiju -Oso ( 33, 1 2). - rsant- adj . "sjajan, svetao", . 1. -lJ
( 57). - g6- . f. ,,govedo, bik, krava" ( 54 [gr. oUC; itd.]). - su-bhti
ga-, f. - adj . "draZestan, ljubak", prvob. bahuvrihi ( 146) "koga je do
() dobar udeo", od su- "dobro-" [= gr. u-t11;] i bhtiga- "udeo, sreca"
[- sts1. bogat; (za 1 slozenicu . pras1. *sb-bog+ bje > 1 . zboi:e
,,zito, psenica", S. zboZi "roba")] . - urviyil adv. ,,nasiroko" [od uru
"sirok, prostran", . gr. EUPUC; "sirok"]. - rthl(i- med. part. koren
skog aor. od prath- "siriti" [up. prthu-, . nize = gr. .or.tU; "sirok"J .
- + ( 5, 14, 84) "odgoniti". - sara- adj . ,an, hrabar"
[. gr. 1CUptoC; ", gospodar"]; - 33, 1 2 . - asteva za astii
( 33, 2), od astar- . "stre1ac" ( 52), "kao".
satru- .
"neprijate1j" [. . Hader "svada, kavga"?] . - biidh - "goniti,
-

1 08

Dodatak

terati" <u. mozda sl. bosti, bod-em?>. - tamas- . "tama, mrak" ( 33,
1 2 ; 60) [up. lat. temere "naslepo", tenebrae "tmina", <stsl. ( > sh. (
)]. ajira- adj. "brz, pokretan" [od - "nagoniti", lat. agere]. -
"kao". - v6{har- . , sa ved. -{- za -4-: v64har- "koj i (se) vozi, vozar" <
*va4har- < *vaih-tar- ( 14; 30, 1 ), od vah- "voziti".
sug6ta za sugli uta ( 33, 2), od su-ga- "kuda se dobro ide, dobarput"
( 66); ved. nominativi 1. . -, 39. - ( enk1. "tebi, ti" [= gr. 1:0t,
<sl. ], 73 . parvata- . "stena, l", lok. l. -e ( 33, 4). a-viita- . "bezvetrica" [- "-, bez-" = lat. n-, gr. &.-, germ. n-, 8;
vlita- . "vetar", . lat. ventus, <stsl. vetr)] .
-, ak. l. ( 69)
"voda"; 3 3 , 1 2 . - (- (kl. 1 , 83) "savladavati"; glagolski ob!ik je
klitican.
sva-bhiinu- (nenaglasen vok. sg.) "koj i sam od sebe sija,
zraCi", bahuvrihi ( 1 46) od sva- "svoj , vlastit" [Iat. suus, <sl. svoj)],
n- . "svetlost".
sli pok. zamenica ", " [= gr. , 74] ; spoju sa glagolom u 2.
u otpriIike: "ti koja si". na (sandhi: 33, 1 2), enkl. zamenica
1 . l l. ( 73). - vah- sa - "dostavljati, dovoziti", 2. sg. . p[thu-yiiman- adj . , bahuvrihi-slozenica "sirokih (p[thu-, . gore) puteva
(n- )"; vok. sg. - ovde, kao i dalje, nenaglasen - -n ( 65;
sandhi: 3 3 , 1 0). - [va-, [. -- adj . ( 40, 4 1 ) "visok, uzvisen". rayi- . "bogatstvo, dobro" ( 1 1 , 1 ; 56). - div-a ( 3 3 , 1 2), gen. sg.
od dyau . [. "" ( 55); duhitar- [. "kCi" [= gr. hom. vok. t 6u
1:] . j-, j-aya- "biti krepak", ved. inf. -adhyai ( 1 37).
-

