SADRAJ

1. UVOD...2
2. PRAVA I OBAVEZE U ODGOVORNOSTI POSLODAVCA..4
2.1. Znaaj osposobljavanja zaposlenih..4
2.2. Profesionalno obrazovanje, obuavanje i vaspitanje za siguran i bezbjedan rad5
2.3. Osposobljavanje i provjera osposobljenosti zaposlenih..6
2.4. Obuka zaposlenih za obavljanje poslova u industriji za obradu metala..6
3. OPASNOSTI I MJERE ZATITE NA RADU U INDUSTRIJI OBRADE METALA..7
3.1. Opasnosti pri radu u industriji obrade metala.7
3.2. Mjere i sredstva za zatitu od povreda u industriji obrade metala..9
4. OPA NAELA SIGURNOSTI PRI RADU KOD ORUA ZA RAD....................10
4.1. Smjetaj maina i ureaja u industriji obrade metala...12
4.2. Natpisi, oznake i uputstva13
5. ZAHTJEVI U VEZI SA POGONSKOM ENERGIJOM..13
5.1. Rukovanje i upravljanje13
5.2. Zatitni ureaji i naprave...13
6. KALJENJE....16
6.1. Opasnosti i mjere zatite pri radu..17
7. OPASNOSTI I MJERE ZATITE PRI SJEENJU,GLODANJU I BRUENJU ....21
7.1. Sjeenje..... 21
7.2. Glodanje.....23
7.3. Bruenje..24
8. OPASNOSTI I MJERE ZATIT PRI ZAVARIVANJU..25
8.1. Gasno zavarivanje......26
8.2. Elektrino zavarivanje...30
ZAKLJUAK.....35
LITERATURA..36

1. UVOD
Svako proizvedeno dobro ima svoj ivotni vijekija duina zavisi od naina rukovanja, ali i od
odravanja inaina remonta istih. Svaka radna sredina koja u svom okviru sadri i mainsku
radionicu ima za cilj da izradi i odrava svoje proizvode u radnoj sredini takvoj da bude u skladu
sa svim pravilima i normama koje propisuje Zatita na radu kao institucija u ijem domenu je
obezbjeivanje sigurnog i bezbjednog rada svih uesnika radnog procesa.
Dobrim i uspjenim preduzeem se ne moe vie smatrati ono preduzee koje je ostvarilo visok
profit ve onokoje je pored profita obezbjedilo svojim zaposlenima sigurnu i bezbjednu radnu
sredinu u skladu sa Ustavnim izakonskim normama koji se odnose na rad i zatitu na radu.
Preduzee koje u svojoj djelatnosti sadri I obavljanje poslova obrade metala u optem aktu iz
zatite na radu mora obuhvatiti dijelove koji se odnose na zatitu na radu na sredstvima za rad,
sredstvima i opremi line zatite na radu i i na lica koja rukuju njima.
Ovaj diplomski rad je koncipiran tako da omogui svakom itaocu da shvati opasnosti koje
prijete u radnoj sredini kakva je industrija obrade metala i da shvati potrebu za upoznavanjem i
primjenom mjera zatite na radu.Da bi rad bio to jasniji, osvrnuo sam se istorijski na pojavu
potrebe poslodavaca i zaposlenih za sprovoenjem mjera zatite na radu i na nain kako su to
radili prvi Inenjeri ZNR.
Pored teorijskog pristupa problemu mjera zatite na radu u industriji obrade metala, pomenuo
sam i neke konkretnei praktine primjere sprovoenja mjera propisanih pravilnicima u rijei i
ilustracijama. Opisao sam neke najvanije tehnike obrade metala I opasnosti koje iz njih
proizilaze.
Takoe sam navodio i dijelove Zakona o radu koji se posebno odnose na pitanja vezana za
zatitu radnika putem pravnih normi i obaveza koja se nameu poslodavcima ali i samim
radnicima kao zaposlenima.
Ako se okrenemo neko vrijeme unazad, problem poslodavaca sa povredama zaposlenih
nijeuticao na njihov profit jer je u to vrijeme radnika bilo dosta, a njihova cijena mala. Razvoj
industrije i nauke zahtijevao je od radnika znanje i strunost u obavljanju odreenih poslova, a to
je stvorilo problem poslodavcu da u svoju radnu sredinu ne moe vie uvoditi nekvalifikovanu
jeftinu radnu snagu. Ukoliko bi dolo do povrede radnika, njegovo ispadanje iz radnog sistema bi
prouzokovalo zastoje, a samim tim i pad produktivnosti i, analogno, pad profita.
Vremenom ti problemi sa povredama u radu su se gomilali, pa su primorali poslodavce da
pristupe preduzimanju odreenih mjera u cilju sprijeavanja povreda. U poetku nije postojala
organizovana borba protiv povreda na radu, preko organizovanih slubi, kojima bi to bio osnovni
zadatak. Vlasnici preduzea kao poslodavci su rjeavanje ovog problema povjerili istaknutim
strunjacima inenjerima. Njihov zadatak je bio da putem tehnike zatite utiu na smanjenje
2

broja povreda, a samim tim na smanjenje izdataka i gubitaka koje su povrede prouzrokovale.
Meutim, pojavile su se znatne tekoe jer prvi strunjaci za zatitu na radu upreduzeima su
morali odmah rjeavati neodlona pitanja zatite na radu.
U poetku se ovom problemu prilazilo iskustveno, bez sistemskih rjeenja, meutim razvojem
proizvodnih snaga i modernizacijom sredstava za rad, pristupilo se sistemskom rjeavanju zatite
na radu.Bez obzira da li se radi o domaem ili stranom, pravnom ili fizikom, privatnom ili
dravnom licu, ono je, kao poslodavac, duno da obezbjedi i sprovodi utvrena pravila i
norme zatitena radu.
To moe uiniti na jedan od tri naina i to:
da organizuje strunu slubu za poslove zatite na radu,
odredi struno lice za poslove zatite na radu,
angauje ovlaenu organizaciju za poslove zatite na radu.
Poslodavac je taj koji je, bez obzira na koji se od ova tri naina odluio, odgovoran za
sprovoenje mjera zatite na radu. Poslodavac je duan da, ukoliko ima vie od 20 zaposlenih,
pravo na zatitu na radu regulie preko opteg akta iz zatite na radu. Ovaj akt sadri mjere
zatite na radu i nain njihovog sprovoenja, a naroito prava, obaveze i odgovornost svih
zaposlenih, nain obavljanja strunih poslova zatite na radu, nain utvrivanja i provjere
zdravstvenog stanja zaposlenih koji rade na poslovima sa posebnim uslovima rada i drugih
zaposlenih, nain osposobljavanjai provjere osposobljenosti za bezbjedan rad, korienje
sredstava i opreme line zatite na radu i druga pitanja od znaaja za zatitu na radu.

2. PRAVA, OBAVEZE U ODGOVORNOSTI POSLODAVCA

3

Kako god da regulie pitanja zatite na radu, poslodavac je duan da obezbjedi da isti budu
dostupni svim zaposlenima i da ih upozna sa pravima i obavezama u vezi sa zatitom na raduu
radnoj sredini i na radnom mjestu.
U radu e biti pomenute obaveze poslodavca, posebno interesantne za sprovoenje mjera
zatite na radu industriji obrade metala.
U okviru tih obaveza, neophodno je da poslodavac donese akt o procjeni rizika za sva radna
mjesta na osnovu Pravilnika o nainu i postupku procjene rizika na radnom mjestu. Akt o
procjeni rizika zasniva se na utvrivanju moguih vrsta opasnosti i tetnosti na random mjestu i u
radnoj okolini, a na osnovu kojih se vri procjena rizika od nastanka povreda i zdravstvenog
oteenja zaposlenih.Poslodavac kada primi zaposlenog u radni odnos mora da mu obezbjedi
zdravstveni pregled, a naroito onim zaposlenima koji se rasporeuju na radna mjesta sa
poveanim rizikom.Takoe, mu mora obezbjediti struno osposobljavanje za bezbjedan rad.
Poslodavac je obavezan da obezbjedi svu potrebnu opremu i sredstva line zatite na radu kao i
ispravna i sigurna sredstva i orua za rad. Prilikom njihove kupovine duan je da dostavi
proizvoau uslove u pogledu zatite na radu koje moraju da ispunjavaju isporuena sredstva
rada odnosno sredstva i oprema line zatite na radu.
Poslodavac mora odrediti mjere za pruanje prve pomoi, gaenje poara i evakuaciju
zaposlenih.
2.1. Znaaj osposobljavanja zaposlenih za bezbjedan rad
Nedostatak u upoznavanju sa opasnostima, posljedicama i mjerama za tehniku i linu
zatitu,nedovoljna uvjebanost u vrenju odreenih poslova i izvoenja sigurnih radnih
postupaka,kao i pomanjkanje linog iskustva radnika est je uzrok za brojne povrede i nesree
na radu. Eliminisanje ili ublaavanje ovih uzroka sastoji se u permanentnom obuavanju i
vaspitanju radnika sa ciljem da se u njegovim stavovima prema radu i opasnostima postignu
pozitivne promjene.
Cilj i smisao suzbijanja subjektivnih faktora kao agenasa za povrede i nesree na radu sastojise u
korienju i primjeni utvrenih metoda i postupaka za njihovo eliminisanje ili smanjenje.Kao
najvanije preventivne mjere i postupci koji su se u praksi smanjenja povreda i nesrea pokazali
kao efikasni jesu: profesionalna orijentacija i selekcija, profesionalno obrazovanje,obuavanje i
vaspitanje za siguran i bezbjedan rad, propaganda, briga za socijalne i drugeprobleme radnika,
stimulisanje radnika, premjetanje.
Neke od ovih mjera nisu ba popularne, ali su se pokazale veoma efikasne. Tako se profesionalna
orijentacija sastoji u racionalnom izboru adekvatnog zanimanja ili vrste posla za svakog ovjeka
prema njegovim psihofizikim osobinama, sposobnostima i sklonostima, koje su procijenjene od
strane odreene strune komisije.
4

Premjetanje se kao krajnje sredstvo primjenjuje onda kada se ni na jedan nain ne mogu
otkloniti subjektivni faktori koji utiu na nastanak povreda tokom rada. Ova mjera predstavlja
izraz krajnje nemoi menadmenta preduzea jer je primorana da eliminie radnika kao
uzronika negativnih pojava u procesu rada.
2.2 Profesionalno obrazovanje, obuavanje i vaspitanje za siguran i bezbjedan rad
Osnovni cilj i svrha ove obrazovne djelatnosti sastoji se u tome da se zaposleni sistematski I
permanentno upoznavaju sa opasnostima i tetnostima na radu, posljedicama koje iz toga
proistiu, mjerama i sredstvima za tehniku i linu zatitu, te da se obue i osposobe za
samostalno i bezbjedno obavljanje poslova i radnih zadataka i nesmetano odvijanje tehnolokog
procesa proizvodnje. Na ovaj nain, lica na radu treba da steknu potrebna znanja,vjetinu i
navike tako da njihovo ponaanje i stavovi kod obavljanja tehnolokih postupaka,operacija i
manipulacija budu usklaeni sa zahtjevima koji garantuju bezbjednost na radu.
U tom smislu, obrazovanje iz oblasti zatite na radu treba da pomogne dvojako:
-

da zaposleni, poto su prethodno upoznati sa opasnostima i mjerama zatite budu

spremni da preduprijede pojavu mogue povrede ili oteenja, i

da budu osposobljeni da tano, brzo i efikasno reaguju na opasnosti koje nastaju iz

objektivnih razloga i da time doprinesu da nastale posljedice budu to manje i lake.

