Professional Documents
Culture Documents
Istorija Muzike Opste
Istorija Muzike Opste
Poglavlje 2
U ovom poglavu
Nepopravivi romantiari, poklonici baroka i klasiari
Galerija najveih kompozitora koji e uvek iveti
vaki veliki kompozitor jednom je bio ivo udsko bie koje die,
jedinstvene linosti, porodine istorije i naina ivota. Poznavae
ivota velikih kompozitora ini sluae ihove muzike sadrajnijim i
zanimivijim.
Uz samo malo napora upoznaete se sa najveim imenima istorije
muzike i ihovim najpoznatijim delima.
Tokom milenijuma, muzika je postajala sve kompleksnija. ovek je izumeo muzike instrumente da bi proizvodio one zvuke koje ne moe da
otpeva. Frule i zvidake reprodukovale su glasove ptica i vetra; doboi
i bubevi su pojaavali zvuk udaraa srca. Muzike skale (lestvice) jo
uvek nisu postojale.
Prve pesme su bile paganske. Ljudi, puni strahopotovaa prema
prirodi i straha od svog okruea pevaju molitve i prinose rtve. Ako je
vetar zavijao, oni bi uzvraali zavijaem, ako je sa neba putalo, oni bi
pevali o kii. Pesma je slavila pobedu, ili bila znak zahvalnosti bogovima.
Ritam se u istoriji muzike pojavio vrlo rano kao oponaae ravnomernih
zvukova hodaa, traa, tj. zvukova proizvedenih pokretima, ili prirodnih zvukova. Izmiene su igre da bi se umirili bogovi, a uz igru se izvodila muzika.
Sredi vek
DAH
OLOSTI
PR
Gregorijanski koral
Proli su mnogi milenijumi bavea muzikom pre nego to je nekome
palo na pamet da muziku zapie. Oko 600. godine nove ere, papa Grgur I,
poznat pod nadimkom Veliki, uvodi prvi muziki kanon kojim sistematizuje muzike lestvice do tada primeivane u crkvenoj muzici. Papa
Grgur je notama dao imena po slovima abecede A, B, C i D ista ona koja
su i danas u upotrebi.
Po papi Grguru ostao je naziv gregorijanski koral: to su jednostavne melodije, koje je unisono, na latinskom jeziku, pevao hor. Malo je verovatno
da je papa Grgur znao da e devedesetih godina 20. veka Gregorijanski
koral postati jedan od glavnih svetskih hitova, kada snimak muzike do
tada nepoznatih monaha iz panije bude dospeo na top liste.
Ovaj veliki povratak ima svoj razlog: gregorijanski koral poseduje istinsku duhovnu dubinu.
DAH
14
OLOSTI
PR
Monah Gvido
Monah Gvido iz Areca zasluan je za teorijsko zasnivae solfea. Sistem
pevaa standardnih slogova za odreene tonove lestvica, vekovima je
stara vetina koju koriste operski pevai i muziari irom sveta a poznata
je pod nazivom solfeo. Naziv solfeo odnosi se na ovu vetinu pevaa
i na teoriju o notnim i ostalim znaeima.
Gvido iz Areca je izmislio novi sistem muzike notacije, uvodei rudimentarnu verziju notnog linijskog sistema kakav je i danas u upotrebi
(poglave 11).
Teko je i zamisliti ta bi se desilo sa svetom muzike bez Gvidovih inovacija. Sreom, ne moramo to da zamiamo. Gvido je postojao, egov
notni sistem se jo uvek koristi, i pripada mu priznae za znaajan
doprinos istoriji muzike.
Renesansa
Otprilike 400 godina posle smrti Gvida i egovih monaha, nastaje epoha
sada poznata pod imenom renesansa (na francuskom ponovno roee).
Tokom ovog perioda cvetale su umetnosti zahvaujui finansijskoj
pomoi bogatih udi, ubitea umetnosti. Jedan od najslavnijih italijanskih kompozitora renesanse bio je ovani da Palestrina (15251594, na
slici 2-1). Papin veliki mienik, Palestrina je bio poznat po svojim pesmama napisanim samo za vokale, bez instrumentalne prate. Za razliku
od gregorijanskog korala, Palestrinina muzika nije se sastojala samo od
unisono pevanih melodija (gde svi pevai zajedno pevaju iste tonove). On
je tragao za posebnim harmonijskim reeima koja su nastajala kao rezultat istovremenog pevaa nekoliko nezavisnih melodija. Zato je ovani da
Palestrina prethodnik modernog muzikog stvaralatva.
Slika 2-1:
ovani da
Palestrina,
jedan od
najveih
kompozitora
renesanse.
15
ZA
16
OZE
RTU
VI
Madrigal
Najpopularniji muziki oblik ovih pesama bio je madrigal. Madrigal je
kompozicija za najmae tri glasa, obino bez instrumentalne prate.
Tokom renesanse, porodice ili grupe prijatea okupale bi se da zajedno
pevaju ove madrigale, tako to bi svako pevao razliitu vokalnu deonicu.
Madrigali su bili zabavni za pevae poto su esto komponovani domiatom tehnikom pod nazivom tonsko slikae. Kad god je tekst sadrao
posebno deskriptivnu re, kompozitor je pisao muziku koja je tonovima
oslikavala tu re. Na re uzdah, na primer, kompozitor bi odveo vokalnu
deonicu u visoko podruje raspona glasa, a zatim bi se melodija umorno
spustila na nii ton. Na rei trae, letee, srean, kompozitor je pisao
bujicu brzih nota.
Doba baroka
Monteverdi i egovi sledbenici otvorili su put novom periodu u istoriji
muzike, poznatom pod imenom barok.
Doba baroka (sredina 17. i prva polovina 18. veka) bilo je doba raspevane,
oseajne muzike. Kreativni kompozitori baroka stvarali su matovitu
muziku i beleili je matovitim znacima, kao to moete da vidite na
slici 2-2.
Slika 2-2:
Ornamentalni
barokni stil.
DAH
Evo jednog primera: uzepe Samartini (oko 17001775) bio je veliki italijanski oboista, kompozitor nekoliko prvih simfonija na svetu koji je imao
veliki uticaj na Volfganga Amadeusa Mocarta. elite li da znate koje je
bilo egovo zvae? Bio je nadzornik posluge kod princa od Velsa o
tom periodu egovog ivota priaju se anegdote.
17
SNOB
Antonio Vivaldi
ZA
18
SKE TEME
OV
BAVE
ZA
PRE
S
19
20
Slika 2-3:
Georg Fridrih
Hendl,
kompozitor
Mesije, kao i
mnogih drugih
velikih
oratorijuma.
U stvari, u svemu ovome ima logike. Hendl je bio sin nemakog berberina-hirurga (nije ba neko kome biste poverili da vam secka stomak).
Dok je egov otac provodio dane na secirau, mladi Georg Fridrih je svirao orgue. Sa osamnaest godina napustio je dom da bi otiao u veliki
grad Hamburg, gde se zaposlio kao kompozitor i izvoa.
Hendl je znao da e italijanska opera imati veliku budunost u Evropi.
I tako je, sa 22 godine, otiao u Italiju da bi nauio da komponuje u italijanskom stilu. Tamo upoznaje velike kompozitore ukuujui i Antonija
Vivaldija, ije je koncerte imitirao. Posle povratka u Nemaku, Hendl
ponovo naputa domovinu i seli se u London.
U Engleskoj je Hendl komponovao 35 opera, od kojih su neke bile remek-dela. Meutim, ukus publike se meao. Hendl se priklonio. Poeo je da
komponuje oratorijume dela za solo pevae, hor i orkestar, napisane na
biblijske motive.
Njegov najuveniji oratorijum je Mesija, prvi put izveden 1742. Kau da
je Mesija postao toliko popularan da je gospodi preporuivano da predstavama prisustvuju bez maeva, a damama da dolaze bez krinolina, da
bi bilo vie mesta za publiku.
I pored velikog muzikog talenta, Hendl je esto bio meta raznih neslanih
ala. Na primer, bilo je poznato da Hendl nije mogao da podnese zvuk timovaa instrumenata. Kad god je dirigovao, nareivao je da svi instrumenti budu natimovani pre nego to on doe. Jedne veeri u dvoranu se
uuao aivdija koji je pre poetka koncerta ratimovao sve instrumente. Kada je Hendl poeo da diriguje, publika je ula uasnu kakofoniju kakvu samo moe da proizvede 50 nenatimovanih instrumenata.
