1. Tri filozofema o sili i tvari: umovanja od 1745. do 1758.

1) teorija sila
2) Temeljni zakljuak o ustroju tvari, s jasnim razlikovanjem elementarnih

tocaka tvari od cestica viih redova

3) nauk o prostoru i vremenu
2. U kojim djelima Bokovi spominje teoriju sila?
1) De viribus vivis ( o ivim silama 1745.)
2) Philosophiae naturalis theoria (Teorija prirodne filozofije, 1758.)
3. Pet koraka dedukcije: 1745.
U raspravi o ivim silama Bokovi je prvi put izveo svoju teoriju sila i to u 5 koraka:
1) analogija i jednostavnost prirode
2) princip neprekinutosti
3) oblikovanje neprekinute krivulje sila
4) model izgradnje ili sastavljanja veih estica od manjih
5) zavrni zakljuak da su (fizika) tijela sastavljena od toaka tvari.

4. Trea inaica Bokovieve krivulje:

1748. u raspravi Dissertatio de lumine pars secunda (o svjetlosti) nacrtao je svoju
krivulju sila. Imala je 5 nul-toaka, granice kohezije i ne kohezije, model atoma, prvi
model estice fluida.
Prva inaica krivulje sila (jedna nul-toka) nastala je u raspravi o ivim silama 1745.
uvoenjem odbojne sile zapoeo je oblikovati svoju neprekinutu krivulju sila. Da bi
udovoljio principu neprekinutosti, povezao je svoj luk odbojne sile s lukom Newtonove
privlane sile. A druga inaica sastavljena je od nekoliko toaka.

5. Tri razlikovna obiljeja Bokovieve teorije sila:

1) definicija sile kao odreenja za uzajamno pribliavanje ili udaljavanje meu
tokama tvari (i esticama tvari)
2) uvoenje potencijalno beskonane odbojne sile, na beskonano malim
udaljenostima
3) geneza krivulje sila, kojom je Bokovi nakanio obrazloiti sve poznate fizike
fenomene.
6. Fiziki i matematiki dodir:
Matematiki dodir je onaj kod kojeg ne postoji meuprostor po sebi.
A fiziki dodir kada dva tijela dolaze na udaljenost koja se ne moe opaati osjetilima i
na kojoj se javlja odbojna sila koja je tako velika da je nikakva ljudska sila ne moe
svladati. Od tada on u opisivanju prirodnih fenomena upotrebljava samo fiziki dodir.
7. Obiljeja Bokovievih toaka tvari:
(1748.) Nedjeljivost, ne protenost, obdarene su privlanim i odbojnim silama, udaljene
uzajamno za neki interval + posjeduju silu inercije. Toke su meusobno odijeljene
nekim razmakom i povezane nekim silama (odbojnim ili privlanim)
8. Svojstva toaka tvari oko kojih se Bokovi najvie dvoumio, gdje i kada se
zbio zaokret?
Promjenu je odluio objaviti kad je zapoeo pisati dopunu De vi inertiae (O sili inercije)
1755. Toke tvari oko kojih se dvoumio su:
-posjeduju li silu inercije
-postoji li inercija ili ne postoji.

9. Obrazloenje o analogiji vremena i prostora:

Bokovi inzistira da postoji, u to ga je uvjerila spoznaja o istoj strukturi prostora i
vremena. U svakom razmaku imaginarnog prostora i vremena postoji prva toka ili
trenutak, kao i posljednja, a nema ni druge ni predzadnje.
10. Koje je obiljeje rasprave De lege virium iz 1755 god?Konana inaica krivulje sila, pokuaj pronalaenja analitikog zapisa (formule) za
krivulju sila.
11. to Boskovic kaze o newtonovoj gravitaciji?
Gravitacija je ope svojstvo tvari i slijedi zakon obratne razmjernosti kvadratu
udaljenosti, premda ne tono, nego to priblinije i ne protee se na sve udaljenosti,
nego samo na one izloene.
12. Razlika Bokovieve i scherfferove definicije okusa?
Bokovi- meudjelovanje izmeu estica raznih soli i nepanih kvrica. Razliitim
raporedom toaka u estici soli javljaju se razliite sile koje onda prouzrokuju razliite
okuse. Scherffer- bio je Bokoviev istomiljenik, ali je u objanjenju toga osjeta
promatrao okus na dvjema razinama: Prvotno, okus se sastoji od sol, koje
raznolikou oblika, teine i kolikoe, tipanjem i bockanjem, djeluju na osjet ukusa, da
postane sad ugodan sad neugodan; drugotno, sastoji se od modifikacije s pomou
sumpor, zemlje i vode Nije dakle kao Scherffer dodatno uveo principe sumpora, zemlje
i vode radi prepoznavanja ugode i neugode.
13. tko je prvi u Beu tiskao udbenik pod utjecajem bosk. filozofije?
Pl Mak prvi je u Beu tiskao sveuilini udbenik pod utjecajem Bokovieve prirodne
filozofije. Bio je to udbenik iz metafizike Compendiaria metaphysicae institutio (1761),
koji je Mak napisao drugaije od mnogih svojih suvremenika s osnovnim
oslonom na Cicerona. Sastojao se od etiri dijela, kako je i Mak dijelio metafiziku:
ontologia, cosmologia, psychologia i theologia naturalis

14. Koja 2 nazivlja Mako koristi drukcije od Bokovica?

Koristi koherencija (cohaerentia) za Bokovievu koheziju(cohaesio), A za Bokoviev
pojam Divisibilitas koristi sectilitas kod izlaganja rastavljanja tijel.
15.