Slika 1. Uticaj obuke na procenat povreda

Brojnim istraivanjima koja se odnose na utvrivanje uticaja obuenosti radnika i potovanje

propisa u sprovoenju mjera zatite, dolo se do podataka koji pokazuju pozitivno djelovanje ove
obrazovne djelatnosti na smanjenje broja povredana radu i poveanje produktivnosti
proizvodnje.

Kriva, na Slici 1, pokazuje uticaj obuavanjaradnika i njihovog radnog iskustva na

smanjenjebroja povreda na radu. Tako se vidi da se brojpovreda naglo smanjuje sa
intezitetom(instruktaom) i duinom radnog staa radnika.
2.3. Osposobljavanje i provjera osposobljenosti zaposlenih
Poslodavac je duan da izvri osposobljavanje za bezbjedan rad zaposlenog kod zasnivanja
radnog odnosa, rasporeda na druge poslove, uvoenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad,
promjene procesa rada i ponovnog rasporeivanja na rad poslije odsustvovanja koje je trajalo
due od godinu dana.
Poslodavac je duan da donese program o osposobljavanju za bezbjedan rad zaposlenih, uskladu
sa procjenom rizika na radnom mjestu, kao i da, po potrebi, mijenja ili obnavljanjegovu sadrinu
u zavisnosti od uvoenja novih procesa rada, novih tehnologija i sredstavaza rad.
Osposobljavanje se sprovodi po programu osposobljavanja u toku radnog vremena, a trokove
osposobljavanja snosi poslodavac.
Poslodavac je duan da zaposlenog, u toku osposobljavanja za bezbjedan rad, upozna sa svimv
rstama opasnosti na poslovima na koje ga rasporeuje i o konkretnim mjerama za zatitu naradu,
koje su potrebne radi otklanjanja opasnosti po ivot, odnosno oteenje zdravlja.
Poslodavac kod koga, na osnovu ugovora, ili po drugom osnovu, obavljaju rad zaposleni drugog
poslodavca duan je da ih upozna sa mjerama za bezbjedan rad. Osposobljavanje zaposlenih za
bezbjedan rad poslodavac obavlja teorijski i praktino. Provjeru teorijske i praktine
osposobljenosti za bezbjedan rad zaposlenih poslodavac obavljana mjestu rada.
Periodine provjere teorijske i praktine osposobljenosti za bezbjedan rad zaposlenih, koji rade
na poslovima na kojima je, prema aktu o procjeni rizika, prisutna poveana opasnost
odpovreivanja ili oteenja zdravlja, odreuje poslodavac programom o osposobljavanju.
2.4. Obuka zaposlenih za obavljanje poslova u industriji za obradu metala
Industrija za obradu metala sadri razliite maine i ureaje, alate i pribore, ukratko sredstva za
rad razliitih namjena, koje zaposleni u njoj opsluuju. Samim tim je potrebno obezbjediti
struno osposobljavanje zaposlenih za one djelatnosti i radne aktivnosti koje e obavljati
(mehaniari,cijevari, varioci, monteri, tokari...).
U okviru obuke, budui zaposleni se upoznaju sa konstrukcijom sredstava za rad, sa procesom
koji ta sredstva izvode, sa ogranienjima i potencijalnim poremeajima koji se javljaju u toku
procesa rada, sa mjerama zatite na radu u optem i u konkretnom smislu ukljuujui i sredstva
line zatite, te mjerama prve pomoi i gaenja poara.
Nakon obuke i uspjeno zavrene provjere znanja, zaposleni postaju kvalifikovani za
uestvovanje u procesu rada u skladu sa Pravilnicima i Zakonom o zatiti na radu. Bez obzira
6

kojim se poslom bavi u radionici, zaposleni je duan da se informie i obnavlja svoje znanje
kako bi bio u toku sa inovacijama koje su vrlo este u svijetu mainstva. Zaposleni koji rade na
poslovima na kojima je, prema aktu o procjeni rizika, prisutna poveana opasnost od
povreivanja ili oteenja zdravlja moraju pristupiti periodinim provjerama teorijske i praktine
osposobljenosti za bezbjedan rad zaposlenih.

OPASNOSTI I MJERE ZATITE NA RADU U INDUSTRIJI OBRADE

METALA
3.

3.1. Opasnosti pri radu u industriji obrade metala

U industriji obrade metala, svaki ureaj ili alatka za rad predstavlja potencijalnu opasnost za
radnika. Opasnost je vea ukoliko se ta sredstva za rad ne koriste u skladu sa Pravilnikom i
Zakonom o radu i ukoliko ih koriste lica koja nisu struno osposobljena za rad sa njima.
Posebnu opasnost predstavlja obrada materijala na mainama za rezanje metala, obraivanje
drveta, rezanje bravarskim alatima, drobljenje razliitih materijala, kao i svaka druga vrsta
tehnolokog postupka pri kome dolazi do kretanjaestica materijala ili paradi izlomljenog alata.
Opasnosti od povreda se ne javljaju samo prilikom obrade materijala u industriji obrade metala
ve mogu da nastupe i u drugima fazama procesa rada kao to je faza dopremanja sredstava za
rad i materijala, njihovog skladitenja, pripreme za obradu. Ove opasnosti su utoliko vee ako se
radi o materijalima ili dijelovima koji imaju isturene iljaste ili otre dijelove ili krajeve,kao npr.:
limovi, profilisani materijali, ipkasti materijali, glodai, razne vrste noeva zamaine, alatke i
razni drugi materijali i alati.
Znatno veu opasnost pri radu predstavljaju pokretni dijelovi ili alati koji mogu da imaju kruno
rotirajue ili pravolinijsko, odnosno translatorno kretanje.
Maine kod kojih alat ima kruno kretanje su: builice, glodalice, brusilice za okruglobruenje,
rune builice itd. Kod strugovaglavno kruno kretanje izvodi predmetobrade. Opasnosti od
povreda predstavljaju ielementi maina kao to su: zupanici,remenice, osovine, valjci, leajevi,
spojnice,razne vrste ekscentara, zamajci i dr ( Slika 3). Opasnost je jo vie poveana ako
ovidijelovi, kao rotirajui, nose na sebi raznevrste zavrtanja, navrtki, poviene ispuste, neravnine
i sl.

Slika 2. Primjeri radnih operacija u industriji obrade metala koje mogu da izazovu povrede
Dalje, rotirajui elementi moguda budu sa ispustom ili udubljenjem, kao i sa otrim
zavretkom, to moe jo vie da poveaopasnost. Kao tipian predstavnik elemenata sa
ispustom i udubljenjem moe se navestistezna glava materijala kod struga.

Slika 3. Primjeri opasnih krunih kretanja

Pokretni dijelovi koji imaju translatorno kretanjemogu da predstavljaju izvor povreda u
viduukljetenja, pritiska izmeu pokretnog inepokretnog dijela, udara, posjekotina,
odsijecanja,preloma i sl.( Slika 4). Tipian predstavnik ovakvevrste kretanja su maine alatke
kratkohode idugohode rendisaljke, kao i razne vrste presa imehanikihekia, makaza za
sijeenje limova,maina za savijanje lima, za sijeenje furnira i sl.

Slika 4. Primjer opasnog translatornog kretanja

Svaki uesnik procesa rada u mainskoj radionici,ali i svako drugo lice koje doe u priliku da
boravi u njoj, bilo da se radi o licima koji su prisutna radi kontrole procesa rada ili su u
neformalnoj posjeti,moraju da bude upoznata sa opasnom zonom koja postoji u industriji obrade
metala. Pod opasnom zonom podrazumijeva se odreeno mjesto ili prostor gdje moe doi do
povrede usljed zahvatanja pojedinih dijelova tijela ili odjee odstrane pokretnih dijelova maina
ili ureaja. Opasne zone, takoe, mogu da postoje i oko maina i ureaja kod raznih prenosnika
kretanja i energije, materijala koji se obrauje, kao iraznih vrsta alata kojima se vri obrada. U
veini dobro opremljenih metalnoj industriji za obradu metala mogu se vidjeti i razni tipovi
dizalica, a najee mosnih dizalica koji naroito poveavaju povrinu opasne zone. Njihova
potencijalna opasnost prijeti i u momentima kada nije u radnom procesu,esto zbog
neosiguravanja kuke i uadi, to moe imati za posljedicu nekontrolisano kretanje pojedinih
dijelova mosne dizalice.
3.2. Mjere i sredstva za zatitu od povreda u industriji obrade metala
Pri upoznavanju mjera za zatitu od povreda na radu u industriji obrade metala, najprije se treba
upoznati sa obavezama proizvoaa i korisnika sredstava za rad.
Obaveze proizvoaa sredstava za rad su:
1.Smanjenje rizika pomou konstrukcije;
2. Ugradnja sistema zatite;
3. Uputstvo za upotrebu;
4.Dodatne mjere (eventualno vrenje obuke zaposlenih).
9

Obaveze korisnika sredstava za radsu:

1. Obuka zaposlenih;
2. Propisivanje bezbjedonosnih mjera rada;
3. Obezbjeenje linih zatitnih sredstava;
4. Vrenje nadzora;
5.Izdavanje odobrenja za propisani nain rada.
Naravno da i radnik nije iskljuen iz svih ovih obaveza koje smanjuju rizike od povreda na radu
tako to je on obavezan da ispotuje svaki zahtjev koji mu se namee od strane poslodavca, a koji
je u slubi bezbjednosti rada i u skladu sa Pravilnikom i Zakonom o zatitina radu. Takoe je
obavezan da procesu rada pristupi savjesno i bez ikakvog uticaja raznih hemijskih sredstava na
njegovo stanje (droga, alkohol i sl.).

4. OPA NAELA SIGURNOSTI PRI RADU KOD ORUA ZA RAD

Tjelesna oteenja kod orua za rad gotovo su iskljuivo nesretni sluajevi
(nezgode,povrede,ozljede).To su oteenja koja su nastala naglo,odreenim,vidljivim
djelovanjem nekog kratkotrajnog dogaaja pri radu.Najei uzroci nesretnih sluajeva kod
orua za rad jesu :direktan kontak sa pokretnim nezatienim djelovima, povratni udar,djelovi
rasprsnutog alata, letee estice materijalapraina i slino;mehaika neispravnost,neispravnost
elektrine instalacije, neispravana radni postupak pri radu, nepostojanje ureaja za
zatitu,nedovoljno poznavanje orua za rad od strane radnika, podcjenjivanje opasnosti od strane
radnika, neispravnost zatitne odjee i obue.
Zatitne naprave kod orua za rad mogu se podjeliti u 4 glavne skupine:
-

Nepomine
Naprave za blokiranje(elektrini ili mehaniki, elektronski)
Automatske ( npr. za uklanjanje ruku, za izvlaenje ruku)
Za daljinsko rukovanje i za prinoenju materijala (dvoruni sistem pustanja stroja u rad
automatsko prinoenjematerijala, specijalni alatai za prinoenje alata)

Veoma je vano da zatitne naprave predvide ve pri konstruisanju. Zatitne naprave koje se
naknadano ugrauju i izazivaju vee trokove i esto nisu uspjene jer se veoma teko
prilagouju postojeoj konstrukciji.Nadalje je vaan razmjetaj strojeva prema toku tehnolokog
procesa, kao i stalno i pravilno odravanje orua za rad. Povoljno je da strojevi budu obojeni
svijetlim bojama (npr.sivom) a zatitne naprave crvenom bojom. Orua za rad moraju uvjek biti
ista i uredna pripremljena za siguran rad.
Pogonski strojevi moraju biti smjeteni u zasebne prostorije (strojarnice). Svi pokretni strojni
djelovi moraju biti zatieni odnosno ograeni, pokriveni.To se napose odnosi na zamanjake,
remenice,zubanike,spojke i sl.Paravodi ili vodovi za odvod plinova moraju biti do visine 2 m
10

iznad poda ozidani ili omotani izolacijom od nezapaljivog materija. Kod eksplozivnih pogonskih
strojeva treba predvidjeti napravu koja spreava povratni udarac ruke kojom se takvi strojevi
stavljaju u pogon ili napravu koja omoguuje iskljuivanje kad se motor stavi u pogon.
Stavljenje u pogon i zaustavljanje pogonskih strojeva objavljuje se pravodobno posebnim
znakom u svim radionicama.Zabranjeno je obavljanje popravaka na pogonskim strojevima, kao i
ienje pokretnih djelova za vrijeme dok je stroj u pogonu. Podmazivanje je doputeno samo
posebnim napravama koje iskljuuju svaku opasnost.
Jame za zamanjake , odnosno za pokretne djelove poogonskih strojeva moraju biti ograene
ogradom od najmanje 1m, koja e u visini 0,20m iznad poda biti tako izraena da se sprijei da
noga zaposlenog sluajno ne upadne u jamu.