Hendl je podivao. Zgrabio je ogromni kontrabas i bacio ga, a zatim je
podigao timpan i svom snagom ga zavitlao na prvog violinistu. Pri tome
mu je odletela perika, a publiku je uhvatio nekontrolisani smeh dok je
Hendl jurio sa scene.
Kraevska katastrofa
Godine 1749. Hendl je komponovao Muziku
za kraevski vatromet povodom obeleavaa potpisivaa ugovora sa Austrijom.
Prvo izvoee je jedna od najveih katastrofa u sveukupnoj istoriji muzike.
Zbog specijalne prilike, kra je angaovao
arhitektu da sagradi ogromne kulise za koncert. Kulminacija je trebalo da bude
spektakularni vatromet. Arhitekta se istakao
sagradivi graevinu duine 150 i visine 30
metara, krunisanu ogromnim suncem na 60
metara visokom stubu. Sve je izgledalo kao
danaa scena za mjuzikl Endrua Lojda
Vebera.
PRE
S
Zapaujua je brzina kojom je Hendl komponovao. Svoj uveni oratorijum Mesija ije izvoee traje due od dva sata i izvodi se svakog
Boia i Uskrsa u svim veim gradovima sveta komponovao je za samo
tri nedee.
Od ostalih dela preporuujemo:
Mesija, oratorijum za sola, hor i orkestar
21
ZA
22
BAVE
ZA
ienica da ova dela opstaju znaajna je iz dva razloga. Prvo, kompozicije onog vremena nisu stvarane da bi trajale. Kompozitor je pisao
komad za posebnu priliku, ne oekujui ponovena izvoea. Neke od
Bahovih besmrtnih sonata jedva su spaene za potomstvo.
Suprotno tradiciji potceivaa umetnika i egovog dela, Bah je bio
ceen tokom celog ivota, ali, vie kao orgua nego kao kompozitor.
Slika 2-4:
Johan
Sebastijan Bah,
majstor na
orguama.
Majstor na orguama
Bah je bio jedan od najveih orguaa svih vremena. Ne samo da je imao
brze i gipke prste, ve je bio i vrhunski pedalista. (Pogledati u poglavu 6
opis pedala orgua kojima se sviraju najdubi tonovi.) Ljudi su dolazili
izdaleka da bi uli i videli Baha, virtuoza ije noge lete po pedalima
orgua.
Bah je bio i veliki majstor improvizacije. Mogao je da uzme bilo koju
melodiju i da svira novu kompoziciju zasnovanu na oj, bez pripreme,
ba kako to danas ine dez muziari. Poto niko nije zapisivao te
improvizacije, nikada neemo saznati kako su zvuale.
OZE
RTU
VI
PRE
S
ZA
AJTE!
LU
Bahova muzika je u osnovi kontrapunktska: dve, tri, etiri ili vie melodijskih linija koje se sviraju ili pevaju istovremeno, stvarajui zanimive
harmonije. Usavrio je umetnost fuge neverovatno kompleksne kompozicije koja se obino komponuje za etiri glasa. Sve melodije su sline,
svaka sledea nastupa tek poto je prethodna ve poela. (Setite se
pesmice Frre Jacques, gde pevai jedan za drugim, u odreenom trenutku poiu da pevaju svoju deonicu.) U svojim fugama Bah je upotrebio izuzetno sloene melodije koje se na ovaj nain povezuju i ine
celinu. Bahove fuge su sjajni primeri muzikih struktura. Od bilo koje
muzike teme Bah je mogao na licu mesta da komponuje fugu.
BWV 244
Koncert za violinu, obou i orkestar u c-molu, BWV 1060
Orkestarska svita br. 3 u D-duru, BWV 1068
Koncert za embalo (ili klavir) u d-molu, BWV 1052
Klasini stil
ZA
23
DAH
24
OLOSTI
PR
Jozef Hajdn
Jozef Hajdn (17321809) bio je ne samo jedan od velikih kompozitora ve
i jedan od najveselijih i najprijatnijih udi svog vremena. Njegova muzika
to i pokazuje.
Slika 2-5:
Jozef Hajdn,
stari veseak.
Hajdn je odrastao u delu ruralne Austrije u blizini Bea. Kao deak sluao
je narodnu muziku i doao do vrstog zakuka da u muzici mora da se
uiva. Imao je prelep glas i sa osam godina bio je izabran da poe u Be
i postane lan hora katedrale Svetog Stefana.
U Beu se Hajdn upoznao sa muzikim remek-delima tog doba i odluio
je da postane kompozitor (pogledajte istaknuti odeak Sopran Hajdn).
Kao to je bio sluaj sa tolikim kompozitorima pre ega, Hajdnov glavni
izvor prihoda bio je posao dvorskog muziara. Najdue je bio zaposlen
na dvoru kneza Esterhazija.
ZA
Sopran Hajdn
PRE
S
AJTE!
LU
Udubivae u Hajdna
Simfonija Iznenaea (br. 94) je delo koje ne treba da propustite. To je
jedno od Hajdnovih najboih dela i predstava savren primer Hajdnovog stila. Pria se, u vezi s ovim delom, da je Hajdn primetio kako je
egova publika sklona da, sluajui muziku u veerim satima, obino
posle veere, lagano zapada u dreme. Za osvetu, Hajdn je u ovom delu
zavrni stav komponovao za neobino lagano i tiho izvoee da bi u
momentu kada uvek isti sluaoci po obiaju zadremaju zagluujui
tresak orkestra probudio usnulu publiku.
Kako je Hajdn stario, ukuivao je u svoja dela sve vie seakih narodnih melodija koje je sluao u mladosti. Savren primer ovoga je posledi
stav egove poslede simfonije, br. 104 (Londonska simfonija).
Ako vas ova vrste muzike privlai, evo nekoliko savrenih orkestarskih
dela Jozefa Hajdna:
Koncert za trubu i orkestar u Es-duru, Hob. VIIe: 1
Koncert za violinu i orkestar u G-duru, Hob. VIIa: 4
Koncert za violonelo i orkestar u C-duru, Hob. VIIb: 5
Misa za lorda Nelzona (Lord Nelson Mass) za solo glas, hor i orke-
25
Slika 2-6:
S leve strane,
Volfgang
Amadeus
Mocart, udo
od deteta.
Desno, Mocart
u kasnijim
godinama.
26
BAVE
ZA
Nevoe sa slubom
Sa 13 godina, Volfgang je dobio posao na dvoru salcburkog nadbiskupa,
gde je radio sledeih 12 godina. Meutim, egova stalna putovaa
dovela su ga u sukob s nadbiskupom. Konano, nadbiskup je otpustio
Mocarta.
Mocart se preselio u Be u potrazi za sreom. Znao je da je Be glavni
centar muzikog dogaaa u kome je ve nastupao kao deak. Meutim,
Mocart nije vie bio udo od deteta, u najmau ruku, vie nije bio dete.
Imao je velike probleme s traeem posla. Uticaj muzikog establimenta na dvoru je oslabio, nije vie bilo na raspolagau ni onoliko dvorskih porudbina muzike kao nekad. U to vreme Mocart sree Jozefa
Hajdna.
Hajdnu se odmah svideo egov mlai kolega i tako je postaven teme
doivotnom prijatestvu. Poto je Mocart posvetio starom majstoru
grupu gudakih kvarteta, Hajdn je napomenuo Mocartovom ocu Leopoldu: Pred Bogom vam govorim, i to kao poten ovek, da je va sin
najvei kompozitor koji je ikada iveo.
Papa Leopold, sigurni smo u to, nije zamerio Hajdnu zbog ove pohvale.
Zaraivae za ivot
Bez stalnog zaposlea, Mocart se u Beu izdravao pisaem opera, koje
su bile kod publike toliko popularne kao danas filmovi. (Vie podataka
o Mocartovoj operskoj karijeri potraite u kizi Opera za neupuene.)
Kao to prikazuje film Amadeus, Mocart je izazivao veliku zavist svojih
rivala. Komponovao je sa velikom lakoom i vedrinom. ini se kao da su
potpuno gotove kompozicije izlazile iz egove glave.
