Professional Documents
Culture Documents
Razvodna Postrojenja
Razvodna Postrojenja
2 Podesavanje napona
20%
30%
mini
I h
I h 30
I h
30 min
30 min I 15 min
40%
30 min
15 min
8 min
50%
15 min
8 min
4 min
I
I
do 4
1,8
2,8
4,0
166
0,8
O?
6
5
0,6
q4
0,3
o~
015
Vv
---
!~ 1/
~~ ~ ~ V- I
//7~Vf
I I
iI
k1(1~~V
'/ '/ ;"7
9'// / /
8 _ '//1/
------
5,5
/ /- V
;/ /V
_ _ I-
2 3 4 5 6 7 8 910
20
30 40
60 80100
GUBICI U TRANSF. ~[kWJ
81. 118 c -
YyD
AA,
~-~ o,(c
81.
"
119 -
Sprega transformatora
Y y 0
"
::
'riff ~~:
o
abc
81. 120 -
'
Sprega transformatora
Y z 5
3 - Dy 5 (trougao -- zvezda). Upotrebljava se kao i sprega Yz 5 samo za vece snage. Jeftiniji je od sprege Yz 5 (vidi
sliku 121).
Dy5
8,
[lLILJ '<jl
cya
a
rm
SI. 121 -
Sprcga transformatora
Dy 5
YciS
UUIJ
SI. 122 -
Tabl.25
I__~"'--:c=---_~
Napon
I
:~:a
A,Kc
I_
ViSi
c<3J4
, 6
__
!! 11m
~!
3600
~~g
_=I_~6~00;'~____~______~ _____-T~5~,0~-+~17800
2600
,,
"
'.
Spregll transformatora
Yd 5
Gubici
Niti
I- pan
ReI. nakrat-
2-
j~~ ~
~gg
~-
630
1000
630
1000
1600
2500
4000
II
'"
Q I
2I
~j :f~~~ I Hgg
4.3
II'
5,5
I Hgg I dgg
11000012100
12500
2420
---'-----'~ ~--+-"..c::.:__+-'_:..:.:.._
2I
';,
~
"
'"
~
6
-I
9 lao
11 SOD
IR 000
24 000
34900
1800
2420
3250
4770
6930
Tabl. 26
---
) 9
I..,
Snaga
U tabliei 25 navedeni su
neki osnovni podaci za transformatore proizvodnje Rade Konear. Normalni viSi nap on
10 kV, nizi napon 400/231 V. Visi napon moze se odabrati
izmedu 5 000 i 11 000 V, a nizi izmedu 200 i 600 V.
Skiea na sliei 123 i tabliea 26 daju osnovne dimenzije za
. 25.
smestaj transformatora iz tabhee
--~------~~~~-
-.
..
kVA
20
30
50
100
160
'~
Nap~~ I
~ Ii
I
'"
V
.0
0
0
'
2~
.,.
0
I,
Dimenzije za snlestaj
Duzina I Sirina
a
b
vi~n"--I
__ I.
580
600
545
630
730
;;;
ulja
mm
830
905
955
1175
1335
___-,T_e,zi.n-'.a__
805
865
1270
1360
1475
ukupno
kg
68
92
151
177
243
261
338
511
728
960
._"-
170
,--~
~,<
171
iZ1108i
2Cl..~ 100kVA
0,7
100
250
400
630
"1--
'
t,4
I 250
J SOO
2 000
1 780
SOO
1 050
1 200
I 150
2 050
2 250
2 350
2 060
1 600
2080
1 370
I 2670
__
530
650
800
690
1290
1300
2300
2700
3000
4940
690
3000
1 290
4940
1 370
6130
P max
m
::-+
210
P,2
SI. 123.
r% ~ u% ~_s..