Slika 5. Ograda kosog transmisiskog remena i ograda transmisije

Zamanjaci, remenje i remenice i svi drugi pokretni djelovi transmisije moraju biti ograeni.
Vertikalno i koso remenje, ueta i lanci, bez obzira na njihovu brzinu i irinu, moraju se oraditi
do visine 1,8 metara iznad poda , a takvi glavni djelovi moraju se ograditi do visine od 2m iznad
poda. Horizontalni transmisiski djelovi koji se nalaze na visini nioj od 2m iznad poda moraju se
potpuno ograditi. Horizontalni djelovi koji se nalaze na visini iznad 2m od poda, a iri su od
10cm i kreu se brzinom veom od 10 m/s, moraju se oklopiti bar sa svoje donje strane.
Navlaanje ili nabacivanje na ramenice smije se izvriti samo za vrijeme dok stroj miruje, i to
jedino pomou posebnih naprava za tu svrhu.Transmisiska vratila moraju biti tako izraena da se
mogu zaustaviti neovisno od drugih transmisiski vratila. Horizontalna vratila koja se nalaze nie
od 2m iznad poda potrebno je ograditi odnosno obloiti, a vertikalna ili kosa isto tako do visine
do 1,5m iznad poda. Krajevi vratila koji stre vie od promjera nie od 2m iznad poda moraju
se obloiti. Prijelazi preko transmisiski vratila moraju biti vrsto izraeni sa sigurnim ogradama.
Leita transmisija treba da su po mogunosti s automatskim podmazivanjem. Zubanici na
visini ispod 2 m iznad poda moraju biti opremljeni zatitnim kutijama. Svi dijelovi na
transmisijama (mazalice,klinovi,vijci i sl.)koji stre moraju biti zatieni ili glatko izvedeni.
Kod svakog radnog stroja mora postojati mogunost da se stroj stavi u pogon i zaustavi neovisno
od ostalih radnih strojeva, i to sa radnog mjesta posluioca. Elektrini pojedinani pogon je
11

znatno manje opasan od transmisiskog, al postoji opasnost od elektrine struje.Svaki stroj mora
se dati odmah iskljuiti ako usljed prekida u pogonskom stroju doe do zastoja. Kotlovi i
kotlovski ureaju, kao i posude od pritiskom moraju u svemu odgovarati posebnim propisima.
Svaki kotao pod pritiskom mora imati propisanu armaturu (manometar,sigurnosni ventili,
vodokazne cijevi), koja se mora nalaziti u potpuno ispravnom stanju. Najvii dopusteni priitisak
kotla mora biti znaen na posebnoj metaknoj ploici na smom kotlu,a isto tako vidljivo crvenom
crtom i na manometru.Kotlovi kamen i mulj u kotlu moraju se temeljito istiti suvremenim
metodama.Pri radovima u kotlu mogu se upotrijebiti elektrine rune svjetiljke i elektrini
sprovodnici koji odgovaraju propisima za elektrine instalacije iako su ti ureaji u potpuno
ispravnom stanju. Napon runih elektrinih svjetiljki izmjenine struje treba svesti na napon od
42V ili nie. Parnim postrojenjima moe ruovati samo osoblje kvalificirano za tu slubu.
Mjere i sredstva zatite od povreda u industriji obrade metala podrazumijevaju: pravilan
smjetaj maina i ureaja u mainsku radionicu; upotrebu natpisa, oznaka i uputstava koji
osiguravaju bezbjedan rad maina i ureaja, a samim tim i sigurniju radnu sredinu; odgovarajue
zahtjeve u vezi sa pogonskom energijom; pravilno i olakano rukovanje i upravljanjem
mainama i ureajima; upotrebu zatitnih ureaja, naprava i blokada; ispravne kontrolne
instrumente I signalne ureaje; posebne zahtjeve u zavisnosti od sredstava za rad (kao npr.
sredstva rada pri kojima se oslobaa praina, ili pri kojima nastaju visoke temperature i dr.). U
daljem tekstu e biti obraene samo neke, posebno interesantne za radnu sredinu kao to je
mainska radionica,to im ne daje veu vanost od ostalih.
4.1. Smjetaj maina i ureaja u industriji obrade metala
Pri smjetanju maina i ureaja u industriji obrade metala mora se voditi rauna o njihovom
poloaju u odnosu na druge objekte bilo da se radi o stubovima, zidovima, gredama; ili
graevinskim objektima u okviru mainske radionice i slino; a sve to u cilju obezbjeivanja:
sigurne i pregledne zone rada; neutralisanja opasnosti od moguih mehanikih povreda (od
dijelova koji padaju i odlijeu), zdravstvenih oteenja (otrovne i agresivne materije, zraenja,
blijetanja svijetlosti i dr.) i drugih neeljenih pojava; zatim slobodnih prolaza i
pristupamainama i ureajima; obavezne slobodne povrine za rukovaoca maine ili ureaja koja
nesmije biti manja od 2m kvadratna ; kao i povrine za odlaganje materijala, odnosno predmeta
obrade.Takoe se na ovaj nain obezbjeuje i sigurnost drugih maina i ureaja i ostalih
pokretnih i nepokretnih dijelova u mainskoj radionici.
Potrebno je voditi rauna o rasporedu maina i ureaja u odnosu na izvore dnevne svijetlosti
(prozori, svijetlarnici) ili obezbjediti zasebnu lokalnu rasvjetu za svaku mainu i ureaj u
mainskoj radionici.

4.2. Natpisi, oznake i uputstva

12

Sredstva za rad u mainskoj radionici moraju biti oznaeni uoljivim i trajnim natpisom sa
podacima o proizvoau, tipu, seriji, fabrikim brojem, godinom proizvodnje i osnovnim
tehnikim karakteristikama kao to su: snaga, napon, broj okretaja, radni pritisak i temperatura i
slino.
Takoe je poeljno pored tastera, ruica, poluga i sl., postaviti ploicu sa kratkim i jasnim
opisom funkcije i naina rukovanja tim tasterom, ruicom ili polugom, bilo u rijei na slubenom
(poeljno i engleskom) jeziku ili u slici.
Ukoliko se radi o maini ili ureaju sa komplikovanijim i sloenijim procesom rada, dobro bi
bilo postaviti uputstvo za upotrebu tog sredstva za rad i listu kvarova (troubleshooting)
unjegovoj neposrednoj blizini.
Ukoliko se radi o maini ili ureaju koji predstavljaju opasnost moraju se postaviti odgovarajui
trajni znaci upozorenja ili uputstva.

5. ZAHTJEVI U VEZI SA POGONSKOM ENERGIJOM

Zahtjevi za vrstu i kvalitet pogonske energije su odreeni odgovarajuim propisima.
Sredstva za rad na elektrini pogon koja se koriste u mainskim radionicama, koje su u veini
sluajeva opremljene aparatima za varenje koji koriste acetilen i kiseonik, a nerijetko i drugim
opasnim materijama, moraju udovoljiti zahtjevima posebnih tehnikih propisa.
Sredstva rada koja su pogonjena sa motorom sa unutranjim sagorijevanjem moraju biti
smjetena u posebnu prostoriju sa odvodom ispunih gasova izvan objekta i dovoenjem svjeeg
vazduha. Temelji moraju biti takvi da ne prenose vibracije na objekt.
5.1. Rukovanje i upravljanje
Sredstvo za rad mora imati ureaj za putanje u pogon i zaustavljanje (npr. prekida, sklopka,
pedala, ruica i sl.). Mora postojati nain ili ureaj za rastavljanje od izvora energije (zavisno o
vrsti energije, npr.prekida, rastavlja, glavni ventil i sl.).
Ureaj za upravljanje mora biti tako konstruisan i smjeten da obezbjeuje radniku fizioloki
poloaj tijela.Sredstvo za rad na kojem postoji opasnost za radnika mora na odgovarajuem
mjestu imati ureaj za hitno zaustavljanje kojim se moe sprijeiti opasnost (npr. STOP prekida,
ue i sl.).Aktiviranjem ureaja za hitno zaustavljanje ne smiju se pojaviti nikakve dodatne
opasnosti.Rotorajui dijelovi i zamane mase koje treba zaustaviti u kratkom vremenu moraju
imati ureaj za koenje.
Ukoliko se radi o mainskoj radionici gdje su neka radna mjesta na visini veoj od 1 m (npr. U
mainskim radionicama gdje se vri remont pomonih brodskih motora, remont propelera idr.),
moraju imati siguran pristup i moraju biti ograeni vrstom ogradom visine 1 m.
5.2. Zatitni ureaji i naprave
Sredstva rada moraju biti tako projektovana i izraena da onemogue ulazak bilo kojeg dijela
tijela radnika u opasnu zonu, to je najvaniji zadatak primjene mjera i sredstava za zatitu u
mainskoj radionici.
Zatita zaposlenih na sredstvu za rad obezbjeuje se konstrukcionim rjeenjem sredstva ili
njegovog dijela i to:
13

1. izborom odgovarajueg konstrukcionog materijala,

2. prikladnim oblikovanjem maine ili uraaja,
3. zatvaranjem u kuita pokretnih dijelova, elektrine opreme i drugih izvora opasnosti
4.
ugradnjom izolacijskog materijala za zatitu od udara elektrine struje,za
toplotnuizolaciju za zatitu od buke i vibracija te za zatitu od jonizacijskog i
nejonizacijskog zraenja,
5.
ugradnjom odgovarajue mehanike i elektrine opreme i instalacija (ureaji
zazatitno blokiranje, ureaji za zatitu od elektrinog udara, zatitu preoptereenja i
dr.)
6. hermetizacijom tehnolokog procesa
7. automatizacijom i daljinskim voenjem procesa
Za tu namjenu sredstva za rad trebaju biti snabdjevena:
1.
2.
3.
4.

zatitnim napravama,
zatitnim ureajima,
zatitnim blokadama,
ureajima za daljinsko upravljanje (za specifina sredstva)

Zatitne naprave (ograde, kuita, branici, titnici i sl.) su djelovi sredstva rada koje
onemoguuju ulazak bilo kojeg dijela tijela radnika u opasnu zonu, a titi radnika i od
rasprsnua, loma, poara, eksplozije, trovanja i sl.
Zatitne naprave moraju udovoljiti sljedeim uslovima:
1.
2.
3.
4.
5.