Tokom ovog vremena, Mocart se zaubio u upku mladu Alojziju Veber,
koju je sreo pet godina ranije tokom jednog od svojih putovaa. Poto
ga je odbila, Mocart je usmerio svoju naklonost ka Alojzijinoj sestri
Konstanci, kojom se i oenio. U ast venaa komponovao je svoju
veliku Misu u c-molu.
Alojzija nije bila jedina koja je propustila da visoko oceni Mocarta. Videla
je u emu samo jo jednog u nizu mladih kompozitora koji piu prigodna
muzika dela nameena kunim zabavama.
27
ZA
28
BAVE
ZA
Oprotaj od Hajdna
U meuvremenu je Mocart nastavio da odrava kontakte sa svojim prijateem i mentorom Jozefom Hajdnom. Godine 1790. kada je pedesetosmogodii Hajdn ve bio starac, a Mocartu bilo tek 34, ih dvojica
su provela zajedno ceo dan. Posle veere, kada je dolo vreme da se
rastanu, Mocart je rekao Hajdnu: Opratamo se verovatno posledi put
u ovom ivotu.
Bio je u pravu. Nije prola ni godina dana, Mocart je umro.
Godinama posle egove smrti, u 35. godini, kruile su glasine (inae
podrane u filmu Amadeus) da je Mocarta otrovao Antonio Salijeri.
Meutim, najverovatnije je da je Mocart umro od iscrpenosti.
Mocartova posleda kompozicija bio je Rekvijem (Requiem), koji je
naruio nepoznati ovek. Moda se seate scene iz filma Amadeus, gde
Salijeri, monstruozno maskiran, prikazan kao otelotvoree nepoznatog
stranca, terorie Mocarta dovodei ga do delirijuma i, konano, smrti. Ta
scena je potpuna izmiotina. U stvarnosti, taj stranac bio je verovatno
neki plemi nieg ranga koji je nameravao da prikae narueno delo kao
sopstveno.
Meutim, od poetka je Mocart bio ubeen da ovaj Rekvijem (opelo) pie
povodom sopstvene smrti. Grozniavo je urio da bi dovrio kompoziciju,
to je samo pogoravalo egovu bolest. Uspeo je da zavri samo nekoliko
stavova i koncept za ostale. Delo je zavrio, posle Mocartove smrti, Franc
Zismair, egov uenik. To je ona verzija Rekvijema koju moete da ujete
u najveem broju izvoea.
PRE
S
Nijedna kompozicija koju je Mocart napisao nije loa. Bilo koja ploa koju
uzmete sa police prepune Mocartovih ploa predstava remek-delo.
PRE
S
Nachtmusik), K. 525
Serenada br. 6 u D-duru (ili Nona serenada Serenata notturna),
K. 239
Napomena: Kod svih ovih naslova slovo K se odnosi na kataloki broj
koji vam moe pomoi da naete CD koji elite.
29
Slika 2-7:
Ludvig van
Betoven koji je
sve promenio.
Hajdn ui Betovena
Betovenov glavni razlog za dolazak u Be bilo je studirae kompozicije
kod Jozefa Hajdna. (Posle smrti kneza Esterhazija, Hajdn se vratio u Be.)
Ovaj odnos uitea i studenta nije bio nita mae buran od drugih
Betovenovih odnosa sa udima. Hajdn je ipak podnosio svog novog
uenika iz potovaa prema egovom udesnom talentu.
DAH
30
OLOSTI
PR
Herojska simfonija
Ako je ijedan muziki komad napravio revoluciju u istoriji muzike, onda
je to bila Betovenova Simfonija br. 3, poznata pod imenom Eroica
(herojska). Ovim delom Betoven je prestao da bude puki sledbenik
Hajdna i Mocarta, pronaao je sopstveni muziki izraz.
Ve od samog poetka, Betoven je ovu simfoniju zamislio kao delo u
velikom stilu, s namerom da evocira ivot i smrt heroja. Prvobitno je
heroj trebalo da bude Napoleon Bonaparta. To se, meutim, promenilo
1804. godine, to svedoi pisae Betovenovog prijatea Ferdinanda
Risa:
Betoven se u to vreme divio Bonaparti. Video sam primerak partiture koji je leao na egovom stolu, sa reju Bonaparta napisanom na samom vrhu naslovne strane, dok je na dnu bilo napisano
Luigi van Beethoven i ni re vie
Ja sam bio prvi koji mu je doneo vest da se Bonaparta proglasio za
cara, imperatora. On je pao u vatru i zavapio: Da li je onda i on
samo jedno obino, udsko, bie? Da li e i on, kao i svi diktatori pre
ega, pogaziti sva udska prava samo da bi zadovoio svoju
tatinu? Betoven je zgrabio naslovnu stranu, pocepao je i bacio na
pod. Naslovna strana je kasnije ponovo napisana i tek tada je simfonija dobila naslov Sinfonia eroica (Herojska simfonija).
31
PRE
S
Delo je skoro dvaput due od bilo koje ranije napisane simfonije. Naroito je neobian drugi, lagani stav setni posmrtni mar koji donosi trenutke velike alosti i strasne eksplozije bola.
Betoven je napisao ukupno devet simfonija. One su predstavale izazov,
proirujui sve prethodne simfonijske oblike. Sa svakim novim delom
pokuao je da postigne da egova muzika ini vie, iskae vie, da se
drsko uputi tamo kuda se nijedna muzika pre toge nije uputila.
Prelazimo na Petu
Naravno, najuvenija Betovenova simfonija je Peta. To je ona koja
poie u strogom tonalitetu c-mola, fragmentom, motivom od etiri tona
koji svi poznajemo Ta-ta-ta-TAAAAAAAAAAAAAAA!
Posle etiri stava Herkulovskih napora, simfonija se pribliava zakuku
ali umesto da se zavri u c-molu (tonalitetu u kojem je delo poelo),
Betoven zavrava razdraganim, trijumfalnim, neobuzdanim tonalitetom
C-dura.
Muzikom terminologijom reeno, razlika izmeu molskog i durskog
akorda lei samo u jednom tonu (poglave 11). Meutim, ako Betovenovu Petu simfoniju posmatramo kroz eno emocionalno znaee,
razlika je ogromna. Ako preete iz mola u dur, oseate kao da je oluja
prola, da su se oblaci rasprili, da je sunce granulo i da ponovo sija.
N
32
D-u
AC
ZA
PRE
S
Sluae Betovena
Ukoliko biste eleli da ujete jo Betovenove muzike (a stvarno bi trebalo), neka to budu orkestarska remek-dela:
Simfonije sve, ukupno devet, predivne su
Koncert za klavir i orkestar br. 4 u G-duru, opus 58
Koncert za klavir i orkestar br. 5 u Es-duru, opus 73
Koncert za violinu i orkestar u D-duru, opus 61
Zatim, tu su egova kamerna dela (odnosno kompozicije za male ansamble muziara). Neke od naih najomienijih jesu:
Sonata za violinu i klavir br. 9 u A-duru opus 47 (Krojcerova)
Trio u B duru za klarinet (ili violinu), violonelo i klavir, opus 11
Gudaki kvarteti opus 59, br. 13 (kvarteti Razumovsky)
33
ZA
Slika 2-8:
Franc ubert
(17971828),
jedan od
najplodnijih
kompozitora
solo pesama u
istoriji muzike.
BAVE
ZA
ubertove veeri
ubert je bio dobar pijanista, ali nije bio virtuoz kao Mocart ili Betoven.
Sviraem nije uspevao da zaradi dovono novca. Meutim, egov klavir
je zgodno posluio za mnoge vesele veeri s egovim muzikim prijateima, koje su postale poznate pod imenom ubertijade. Sakupili bi se,
igrali arade i plesali uz muziku koju je ubert komponovao te iste veeri.
Njegova priroda, kao i aive zabave koje je prireivao, uinili su da
postane izvanredno popularan meu svojim prijateima i pored ienice da nije bio zgodan. Njegovi prijatei su ga zvali Peurka.
Kada je ostao bez posla, egov krug prijatea se suzio. Be se jo oduevavao Hajdnom, Betoven mu je davao svoj peat, dok je ubertu
preostalo da se bori s tekoama u simfonijskim orkestrima. Mladi
kompozitor oakino Rosini postizao je velike uspehe svojim operama
(kao to su Seviski berberin pogledajte Operu za neupuene), tako da
ubert nije imao izgleda ni na ovom podruju.