___
~ 5,6%
cos 2 'P 0,945 2
Snaga transformatora je veea za 5% od ukupne maksimaIne snage
Pt
( I +L)Pmox
100___ ~ (1 + 0~56). 2~~~234kVA.
cos'P
0,945
Buho1cov rele reagovaee lsto tako aka posuda transformatora propusta lllje i to kad se povrsina ulja spusti ispod
odredene 11lere.
,I
/0
1 - transformatorski sud;
2 ~ spojna cev; 3 ~ RuhalcaVa rele; 4 - gornji plovak; 5 donji plovak;
6 - veza za signal upozorenja; 7 - vcza za okidac;
8 - konzervator; 9 - poklopac U obliku plovka;
10 ventil za vazduh
.u.
Jl
Ii
I:
il
'I
J
I
"
.j
nog-presK6J(a-::::~-_
174
r'
~/
I
175
~-v------::~
ir:y
'"
-...'
'V)
'",
f
I
"
lr:J
""'::-
-."..,
~
'/
7
~_E--'
II
sir-enj<c:pozafaLstetll-()d...eksplo:iij":":::' - . --- - .
..Pregradnc celije u zidanom izvodenju sastoje se od celicnih
okvira popunjenih plocama od heraklita i malterisanih gipsanim
malterom, a u montazllom izvodenju sa umetnutinl plocama
od azbestnog cenlcnta ili sa lirnenim pregradarna. Pregradne
celije 35 kV izvode se samo u zidanom izvodenju pregrade.
Debljina pregrade iznosi: 1/2 iIi 1 opeke, 80 mm betona, iii 50
do 80 mm azbestnog cementa.
Za zastitu razvodnih celija od slueajnih dodira predvidaju
se prema otyorenoj strani pregradne pre cage, zatiIn zastitne
rnreze na gvozdenOln okviru vi sine do 2 In, koji se nl0ze
dati, kao i vrata od ziCane rnreze.
U slueaju pogresnog otvaranja rastavljaea pod
cenjem stvara se elektrieni luk, koji moze preci na ahimice
i kretati se duz sabimiea pod dejstvom elektromagnetskih sila
izazivajuCi teske kratke spojeve. Prenosenje elektricnog luka
moze se spreeiti umetanjem pregrada od heraklitllih ploea prevucenih cementnim malterom sa provodnim izolatorima izmedu
rastavljaea i sabirnica (lukobran). Time se postize, da se u slucaju
kvara u nekoj celiji visokog napona u llajgorem slueaju uniste
aparati u toj celiji, ali se spree; steta u susednim celijama. Na sliei ,
125 pod 8 vidi se prolazak proVOdllOg izolatora kroz pregradu.
U tablici 27 navedeni su podaei 0 sirini hodnika u razvodnim postrojenjima visokog napolla.
TabI.27
Hodnik za nadgle-:danje i transport
Sirina hadnika u mm
I
Najrnanja dozy.
Prepofllcena za:
napon 10 kV
napou 20 kV
napen 30 kV
I-_.-_.
Hodnik za
posluzivanje
Smestaj ce1ija
sa jedne
strane
sa abe
strane
sa jedne
strane
sa abe
strane
800
I 000
1000
1200
1200
1500
1500
1750
2000
1800
2000
1800
2500
2200
3000
1750
177
'."
..
Razmak de
Napon il!ova po d
ponoro
I VlSlna zasticed k
na-I'
_-,k"V'---,ii_
mm
_40
3
6
10
75
100
125
20
35
68
110
180
300
400
800
nad podom u
hodmcima
'
I_~~!manjl
I zastItne
".
I ogradc
mm
2500
2500
2500
2500
2500
2550
2800
3300
mm
500
500
500
500
500
500
580
980
__l_n.~
__
108
58
74
124
148
180
130
260
210
380
530
530
930
580
980
98
ZATEZIVI
IZOI.ATOR
PROVO[)N/
IZOLATOR
.'.---C. '" I
[OJ] ~ 0 >
.
.'
Tl
---r' .
VENT/iN!