2. D a m a y a n t I . Primer epskog jezika.

Nalopakhyana 1, 1 0- 1 2. Pocetak te pesme je prenesen vi
se str. 34 d. Nakon tamo zapocetog upoznavanja sa junakom,
Nalom, prica prelazi junakinju malog speva i opisuje kako
se vladaru plemena Vidarbha - Bhimi ispunila zelja za potom
stvom: postao otac tri princa i jedne kceri, Damayanti, ona
Damayanti tu rupena tejasa yasasa sriya /
saubhagyena loke/iu yasaQ priipa sumadhyama // 1 //
atha tam vayasi priipte diisinam samalamJqtam /
satam satam sakhinam paryupiisacchacimiva // 1 1 //
tatra sma rajate bhaimi srvhrlJh/iit /
sakhimadhye 'navadyiiitgi vidyutsaudamani yatha // 1 2 //
-

Tri uzorka staroindijskog jezika

1 09

l ", pak". - rupa- . "lik, 1epota" ( 39). - tejas- . "sJ aJ ,

uzyisenost"; yaias- . "slaya, 1jubaznost" ( 60). - sri- [. "diyota,
krasota" ( 5 1 ).
saubhagya- . "ljupkost, draZest" (vrddhi-izyedenica [ 35] od
su-bhaga-, . gore 1 , prvi stih). - "" [gr. 1:, 1at. -que]. - loka- ., sg. i
1. "ljudi, syet" ( 39). - - + pra- "zadobiti" [up. 1at. apiscor,pro], perf.
( 1 2 1 ). - su-madhyama-, [. --, bahuvrihi ( 146) "sa 1 sredinom"
(su- "dobro-", madhyama- . . "sredina te1a, struk"; . nize uz stih 6).
atha "onda, potom, da1je". - l-, pokazna zamenica: 74. - vayas
. "uzrast, m1adost";priipla- "dostigao", part. perf. pas. od - + pra- ( .
gore); 10katiY apso1utni ( 38). - diisi- [. "sluskinja, robinja" ( 50). Iq- + sam-alam- "ukrasiti, okititi", part. perf. pas. okrta-.
sata- . "sto, stotina" [gr. E-<1:6v, 1at. centum, 24]. - sakhi- [.
"prijateUica" ( 44, 50). - iis- "sedeti" [gr. cr-1:<xt] + pari-upa- [gr. 1tEpi,
u1t6] "sedeti oko, okruZiyati, pos1uZivati"; iisat tematsko 3. 1. sg. ipf. - sa
- f. (sandhi: 39, 9) Indrine supruge ( 50). - iva "kao, kao sto".
tatra "tamo, tu". - sma "uistinu, svakako". - rqj- "sjati, blistati", k1asa
1 , med. ( 84). - Bhaimi- [. ( 50), vrddhi-izvedenica od Bhima-:
"Bhimina kci" (= Damayanti). - sarva- prid. ", sav" [gr. 151.0<;;] , iihara1}- . "komad nakita, nakit", bhs- (part. perf. pas. -) "ukrasiti"; sa kar
madhiiraya-s10zenicom ( 144) sarviihara1}a- "sav nakit" hit- se spa
u tatptlf-s10ziu ( 143) "ukraSena svim nakitom".
madhya- . "sredina" [lat. medius, (grc. JlEcro<;; < *JlE!!io, sh. m,
m>]; sakhi-mo 10k. sg. ( 39) "usred prijate1jica". - anavadyii1igi- f. (san
dhi: 33, 5; promena: 50), bahuvni ( 146) sloZen od anavadya- adj. "bez
greske" i O1iga- . "ud, te10". - vidyut- [. ,,munja" ( 59). - saudamani- [.
"posebna vrsta un, saudfunani ( 50). - yatha ,,kao, kao sto".