da su dovoljnovrste i otporne
da su izraene od prikladnog materijala
da su odgovarajuih dimenzija
da svojim poloajem i izvedbom ne stvaraju nove izvore opasnosti,
da se mogu skinuti bez upotrebe alata

Zatitni ureaji su dijelovi sredstva za rad koji slue za zatitu radnika i koji, izmeu
ostalog:
1. onemoguavaju ulazak bilo kojega dijela tijela u opasnu zonu (dvoruno upravljanje,
daljinsko voenje procesa i sl.)
2. osigurava sredstvo rada od previsokog pritiska ili previsoke temperature (sigurnosni
ventili, ograniava temperature termostat i sl.)
3. onemoguava nekontrolisani rad (regulacioni sklopovi, elektromagnetni ventili i sl.)
Zatitne blokade su dijelovi sredstva za rad koji osiguravaju meusobno djelovanje zatitnih
naprava i zatitnih ureaja, npr.:
1. ogranienje hoda reznog alata
14

2. ogranienje dizanja tereta

3. ogranienje istodobnog izvravanja vie operacija
4. nemogunost pokretanja sredstva rada ako nisu u funkciji zatitne naprave ili ureaji
5. ogranienje brzine i sl.
Ureaj za daljinsko upravljanje trebaju se na sredstvima za rad izvesti u sluajevima:
1.
2.
3.
4.

kada se radi na maini/ureaju sa toplotnim zraenjem

kada se radi sa mainom/ureajem sa opasnim zraenjem (rentgenski aparati)
kada se radi sa mainom/ureajem koja stvara buku iznad doputenog nivoa
kada se radi sa mainom/ureajem, a pritom se u radu oslobaaju razliite materije
tetne za ivot i zdravlje radnika (gasovi, pare, aerosoli i dr.)

5.

kada se radi sa specijalnim mainama kod kojih se daljinskim upravljanjem moe

postii bolja preglednost rada, a time i vea sigurnost pri radu.

Kontrolni instrumenti i signalni ureaji

Kada se na sredstvu rada osigurava nadzor nad sigurnim radom kontrolom parametara rada(npr.
struje, napona, temperature, brzine i sl.), na sredstvo rada se postavljaju kontrolni instrumenti.
Oni se moraju odravati i badariti u propisanom periodu. Signalni ureaji (npr.zvuni, optiki i
sl.) upozoravaju radnika na opasnost.
Sredstva rada pri kojima se stvara statiki elektricitet
Ako se na sredstvu rada javlja statiki elektricitet koji moe izazvati eksploziju, poar ili smetnjuu
proizvodnji moraju se primjenjivati standardi za zatitu od statikog elektriciteta.
Zavisno o tehnolokom procesu, koriste se razliite mjere i standardi zatite od statikog
elektriciteta:
1. Uzemljenje
2. Odravanje odreene vlage u vazduhu
3. Koritenje antistatikih premaza
4. Koritenjem poluprovodljivih materijala za podove ili zidove
5. Jonizacija vazduha
Navedene mjere se mogu kombinovati tako da daju najbolje rezultate, a da ne tete tehnolokom
procesu.
Sredstva rada pri kojima se oslobaa praina
Na sredstvima rada kod kojih se pri radu stvaraju odreene koncentracije praine postoje
opasnosti od:
15

1. eksplozije uslijed stvaranja eksplozivnih smjesa praine i

2. oboljenja radnika kada rade u prostorijama gdje se stvara praina iznad MDK4.
Takva sredstva rada trebaju biti smjetena u posebnu prostorije ili osigurati efikasni lokalni odsis
praine s mjesta nastajanja opasnih koncentracija praine. Odsisni ureaj praine mora biti
povezan s ureajem za putanje sredstva rada u pogon.
Sredstva rada pri kojima nastaju buka i vibracije
Sredstva rada kod kojih se pri radu stvaraju buka i vibracije (razne brusilice, builice, sjekai
idr.) moraju biti tako izvedena da nivo buke i vibracija bude u granicama zahtjeva propisa obuci i
vibracijama.
Ako sredstvo za rad proizvodi buku veu od doputene, moraju se primijeniti sve ostale
tehnike mjere za zatitu radnika:
1. zvuna izolacija
2. smjetaj sredstva rada u posebnu prostoriju
3. posebna izvedba temelja sredstva rada
4. izdvajanje radnika u izolacijsku kabinu
5. izdvajanje radnika u drugu prostoriju s daljinskim upravljanjem
Radnicima se moraju osigurati lina zatitna sredstva za zatitu sluha i skratiti vrijeme rada u
takvim prostorijama prema rezultatima ispitivanja. (frekventna analiza buke sa doputenim
vremenom izlaganja radnika).
Na kraju je potrebno naglasiti da se sve naprave i ureaji koji slue za zatitu moraju konstruisati
i instalirati tako da ne remete proces rada.
Pored svih ovih mjera, metoda, pravila i standarda koje se sprovode u cilju zatite na radu, vai
jo jedno pravilo, a to je da se moraju maksimalno koristiti odgovarajua lina zatitna sredstva i
oprema.

6. KALJENJE
Pod termikom obradom podrazumjeva se proces obrade proizvoda metala i legura pomocu
toplotnog uticaja s ciljem promjene strukture grae u vrstom stanju i poboljanja mehaikih,
fizikih, i tehnolokih osobina. Termika obrada je u metalopreraivakim preduzeima jedan od
najvanijih tehnolokih zahvata kojim se najee presudno utie na nivo kvaliteta proizvoda.
Kaljenje je jedan od postupaka termicke obrade metala , koji se sastoji iz zagrijavanja elika na
temperaturu 30-50 stepeni Celzijusevih iznad kritine take kod Ac3 ( eutektoidnih) i A1,3
( nadeutektoidnih elika), dranja na ovoj temperaturi i brzog hlaenja u vodi, ulju, na zraku ili
nekom drugom sredstvu za kaljenje. Najee se hladi zajedno sa pei, gdje se pe ugasi sa
elikom koji je jo unutar nje.

16

Radnici u ovakvim industrijama su izloeni velikim opasnostima na radu. S toga se na sve

mogue naine pokuava zatiti zdravlje radnika i poveati njihova produktivnost na radu.
6.1 Opasnosti i mjere zatite pri radu
U industriji obrade metala u postrojenju termicke obrade metala radi spreavanja zagaivanja
ovjekove ivotne okoline odvoenje otpadnih tehnikih voda koje sadre masne, lako zapaljive,
otrovne ili agresivne tvari moraju se predvidjeti posebne kanalizacione mre. Moraju imati
ugraene ureaje za proiavanje, odmaivanje ili neutralizaciju voda prije njihovog isputanja
u gradsku kanalizacionu mreu ili septiku jamu. Otpadne tehnike vode pri ijem mijeanju
moe doi do kemijskih reakcija i stvaranja otrovnih tvari ili eksplozivnih spojeva moraju se
odvoditi u neutralizacione jame posebnim kanalizacionim cijevima koje moraju biti poloene u
zemlju.
Sve otpadne vode moraju se uiniti nekodljivim prije putanja u kanalizaciju. Nije dozvoljeno
odvoenje otpadnih tehnikih voda iz kruga organizacije u gradsku kanalizacionu mreu, rijeke,
jezera, more, kanale i slino, bez prethodnog proiavanja. Radi odstranjivanja tetnih otpadaka
i njihovog deponiranja mora se izabrati mjesto koje mora biti ureeno tako da se iskljui
mogunost zagaenja zemljita, podzemnih voda i ovjekove radne i ivotne okoline. Razvod
energetskih instalacija elektrike, plina, pare, komprimiranog zraka, ulja i sl. do pojedinih
potroaa u krugu organizacije potrebno je voditi izvan prometnica i drugih opasnih mjesta tako
da su trajno zatiene od mehanikog oteenja.
Instalacije moraju biti postavljene na mjestima koja iskljuuju mogunost da se na njih razlije
rastaljeni metal ili ljaka. Predmetne instalacije postavljaju se pod zemlju ili na visinu izvan
manevarskog prostora dizalica i drugih transportnih sredstava u skladu s posebnim propisima.
Prikljuivanje crijeva pneumatskih alata za crijevne izvode zranih vodova i njihovo skidanje
moe se vriti samo poslije obustavljanja dovoenja zraka. Privrivanje crijeva za prikljuke
cjevovoda i alata mora se vriti odgovarajuim stezaima. Regulaciona armatura cjevovoda mora
se postaviti na sigurna i dostupna mjesta za opsluivanje ili se mora osigurati daljinsko
upravljanje. Na mjestima gdje su postavljene armature sa stalnim opsluivanjem mora se
osigurati odgovarajue osvjetljenje. Zabranjena je ugradnja sistema vodenog i parnog grijanja u
prostorijama gdje se proizvode i skladite aluminijske, magnezijske i druge egzotermne smjese
kao i metalni natrij, kalij i druge tvari koje se u kontaktu s vodenom parom razlau uz eksploziju
ili dolazi do paljenja. Ugraivanje cjevovoda koncentriranih kiselina na mjestima rada i
prolazima nije dozvoljeno.
Ugraivanje cjevovoda za transport zapaljivih, otrovnih i nagrizajuih tvari nije dozvoljeno
preko pomonih i administrativnih prostorija, razvodnih ureaja, elektroenergetskih prostorija i
sistema za ventilaciju. U proizvodnim i skladinim prostorijama gdje se nalaze otrovne tvari kao
i tvari koje stvaraju eksplozivne koncentracije plinova, para ili praine mora se vriti stalna
kontrola radne okoline. Komandni pultovi, gdje se javljaju poveane tetnosti i opasnosti, moraju
se smjestiti u posebne kabine u kojima su osigurani propisani radni uvjeti. Komandni mehanizmi
17

ureaja i sistema transporta moraju imati sigurnosne ureaje za blokiranje kojima se osigurava
propisani redoslijed operacija. Radnicima organizacija je duna osigurati koritenje osobnih
zatitnih sredstava, ureaja i naprava prema utvrenim vrstama i opsegu opasnosti pri obavljanju
odreenih poslova.