ODVOoNIK
L..--- B
-+i
'-8---
-- -8 -
81. 126c -
Celija sa
179
--"-_ ..,,_----1L_
"r~r
II!'.,
IIIiiPT
I,I"
.i
F:I
Ilir@111
IIL~!L
~-::.:.-.q
~~
_"iL _ _ "". . lL
~L
=!I!mw""l~llr
_ _ _"L
Jj
4
~
..
11~~I:Dr
lrlM(
,I
if
8
"~I 1
1(111 'II',I: 'I I 'IW' itWI
AAL =Lrtllri .llIL4DiL-~i
I"p "
! ~.-
~_T<~
'1
Bl
III
0:
.1. .
~................~
I
. T 'I
~-.--~
.:
.i
<11 '
Tabl. 28a
-~-
"-~~---~~"""'"
Na-
Vidi
sliku
pon
kV
10
I 10
Prednja
korak
r:
~tr~1 ~ 1'-"-1~-1-1-'I-:~
mm
ngg
SI.I-2-6a-----;_ _ _+~Tc'--,
10
-'-B~~
- - - - - " - - -..
I SJ. 126bl
1
.1
SJ.I26d 1
~~
f;
T,
, _ _~
II 400
II
I 400
35
I SI. 126d I
I
T2
..____ T,
3 000
1 1400 1
:ggg
Il~gg
1400
11400 1
j~gg
3600
I 2 000
1----~~--1-706"....J-~
,I
3 600
mg
1!i~
~:gg
~ggg
1 2300
500
3000
I ~
'
180
181
Tab!. 28b
~o~
leV
~:~~ I ;~s~~~Jjaca
---
1
I
T
mm
_'_IO_I_'-S_lc_12_6_C_T1110~-ko-m-l-----I
i
1 200
_~!_~I.:._126c
,I pneuma!.
10
Sl. 126e i
__ ~I_~26e
m~
II
1700'-1
_ - - - - - -_ _ _ 1
n~~
I motkom
n
..,-1'/ '~
'IA
r."
.4;7_ .//,,)
'01-'
. ,.-
!,
3 900
I'
3 200 I'
, 2300
I:
I
1 700
l~~
-.
'I
'I
~~
~";;;;;-I ~~I'_?-5530~-OoO'''.,
I_35_I_s~._1_2~Jpne~~,a!.
!I
2200
5_7___1_4_40_0_1_2 75~i
~
D
I
"o~~
f-.-
"-'prema--uliizllim'"-vrafiiii-a-:-a--
,,-
~
L
2000
r;;r;;
r;;y;
~I~
y)?;
0'
I- 95f --l
-"-"'-,-----...,
~AI
PR5K 8-S'
"------../
182
,
'J.-'
183
OOA
FF
__ A
rh
'II
6'70 .,.;~
__ ....!!ANICA__ . __ ~
R4Z~OON.4
PlOC4
j..J
1'-
,"
"
184
185
1)
R --r-----'----
2)
R----~----~-------
s-+--~--
S--~-------
T --!--+--,-- T~~------
011$=~;=j
R
R
\
,
RT
RSB-ST
o
1-
RO
RS
SO~f)RT
TO
ST
50 I 000
J!3.380
[1 ~~-.-~--_~--~501 52~76A.
V3.V
'
187
"
"
4000
220
J4~-~--'-~
t=-o
c
t
18,2A
ran:o dD~POS
t"'"
rO]eD]!!,.