3 . " O v e n c a n s u m s k i m m ". Stihovi poznog

dvorskog pesnistva.
Daj adevina (Jayadeva) Gltagovinda ( 1 2. stolece Hr.) V 1 0- 1 1 .
Eroticno-misticni igrokaz opisuj e 1jubav pastirskog boga risne (r
a) prema devojci Riidhii; razdvajanj e, ceznju i konacno
mirenje dvaju za1jubljenih. Stihovi koj i slede uzeti su iz besede kojom
Riidhu prijateUica poziva da odustane od ljubomornog ustrucava
i pohita u zagrljaj risni koj i ceka. Unutrasnja i zavrsna rima,
retka u sanskritskom pesnistvu, kao i nadahnuti jezik pesme podstak1i
su cak Getea (Goethe) da je prevodi.

1 10

Dodatak

"Ptica kad proleti, lisce kad zatrepti, dolasku tvome se

nada;
sprema lezaj za i stazu kojom ces doCi pogleda okom
punim jada:
lahor dok sumi kraj Jamune u sumi pod cvetnim vencem
vene.
Zbaci grivne s nogu sto zvekom te odati mogu poput
ljubomoma udvaraca;
u lug gde dubokaje sena pohitaj, mil, skrivena ispod tamnog
ogrtaca:
lahor dok sumi kraj Jamune u sumi pod cvetnim vencem
vene."3 0
patati patatre vicalati patre sikithvduiinm /
racayati nm sacakitanayanam paSyati tava panthiinam /
dhirasaire yauniitire vasati vane vanaiili // 1 //
ukharaadhiram tyaja aiijiram ripuiva kelisulolam /
l sakhi knm satiirapuiijam silaya nilanicolam /
dhirasaire yauniitire vasati vane vanaiili // 1 1 //.
pat- "leteti, lebdeti" [gr. 7tEtOj.LIXt "letim", lat. peti5 "navaljujem"],
t. prez. ( l l ) tnt-; ttr- n. "krilo, pero" [od pat ] ; caZ- +
"kretati se tamo-amo" [caZ- sa -Z- ( 23) pored car- "kretati se", gr. .
j.LIXt "krecem se"], t. prez. caZant-; tr- n. "list" [up. nn. Feder
"pero"] ; apsolutni lokativi ( 38). sankita- "koj i pretpostavlja, podo
zreva, zabrinut" (prvobitno t. perf. pas. od sank-); bhavant- "i, ",
uctivo obracanje ( 62), osnova bhavat-, pred zvucnim glasovima bha
vado ( 3 3 , 8); upayiina- n. "dolazak".
-

3 0 (U nemackom izdanju n dat doslovan prevod stihova,

slobodni Rikertov (Friedrich Riickert) prepev. Stoga i priredivaC
srpskog izdanja pokusao da, naustrb doslovnosti, pribliZno docara
slozenu metricku strukturu originala i ostvari za Dajadevu
karakteristicne igre reci. Do potpunog razumevanja staroindijskog
teksta citalac treba da dode sam uz prilozenog komentara. >