Slika 6. Sredstva za zastitu na radu

Transporteri sirovina ija cijela duina trake nije vidljiva s mjesta ukljuivanja u pogon, moraju
biti opskrbljeni sigurnosnom sajlom za iskljuivanje koja je postavljena cijelom duinom
transportera. Transporteri moraju biti opskrbljeni zvunom ili svjetlosnom signalizacijom, kojom
se objavljuje putanje transportera u rad. U cilju spreavanja prodiranja praine iz prijemnih
bunkera u drobilicu ili mijealicu ne smiju se bunkeri pri isputanju sirovine potpuno isprazniti.
Dodavanje materijala u drobilicu, ureaj za mljevenje i transport usitnjenog materijala mora biti
mehanizirano. Ukljuivanje u rad drobilice i ureaja za mljevenje mora biti blokirano startnim
ureajima napajaa kojima se onemoguuje dovoenje materijala u ove ureaje za vrijeme
pogona. Ureaji za ukljuivanje u rad sistema za drobljenje i mljevenje moraju biti blokirani na
nain da se ti ureaji ne mogu pustiti u rad bez ukljuenih ureaja za vlaenje materijala ili
vlano otpraivanje pri drobljenju i mljevenju. Prije ulaska radnika u drobilicu ili ureaj za
mljevenje radi ienja, pregleda ili popravka, elektromotorni pogon mora biti iskljuen, a na
ureajima za ukljuivanje moraju biti postavljeni znakovi upozorenja sa naznakom zabrane
ukljuivanja zbog popravka.
Ukljuivanje ureaja za drobljenje ili mljevenje smije vriti samo rukovaoc odnosnog ureaja.
Iskljuivanje drobilice ili mijealice iz pogona (osim u sluajevima kvarova) dozvoljeno je samo
onda kada je cjelokupan materijal preraen, a dodava materijala
prethodno ispranjen i iskljuen. Pri ulasku u drobilicu ili mijealicu radnici moraju koristiti
sigurnosne pojase i druga odgovarajua osobna zatitna sredstva. Preglede i popravke unutranjih
dijelova drobilice ili mijealice vre najmanje dva radnika od kojih se jedan nalazi nad otvorom
za punjenje a iji je zadatak da osigura siguran rad. Pri obavljanju radova postavljaju se
privremeni drveni poklopci nad otvorom za punjenje drobilice ili mijealice radi spreavanja
sluajnog upadanja stranih predmeta. Kod drobljenja materijala pri ijem se mljevenju moe
stvoriti eksplozivna smjesa moraju se poduzeti mjere zatite od eksplozije. Zabranjeno je
18

uzimanje uzoraka iz mlina kada je u radu. Razmak izmeu osi rotacionih suara mora biti
najmanje tri promjera najveeg bubnja, a razmak od eone strane loita suare do zidova zgrada
mora iznositi najmanje 5 m. Rotacione suare moraju biti opskrbljene ureajima za usisavanje
plinova i hvatanje praine. Svi otpadni plinovi prije putanja u atmosferu moraju se preistiti.
Prije putanja postrojenja za prenje u rad potrebno je provjeriti:
- ope stanje i sigurnost cjelokupnog postrojenja,
- sistem za hlaenje vodom,
- ispravnost mjerno-regulacionih instrumenata i sigurnosne instalacije.
U pogonima prionice, zbog mogunosti pojave poveanih koncentracija sumpor-dioksida, svaki
radnik mora imati kod sebe sredstvo za zatitu organa za disanje. Za vrijeme rada ureaja za
sinterovanje (aglomeraciono prenje) nije dozvoljen prilaz radnicima u opasnu zonu ureaja.
Radi spreavanja moguih kvarova kojima se ugroava sigurnost radnika na radu, sistemi za
hlaenje pei moraju imati kontrolnu-mjernu instrumentaciju sa signalizacijom i blokadom
kojom se u sluaju povienih temperatura iskljuuje pogon. Cjevovod za dovoenje zraka u pe
mora imati sigurnosni ureaj kojim se spreava prodiranje plina iz pei u sluaju prestanka
upuhivanja zraka. Instalacija za dovoenje zraka u pe mora biti opskrbljena zvunom i
svjetlosnom signalizacijom. Prije putanja pei u rad treba provjeriti hermetinost rashladnog
sistema u pei. Dovoenje materijala do plamenih pei mora se vriti transporterima zatvorenog
tipa ili na drugi nain kojim se osigurava siguran rad radnika. Sistem za transport mora imati
sigurnosne ureaje za blokiranje kojima se osigurava propisani redoslijed operacija, ako se
dovoenje materijala do plamenih pei vri transporterima zatvorenog tipa. ariranje pei mora
biti mehanizirano, a brtvljenje izvedeno tako da se onemogui oslobaanje praine i plinova.
ariranje ljevaonikih pei malog kapaciteta moe se vriti i runo. Dovod zraka, kisika i goriva
mora imati automatsku blokadu kojom se iskljuuje dovod kisika i goriva u pe u sluaju kvara
na sapnicama i mlaznicama.
Pei moraju biti opskrbljene ureajima za odvod plinova koji omoguavaju stalan podtlak u pei.
irina slobodnih prolaza oko pei mora biti najmanje 3 m. Uklanjanje naljepaka, ozidavanje i
popravak pei moe se vriti ako temperatura u pei nije vea od 313 K (40 C). U izvanrednim
sluajevima, kada je potrebno obavljati manje zahvate u pei pri temperaturi veoj od 313 K,
organizacija je duna propisati posebna uputstva za rad kojima se osigurava rad na siguran nain.
Na platformama elektrinih pei smiju se nalaziti samo neposredni izvrioci. Zabranjeno je
unoenje vlanog i nauljenog materijala u pei.

19

Slika.7 Prionica
Elektropei se moraju iskljuiti iz pogona u sljedeim sluajevima:
1. ako se utvrdi oteenje vodia razliitih faza ili mogunost spoja elemenata
pod naponom sa metalnom konstrukcijom koji bi doveli do kratkog spoja,
2. pri nestanku vode za hlaenje u sistemu za dovod ,
3. kod loma elektrode,
4. u svim sluajevima kada daljnji rad pei moe da utjee na sigurnost radnika
na radu.
Dodatna ariranja pei mogu se obavljati samo kada je pe iskljuena.
Sistem za hlaenje elektropei vodom mora biti hermetian i opskrbljen automatskom kontrolom
i signalizacijom. Podizanje i sputanje elektroda kroz poklopac elektrolune pei mora biti
mehanizirano i upravljano sistemom daljinskog upravljanja. Mehanizam za podizanje i sputanje
elektroda mora biti opskrbljen krajnjim iskljuivaima. Metalne konstrukcije i platforme
elektropei moraju biti zatiene od previsokog napona dodira. Svi otvori na pei moraju biti
zatvoreni poklopcima osim u toku ariranja pei, metalurke obrade.
Pod oko pei mora biti ravan, bez rupa i pukotina i izraen od vatrostalnog materijala.
Unutranje povrine prostorija i objekata u kojima se obavljaju procesi metalurgije moraju biti
obraeni posebnim premazima radi kompaktnosti i izbjegavanja hrapavih povrina.
Prostorije u kojima su smjeteni strojevi moraju imati izveden sistem ope i posebne ventilacije
kojim se osigurava usisavanje praine, plinova i dima, tako da njihova koncentracija bude ispod
maksimalno dozvoljene koncentracije propisane po standardu.
Sistem za odvoenje praine na oruima za rad mora biti povezan s ureajem za ukljuivanje
orua za rad tako da se orue za rad ne moe staviti u pogon ako sistem za otpraivanje nije
ukljuen.

20

7. OPASNOSTI I MJERE ZATITE PRI SJEENJU,GLODANJU I

BRUENJU
Radnicima koji obavljaju odreene poslove odnosno radne zadatke moraju se osigurati
odgovarajua osobna zatitna sredstva prema vrsti posla koji obavljaju i utvrenim tetnostima, a
radnici su duni da ih namjenski upotrebljavaju i da ih odravaju u ispravnom stanju.
Sva mjesta, na kojima moe doi do pada radnika u dubinu kao to su bazeni, jame, kanali i sl.
moraju biti ograena, a pri radu nou i osvijetljena svjetlou jakosti najmanje 30
luxa.Sigurnosnom ogradom moraju biti ograena i mjesta na kojima su smjeteni spremnici i
posude koje sadre vrue, jetke i otrovne tvari, kao i druga mjesta na kojima moe doi do
ugroavanja ivota i zdravlja radnika.
Strojevima smiju rukovati samo oni radnici koji su osposobljeni za obavljanje tih poslova na
siguran nain kojim se osigurava rad bez ugroavanja vlastitog i tueg ivota i zdravlja. Dijelovi
strojeva koji se pokreu, osim reznih alata i transportnih traka, moraju biti ograeni sa svih
strana. Runi alati na mehanizirani pogon moraju imati ureaj za zaustavljanje kojim se
zaustavlja pogon pri isputanju alata iz ruku. Strojevi i ureaji koji se u toku rada premjetaju
moraju se prije poetka rada na odreenom mjestu na siguran nain uvrstiti. Pri obradi kratkih i
uskih komada moraju se upotrebljavati posebne pomone naprave za njihovo potiskivanje i
pridravanje. Prije poetka rada na stroju, radnik mora provjeriti da li je alat stroja ispravan,
pravilno postavljen i sigurno privren, te da li su zatitne naprave ispravne, dobro postavljene i
sigurno privrene. Na stroju smiju biti postavljeni samo oni alati koji se koriste za odreenu
tehnoloku obradu materijala.
Alati koji nisu potrebni u fazi rada stroja moraju se sa stroja skinuti i odloiti na odgovarajue
mjesto. Brzina obrade na stroju mora biti odreena prema karakteristikama stroja, alata i
materijala kojim se obrauje. Privrivanje i skidanje alata sa stroja smije se obavljati samo uz
pomo za to predvienog alata prema uputama za rukovanje i odravanje stroja.
7.1. Sjeenje
Mehanike kare : visina ograde treba da odgovara debljini komada koji se ree.Stroj se ne smije
stavljati u pogon dok predmet rada nije dobro ispravno namjesten.Valja paziti na dobru rasvjetu.
Rune krune pile moraju imati pokretnu zatitnu napravu koja pri praznom hodu pokriva cijeli
obod lista pile.Debljina razdvojnog klina na stolu krune pile mora biti manja od irine reza, a
najmanje za 1/4 vea od debljine lista pile.Razdvojni klin mora biti postavljen tako da mu vrh ne
bude nii od dna najvieg zupca pile.Razdvojni klin mora biti podjednako udaljen od vrhova
zubaca pile.Udaljenost ne smije biti vea od 10 mm niti manja od 3 mm. Ako se na krunoj pili
koriste listovi pila razliitih promjera, moraju se postavljati razdvojni klinovi odgovarajuih
dimenzija s mogunou horizontalnog i vertikalnog namjetanja i sigurnog uvrenja.

21

Ureaji za podizanje i sputanje lista krune pile i zatitne kape moraju se ugraditi prema
uputama proizvoaa tako da se omogui siguran rad radnika. List krune pile iznad i ispod
radnog stola mora biti pokriven zatitnom napravom osim onog dijela kojim se neposredno ree.
Zatitna naprava lista krune pile mora biti uvrena tako da se za vrijeme rezanja ne moe
pomicati uzdu ni okomito na list pile. Zatitna naprava lista krune pile mora biti postavljena
tako da ne umanjuje vidljivost rezanja ali najvie do 6 mm iznad predmeta koji se obrauje.
Ako je predmet koji se obrauje neravan, zatitna naprava postavlja se na visinu prema najviem
dijelu predmeta. irina raspora u stolu krune pile mora biti za 1 - 3 mm ira od irine razvoda
zubaca pile. Pri rezanju materijala koji je se u toku obrade moe pomicati odnosno okretati mora
se koristiti naprava za spreavanje okretanja odnosno prevrtanja materijala.

Slika 8. Kruna pila

Krune pile s vie listova i automatskim posmakom materijala moraju imati ureaj za zatitu od
povratnog udarca.lanci u zatitnoj napravi protiv povratnog udarca odbaenog materijala ne
smiju biti od mekog ili krtog materijala, a njihova irina ne smije biti vea od 10 mm. Potisni
valjci za automatsko pomicanje materijala na krunu pilu moraju biti zatieni vrstim
oklopom.List krune pile s njihalicom mora biti pokriven vrstom zatitnom kapom do visine
rezanja.Popreni hod klatne i povlane pile mora biti ogranien tako da list pile ne moe prijei
kraj radnog stola.
List trane pile mora biti pokriven zatitnim oklopom po cijeloj duini, osim dijela kojim se ree,
najvie do 6 mm iznad predmeta koji se obrauje.