~ ~
81. 130 -
I-pokretni deo za izvlacenje na tockovillla; 2-nepokretan deo; 3 prekidac sa malo ulja; 4 - provodni izolatori koji imaju ulogu rastavljaca;
5 -strujni transformatori; 6-naponski transformatori; 7 -sabirnice;
8 - kablo'{ska glava dovodnog kabJa; 9 - tabla sa instrumentima
,
~
~j"~:>
Tab!. 29
35 kV
.,.1 2 640,~.700 I
'1
II
830
2580. 1240
802118201
1 340 2330
:... ___ J
81. 132 -
~ ;osT~o~r"'H "''I
.ruJ6OlJNOM
I>"ru~"
SI. 131 -
j
I
Jt'J
190
~ . . .....,
j
II
I
">
'"
(prizemna) imaju preimucstvo u pristupacnoj visini svih aparata i pribora, sto olakSava pregled i opravku. Na slid 133
pokazan je primer razvodnog postrojenja na otvorenom prostoru u niskoj izgradnji.
~
S>
~!
M,
,.WWOS
nJ
""
.--I
,UlWOS
OJ
.,
.,
.-~
lq
-('j
'"0
0
"
~
~
~
'"u
0
>
.."
0
192
193
d. OVV'Ae
An
~.5
~ ...
pri-
montirane----ria--"'arvenoni"-
194
195
20
-DO- 21
1'fN18
tri d_ela
n1t~dllsobno
,;ttt
~.m
,'ZVOol
Sl. 136 -
196
Izvool
.12
IZVOD ~
V3 x 380
8 9 10 II 12 -
13 _.
14 -
IS 16 --17 18 19 20 21 -
St. 137 -
4 -
5 -
6 7 -
198
Ii!
IiI
--,I
I
I
I
I
====::1 ===
::J
200
Postoje vrste usmeraea specijalne konstrukcije sa upravIjaekim resetkama, koje preobrazavaju naizmenienn struju u
jednosmernn i jednosmernu u naizmenienu prema smeru prenosenja energije. Ovi uredaji se nazivajn mutatori. Oni nalaze
primenu u elektrienoj vuei i industriji. Motori za pogon dobijaju jednosmernu struju. Pri koccnju, na primer elektricne
zeleznice 11a padinama, motori rade kao generatori proizvodeci jednosmernu strujll. Jednosmerna struja se u mutatoru preobrazava u naizmenicnu i vraca u naiZlllenicl1u mrezu.
Atmosferska praznjenja izazivaju prenapone usled direktnog udara groma u elektricne vodove, iii sto je cesce. lisled
elektrienog praznjenja u blizini eleklricnih vodova. Naelektrisani
oblak izaziva lokalno staticko punjenje u vodovima. Pri naglom
praznjenju oblaka u blizini vodova, punjenje se naglo oslobada
i rasprostire u vidu prenaponskih talasa na obe strane voda.
Ovi prenaponski talasi mogu
dospeti u elektricno postrojenje
i tamo naneti stetu. Opasnost se
smanjuje zastitom od atmosferskih praznjenja.
Varnicari sa rogovima predstavljaju zastareli naci11 zastite
od prenapona. Nalaze primenu
za zastitu izolatora visokog napona za spoljnu montazu od
elektrienog preskoka kako bi
se toplotno dejstvo elektrienog
luka ispoljilo sto dalje od izolatora. Princip dejstva je pri81. 139 - Varnicar sa rogovima
kazan na slici 139.
Struja pri praznjenju kroz
varniear obrazuje omeu, sto je uzrok stvaranja magnetskog
polja. Magnetsko polje deluje na elektrieni luk, koji zamenjuje
provodnik sa strujom, razvlaceci ga, dok se ne ugasi. Razvla~
cenje i gasenje luka pomaze i strujanje zagrejanog vazduha.
202
SI. 141 -
VentURi odvodnik
prenapona
203
6"00
1000
{500 A
SI. 143 -
Uzemljenje transformatorske
stanke
~L-/
Cilj uzemljenja je zastita osoblja od napona dodira i koraka, zastita materijala i veca sigurnost pogona.
Zastitno uzemljenje ~ Ono nije vezano za pogol1sko strujno
kolo, nego za izolovane delove postrojenja koji nisu pod naponom, ali usled proboja izolacije mogu doCi pod opasan napon. Uzemljuju se kueista generatora, transformatora i drugih
masina, zatim postolja izolatora, rastavljaea, prekidaea, metalne
konstrukcije eelija, razvodnih tabli i slieno.