111

Tri uzorka staroindijskog jezika

rac-, racayati "uredivati, pripremati". - sayana- . "lezaj , mesto za

poCinak" [od se-te "lezi", gr. - lttott, 92] . - sa-cakita- "un strepnje;
sa (sa-, v. 2 . strofu) strepnjom (cakita-)"; nn- . "oko"; bahuvrihi (
146) upotreblj en adverbijalno, kao dopuna uz paiyati. - paiyati, pre
zent (supletivan sa drs- "videti") "gleda, posmatra" [tpu oblik ko
rena s-pas-, up. lat. specio, . spiihen "motriti, vrebati"]. - tava
"tvoj", gen. sg. licne zamenice 2. lica ( 73). -path , j aka osnovapant
hiin- "put, staza": 66.
dhira- adj . "miran, lagan, postojan"; saira- . "vetar"; karmadhii
raya ( 144).
n- f. reke, danas Jumna IDzamnal; tira- .
"obala"; tatpurui?a ( 143). - vas- "stanovati, boraviti" [got. wisan
"biti", . Wesen "postojanje, ", ge-wesen ""] . - vana- n.
"suma", (vane lok. sg., up. stsl. vbne "napolju, vanz'). - va
n-in- adj . "koji nosi venac od sumskog cveca" (od vana-, v.
prethodnu rec i ii- f. "venac").
ukhara- adj . "bucan, zvucan, brbUiv". - adhira- adj . "nestalan,
labav" (sa - privativum od dhira-, v. prethodnu strofu). tyaj- "napu
stiti, ostaviti", 2. sg. . ( 84). - aiijira- . . "nozni ukras, grivna
oko noge". - ripu- "izdajnicki", . "varalica, izdajnik" ( 48). - iva
"kao". - keli- . f. "igra, udvaranj e"; su- "dobro-, vrlo"; lola- ,,neposto
an, nemiran, koji za zudi".
cal- "hitati, kretati se" (. 1 . strofu). - sakhi- f. "prijateljica" [v. pod
2]; vok. sg. ( 5 0). kiija- . "grmlje, venjak". - sa- "sa, zajedno sa"
[. *s'fl-, up. gr. -1tu;, lat. si-plex i sl., (pored . *so- > sti. sa-,
stsl. sp-Isb(n)- > sh. su, s(a) ]; tiira- "taman, rnran"; - .
"mnostvo"; sa-fO otrpilike "ispunj en rnrakom, pun tame". - ti
"nosi, bl", 2. sg. . ( 84). - n- adj . "tamne "; nicola- .
"veo, ogrtac"; karmadhiiraya ( 144).
-

Strucna literatura
) Opsti prikazi, gramatika, istorija jezika
B u r r o w, . , The Sanskrit Language. London 1 95 5 , 3 1 973 .
R e n o u, L . , Grammaire de la langue vedique. Lyon-Paris
1 952.
R e n o u, L . , Histoire de la langue Sanskrite. Lyon-Paris
1 956.
R e n o u, L., Grammaire Sanscrite. -, Paris 1 930, 2. izd.
1 96 1 .
, . - H a u s c h i l d, R. , Handbuch des Sanskrit.
in Einfiihrung n das sprachwissenschaftliche Studium
des Altindischen. Heidelberg, Bd. 1 (uvod, fonetika) 1 958,
1 2 (morfologija) 1 959, (tekstovi i reenik) 1 953.
W a c k e r n a g e l, ., Altindische Grammatik. Gttigen, Bd. 1
(fonetika) 1 896, 2. izd. sa opstim uvodom (lntroduction ge
nerale) koji je obradio L. Renou, prestampanom fo
netikom i dopunama od . Debrunner-a) 1 957; 11 1 (uvod u
tvorbu reci, imensku kompoziciju) 1 905, 2. izd. (sa dopuna
. D'ulr-)) 1 957; 11 2 (imenski sufiksi, od . De
brunner-a) 1 954; III (imenska promena - brojevi - zame
nice, zajedno sa . Debrunner-om) 1 930; registar 1 964.
W h i t n e y, W. D., Indische Grammatik, umfassend die klas
sische Sprache und die iilteren Dialecte. Nemacki prevod
. Zimmera, Leipzig 1 879.
Grundrif3 der indo-arischen Philologie und Altertumskunde.
Zasnovao G. Biihler, nastavi1i F. Kielhom, . Liiders i .
Wackemagel. StraBburg 1 896 dd. [tu izm. ost. : . Win
disch, Geschichte der Sanskrit-Philologie und indischen
Altertumskunde, 1 9 1 7, 1 920; . . Macdonell, Vedic
Grammar, 1 9 1 0; . S. Speyer, Vedische und Sanskrit-Syn
[, 1 896.]

Strucna literatura

1 13

. ., . u
, Moskva 1 982.