22

Slika 9. Trana pila

Zatitni oklop mora na siguran nain spreavati iskakanje lista pile ili njegovih dijelovi.Pomina
zatitna naprava lista pile od oklopa vodeeg kola lista pile do predmeta obrade, mora biti
izvedena tako da se moe sigurno namjetati i mehaniki uvrstiti na odabrani poloaj. Runo
podeavanje vodilice lista trane pile moe se vriti samo dok pila nije u radu.Pri rezanju
neravnog materijala moraju se koristiti ureaji koji spreavaju okretanje odnosno prevrtanje
materijala za vrijeme obrade.
7.2. Glodanje
Kod brzohodnih glodalica mora se upotrebljavati specijalni alat namijenjen za velike obodne
brzine, a dimenzije alata moraju biti u skladu s karakteristikama strojeva.Na glodalici je
zabranjena upotreba osovinskog nastavka - trna bez upotrebe gornjeg leaja, osim ako je
konstrukcijom stroja od proizvoaa predviena upotreba osovinskog nastavka - trna bez gornjeg
leaja.Obrada materijala smije se vriti samo okruglim glavama - draima noeva, osim ako je
proizvoa stroja predvidio drugaije.
Rotirajui alat kod radova sa ili bez vodilice mora biti zatien odgovarajuom zatitnom
napravom. Glava lanane glodalice mora biti prekrivena zatitnim oklopom do najnieg
poloaja.Zatitni oklop ne smije dodirivati lanac sa strane vodilice.Predmet obrade se ne smije
pridravati rukom, ve mora biti uvren draem.Alat nadstolne glodalice mora biti zatien
odgovarajuom zatitom.Svi alati strojeva za epovanje moraju biti zatieni osim na mjestu
rezanja. Hod gornjeg i donjeg alata mora biti podeen tako da onemogui zadiranje jednog alata
u drugi.Kod obrade metala nepravilnog oblika mora se koristiti naprava za voenje predmeta.

23

Slika 9. Glodalica
7.3. Bruenje
Opasnosti nastaju od leteih estica materijala i brusnog kola te sitne praine, zatim od
rasprsnua brusnog kola i dodira s njime. Glavne zatitne mjere sastoje se u upotrebi zatitnog
oklopa, prirubnica brusnog kola propisane kvalitete i doputene obodne brzine. S obzirom na
posebnu opasnost od brusilice postoji prilino opsena literatura o zatitnim mjerama.Zatitni
oklop zatiuje od letih estica materijala i od sitne praine. Prirubnice slue samo kao drai
brusnihkola, a upotrebljavaju se jedino u sklopu sa zatitnim oklopom. Promjer prirubnica za
suho bruenje i kod brusova od korunda mora iznositinajmanje 1/3 a kod brusova za mokro
bruenje najmanje promjera brusa . Ako je obodna brzina brusa vea od 11m/s , promjer
prirubnice mora iznositi najmanje polovinu promjera brusa.
Pokretni i nepokretni valjci na cilindrinim brusilicama kao i brusna traka moraju biti zatieni i
od sluajnog dodira po cijeloj duini.
Kod tanjurastih i drugih brusilica dio brusne ploe i njen obod koji se ne upotrebljava mora biti
zatien oklopom, a radni stol mora biti to blie primaknut brusnoj ploi.Kod rada na tranim
brusilicama mora se na pogonskom i vodeem kolu brusne trake izvesti zatitna naprava s
ugraenim mehanikim sistemom za odsis brusne praine.Hod radnog stola mora biti mehaniki
osiguran od mogunosti ispadanja iz vodilice.

24

Slika 10. Brusilica

Za kombinirane strojeve za obradu metala i slinih materijala na kojima se obavlja vie radnih
operacija primjenjuju se pravila zatite na radu propisana za svaku pojedinu radnu operaciju.
Kod rada na kombiniranom stroju za obradu metala i slinih materijala i ako se kod izvoenja
radnih operacija koriste pojedini alati, moraju se alati koji se pri obradi ne koriste, zatititi ili
skinuti.
8. OPASNOSTI I MJERE ZATITE PRI ZAVARIVANJU
Radovi zavarivanja,toplotnog rezanja i lemljenja mogu se obavljati samo na mjestioma
pripremljenim u skladu sa propisanim normativima tehnike i protivpoarne zatite.
Oprema,aparati, ureaji i pratee instalacije za zavarivanje mogu se upotrebljavati samo ako su
ispravnom stanju i prilagoeni vaeim tehnikim propisima. Mjesta za zavarivanje mogu da
budu stalna i privremena. Stalna mjesta za zavarivanje su ona mjesta na kojim se , u tehnolokom
procesu proizvodnje ili u radionicama, zavarivanje oavlja stalno ili sa kratkim prekidima.
Privremena mjesta za zavarivanje su mjesta na kojima se zavarivanje obavlja prema potrebi i u
vrijeme odreeno u odobrenju. Zavarivajne mogu da obavljaju radnici struno osposobljeni za
rukovanje i upotrebu opreme za zavarivanje i upoznati sa propisanim mjerama zatite na radu
koje treba preduzeti prilikom zavarivanja. Ruzkovodilac radova ne smije dozvoliti da zavarivanje
obavljaju rradnici koji ne ispunjavaju propisane uslove. Neposredno odgovorna lica moraju
prethodno da budu upoznata sa zakonskim obavezama, odgovornou i mjerama zatite od
poara i eksplozije, kao i sa drugim mjerama koje treba preduzeti prilikom korienja opreme za
zavarivanje i izvoenje radova.
Stalna mjesta za zavarivanje moraju da budu prostorno poarno izdvojena. Ako se u tehnolokom
procesu proizvodnje koriste zapaljivi materijali, zapaljive tenosti ili gasovi, stalna mjesta za
zavarivanje moraju da budu izdvojena kao poseban poarni sektor, tako da zidovi, vrata, pod i
tavanica obezbjeuju otpornost na vatru najmanje 2 sata. Kada su stalna mjesta za zavarivanje u
radionici, radionica mora da bude poarno izdvojena od drugih prostorija ili objekata i sagraena
od ne zapaljivog ili teko zapaljivog materijala, sa ne zapaljivim podom i tavanicom, propisno
25

izvedenom gromobranskom i elektrinom instalacijom i ureajima za ventilaciju.Zavarivanje na

privremenim mjestima moe se obavljati samo poslje pribavljenog odobrenja, koje izdaje
ovlateni radnik organizacije udruenog rada, druge samoupravne organizacije i zajednice, gdje
se obavljaju radovi zavarivanja. Odobrenje se izdaje na osnovu privremenog zahtjeva izvoaa
radova zavarivanja.
8.1. Gasno zavarivanje
Prilikom rukovanja sa punim buradima
Ne otvarati ih nikad elinim sjekaem jer postoji opasnost da se pojavi varnica i doe do
eksplozije. Umjesto njega, upotrebljavati alat izraen od mesinga ili bronze. Tokom pranjenja
skupiti ostatke kalcium karbida (obno u prahu) u neko posebno bure. Nikako ih ne bacati na
pod, jer on moe i da se ovlai. Tako skupljen prah potapati u sud sa velikom koliinom vode,
pod uslovima da se sud nalazi u prinudno provjetravanoj prostoriji ili slobodnom prostoru, koji je
udaljen od bilo kakvog plamena.
Prilikom rukovanja sa praznim buradima
Skladititi praznu burad tek poto suprethodno oprani. Burad ne treba koristiti kao sjedite
prilikom zavarivanja ili toplotnog rezanja gasnim plamenom jer mjeavina vazduha i acetilena,
stvorena dodirom zaostalog kalcijum karbida sa vlagom, moe da eksplodira u dodiru sa
varnicom istopljenog metala. Ukoliko se burad upotrebljavaju moraju da budu obavezno
prethodno oprana.
Prilikom putanja u rad razvijaa acetilena treba:
-

esto prati metalnu korpu za kalcijum karbid ( kontaktni razvija) ili kutiju (razvija sa
kapanjem vode na karbid) da bi se odstranio stvoreni kre,
Mjenjati vodu prilikom svakog punjenja razvijaa,
Redovnopregledati cjevovode i ventile koje kre moe da zapui

Nikad ne treba isputati vodu iz razvijaa koji je napunjen gasom, sa ciljem da se izbjegne
zamrzivanje. Tokom rada razvijaa, takoer, postoji opasnost od stvaranje eksplozivne smjese.
Zbog toga, preduzimati odreene mjere predstronosti: istiti razvija poslje svakog punjenja
kalcijum karbidom;stalno projetravati prostorije u kojima se nalaze razvijai;predvidjeti,kada je
to mogue, odstranjivanje razvijenog gasa;nikad ne treba prilaziti razvijau, naruito ako je
otvoren, sa ne zatienom svjetiljkom ili plamenom; obavezno zabraniti puenje u okolini
razvijaa; nikad ne treba odmrzavati razvija plamenom.
Ne treba otvarati razvija sve dok se gas sasvim ne odstrani. Takoer, ne treba ga otvarati
prilikom ponovnog punjenja, npr.,ukoliko se na udaljenosti od 5m nalazi plamen ili vatra. Ne
treba utvrivati propustljivost suda razvijaa plamenom. Bezopasna je metoda provjere
propustiljivosti sapunicom. Ne treba otpuavati razvodnu mreu acetilena mlazom kiseonika. Na
26

alost, i pored preduzimanja svih mjera predstronosti prilikom putanja u rad i tokom rada, nije
iskljuena mogunost pojave opasnosti. Da bi se opasnost svela na minimum, izrriito je
zabranjeno da ne struna lica projektuju nove ili odravaju ve gotove razvijae. Isto tako
zabranjene su bilo kakve dorade djelova, pa ak i ne predvien nain rukovanja sudom(kod
prenosnih razvijaa), npr. Tumbanj, jer moe da doe do neeljenih promjena njegovih
karekteristika, kao to je opasno poveanje koliine razvijenog gasa.
Razvijai acetilena i acetilenske stanice
Pregledi i ispitivanja opreme i orua za proizvodnju i punjenje acetilena u sudove, acetilenskih
stanica za proizvodnju i razvoenje acetilena, kao i podstanica z napajanje i razvijanje acetilena
vri se:
-

Prije putanja u pogon,

U roku od 3 godine od predhodnog ispitivanja za razvijae ( generatore) acetilena
kompenzaciono-sabirne sudove, kompresore i njima pripadajuu opremu i pumpe
rastvaraa,
U roku od 6 godina od predhodnog ispitivanja za sve vrste ostalih sudova, kolektore,
cjevovode sa prikljunim radnim mjestima za potroae i stanice za rastvara acetilena

Pokretni razvijai acetilena sa punjenjem do 10 kg kalcijum-karbida u jednoj sari ispituju se u

roku od godinu dana do predhodnog ispitivanja. Pod acetilenskom stanicom podrazumjevaju sei
cjevni vodovi za kiseonik i njima pripadajua armatura, a ako se razvoenje kiseonika vri sa
centralnog mjesta pomou boca sa kiseonikom, smjetenih u posebnoj prostoriji.
Opasnosti od eksplozije smjese gasova
ACETILEN + VAZDUH
ACETILEN + KISEONIK
Najvea opasnot prijeti pri niem sadraju acetilena 7 13% u smjesi sa vazduhom, odnosno
oko 30% u smjesi sa kiseonikom dakle u uslovima koji se prakino najee stvaraju a koje bi
obavezno trebalo izbjei prilikom zavarivanja sudova.
Pravila ponaanja kod upotrebe boca sa acetilenomi kiseonikom
Radnici koji vre zavarivanje upotrebom boca acetilenom i kiseonikom moraju da se pridravaju
sljedece pravila:
-

Prilikom koritenja acetilena iz boce,otvaranje ventila mora da bude lagano i do kraja,

Prilikom postavljanja reduktora pritiska na bocu sa kiseonikom, za pitiva i navoj, kao i
alat i ruke radnika ne smiju da budu zaprljane masnim materijalima,
Boce moraju da budu zatiene od dejstva sunevi zraka
Boce se ne smiju zagrijavati preko 35C
27

Boce se nesmiju kotrljati niti skladititi u horizontanlnom poloaju

Boce moraju da budu zatiene od pada pomou obujnica ili lanca

Parove boca treba stavljati tako da se redukcioni ventili ( proirivai) ne nalaze izmeu boca. Na
taj nain ne mogu da se sudare niti otete. Osim toga, u sluaju nekog paljenja gasa u ventilu,
nee biti dovedena u opasnost druga boca.
Plaminski osigura potpuno zatiuje kompletni ureaj za gasno (acetilensko-kiseonino)
zavarivanje.U sluaju eksplozije gasne smjese u gorioniku on spreava udar gasa u dovodnu
gumenu cjev, a plamen gasi ugraena cjevica na principu Davyjeve svjetiljke. Istovremeno,
plamenski osigura spreava zavarivanje sa preniskim pritiskom, jer isti mora premaiti 0,03
atm.
Porast toplote za bocu pod pritiskom predstavlja povienje pritiska. Povienje toplote prema
tome, predstavlja, opasnot od eksplozije! Pune boce uvjek tititi od jake vruine! Boce moraju da
budu na rastojanju najmanje 5m od grejnih ureaja, odnosno 10m od otvorenihizvora vatre!