PRE
S
34
AJTE!
LU
Nedovreno!
Pa ipak, ubertove simfonije postiu uspeh. Najpoznatija od svih je
egova simfonija br. 8, poznata kao Nedovrena simfonija. Nije poznato
zato je ostala nedovrena. Ne zna se tano zato su napisana samo dva
stava umesto uobiajena etiri. Postoji nekoliko tumaea. Po jednom
od ih, trei stav je izguben.
Postojali su ak i pokuaji rekonstrukcije III i IV stava simfonije. Meutim,
ovi pokuaji nisu bili uspeni.
PRE
S
ubert je pisao svoje solo pesme za jedan glas praen klavirom. U stvari,
moda je re praen neprikladna, poto u ovim pesmama klavir ima jednako vanu ulogu kao glas. Kada peva peva o devojci pored ene
preslice, klavir svira, uz stalno ponavae, motiv preslice, sugeriui
istovremeno obrtae kola preslice, kao i uzbuee mlade devojke izazvano romantinim saareem. Kada glas peva o oveku i egovom
detetu dok galopiraju na kou, prata muziki oslikava koa u galopu.
Kada glas peva o pastrmki koja pliva rekom, klavir je istovremeno i reka
i pastrmka.
Klavir za dvoje
ubert je napisao i brojne klavirske duete komade za dva izvoaa.
(Tehniki precizno reeno, ubert je ove komade napisao za etiri ruke.)
ubertova sklonost ka duetu verovatno je poticala i od egove drueubivosti. Dueti su obino izvoeni na zabavama, veerim sedekama.
PRE
S
35
Feliks Mendelson
U meuvremenu, u Nemakoj se rodio jo jedan genije, koji je komponovao divnu muziku i umro mlad Feliks Mendelson (18091847, slika 2-9).
Slika 2-9:
Feliks
Mendelson,
ovek koji je
ponovo otkrio
Baha.
36
BAVE
ZA
PRE
S
Zvuci Mendelsona
Sluajte sledea predivna dela Feliksa Mendelsona:
Koncert za klavir i orkestar br. 1 u g-molu, opus 25
Koncert za violinu i orkestar u e-molu, opus 64
Uvertira i scenska muzika za San lete noi
37
38
Dodajte tome i onaj fini oktet koji je napisao kada mu je bilo samo 16
godina: oktet za gudae u Es-duru, opus 24.
Beznadeni romantiari
U vreme kada je Mendelson umro, u muzici je ve bilo na putu novo doba.
Epoha klasike, sa intelektualnom muzikom koja je zvuala racionalno,
polako se povlaila pred dobom romantizma. Romantizam je trebalo da
donese nov umetniki stil izraene oseajnosti sa elementima igre.
Slika 2-10:
Karl Marija
fon Veber,
jedan od prvih
kompozitora
romantiara i
veliki inovator.
PRE
S
Veber je dao nov stil i identitet muzici romantizma. Uinivi to, uticao je
na sve kompozitore koji su stvarali posle ega.
Preporuujemo vam da sluate:
Uvertiru za operu arobni strelac
Uvertiru za operu Euryanthe
Koncert za klarinet i orkestar br. 2 u Es-duru, opus 74
Hektor Berlioz
Veina velikih imena iz istorije muzike jesu stvaraoci koji su meali
muzika pravila. Hektor Berlioz (18031869, slika 2-11), jedan je od ih.
Slika 2-11:
Hektor Berlioz:
romantiar,
vizionar,
kompozitorski
genije,
zaneseak.
39
40
ZA
BAVE
ZA
Fantastina pria
Jedne noi Berlioz je gledao predstavu Romeo i Julija na engleskom
jeziku. Od trenutka kada je glumica koja je igrala Juliju izala na scenu,
Berlioz se u u ludo zaubio.
Irska glumica, Harijet Smitson nije govorila ni re francuski. Slao joj je
pisma, poklone i ubavne poruke. Putovao je za om u nadi da e je
sresti. Konano je uspeo samo da je preplai.
Njegova opsesija Harijetom navela ga je da napie udnu simfoniju sa pet
stavova nazvanu Fantastina simfonija. Zasnovana je na prii koju je sam
izmislio, o mladom umetniku, ludo zaubenom u enu koja mu ne
uzvraa ubav. Berlioz je odabrao muziku temu, nazvao je fiks ideja
(ide fixe) i napisao melodiju. Ova specijalna melodija uporno se vraa
u svakom stavu simfonije.
Fantastina simfonija je bila toliko razliita od bilo ega to je postojalo
pre e, da je Berlioz morao da dirigentu pie beleke: Ovo nije greka
u pisau. Ovo stvarno treba da zvui tako. Molim da ne popravate
note.
Za Berlioza je, meutim, Fantastina simfonija bila uspeh iz sasvim drugih razloga. Ona je delovala. Harijet Smitson se pojavila na premijernom
izvoeu i bila je oduevena. Posle koncerta saekala je Berlioza.
Venali su se ubrzo posle toga.
PRE
S
Harijet nije nauila francuski. Berlioz nikad nije nauio engleski. Razveli
su se posle nekoliko godina.
AJTE!
LU
Berlioz na disku
Sluajte sledee Berliozove kompozicije:
Fantastina simfonija
Uvertira Rimski karneval
Uvertira Korzikanac (Corsair)
Rekvijem (Requiem) (ogromno, zadivujue delo za hor i orkestar
Frederik open
U vreme dok je Hektor Berlioz iveo i radio u Parizu, jo jedan veliki
kompozitor postajao je slavan Frederik open (18101849). open je
izveo revoluciju u svetu muzike. Promenio je ustaene ideje o tome ta je
na klaviru mogue, izvodivo (intimno, briantno, raspevano, spektar
tonskih boja). Roen u Poskoj, nenog izgleda i zdrava (slika 2-12),
open je ve svojom pojavom predstavao oliee romantizma kao
stvaralatva i kao pogleda na svet.
41
42
Slika 2-12:
Frederik open
je napravio
revoluciju na
klaviru.
Deatvo u Poskoj
Kao i mnogi drugi kompozitori iz ovog poglava, Frederik open je bio
udo od deteta. Ve sa sedam godina objavio je u Poskoj svoju prvu
kompoziciju. Samo godinu dana kasnije debitovao je kao koncertni pijanista. Njegovo detistvo je bilo puno zvukova poskih narodnih igara.
Poloneza i mazurka postale su zauvek sastavni deo egovog muzikog
stvaralatva.
open je komponovao za klavirom, a voleo je da improvizuje dok je izvodio svoja dela. U stvari, to je za ega znailo neku vrstu zamrzavaa
muzike.
Poto je doao u Pariz u 21. godini, egova virtuoznost je izazivala senzaciju. Niko pre toga nije ranije uo takvu muziku. Naalost, poto je bio
vrlo krhkog zdrava nije mogao esto da nastupa na koncertima. Komponovao je i davao privatne asove muzike.
PRE
S
Fred i or
open je u Parizu upoznao or Sand
kievnicu ije je pravo ime Amandina-Aurora-Lusila Dipen.
AJTE!
LU
U oping po opena
Preporuujemo:
24 Preludijuma, opus 28
Balada br. 4 u f-molu, opus 52
Koncert za klavir i orkestar br. 1 u e-molu, opus 11
Koncert za klavir i orkestar br. 2 u f-molu, opus 21
Robert uman
Hendl, Betoven i Berlioz spadaju u ekscentrine kompozitore. Sada im se
pridruuje jo jedan.
Robert uman (18101856, slika 2-13) jedan je od najistaknutijih nemakih
kompozitora romantizma iako to nije svima bilo jasno u to vreme. Njegov
ivot obeleen je periodima velikih i dramatinih dogaaja.
Slika 2-13:
Robert uman,
jedan od
najistaknutijih
nemakih
kompozitora
romantizma.
43
ZA
Istinski romantiar
U pravoj romantiarskoj tradiciji, umanova muzika izraava emocije. Ne
pokoravajui se principu razuma, uman u svom stvaralatvu doivava
neku vrstu dvojstva. uman sam govori o tome da u emu postoje dve
osobe i ak im daje imena: Florestan je ivahan, otvoren, a Euzebius je
introvertan.
umanovo dvojstvo linosti prerasta kasnije u bolest. U 44. godini pokuava da se ubije. Sreom, samoubistvo nije uspelo, ali poslede dve
godine ivota provodi u azilu.