( ,

1 i , . S., Toward Discourse Graar oJthe Rigveda

I-, Heidelberg 1 98 5 ' >
) Recnici
B o h t l i n g k, .
R o t h, R., Sanskrit- Worterbuch, 7 tomo
, St. Petersburg 1 852- 1 875, reprint Osnabriick 1 966.
B o h t l i n g k, ., Sanskrit- Worterbuch n krzerer Fassung,
St. Petersburg 1 879- 1 889, reprint Graz 1 959. [uz to R.
Schmidt, Nachtriige zu Sanskrit- Worterbuch n krzerer
Fassung Bohtlingk, Leipzig 1 928.]
C a p p e l l e r, ., Sanskrit- Worterbuch. Straburg 1 887, re
print Berlin 1 966.
r h f r, ., KurzgeJajJtes etyologisches Worterbuch
des Altindischen. Concise Etyological Sanskrit Dictio
nary. Heidelberg, Bd. 1 ( 1 956), 11 ( 1 963), ( 1 976), (W
(Indices: 1 980).
yr h f r ., Etyologisches Worterbuch des Altindoa
rischen I-, Heidelberg 1 986-.3 1 )
M o n i e r - W i l l i a m s, S i r. . , Sanskrit-English Dictio
nary. New Edition, Greatly Enlarged and Improyed,
ford 1 899, reprint 1 960.
U h l e n b e c k, . ., KurzgeJajJtes etyologisches Worter
buch der altindischen Sprache. Amsterdam 1 898- 1 899.
-

) Indoevropska lingvistika
Indoevropeisticki prikazi staroindijskog su navedeni pod ) (
row, Thumb-Hauschild, Wackemagel) i ) (Mayrhofer, Uhlenbeck).
de pomenimo od opstih uvoda i poredbenih recnika !! sledece:

3 1 <m I- ( 1 980- 1 996) obuhvataju stariji, vedski jezik, tom III

mladi sanskrit.>

1 14

Dodatak

K r a h e, . , Indogeranische Sprachwissenschajt. Bd. 1, 5 .

izd., B erlin 1 966; II, 5 . izd., 1 969. Sammlung Goschen tom
59 i 64.
i 1 1 t, . , Introduction l' etude coparative des langues
indo-europeennes. Paris, 8 . izd., 1 937.
( , . . - , . . : n
cu u n. u u
uu-unuu u n u n
, 1 984.3 2
Indogeranische Graatik. Begr. von . Kurylowicz, hrgg.
von . Mayrhofer, Heidelberg. Bd. 1 1 : Ein1eitung von W.
Cowgil1; 2 : Lautlehre von . Mayrhofer, 1 986; Bd. II: k
zent, Ablaut von . Kurylowicz, 1 968; Bd. III Formenlehre,
1 : Geschichte der indogermanischen Verbalflexion von .
Watkins, 1 969.
S z m r i, . , Einfiihrung in die vergleichende
Sprachwissenschajt, Darmstadt 4 1 990.33
k s, R. S. ., Coparative Indo-European Linguistics,
Amsterdam 1 995.>
W a l d e, A. - P o k o r n y, J. , Vergleichendes Worterbuch der
indogeranischen Sprachen, 3 toma, Berlin 1 927- 1 932.
P o k o r n y, ., Indogeranisches etyologisches Worter
buch. Bd. 1, Bern-Miinchen 1 959; II (registar), 1 969.
DaU a literatura nalazi se pojedinim poglavlj ima, naroCito 1 -4,
7, 3 4 .