Pogonsko (radno) uzemljenje - Ono moze povremeno iii
trajno ueestvovati u funkciji strujnog kola, kao na primer usled nesimetrije u elektricnoj mrczi iii usled atmosferskih praznjenja. Uzemljuju se zvezdista alternatora i transformatora,
odvodnici prenapona, Petersollovi kalemovi, navoji mernih transformatora i slieno.
Spajanje i razdvajanje uzemljenja - Zastitna uzemljenja
iznad i ispod 1 kV treba medusobno povezati ako sn u istoj
pogonskoj prostoriji. U tom slueaju vaze propisi za postrojenja iznad 1 kV. Konstrukcije razvodnih tabli niskog napona
pristupaene sa spoljne strane llestruenom oso blju ne smeju se
prikljueiti na zajednicko zastitno uzemljenje, nego ih treba prikljuciti na uzemljivae za oblikovanje potencijala. Vidi sliku 143.
Pogonska uzemljenja ispod 1 kV i zastitna uzemljenja
iznad 1 kV izvesti razdvojeno (najmanji razmak 20 m) ako je
mreza iznad 1 leV nadzemna. Medusobno se mogu povezati
204
strojenja.
Pogonska nzemljenja mernih transformatora i odvodnika
prenapona iznad 1 kV vezuju se na zastitno uzemljenje iznad 1 leV.
Pogonska uzemljenja zvezdisnih otpornika i Peterson~;;;ili
kalemova iznad 1 kV ne treba spajati sa pogonskim uzemljenjima ispod 1 kV.
"I
I
{
,,
;>---l'::==::J -,
,
>
205
c?
1~:a=~=T:R:':K'~
POSTROJEHJE
VISOKOG
-CEVI
r.
NAPONA
1'7:5' /;\
/:~;"
,
' ,
51. 145
Tabl. 31
Presek
mm 2
16
25
35
50
70
100
200
I
I:
Tabl. 30
Vreme iskljueenja zemljospoja u s
0,8
0,6
0,4
0,2
0,1
50
58
78
133
159
..
a) izvan ograde
125
..
a) na vrIo prometnim
saobracajnim putevima izvan uredaja
~ ;J
1j
~
) ,
,,~
..
178
265
337
62
100
137
160
--
Napon
koraka
..,
,..,~
206
125
139
--- - - - - - 177
268
337
245
300
373
546
cclik
150*)
180*)
240*)
420*)
I Dopus~enastruja tokom Is u kA
I celik alumino bakar
--I
alumin,
bakar
250')
320*)
430*)
760*)
150
200
280
480')
590')
780*)
1 380*)
3,0
4,5
6,0
12,5
2,5
4,0
5.5
8,0
3,5
5.0
7,0
10,0
16,0
20,0
32,5
11,5
Najmanji dozvoIjen presek za neizolovane vodove postavljene u zemlji iznosi: za pocinkovan eelik 100 mm 2 , za bakar
50 mrn 2 Polaganje aiuminijuma u zemlju se izbegava. Za nezasticene vodove van zemlje: za pocinkovan celik 50 mm2 , za aIuminijum 35 mm2 i za bakar 16 mm 2
Za razvodna postrojenja preporucuju se vodovi od 1'0cinkovane celiene trake preseka: za glavni vod do 200 A trajne
struje 1 X (30 X 4) mm, do 300 A trajne struje 2 X (30 X 4) mm,
za kratke prikljueke 1 X (20 X 2,5) mm.
Veza sa uzemijivackim vodom - Delove koje treba uzemIjiti ne treba vezivati na red, nego ih treba povezati paralelnirn
spojnim provodnicima na sabirni uzemijivacki vod (slika 146).
,
.