PRE
S
44
AJTE!
LU
Sluae umana
umanova najboa dela su egovi ciklusi (grupe) kompozicija za solo
klavir:
Karneval
Fantastini komadi (Fantasiestcke)
Krajzlerijana (Kreisleriana)
Deje scene (Kinderszenen)
Johanes Brams
Slino kao Mocart i Betoven, Johanes Brams (18331897, slika 2-14), bio je
muziko udo od deteta. Roen je u Nemakoj, u muzikoj porodici. Njegov otac je bio kontrabasista i vaspitavao je Bramsa u muzikom duhu.
Slika 2-14:
Johanes
Brams, jedan
od najveih
kompozitora
klasine
muzike.
Za razliku od svojih muzikih prethodnika koji su dobijali slube u katedralama i na dvorovima, Brams je svirao klavir u hamburkim krmama
i bordelima. Svirajui na ovim mestima, Brams je stekao svojevrsno
muziko iskustvo.
Srena sluajnost
Sa 20 godina upoznao je Roberta umana. Posle susreta sa Bramsovom
muzikom, uman je u muzikom asopisu napisao: Kape dole, gospodo,
evo genija!
uman nije bio jedini koji se zainteresovao za mladog Bramsa. U to
vreme razvija se prijatestvo izmeu Bramsa i umanove ene Klare koje
traje i posle umanove smrti.
Veliki savezi
Nemaki slavni pijanista i dirigent Hans fon Bilov skovao je izraz tri B:
Bah, Betoven i Brams. Ova ast sigurno je neverovatno laskala Bramsu,
ali ga je i optereivala oseaem odgovornosti. Brams se seli u Be gde u
to vreme ive veliki muziki majstori.
45
D-u
AC
PRE
S
AJTE!
LU
i orkestar
Sonata za violinu i klavir br. 1 u G-duru, opus 78
DAH
ZA
46
OLOSTI
PR
Paganini i List
Ako bi bilo mogue govoriti o preteama danaih rok zvezda onda su
to svakako Nikolo Paganini i Franc List (slika 2-15).
BAVE
ZA
Nikolo Paganini je u svoje vreme (17821840) smatran za najneverovatnijeg virtuoza na violini svih vremena. Imao je savrenu tehniku, letee
prste, gudalo ispod koga su vrcale varnice kao i strastan, emotivan stil
sviraa, koji je dovodio publiku do ekstaze.
Paganini je potpuno promenio nain sviraa violine. Njegovi koncertni
nastupi bili su ne samo virtuozna muzika izvoea ve i velika izvoaka atrakcija. Pria se da je Paganini imao obiaj da pre koncerta
Slika 2-15:
Nikolo Paganini
(levo) i Franc
List, prve
superzvezde
klasine
muzike.
duboko zaree tri ice na violini. Tokom izvoea ove ice bi pukle, a to
ga je prisiavalo da okona svirae na samo jednoj, preostaloj ici.
PRE
S
47
PRE
S
48
AJTE!
LU
Rihard Vagner
List je voleo da svoj muziki stil, pun neobinih harmonija i struktura,
naziva muzikom budunosti. Meutim, glavni nosilac muzike budunosti bio je Rihard Vagner (18131883). Vagner je postao Listov prijate.
Oenio se Listovom erkom Kozimom.
Slika 2-16:
Rihard Vagner,
ija su dela
vrhunac
nemake
romantike u
muzici.
Operski ovek
Vagner je bio operski ovek. Nastojao je da stvori novu umetniku formu,
muziku dramu koja treba da udrui uvene nemake narodne bajke sa
velikim pozorinim spektaklom. Vie podataka o Vagnerovom operskom
radu i ivotu moete da naete u kizi Opera za neupuene. Uskoro ete
shvatiti zato je o ovom oveku bilo napisano vie biografija nego o bilo
kome. Pratio ga je glas da je arogantan, nepoten, licemeran i ubomoran.
PRE
S
Sluae Vagnera
Evo, po naem skromnom mieu, najboih Vagnerovih uvertira:
Uvertira za operu Tanhojzer (Tanhaser)
Uvertira za operu Rienci (Rienzi)
Uvertira za operu Majstori pevai (Die Meistersinger)
Prelid i Ljubavna smrt (poznata i kao Liebestod) iz opere Tristan
i Izolda
Pored navedenih dela, trebalo bi da sluate i Jahae Valkira iz opere
Valkire (Die Walkre). (Muzika koja je poznata iz filma Apokalipsa danas).
traus i Maler
Ako zamislite Vagnera kao stenu koja je isputena u jezero, onda su
egovi talasi dotakli skoro svakoga ko se kasnije pojavio na muzikoj
sceni naroito egova dva najdoslednija uenika, Riharda trausa
(18641949) i Gustava Malera (18601911).
49
Slika 2-17:
Rihard traus
(levo) i Gustav
Maler, dva
najodanija
sledbenika
Riharda
Vagnera.
traus je vrsto verovao da, posle Vagnera, nije vie mogue praviti
muziku na stari, uobiajeni nain. Od sada, pisao je nee vie biti bescinog pravea fraza i vie nee biti simfonija.
traus je budunost video u programskoj muzici muzici koja donosi
priu, koja govori o neemu. Ove kompozicije nazivao je simfonijskim
poemama. (O simfonijskim poemama moete itati u poglavu 3.) traus
je bio najvei zastupnik simfonijske poeme. Meu egovim najboim
poemama jesu Don Huan (Don Juan), Don Kihot (Don Quixote), ivot
heroja (Ein Heldenleben), Tako je govorio Zaratustra (Also sprach
Zarathustra) i Smrt i preobraee (Tod und Verklrung).
Sigurno ste ve uli muziku Riharda trausa. Sree se u mnogim filmovima. Na samom poetku filma 2001: Odiseja u svemiru ujete tri duga
tona trube na koje se nadovezuje snani tresak (TA-Taaaaaa) celog
orkestra i pulsirae timpana. To je odlomak iz trausove simfonijske
poeme Tako je govorio Zaratustra.
PRE
S
50
AJTE!
LU
PRE
S
traus na snimcima
Od osam simfonijskih poema Riharda trausa, najpre sluajte sledee:
Veseli nestaluci Tila Ojlenpigela (Till Eulenspiegels lustige Streiche)
Don Huan (Don Juan)
Smrt i preobraee (Tod und Verklrung)
ZA
Roen u Bohemiji (sada je deo eke Republike), sin jevrejskog proizvoaa alkoholnih pia, Maler je rano stekao iskustvo pate. I ta bi ti,
malia eleo da postane kad poraste? upitao ga je ubazni prolaznik.
Muenik, odgovorio je.
BAVE
ZA
51
PRE
S
PRE
S
52
AJTE!
LU
Iskustvo sa Malerom
Maler je napisao devet simfonija i niz mranih ciklusa solo pesama na
nemake tekstove. Da biste stekli uvid u Malerovo stvaralatvo, sluajte
sledea dela:
Simfonija br. 4 u G-duru
Simfonija br. 1 u D-duru (Titan)
Simfonija br 2. u c-molu (Uskrsnue)
Bedih Smetana
Bedih Smetana jedan je od prvih nacionalnih kompozitora. Dok su
kompozitori kao Brams jo uvek istraivali mogunosti starih germanskih formi, kompozitor, dirigent i pijanista Bedih Smetana (18241884,
slika 2-18) stvara potpuno razliitu vrstu muzike muziku koja nosi
obeleja egove zeme.
Slika 2-18:
Bedih
Smetana, jedan
od prvih
nacionalnih
kompozitora.
53
PRE
S
Jedna od Smetaninih najprivlanijih kompozicija jeste ciklus od est simfonijskih poema (orkestarska dela slobodne forme) pod nazivom Moja
domovina (M Vlast). Najuvenija je druga poema u ciklusu, Vltava.
AJTE!
LU
PRE
S
54
AJTE!
LU
Antoin Dvorak
Antoin Dvorak bio je takoe eh. Njegovo detistvo bilo je ispueno
seoskom narodnom muzikom, rustinim igrama i veselim seakim melodijama. Njegov otac bio je mesar, ali je i pored toga svirao citru. Mladi
Antoin (18411904, slika 2-19) rano je stekao muziko iskustvo svirajui
violinu uz svog oca.