3 2 <Dostupno i u prevodu engleski : Indo-European and

Indo-Europeans 1-11, Berlin I New York 1 995'>

33 (Dostupno i u prevodu ruski:

u u, 1 980'>

 prevodioca

Ova Sanskritska graatika sa poredbeni objaSnjenjia

sazet i pristupacno napisan, ali istovremeno produbljen pri
kaz j ednog od najzanimlj ivijih starih jezika. Njen neposredni
predmet sanskrit u m smislu, ili klasicni sanskrit, knji
zevni jezik stare, delomjos i danasnje Indije, uoblicen u tom
vidu pre oko 2500 godina, obuhvacen opstij im mm sta
roindijskogjezika zajedno sa njegovom ranijom fazom, jezi
kom velikih himnickih zbomika Vedii vedski. Opisujuci
klasicni sanskrit, autor se u jezgrovitim ekskursima, izdvoje
ni, preglednosti radi, sitnijim slogom od osnovnog teksta,
redovno osvrce ranije, vedsko stanje, otvara uvide i u du
blju, komparativnim putem ustanovljivu jezicku proslost, ilu
strovane odabranim paralelaa iz drugih indoevropskih jezi
ka, pre svega grckog i latinskog. Staroindij ski jezicki materi
! dat u latinicnoj transkripciji, s tim sto jedno poglavlje
pruZa osnovnu informaciju domacem "nagari" pismu. Tako
izbegnuta graficka barijera koja deli specijaliste-indologe
od znatno sireg "spoljasnjeg" kruga potencijalnih korisnika
ove knjizice, koji se opredeljuje dvema njenim osnovnim na
menaa:
-

- Da pruZi elementami kurs sanskrita, kroz koji se upozna

njegova gramaticka struktura i pristojan broj reci, i koji u
svom rezultatu osposobava za citanje, uz m recnika, la
tinski transkribovanih staroindijskih tekstova, kakva su tri

1 16

Od prevodioca

,jezicka ogleda" iz raznih vremena i knjizevnih rodova prilo

zena kraj u knjige;
- Da tako steceno poznavanje sanskrita smesti u okvir in
doevropske komparativne lingvistike.
Imajuci u vidu znacaj staroindijskog za rekonstrukciju pra
indoevropskog jezika, kao i strucnost autora u toj oblasti, ta
dimenzij a knj ige daje dopunsko svojstvo neke vrste uvoda
u indoevropeistiku, posebno korisnog u nasoj sredini, gde sti
iz te oblasti nedostaju. Imajuci u vidu upravo taj nedosta
k, prevodilac sebi slobodu da indoevropski poredbe
ni materij al ponegde dopuni, i to prvenstveno slovenskim pri
merima, bliskim potencijalnom korisniku; druge dopune pru
zaju terminoloska pojasnjenja i upucuju noviju literaturu.
Sve one oznacene su posebnim zagradama: ( ); vodilo se racu
da svojim ne naruse dobro odmerenu koncepciju
originala.
Manfred Mayrhofer Iajrhofer/, roden 1 926. godine, pro
fesor za opstu i indoevropsku lingvistiku Beckom univer
zitetu, sada u penziji, spada u naj istaknutije indologe i indoe
vropeiste naseg vremena. Autor cak dva etimoloska recnika
staroindij skogjezika, visetomna (podatke . u spisku lite
rature str. 1 1 3), izdavac casopisa Die Sprache, zatim "In
doevropske gramatike" (1ndogeranische Graatik, . str.
1 14) i u sklopu nje pisac studije indoevropskoj fonologiji,
kao i niza monografija i clanaka, poglavito iz oblasti indologi
i iranistike.
. Loma

SADRZAJ
. 5

Skracenice i znaci .
.

UVOD . . . . .

. 15
15
28
29
. 35
37
. . . 37
60
65
68
1 02

G RAMATIKA
. Glasovi . .
. Naglasak . . . .
. Sandhi . . . . .
D. "Stupnjevanje" .
. Oblici . . . . . .
1 . Imenice i pridevi .
2. Zamenice
3. Brojevi . .
4. Glagoli . .
F. Slaganje reci

DODATAK .
Tri uzorka staroindijskog jezika

1 07
1 07

S T R U (: N A L I T E R A T U R A
) Opsti prikazi, gramatika, istorija jezika
) Recnici . . . . . . . .
) Indoevropska lingvistika

1 12
1 12
1 13
1 13

Od prevodioca .