Slika 11. Sigurno privrene boce kod gasnog zavarivanja

Prije iskljuivanja redukcionog ventila, slavinu boce nakratko vrijeme otvoriti. Prljavtina i
vlakna od zapeetivaa bivaju oduvana. Gasni mlaz nikad ne upravljati na ovjeka! Takoer, ne
treba upravljati mlaz na druge boce pod pritiskom. Armature za gas su precizne naprave. Teina
smotanih gumenh crijeva i gorjenika moe da oteti redukcione ventile, a pokazivanje
manometara da uini pogreim. U tom neredu ventii mogu da se ne primjeeno otvore ili da
promjene podeene veliine pritiska. Stoga: koristiti posebno napravljene oslonce za gumena
crijeva, kao i za prenosna kolica. U sluaju sumnje da li gori gas ili kiseonik izlazi iz boce nikad
ne probati plamenom! Treba etkicom namazati sumnjivo mjesto sa sapunicom ili drugim
sredstvima koje pjeni. U takvom sluaju zamjeniti zaptiva ili pritegniti slavinu. Ne primjenjivati
28

nikakvu silu! Crijeva za gas, kao pokretni dio ureaja za gasno zavarivanje,naruito su izloena
opasnostima. Crijevo treba da je dugako najmanje 3 m.
Boca koja se prevrne uvjek prestavlja opasnost. Teka boca prilikom pada moe nekog da
povrijedi. Armature mogu da se otete i da vie ne zaptivaju. Prilikom pada sa vee visine boca
moe ak da eksplodira. Boca za gas protiv pretvaranja uvjek treba osigurati lancima
obujnicama, privrenim za zid ili posebnim staklom.
Zavariva ili reza ne treba da imaju direktan dodir sa crijevima za gasove. Npr.,moe se desiti
nepredvidivo cimanje koje, usljed nesigurnog stajanja zavarivaa, moe da dovede do pada ili
eventualno proputanje gasa na nezapitvenim mjestima izazove natapanje njegovog odjela
kiseonikom ili gorivim gasom. Naruita opasnost postoji od mogueg povratnog udarca! Iz toga
razloga po pravilu, nikad ne stavljati crijeva za gas preko ramena.
Gorionici za zavarivanje i toplotno rezanje koji su preko gumenih crijeva vezai sa bocama za
gas, ne smiju nikada da se stave u neki sanduk ili sud. Hravi zapitveni ili neprimjetno malo
otvoreni gasni ventili proputaju gas. Sud se moe napuniti mjeavinom gorivi gas- vazduh, koja
je sposobna da eksplodira.
Crijeva za gas po mogunosti ne treba polagati preko saobraajnog puta u radionici ili na
gradilitu. Ako se to ne moe izbjei, crijeva za gas treba zatititi pomou posebnih mostiva za
crijeva za gas. Svaki dio prostorije treba da ima posebna vrata sa spoljne strane, koji nisu
povezani meusobno, niti sa zavarivakom radionicom. Zavarivaka radionica mora da bude
odvojena od prostorije za smjetaj- uvanje gasova- protivpoarnim zidom, sa minimalnom
vatrootpornou od 2 asa.
Svaki zavarivaki posao predstavlja izvjesnu opasnost od poara. Prije svakog zavarivanja treba
ispitati kuda rastopljene metalne estice mogu da se otkotrljaju. Kod preduzimanja mjera
predostronosti, misli na ugroeni domet u prostoru ispod radnog mjesta.Potrai sve otvore
prolaze i pukotine i dobro ih zatvori. U sluaju zavarivanja cjevovoda, nedostaje u unutronjasto
cjevi potrebna koliina kiseonika iz vazduha. Tek iza kraja cijevi nastaje plamen kada ostatak
gasa koji je jo sposoban da sagorjeva i jo uvjek zagrijan iznad take paljenja izae u slobodan
prostor. Taj plamen prestavlja opasnost od poara, koji je udaljen od mjesta zavarivanja i u nekim
sluajevima moe da se nalazi u drugoj prostoriji.

8.2. Elektrino zavarivanje

Opasnosti prilikom zavarivanja otkrivenim elektrinim lukom:
-

Od samog ureaja za zavarivanje, odnosno elektrinog napona

Od elektrinog luka kao izvora svjetlosnog zraenja
Od elektrinog luka kao izvora toplote
29

Od razvijenih gasova, dimova, metalnih para i sl.

Prilikom zavarivanja elek. lukom postoji mogunost da doe do nesree. Uzrok nesree moe da
bude sam ureaj za zavarivanje ( odnosno elektrini napon ), zatim elektrini luk kao izvor
zraenja i elektrini luk kao izvor toplote.

Slika 12. Zatita kod elektrinog zavarivanja

Nesree od elektrine struje
Opasnot za zavarivaa moe biti ne samo napon u elektrinoj mrei nego i napon praznog hod
aizvora struje za zavarivanje ako on iznosi vie od 42V, a zavariva je dobro uzemljen ili ako
pri dobroj sopstvenoj izolaciji dospije u kolo struje izmeu komad akoji se zavaruje i runog
kabla, za zavarivanje ili pak izmeu 2 kabla za zavarivanje. Potrebno je obratiti panju da svi
metalni djelovi, koji su pod naponom,budu dobro pokriveni. Prikljuak na elktrinu mreu se, po
pravilu, obavlja preko utikaa, koji mora biti mehaniki otporan i dobro izolovan od dodira.
Prikljuak sa strane mree vri se preko stege koja je, takoer moraju biti pokrivene radi
osiguranja protiv dodira. Kuite aparata treba da je stalno uzemljeno, jer ma kakav spoj sa njim
moe imati opasne posljedice, naruito ako zavariva doe u dodir s jedne strane sa tjelom
maine, a sa druge strane, ne zatienim ( ne izolovanim) draem elektrode, tako da mu struja
proe kroz tjelo. U sluaju prikljuka sa utikakom kutijom, uzemljenje se postie zasebno ilom
u dovodnom kablu
30

Zavarivanje u zatvorenim-skuenim prostorima

Prilikom radova u rezervoarima(npr.kotlovima), cijevnim vodovodima i sl. I u sluaju radova u
postrojenjima gdje je prostor skuen dozvoljeno je raditi samo jednosmjernom strujom . U se
praksi za poveanje sigurnosti prilikom ovakvih radova najee koriste zavarivaki pretvara il
ispravlja na niim naponom praznog hoda. Na kuitu ovih aparat treba da je utisnuta posebna
oznaka. U sluaju transformatora, koriste se oni sa zatitnim prekidaem koji vii napon praznog
hoda, najkasnije poslje 0,2 s uspostavljanja elektrinog luka, sniavaju na najvie 42V. Ovakav
parat mora biti obiljeen na vidnom mjestu oznakom 42V a isto tako snadbjeven kontrolnim
ureajem sa svjetleom sijalicom koja pokazuje da zatitni ureaj funkcionie.
U sluaju radova u uskim, vlanim ili pregrijanim prostorijama, moraju se koristiti izolovane
podloge i podmetai, zatim kone rukavice ili iz drugih materijala, koji izoluju tjelo prema podu,
zidovima, djelovima aparata pod naponom ili slino. Pri ovakvim oteanim uslovima rada mora
se obratiti posebna panja da prikljuak zavarivakog kabla bude dobro pokriven i da na izolaciji
nema oteenih mjesta. Ogoljela mjesta predstavljaju za zavarivaa veliku opasnost. Popravak
oteenog kabla uvijanje izolacionom trakom je nedovoljno. Danas se sve vie koristi postupak
popravke suhim vulkaniziranjem , za neposrednu primjenu na licu mjesta .
Opanost od zraenja
Elektrini luk odaje svjetlosne zrake koje na oko djeluju kao jaka suneva svjetlost. A ova
svjetlost je zasljepljujua. Osim vidljivih zrakova, iz elektrinog luka zrae nevidljivi zraci zv.
Infracrveni i ultraljubiasti zraci. Toplotni zraci izazivaju poveanje temeperature. Ako ovi zraci
djeluju na oko due vrijeme javit e se poveanje temperature ronjae i zjenice na 40 C i vie ,
to moe vremenom da izazove ozbiljna oboljenja oiju ( katarakt).
Iz ovog razloga obavezno je koritenje rune zatitne maske ili pokretne naglavne zatitne
zavarivake kacige sa standardizovanim zatamnjenim zatitnim staklom. Upotrebom pokretne
naglavne zatitne kacige, elektroluni zavariva ima neuporedivi preimustva, jer mu se
oslobaa ljeva ruka ( ili desna) koju moe upotrijebiti u druge svrhe. Ispred skupog zatitnog
stakla stavlja se, da bi se utedili izdatci zbog eih izmjena stakla, bezbojne ploice od obiog
prozorskog stakla, koji se mjenjaju kad se otete il jako zaprljaju usljed brizganja. Prilikom
zavarivanja u zatitnim gasovima zraenje je naruito jako. Ovdje se esto koriste stakla sa
odsjajem koja odbijaju jedan dio zrakova. Runa zatitna maska je prevaziena.
Posredni zraci, oni koji potiu sa sausjednog radnog mjesta i koji pod izvjesnim okolnostima
usljed odbijanja na zidovima mogu da pogode oko sa strane, naruito su kodljivi. Protiv ovog
titimo se premazivanjem zidova tamnom bojom, koja upadne zrake ne reflektuje kao i noenjem
naoala, po mogunosti sa specijalnim staklom i zatitom sa strane. Trebalo bi uopte da se
elektrluni zavariva mnogo vie nego do sada navikne na noenje zatitni naoala. On na taj
nain izbjegava istovremeno vrlo neprijatnu povredu komadiima troske (esto jo i vrue i
otrobridne) koji lete velikom snagom na ruito prilikom ienja ava i tamo se najee tako
31

uvrste da ih samo oni ljekar moe ukloniti, a zavariva je na nekoliko dana nesposoban za rad.
Okviri zatini naoala treba da omogue noenje korekcionih naoala.