Dvorak se preselio u Prag kada mu je bilo 16 godina i tamo je prvi put
uo Smetanine kompozicije. Antoin se potpuno predao pisau muzike
zasnovane na ekom folkloru. Radio je i kao profesor na prakom
konzervatorijumu.
Slika 2-19:
Antoin
Dvorak.
Popularan kompozitor
Po standardima klasine muzike, Dvorak je bio udak. Bio je staloen, za
razliku od nekih velikih kompozitora (Betoven, Berlioz i uman). Bio je
istinski vedra linost. Ova osobina dobila je puni izraz u egovom
stvaralatvu.
PRE
S
Brams se zainteresovao za Dvoraka. Predstavio je Dvoraka svom izdavau koji je odmah prihvatio da objavi Dvorakovu muziku. U nekim
Dvorakovim simfonijama moete da prepoznate Bramsov muziki uticaj, naroito u Simfoniji br. 7. U stvari, moete ak da ujete kako se
muziki uticaji smeuju: germanski, eki, germanski, eki.
Poziv u Ameriku
U 51. godini, 1892, Dvorak je bio pozvan u Ameriku da preuzme novoosnovani Nacionalni muziki konzervatorijum u Njujorku. Kolebao se,
zbog svog nacionalnog ponosa, svog bogatog ekog naslea, svoje
porodice i svojih oboavaoca. A onda je otkrio da je plata mnogo vea
od one koju je zaraivao na Prakom konzervatorijumu. Putovao je sledeim brodom.
Dvorak je u Sjedienim Dravama ostao tri godine. Muila ga je nostalgija, i provodio je veliki deo vremena u ekoj koloniji, sa naseenicima u
Ajovi. Tokom svog boravka u SAD, upoznao je muziku amerikih Indijanaca i Afro-Amerikanaca. Dvorak je komponovao svoje najpoznatije
delo, Simfoniju br. 9 (Iz novog sveta). Lagani, melanholini solo engleskog
roga u drugom stavu ove simfonije podsea na crnaku duhovnu pesmu,
a trei stav, skerco, opisuje (prema navodima kompozitora) veliko indijansko slave u umi, sa igraem.
55
PRE
S
Sluae Dvoraka
Evo dela koja bi trebalo prvo da ujete.
Dela za orkestar:
Koncert za violonelo i orkestar u h-molu, opus 104
Simfonije br. 7, 8 i 9
Romansa za violinu i orkestar u f-molu, opus 11
56
D-u
AC
Edvard Grig
Ono to su Dvorak i Smetana bili za eku, Edvard Grig je za Norveku.
Kao svaki pretendent za velikog kompozitora koji dri do sebe, Grig
(18431907, slika 2-20) se posluno uputio u Lajpcig, u Nemaku, da bi
studirao muzike tehnike velikih majstora. Naalost, bio je toliko optereen radom da mu se razvila pluna bolest koja ga je muila do kraja
ivota.
Slika 2-20:
Norveanin
Edvard Grig
(levo) bio je
jedan od
najpoznatijih
nacionalnih
kompozitora.
Jan Sibelius
(desno) postao
je finski
nacionalni
heroj.
PRE
S
Grig na disku
Evo najpopularnijih dela Edvarda Griga, koja treba upoznati:
Koncert za klavir i orkestar u a molu, opus 16
Per Gint svite br. 1 i br. 2 (scenska muzika za dramu Henrika Ibzena;
Jan Sibelijus
Jan Sibelijus (slika 2-20) rano postaje poznat kompozitor. Jednako kao
to je vedska mnogo godina vladala Norvekom, tako je Finska na kraju
19. veka bila pod vlau Rusije.
Sibelijusova saga
Kao i toliki kompozitori pre ega, Jan je po ei svojih roditea trebalo
da postane pravnik. Meutim, velikog kompozitora nije mogue zaustaviti. Napustio je pravni fakultet posle godinu dana i zapoeo studirae
57
PRE
S
Ovo oseae najupeativije doarava egova simfonijska poema Finlandija. Od strogog poetka, kroz strasne, lirske teme, do dirivog trijumfalnog zakuka, ovaj komad otelotvoruje finsku duu i postaje himna
finske nezavisnosti. Kao to moete da zamislite, Rusi nisu bili ludi za
ovim delom, u stvari, zabranili su ga. ak su se i susedne zeme uznemirile zbog toga kako je poema podizala Fince na noge. Kada se izvodila u
Nemakoj ili Francuskoj, na primer, zvali su je samo Domovina.
Poto se Finska konano oslobodila od ruskog jarma 1918. godine, Sibelijus je postao nacionalni heroj. Danas irom zeme stoje statue postavene u ast Jana Sibelijusa, a postoje i brojni muzeji i kole s egovim
imenom.
Pored toga to je bio veliki kompozitor, Sibelijus je ponekad bio i telepata. Kau da je uvek znao kada se neko od egovih dela emituje preko
radija. On mirno sedi itajui kigu ili novine, pie egova ena.
Iznenada postaje nemiran, ustaje i odlazi do radija, ukuuje ga i zauje
se snaan zvuk jedne od egovih simfonija!
PRE
S
58
AJTE!
LU
Sluae Sibelijusa
Dela Sibeliusa su duboka i uznemirujua. Za poetak, treba da sluate
sledea:
Finlandia, opus 26
Simfonija br. 1 u e-molu, opus 39
Simfonija br. 2 u D-duru, opus 43
Labud iz Tuonele (iz Legendi), opus 22, br. 2
Karl Nilsen
Grig i Sibelijus postali su slavni daleko van granica svojih domovina ve
u toku ivota.
Za razliku od ih, danski nacionalni kompozitor Karl Nilsen (18651931,
slika 2-21), nije doekao slavu. Sve do danaeg dana mnogi znalci
Slika 2-21:
Karl Nilsen
svojom
muzikom zaista
udara.
Ostrvski ivot
Nilsen (kao i Hans Kristijan Andersen) je roen na ostrvu Fin pored obale
Danske. Ovo ostrvo sa svojim otrim prelazima izmeu godiih doba
i jednostavnim, tradicionalnim nainom ivota, imalo je veliki uticaj na
Karlovu muziku. Ve sa 17 godina on je komponovao. Sa 18 je otiao na
muziki konzervatorijum u Kopenhagenu. Meutim, sit staromodnih
muzikih ideja svojih profesora, Karl je otiao u Nemaku da bi saznao
ta se deava u centrima stvaraa muzike. Kao i ostali nacionalni
kompozitori, Karl je studirao nemaku i austrijsku muziku. Pri povratku
u domovinu izjavio je: Oni koji najvre stisnu pesnice bie najdue
zapameni.
Nilsen je takoe stisnuo pesnicu, naroito sa svojih est simfonija. Svaka
istrauje nove muzike teritorije i sadri zapaujue trenutke kao to
je mesto u Petoj (prvo izvoee 1922) gde Nilsen daje svirau doboa
uputstvo da uniti muziku.
Uprkos novom zvuku egove muzike, koji je esto ispuen tzv. pogrenim tonovima disonancama i neobinim harmonijama, Nilsen je vremenom postao ceen u celom muzikom svetu. Tek u najnovije doba
Nilsenova muzika poela je da dobija zasluene pohvale.
59
PRE
S
AJTE!
LU
Nilsenovi snimci
Najboi pristup Nilsenu jesu egova najpristupanija dela (to znai
ona koja ne zvue previe kao da su na stranputici). Preporuujemo
sledea:
Mala svita, opus 1
Uvertira Maskerada
DAH
60
OLOSTI
PR
Slika 2-22:
Mihail Glinka
otac ruske
nacionalne
muzike.
ZA
Glinka je bio majstor dugih, savrenih melodija (za razliku od Nemaca koji
su umesto toga u svoje kompozicije uplitali puno kratkih fragmenata).
Ruski romantiarski kompozitori slavili su ga kao heroja. Podraavajui
Glinku, grupa od pet kompozitora zvana Ruska petorica (ili Mona gomilica), odluila je da iskui zapadnoevropske uticaje iz svoje muzike u ime
ruske nacionalnosti. U ovom pokretu udi od velikog uticaja bili su Milij
Balakirjev (18371910), koji je okupio petoricu, Cezar Kjui (18351918),
Aleksandar Borodin (18331887), Modest Musorgski (18391881) i Nikolaj
Rimski-Korsakov (18441908).