1 15

. . . . .

Stampa i povez

za

stampariju Novak Vukotic

IZDAVACKA KNJIZARNICA
ZORANA STOJANOVICA
2 1 000

Novi S ad

6
02 1 /624-800
Faks: 0 2 1 /623-853

S vetozara Markovica
) . :

E-mail : sreten@eunet.yu

JlI" I/,' "

I , 1 ,. 1 " N ' J ' I
1
2,
3
4,
5
6,
7.
8.
9

1 0.
11.
1 2.
13.
14
15,
16
17.
18
1 9.

20.
21.
22.
23.
24.
25.
26,
27.
28.
29.

30,
31.
32.
33.
34.
35
36.
37
38
39
40.
41.
42.
43.
44,
45
46
47,

lh1 1 PESN1CKA 1 i l N 'I I

Brode1: DINAM 1 K A l ' l l I I /
Zi1 Oe1ez. FUKO
J, G. Herder RASpRAVA o poI{ l , K I I I I I / I I-.
V1adimir Janke1evic. IRONIJA
Z -, . ANllCKA FILOI,C )J 1 1
Z,-P. ernan: POREKLO GRC K E M I S I 1
Zan Odri INOOEVROPUANI
Zan PijaZe' PSIOLOG1JA 'II
fo u1t: GRNI ,' I 'VlmS I I I I I ! i V I
Oejvid Hjum' ERILU Ut S
Gaston Ba'1ar N O Y I NAUCN1 L I
1 Lask' FILOZOFIJA RV
1 Oil. SIMBOLIKA U ILIJ l
1 1. SIMBOLIKA U GRCKOJ II ; 1 1 1
. Jensen / S . Frojd. GRADIYA
Georg Zime1. REMBRANT
Z.-P. ern / . Yida1-Nake I I I (iI \ I J l I , 1
Z. Bril. LILI ILI MRACNA
Z. Ruse' OBLIK 1 ZNACENJE
R. Legro' IDEJA HUANOSI
Zak Buvres. FILOZOFIJA, ILG l 1 1 'S I ' I I l N I I
, Oimitrijevi: NEIZYESNOST U U S I I I I ' R V
F. Fire RAOIONICA ISTORIJE
n PSIOSOMAllKA OORASLE OSO B E
G Zimel PROBLEMI FILOZOf'lJE I STOR l J E
Oragievic - Sesi: NEOFOLK U L:Ul
Zan Ruse NARCIS ROMANOPISAC
Zan Ruse: MIT OON ZUANU
Aljo'a POGLEO UNAZA I)
Aleksis Filonenko ARHIPELAG E V R O PS K E S V I ' S 1'1
Zan-Pjer / ! Vida1-Nae M I T 1 TR AOEI J I J A , 1 1
Z . Oe1ez / F. Gatari STA FILOZO I 'IJA'1
Oominik Snaper: ZAJEDNICA ( I ) N
. Vinke1man ' ISTORIJA DREV N I , tJ M 1'TNOS 1 1
F. Nice B U DUCNOSI NAS I I I I/. V N I I I I I S I ' NV
Remon ro DEMOKRAlJA 1 ' l I t l Z
Emanuel Levinas M E D U N
Emst Kasirer JEZI K 1 M IT
Z. Delez / F Gatari. K AI'KA
Maks DUHOVN I IALJ l'Ol. l V
Mirca Elijade SLIKE 1 S I II , I
l rh. SPI S I I Z r I '. NN I ' l 'S I I IO N I . I /.I '.
Slobodan Beljanki POEl K 1 ' 1 V
Zan-Zak Ruso OGLI:.D l'I I I 1 I I ,/ I
Alise Mi ler' DRAMA I ) I V I I ( ; I J I ' 1 1 ' I
Manfred Majrholer S NS II S i I ' I I

(/
Roman Ingarden I

1 " '/ "

, '1 1 1 1