I
Glavni sabirni vod postavlja se na
syaki sprat kao prost provodnik, ili
~
u velikim postrojenjima u vidu prstena, pa se pomocu spojnih proyodnika
na njega prikIjnce delovi koje treba
b f
f
uzemljiti. Ovaj sabirni zemljovod, p r e - t
ma velicini postrojenja, treba na jed,.
.
nom iIi vise mesta povezati sa zemlJom SI. 146 - Uzemljenje potpornih izolatora .
pomocu yertikalnih provodnika. Pri
eiektricnom preskoku za zastitno uZem- a - pogresno vezivanje (sa
birni vod je prekinut) b IJenje mogu u zemljovodu nastati pravilno (uzemljivacki vod
opasni prenaponi. Iz tog razloga trenije prekinut)
-i+,,--..:!k----.ii""W
,
I
-++Q
~j ..,
.
i.i
55
137
_- --- - - - ---
660
/
I
I
1
li
207
lezerska voda
Mocvara, treset
Glina. oranica
Vlaian krupan pesak
IDm
30Dm
100 Dm
200nm
500Dm
l000Dm
3000Dm
d [m] - precnik provodnika. Za pravougIi presek llVOdimo racunski precnik d = 1/2 sirine trake. Za traku sirine
30 mm bice d = 0,ol5 m.
In - prirodni logaritam (In = 2,3 Ig)
R~-In-
27tl
R~--
gde je:
Tab), 33 - Otpori rasprostiranja uzemljivaea Rl [0] za
tla pl~100Dm
specificni
otpor
Ro -
--;----,------.----------
I Vrsta uzemlivaca
I
Traka duzine
m
1\
I
I
/2
2 It!
Hd
25
R~--In--,
208
1) -
Ix 1 m
n -
PloCa uspravna
1 m ispod zerol]'e
n'
1)
P
/
R~-+-
2D
209
r/;'__
.......
/~
nl'l
12 ;/
11 I' 4
11 f-::-'
10
9
Z l'l! D
::>
IL,
1'1
I"
,0
9 '1 3 :7
? g ~ i?
8
5'1~
7 r::;'
6
2'
/4
b (,
':}
(. (.
-, 1'7
":;
".,
.i
:r
"'
,-
J
-~
~ '5'"
J...'
l<
p -
..r; ~ ~
0 ) P"
I -
~Y
\' s :fl&!1 ?r .r
5 1
J' '-1 &) ~~ A '" "l'
4
n
!b ~ q 7 ') -- ~i
3
-,
10 t-, t 7 f ~:--:
.L. ~
2 ~
111 1 ~ ~1111 /1, ., II
1
.J
-
<Jag
/"
~>7/ ~ C , ' .
al~A;: /;?Cl.,
D OifA~/
;..'
'"J
'i
"
~.
2 3 4
5 6 7
..
i ,!
8 9 10 11 12 13 1415 n
Zadatak 19 - Odrediti dispoziciju uzemljivaca za transformatorsku stanicu ako je: specificrn otpor tla P = 120 0 m,
otpor zastitnog nzemljenja R z = 6 0, otpor pogonskog nzemIjenja Rp = 3 O.
;1,
~n
210
VS -
I,
f'~
a I~
D = 1,13
racunski precnik u m, gde je S [m 2 ] obuhvacena povrsina tIa u m 2 .
~ V'
>(
~_
,'i
-
gde je:
d
211
()
5 r-
Otpor uzemljenja treba da bude takve veliCine da dode do sigumog iskljucenja osiguraca ili okidaca i na taj naCin do prekid a zemljospoja.
.. Otpor pogons~?g. nzemljenja obzirom na zemljospoj u
pnJemmc!ma na mrez! mskog napona odreduje se prema struji
iskljucenja najveeeg prijemnika, a da pri tom napon pogonskog uzemljivaca ne prede 65 V.