BAVE
ZA
Najboi od petorice
Kada smo bili deca, mislili smo da je Rimski-Korsakov par koji pie pesme,
kao to su Roders i Hamnerstajn, Lerner i Lou, Lenon-Makartni.
Kao dete, Rimski-Korsakov je bio odlian pijanista, ali je egova strast
bila pomorstvo. Sa 12 godina zapoeo je studirae na Pomorskoj akademiji u Sankt Peterburgu. Posle diplomiraa proveo je 22 godine u mornarici 11 kao mornar i jo 11 zaposlen u mornarikom orkestru.
Dok je bio pomorski oficir, Rimski-Korsakov je sreo Milija Balakirjeva,
ruskog kompozitora. Po mieu Balakirjeva, savremeni kompozitori
oslaali su se previe na muzike teme uvenih francuskih i nemakih
kompozitora. Umesto toga (kako je jednog dana priao Rimskom-Korsakovu na palubi broda), trebalo bi da potrae inspiraciju u muzikom
nasleu svog naroda. Balakirjev je eleo da se i Rimski-Korsakov pridrui
toj egovoj ideji. Tako se rodila Ruska petorica.
Poto je zavrio slubu u mornarici, Rimski-Korsakov je dobio posao profesora kompozicije na Sankt Peterburkom konzervatorijumu. Dosta je
teko zamisliti kako je obezbedio ovaj poloaj, s obzirom na to da iza
sebe nije imao iskustva kao profesionalni kompozitor. Meutim, Rimski-Korsakov je bio odlian profesor, ak i sebi samom. Poto se smestio,
nauio je dovono o harmoniji, muzikoj analizi i kontrapunktu da bi
uvek bio korak ispred svojih studenata.
Vremenom su neki od Nikolajevih tienika postali veliki kompozitori po
sopstvenim zaslugama izneu ostalih Sergej Prokofjev i Igor Stravinski.
Rimski-Korsakov im je predavao obavezne muzike predmete, i isticao se
u posebnoj disciplini orkestraciji (pretvarae dela napisanog za klavir
u partituru prireenu za kompletan orkestar). Rimski-Korsakov je ak
napisao klasinu kigu na tu temu, koju kompozitori upotrebavaju
i danas.
61
PRE
S
PRE
S
62
AJTE!
LU
kov)
Modest Musorgski Slike sa izlobe (verzija za klavir ili simfonijski
Petar ajkovski
Najvei ruski kompozitor koji je imao najvie ivotnih nedaa jeste ajkovski (18401893, slika 2-23). Introvertan, neurotian, povrediv egov
se ivot sastojao od pate.
Dobrostojei roditei ajkovskog primetili su egov talenat, ali su bili
dovono mudri da shvate kako niko ne zarauje novac muzikom zato
su ga poslali na Pravni fakultet u Sankt Peterburgu. Sledei tradiciju
mnogih muziara, nesuenih pravnika, Petar je prekinuo sa pravom da bi
se posvetio muzici na konzervatorijumu u Sankt Peterburgu.
Vremenom je ajkovski postao dovono sposoban da predaje muziku
na novom konzervatorijumu koji je osnovan u Moskvi. Bio je, meutim,
u tekom finansijskom poloaju.
U jednom od egovih srenih trenutaka, bogataica Nadeda fon Mek
zaubila se u egovu muziku. Ona mu je u vie navrata slala novac, ali je
insistirala da se nikada ne sretnu. Nepotrebno je rei da je ajkovski bio
izuzetno zahvalan za eno finansirae, kao i da joj je posvetio svoju
etvrtu simfoniju, Mom najboem prijateu.
Slika 2-23:
Petar Ii
ajkovski,
najboi od
ruskih
romantiarskih
kompozitora.
ajkovski u nevoi
Nadedin novac je olakao finansijske probleme ajkovskog, ali su
egovi drugi problemi tek poiali. Homoseksualnost je u Rusiji bila
krivino delo, koje se kaavalo progonstvom u Sibir. ajkovski je vei
deo svog ivota proveo skrivajui svoje sklonosti. ak se i oenio jednom
oboavatekom ali je brak bio katastrofalan i posle razvoda ajkovski
je dospeo u jo tei poloaj.
Bol i muzika
Uprkos nevoama, egova muzika simfonije, baleti, opere i uvertire
postigla je izuzetnu popularnost i egova se slava proirila po svetu. ak
je dirigovao gala koncertom na otvarau Karnegi hola u Njujorku 1891.
godine.
Najvei dar ajkovskog bila je melodija. U tradiciji koju je zapoeo
Glinka, ajkovski je utkao u svoja dela cele melodije, a ne samo male
odlomke. Njegov balet Romeo i Julija, jeste muziko delo ubavi i
zanosa. Balet Krcko Orai postao je najpopularniji balet na svetu.
Uzimajui u obzir to da se veim delom svog ivota zlopatio, zapaujua
je sposobnost ajkovskog da komponuje tako vedru muziku kao to je
Krcko Orai.
Meutim, egova najboa muzika daleko je od toga da bude vesela.
Njegova Simfonija br. 6, poznata kao Patetina, predstava najintimnije
delo, s najdubim oseaima, koje je izalo iz pera ovog napaenog
umetnika.
63
PRE
S
Sluae ajkovskog
Ne postoji mogunost da se u sluau muzike ajkovskog pretera.
Uvertira-fantazija Romeo i Julija
Svita iz baleta Labudovo jezero, opus 20
64
D-u
AC
Sergej Rahmainov
Iako je iveo skoro do polovine 20. veka, Sergej Rahmainov (18731943,
slika 2-24), bio je istinski ruski romantiar. Odrastao je u Sankt Peterburgu i studirao na tamoem konzervatorijumu. ajkovski i lanovi
Ruske petorice izvrili su veliki uticaj na Rahmainova. (Za diplomski
rad, ajkovski mu je dao najviu moguu ocenu.)
Slika 2-24:
Sergej
Rahmainov,
ruski majstor
klavira.
ZA
BAVE
ZA
Sergej se hipnotie
Rano u svojoj karijeri, Rahmainov je proao kroz dui period kompozitorske blokade. Posle katastrofalne premijere Simfonije br. 1, Rahmainov je doiveo nervni slom, izgubio inspiraciju i vie nije mogao da
napie nijednu notu. Tek posle terapije hipnozom uspeo je da prevazie
ovu krizu.
Posle oporavka, sledee Rahmainovevo delo bio je Drugi koncert za
klavir i orkestar egova najpopularnija kompozicija. Ovo muziko delo
posvetio je svome terapeutu.
Sergej je bio izvanredan pijanista i mnoga dela (izmeu ostalih i ovaj koncert) komponovao je za sebe, za izvoee u odreenim prilikama. Danas
je najpoznatiji po klavirskim kompozicijama. Njegov demonski teak
Koncert za klavir i orkestar br. 3, zbog kog je pijanista Dejvid Helfgot
dobio nervni slom, izvoen je u filmu Sjaj iz 1996.
Rahmainov na disku
PRE
S
65
Debisi i Ravel
Ako postoji kompozitor koji je pretea muzike 20. veka, onda je to verovatno Klod Debisi (18621918, slika 2-25).
Slika 2-25:
Klod Debisi i
Moris Ravel
najsjajnija
svetla na sceni
impresionizma.
66
OZE
RTU
VI
Jedna od najzanimivijih Debisijevih inovacija bila je upotreba celostepene lestvice. U poglavu 11 moete da otkrijete kako se na klaviru svira
normalna skala. Kreete se uz klavijaturu svirajui susedne dirke tako
to od svake druge dirke pravite poseban niz. Meutim, u celotonskoj
lestvici, svirate svaku drugu dirku od poetka do kraja. Rezultat je
magini, saivi, harfistiki zvuk koji ne pripada nijednom tonalitetu.
Prvo Debisijevo znaajano delo bio je Preludijum za popodne jednog
fauna, inspirisano poezijom Stefana Malarmea. Ovo muziko delo
D-u
AC
PRE
S
AJTE!
LU
Debisi na disku
Ako nameravate da sluate Debisija, morate da ujete Preludijum za
popodne jednog fauna (Prlude a laprs-midi dun faune) i La Mer.