Slika 12. Zatita od zraenja pri elektrinom zavarivanju

Nosei okvir mora biti od nezapaljive materije. Ultraljubiasti zraci mogu na nepokrivenim
djelovima tjela da izazovu opekotine koe kao to je to sa jakim sunevim zracima. S toga, svi
nepokriveni djelovi tjela (lice,vrat,ruke) od zraenja moraju biti zatioeni odgovarajuim
zatitnim titovima ili rukavicama. Rukavice ispunjavaju, dakle, 2 zadatka jednovremeno: tite
od struje i zraenja. Zraenje elektrinog luka ne djeluje na unutrnje organe, a pogotovo ne na
polne organe.
Lina zatitna sredstava
Radi zatite od metalnih i drugih brizganja, zavariva nosi radno odjelo koje je po mogunosti ne
zapaljivo, od dobrog materijala i koj etreba da bude pripijeno uz tjelo. U najveem broju
sluajeva dovoljna je kona kecelja koja treba da je dovoljno dugaka i da gore dopire do vrata.
Za obuu se obino biraju dublje cipele ili izma. Pantalone zavariva ne smije da ulai u cipele
ili izme ve treba da padaju preko njih, inae moe se dogoditi da uarena metalna varnica
padne izmeu nogavice i cepele ili izme, i na taj nain izazove na nogoma teke opekotine. U
ovom sluaju dobro je koristiti kao zatitu kone gamane- dokoljenice Ne obavljati ni jedan
posao bez odgovarajuih linih zatitnnih sredstava! Ne upotrebljavati nepravilno nepropisna
lina zatitna sredstva jer neodgovoran odnos prema njima moe, takoer, da ima teke
posljedice! Ne korienjem linih zatitnihg sredstava, svuda gdje je to propisano i gdje su ona
potrebna, stvara uslove za povreivanje i profesionalno oboljenje.
Ugroavanje zdravlja od gasova, dimova i metalnih para
32

Provjetravanje moe biti centralno i lokalno. Za vrijeme topljenja obloeih eletroda javljaju se
gasovi i dimovi kao i metalne pare naruito prilikom upotrebe bazinih i celuloznih elektroda
koji mogu u znatnoj mjeri da nadrae organe za disnje. Uticaj na samog zavarivaa ukoliko je
manji, ukoliko je vei vazduni prostor koji pripada njegovom radnom mjestu. Provjetravanje
utie pogodno. Ventilacija moe da bude centralna za cjelu radionicu ili svako radno mjesto
moe da dobije zasebnu odsisnu instalaciju koja je najee u vezi sa radnim stolom. U upotrbi
su razne konstrukcije sa donjim odvodom, sa odvodom sa strane ili gornjim odsisavanjem, pri
emu su se kao nabolje pokazale instalacije sa gornjim odsisavanjem, jer koriste toplotno
podizanje gasova.Maska zavarivaa je, isto tako dobra zatita, naruito one maske koje doseu
ak do ispod brade i tite zavarivaa od gasova i dimova kao prosti runi i zatitni tit. Postoje i
specijalne naglavne kacige sa sistemom za uduvanje ili usisavanje vazduha. Prilikom zavarivanja
i lakih i obojenih metala u zatitnim gasovima danas se u svijetu koriste i posebne konstrukcije
pitolja sa ugraenim sistemom za isisavanje. Ako se zavarivanje mora obavljati u skuenim
prostorijama ili rezultatima i kotlovima neophodno je odgovarajue isisavanje vazduha. Mora se
voditi rauna o dovoljnom dovoenju i odvoenju svjeeg vazduha po potrebi i pomou
ventilatora. Ventilaciju tako dimenzionisati da nikad ne nastane promaja. Ventilacija u kotlovima
ne smije se vriti uduvavanje kiseonika koji se uvlai u odjela i sniavca taku zapaljivosti
odjela, tako da metalne varnice koje okolo brizgaju mogu da prouzrokuju teke opekotne, a u
vie sluajeva su i dovele do pogibije. Ako prilikom zavarivanja cinka, mesinga i olova kao i
pocinkanovih, poolovljenih ili premazanih limova olovnim bojama ventilacija nije dovoljna da
odvede otrovne pare, zavariva mora da stavi zatitnu masku za disanje.
Posebne mjere zatite od poara i eksplozije prilikom zavarivanja
Objekat u kome se nalaze stalna mjesta za zavarivanje mora da bude izveden od materijala
odgovarajueg stepena vatrootpornosti (zid podtavanica), elektrina instalacija izvedena u skladu
sa vaeim tehnikim procesima,Ventilacija prostorija da bude efikasna u spreavanju stvaranju
eksplozivnih koncentracija da objekat bude zatien gromobranskom instalacijom i do objekta
obezbjeen ne smetan pristup vatrogasnim vozilima. Na stalnim mjestima zavarivanja ne smiju
da se dre i upotrebljavaju lako zapaljive tenosti i zapaljivi materijali. Prilikom zavarivanja na
privremenim mjestima zavarivanja, pod, odnosno prostor, mora da bude oien od zapaljvog
materijala u polupreniku od 10 m , od privremenog mjesta zavarivanja. A ako se ne moze da se
ispuni ovaj uslov , onda se zapaljivi materijal mora da zatiti impregniranim prekrivaima, ili
metalnim, ili azbestinim paravanima, ili zavjesama, tako da rubovi prekrivaa i preklopi budu ne
propusni za varnice. Ako se prilikom zavarivanja podovi kvase, radnici koji vre
elektrozavarivanje moraju da budu zatieni od moguih udara elektrine struje. U zoni
zavarivanja unutar 10m od mjesta rada, svi otvori ili pukotine moraju da se prekriju, kako bi se
sprijecio prelaz varnice u susjedne prostorije, i da se postae zavjese, ili ekran oko mjesta rada,
ija visina ne smije da bude nia od 1,8m. Sistemi cjevnih vodova, transportnih traka i sl. mogu
da prenose varnice do udaljenih zapaljivih materija moraju da budu protupoarno zatieni u
skladu sa vaeim propisima ili van pogona. Zavarivanje se ne smije obavljati nametalnim
33

pregradama, zidovima, tavanici ili krovu, koji imaju gorivu oblogu, niti na zidovima ili
oregradama od zapaljivog materijala. Zavarivanje metalnih cjevi i drugih materijalnih djelova
(konstrukcija nosaa ) koji su u dodiru sa zidovima, pregradama,tavanicama ili krovovima od
zapaljivog materijalane smije se vriti u sluajevima da se zavarivanjem moe izazvati poar
usljed toplotne provodljivosti. Prilikom zavarivanja metalnih zidova tavanica, krovova,
cjevovoda i drugih, zapaljivi materijali na drugoj strani moraju da se uklone. Ako se zapaljivi
materijal moze ukloniti, onda se na suprotnoj strani od mjesta rada postavlja vatrogasna straa.
Na mjestima zavarivanja odgovarajui protupoarni aparati moraju da se dre u pripravnosti.
Ako u objektu, gdje se vri zavarivanje postoje zidni hidranti vatrogasna crijeva sa mlaznicom
moraju da budu spojena dovodnim cjevima i pripravna za upotrebu. Radnici koji obavljaju
zavarivanje, moraju da budu obueni u ruovanju raspoloivom opremom za gaenje poara na
mjestu zavarivanja i sistemom za uzbunjivanje u sluaju pojave poara. Kod izdavanja odobrenja
za zavarivanje, ovlateni radnik mora da odredi pravo obavzno prisustvo vatrogasne strae za
vrijeme obavljanja zavarivanja, u propisanim sluajevima. Vatrogasna straa sa odgovarajuom
opremom i sredstvima za gaenje poara mora da ostane kod mjesta zavarivanja jo najmanje
jedan as poslje zavretka zavarivanja.

ZAKLJUAK

Ovaj diplomski rad je koncipiran tako da omogui svakom itaocu da shvati opasnosti koje
prijete u radnoj sredini kakva je industrija obrade metala i da shvati potrebu za upoznavanjem i
primjenom mjera zatite na radu.Da bi rad bio to jasniji, osvrnuo sam se istorijski na pojavu
potrebe poslodavaca i zaposlenih za sprovoenjem mjera zatite na radu i na nain kako su to
radili prvi Inenjeri ZNR.
Pored teorijskog pristupa problemu mjera zatite na radu u industriji obrade metala, pomenuo
sam i neke konkretnei praktine primjere sprovoenja mjera propisanih pravilnicima u rijei i
ilustracijama. Opisao sam neke najvanije tehnike obrade metala I opasnosti koje iz njih
proizilaze. Takoe sam navodio i dijelove Zakona o radu koji se posebno odnose na pitanja
34

vezana za zatitu radnika putem pravnih normi i obaveza koja se nameu poslodavcima ali i
samim radnicima kao zaposlenima. Nedostatak u upoznavanju sa opasnostima, posljedicama i
mjerama za tehniku i linu zatitu,nedovoljna uvjebanost u vrenju odreenih poslova i
izvoenja sigurnih radnih postupaka,kao i pomanjkanje linog iskustva radnika est je uzrok za
brojne povrede i nesree na radu. Eliminisanje ili ublaavanje ovih uzroka sastoji se u
permanentnom obuavanju i vaspitanju radnika sa ciljem da se u njegovim
stavovima prema radu i opasnostima postignu pozitivne promjene.
U industriji obrade metala, svaki ureaj ili alatka za rad predstavlja potencijalnu opasnost za
radnika. Opasnost je vea ukoliko se ta sredstva za rad ne koriste u skladu sa Pravilnikom i
Zakonom o radu i ukoliko ih koriste lica koja nisu struno osposobljena za rad sa njima.
Posebnu opasnost predstavlja obrada materijala na mainama za rezanje metala, obraivanje
drveta, rezanje bravarskim alatima, drobljenje razliitih materijala, kao i svaka druga vrsta
tehnolokog postupka pri kome dolazi do kretanjaestica materijala ili paradi izlomljenog alata.
Opasnosti od povreda se ne javljaju samo prilikom obrade materijala u industriji obrade metala
ve mogu da nastupe i u drugima fazama procesa rada kao to je faza dopremanja sredstava za
rad i materijala, njihovog skladitenja, pripreme za obradu. Ove opasnosti su utoliko vee ako se
radi o materijalima ili dijelovima koji imaju isturene iljaste ili otre dijelove ili krajeve,kao npr.:
limovi, profilisani materijali, ipkasti materijali, glodai, razne vrste noeva zamaine, alatke i
razni drugi materijali i alati.Takoer kod varenja zracenje,stetni gasovi itd. Zbog svih tih
opasnosti radnici su duni pridravati se pravila zatite na radu, i nositi odgovarajuu zatitu.

LITERATURA

1. Ekinovi S.: Postupci obrade rezanjem, Mainski fakultet, Zenica, 2003,

2. Radmilo M. Arsenijevi: Zavarivanje opasnosti i zatita,Ni,1981,
3. Cebalo R.: Alatni strojevi i obradioni sistemi,Zagreb.2000,
4. Prof.Dr.Ahmet Hadipai: Termika obrada metalnih materijala,Zenica,2006
5. Kraut: Strojarski prirunik, Tehnika knjiga, Zagreb 1965.
35

6. Web: www.ram-rijeka.com
7. Web: http://www.iproz.hr
8. Kalajdi M.: Tehnologija mainogradnje, Univerzitet u Beogradu, Mainski
fakultet, Beograd, 1981.

36

37

38

39

40

41

42

43