IO
IP013
Ud
65
Rp~-~--
10
C\I
min20m1 -
r--20mSI.146c
lim k . lorn
gde je l,m= k lorn
10m [AJ - struja osiguraca najveeeg prijemnika
k - fakt01~ koji iznosi: za brze topljive osigurace 3,5;
za trome os!gurace. do 50 A = 3,5, a preko 50 A = 5; za spoljne
vodove nadzemne ! kablovske i kuene prikJjucke 2 5' za motome
zastitne prekidace 1,25; za zastilne prekidace sa ohciacima reguhsamm na struJu kratkog spoja 2,5.
Ako usvojimo k = 3,5
otpor pogonskog uzemljenja bi iznosio
R _
p-
225,3
245
65
3,5 lorn
65 ~1,850
3,5 10
50-150mA.
napona.
R =200.n
SI. 147
213
Ud
65
Rp ~ --- = --- = 1,24 Q
Ii
52,5
Za otpor pogonskog uzemljenja usvajamo R = 1,33 Q.
Ako se ovaj otpor zbog nepogodnog zemljista tesko moze
postici, mozemo za sve prijemnike sa osiguraCima preko 10 A
primeniti zastitne prekidace, pa ce u tom slucaju otpor pogonskog uzemljenja iznositi
Rp=
3,~5 10
1,86 Q
Ud 125
Rz=-=-[Q]
Iz
Iz
214
I,=V.L.C [A]
1000
gde je: V [kV] - Medufazni napon mreze visokog napona,
L [km] - ukupna duzina neposredno (galavanski) povezanih vodova,
C koeficijent koji iznosi:
2,5 za vodove bez zastitnog uzeta,
3 za vodove sa zastitnim uzetom.
Za struju zemljospoja I, za podzemne kablove vidi tablicu 34.
Tabl. 34
Na-
pon
kV
6
10
1 16 I 25 I 35 I 50 I 70 I 95 I 120 I 150 I
0,9
0,98
1851
240 1300
1,0 11,1
1.2
5,0 15,5
6,5
7,017,8
Najveca dopnstena vrednost otpora uzemljenja n e1ektricnim postrojenjima, prema podacima iz knjige P.A. Dolin:
Spra vocnik po tehnike bezopasnosti, data je n sledecem
pregledn:
Za postrojenje visokog napona
I - Zastitno uzemljenje u postrojenjima sa velikim strujama spoja sa zemljom (500 A i vise) ................ 0,5 Q
2 - Zastitno uzemljenje u postrojenjima sa malim strujama spoja sa zemljom (do 500 A) .................. 10 Q
Za postrojenje niskog napona
3 - Postrojenje sa uzemljenim zvezdistem:
a) uzemljeno zvezdiste generatora i transformatora snage
100 leVA i nize
.................................... 10 Q
b) u ostalim slucajevima
...................... 4
4 - Zastitno uzemljenje u postrojenjima sa izolovanim
zvezdisLeln
215
Tabl. 35
Napon mreze
kV
...................... 4 Q
10
35
110
10
35
V L C
1000
10.802,5
1000
-2A
Ud 125
R z -----62,5Q
I,
2
Za oklopljeno postrojenje bez ograde otpor uzemljenja
hi iznosio
65 65
R,-----32,50.
Iz 2
S obzirom na navedena ogranicenja USVOJlcemo maksimalni otpor zastitnog uzemljenja Rz= 10 O.
Postrojenja iznad 1 k V sa nzemljenim zvezdistem - Zvezdiste moze biti uzemljeno preko induktivnog otpora (Petersenovog kalema). U tom slucaju se na mestima sa ugradenim
Petersenovim kalenlovima racuna sa zbirom struje Petersenovih kalemova i preostale struje mreze ako je zastitno i pogol1sko
uzemljenje povezano, a sa preostalO1TI strujom mreze aka je
zaslitno uzemljenje odvojeno od pogonskog. Na mestima gde
nisu ugradeni Petersenovi kalemovi merodavna je preostala struja
u najnepovoljnijem slncaju.