Zatim sluajte impresionistike, izrazito senzualne kompozicije Nokturna
i Images (Slike), i popularni mali komad za klavir Clair de lune (Meseina).
Razotkrivae Ravela
Klod Debisi je bio heroj za Morisa Ravela (18751937, slika 2-25). Ravel je
drugi impresionistiki kompozitor kolovan na Pariskom konzervatorijumu, ali egov stil ne zvui tako imaginativno kao Debisijev. Ravelova
muzika struktura je jednostavnija.
Ravel je postao slavan zahvaujui Boleru. Ovo delo je zasnovano na
istoimenom panskom ritmu, sastoji se od jednostavne melodije koja se
stalno ponava, sve intenzivnije, sa sukcesivno sve vie i vie instrumenata, a traje 15 minuta sve dok ne dostigne dramatini vrhunac.
Ravelov Bolero je korien kao muzika podloga u vanim ubavnim
scenama u filmovima Bolero i 10.
PRE
S
AJTE!
LU
cija panije)
67
68
Igor Stravinski
Za mnoge je Igor Stravinski (18821971) najznaajniji kompozitor 20. veka.
Posle Stravinskog, kompozitori nisu vie mogli da komponuju a da pri tom
nemaju na umu Stravinskog, bez obzira na to da li su ga prihvatali ili odbacivali kao muziki uzor (slika 2-26).
Slika 2-26:
Igor Stravinski,
najznaajniji
kompozitor 20.
veka.
PO
DAH
69
PRE
S
70
AJTE!
LU
Stravinski na ploama
Predlaemo da ponete sa egova tri velika baleta, redosledom kojim su
komponovani:
ar ptica
Petruka
Posveee prolea
Sergej Prokofjev
Od ruskih kompozitora koji komponuju u neoklasinom stilu, upoznajte
Sergeja Prokofjeva (18911953, slika 2-27). Njegova muzika nije poznata
iroj koncertnoj publici. Izuzetak je egova muzika obrada poznate
ruske deije prie Pea i vuk. Njegova verzija baleta Romeo i Julija predstava remek-delo, a od simfonija najznaajnija je Peta.
Slika 2-27:
Sergej
Prokofjev,
oliee
neoklasinog
kompozitora.
PRE
S
AJTE!
LU
Dmitrij ostakovi
U novoj Rusiji, u vremenu koje sledi posle revolucije, odvija se muziko
stvaralatvo Dmitrija ostakovia.
Za razliku od Stravinskog koji je napustio Rusiju, Dmitrij ostakovi
(19061975) ceo svoj ivot provodi u Sovjetskom Savezu i stie ugled
velikog kompozitora. ostakovi je prvu simfoniju napisao u 18. godini.
(Jo uvek se smatra jednom od egovih najboih.) Simfonija zvui
poletno, buntovno i u novoj Rusiji postaje omiena kao otelotvoree
revolucionarnog ara.
71
Dmitrijeva osveta
ZA
BAVE
ZA
PRE
S
72
AJTE!
LU
ZA
OZE
RTU
VI
Slika 2-28:
Arnold
enberg, otac
Druge beke
kole.
DAH
Serijalna muzika
Posle nekoliko godina eksperimentisaa, enberg je otiao dae. U svom
delu element inspiracije kao osnovu muzikog stvaralatva zameuje
radom na matematikim i intelektualnim sistemima kojima se konstituie
muzika struktura dela. Danas ovu vrstu muzike zovemo dvanaestotonska
muzika, a itav pravac serijalizam (vie o tome pogledajte u odeku enberg objaen delimino). Kompozitori kao Alban Berg (18851935)
i Anton Vebern (18831945) slede ga u ovom radu.
73
ZA
PRE
S
74
AJTE!
LU
ukupnog trajaa od samo 12 minuta, u istraivau prolaznih trenutaka promenivih raspoloea i tonskih boja. Totalno atonalno.
Amerikanci
Dok je Druga beka kola u Evropi stvarala kompleksnu, angaovanu,
mranu muziku, razvijala se nova vrsta tipino amerike muzike: muzika
koja je izraavala optimistian i snaan ameriki duh.
Aron Kopland
Aron Kopland (19001990) je najomieniji kompozitor klasine muzike u
Sjedienim Dravama (slika 2-29). Roen u Bruklinu, Njujork, sin ruskih
emigranata, Kopland svojom muzikom uspeva da uhvati duh amerike
unutraosti.
Slika 2-29:
Aron Kopland
(levo) i Dord
Gervin,
najpoznatiji
ameriki
kompozitori.
75
Dord Gervin
Sledee najpoznatije delo pripada Dordu Gervinu (18981937).
Gervin je iveo samo 39 godina, ali je u svom kratkom ivotu uspeo da
prevazie muziki jaz izmeu dez klubova i Karnegi Hola (slika 2-29).
Kompozicija s kojom mu je to uspelo bila je Rapsodija u plavom (Rhapsody in Blue), kratak koncert, originalno napisan za klavir i dez orkestar.
Delo je predstaveno na sada ve legendarnom koncertu orkestra Pola
Vitmena nazvanom Jedan eksperiment u modernoj muzici.
ZA
76
BAVE
ZA
Samjuel Barber
Samjuel Barber (19101981) je komponovao tree po uveu delo
amerike klasine muzike: Adao za gudae.
Barber je Adagio zavrio kada mu je bilo samo 25 godina, odmah po
okonau formalnog obrazovaa na Institutu Kertis u Filadelfiji. Delo je
postepeno prihvatano irom Amerike, a po izbijau Drugog svetskog
rata postalo je uveno irom sveta, kao nezvanina himna u spomen
vojnicima koji su poginuli u borbi.
U vreme kada je dobar deo sveta klasine muzike eksperimentisao sa
svim i svaim, od atonalnosti do deza, Barber je opstajao kao nepokolebivi romantiar, a egova muzika je bila bujna i melodina. Ona je lina
u meri veoj od one koju poseduje muzika bilo kog drugog Amerikanca.
I drugi...
Mnogo je darovitih amerikih kompozitora u ovom veku svojom muzikom
obogatilo koncertne dvorane. Za razliku od evropskih kompozitora o
kojima ste itali, Amerikanci najee ne jure kao osamnaestogodiaci
u Be na studije i ne bacaju se samoubilaki u reke ili naputaju pravni
fakultet. (U stvari, nekoliko ih je to uinilo). Neki su, bez obzira na sve,
uspeli. Obratite pau na sledee:
harmonije, napisao je mnoga dela u kojima se dodiruju dez i klasina muzika. Komponovao je takoe i jedan od najboih mjuzikala
koji je ikada izveden na Brodveju, mjuzikl Pria sa zapadne strane
(West Side Story).
PO
AJTE
KU
Stiv Rajh (roen 1936) i Filip Glas (roen 1937), razvio je muziki stil
zvani minimalizam. Kod ove vrste kompozicija oekuje se da vas
ponavajui muziki fragmenti, uz suptilno ihae harmonija i ritmova, uvedu u stae izmeene svesti. Uglavnom je tonalno i
umirujue i divno za sluae.
Don Koriano (roen 1938), stekao je meunarodnu reputaciju
PRE
S
Man) (uje se na mnogim sportskim prenosima, ovo delo je kompaktna verzija Koplandovog muzikog stila, sviraju limeni duvai i
udarake)
Dord Gervin Rapsodija u plavom
Dord Gervin Koncert in F za klavir solo i orkestar
Samjuel Barber Adao za gudae
Samjuel Barber Simfonija br. 1 u jednom stavu, opus 9
Samjuel Barber Medejina meditacija i igra osvete
arls Ajvz Pitae bez odgovora (The Unanswered Question)
77
SNOB
78
SKE TEME
OV
U vreme kada su se pojavili, veliki kompozitori, kao Betoven ili Brams, bili su neshvaeni. Isto je bilo sa Berliozom, Debisijem,
Malerom, Nilsenom, enbergom jasno
vam je na ta mislimo. Pokaite nam
omienog kompozitora koji je otvorio
uzbudiva nova vrata u klasinoj muzici a mi
moemo da vam pokaemo kompozitora koji
je nipodatavan za vreme ivota.
Kompozitori piu muziku u nadi da e jednog
dana biti shvaena i voena. Za nepoznavae ili nerazumevae muzike moe da se
kae isto to i za prijatestvo neko, potpuno nepoznat, jednog dana postao vam je
prijate.