Velicina preostale struje mreze data je n tablici 35
U nekim mrezama se primenjujn Petersenovi kablovi
na naponu 35 kV ako je struja zemljospoja veea od 10 A, a na
mrezama 6 ... 10 kV ako je struja zemljospoja veca od 30 A.
216
I
I
I
Vrsta mreze
Nadzemni vodovi
Kablovi
I
I
II
Preostala struja u % od
struje spoja sa zemIjom
20 ... 25
12 ... 14
2 ... 5
8 ... 10
6 ... 8
4 ... 5
,,
Na primer, u kompenzovanoj mrezi 35 kV uknpne duzme 400 km, nala2i se transformatorska stanica bez ugradenih Petersenovih kalemova. Vodovi su sa zastitnim uzetom.
Otpor zastitnog uzemljenja racunaeemo sa preostalom stmjom
mreze Ip. Pomoeu tablice 35 nalazimo
14
.
VLC
Ip---I, gde Je I z - - - - 42 .
1000
35400 3
1000
42A
14
125
125
Ip---' 42 - 5,88 A, oclatle Rz - -- - - - 21,2 Q
42
Ip
5,88
Bez kompenzacije bi otpor zastitnog uzemljenja iznosio
125
R z - - - - 2,98, dakle znatno manji i skuplji.
42
Postrojenja iznad 1 kV mogu imati neposredno (direktno) uzemljeno zvezdiste. To je slucaj u postrojenjima napona
110 kV i viSe. U tom slucaju se racuna sa strujom jednopolnog kratkog spoja, koja treba da iskljuci prekiclace u kratkom
vremenu.
U postrojenjima 10 kV i 35 kV primenjuje se, narocito
za kablovsku mrezu, indirektno uzemljeno zvezcliste. Izmedu
zv~zdiSta i}emlje postavljaju se rezistantni (omovski) otpori,
kOJl ogramcavaJu stmJu kratkog spoja sa zemljom, a time i
naprezanje postrojenja.
Na primer u beogradskoj mrezi se za indirektno uzem.ljenje koriste elektrolitski rezistantni otpori i to 6 0 za 10 kV
mrezu i 21 0 za 35 kV mrew. Time se ogranicavaju struje
zemlJospoJa na oko 1 000 A. To je dovoljno za iskljucenje osigur~ca. i prekidaca, a sa druge strane snlanjuje naprezanje poslrojellja usled udarnog dejstva jednopolnog kratkog spoja.
217
Ieo~-- ~Vj'
Xc
s
__ Ies
VVv-------~------~t-s
wC
gde je Vf - napon svakog provodnika prema zemlji, C - kapacitet izmedu provodnika i zemlje, w - kruzna ucestanost.
Ico_
Ico _
leo_
a -
SI. 149 -
Ico
UTf
a)
b)
Trofazni sistem sa neuzemljenim zvezdistem u normalnom pogonu
elektricna serna; b -
V3.
218
leo
URI
SI. 148 -
a)
v~sr Ieo
faza, iii koja je 3 puta veea od stmja leo pri normalnom reZlmu
rada, kao sto se vidi u dijagramu napona i struja (slika 145 b)
-Ie~
novi mesto kvara. Na slici 150 b dat je strujni dijagram pri kompenzaciji struje spoja sa zemljom.
U vodovima k01TIpenZovanirn sa Petersenoyirn kalemovirna nece teci tacno struja Ie kroz mesta spoja sa zemljom, nego
ce postojati neka razlika oko 10% od I" jer se ne moze postici potpuna kompenzacija.
Ar____~IO'~==~______~
IcS_
V\Ar~I='=-~---~----~--t--+-T
-- Ie
/I" I leo
Snaga prigusnog Petersenovog kalema ravna je proizvodu napona prema zemlji i struje koja kroz njega tece, koja
je jednaka struji sa zemljom Ie:
Ie.
odnosno
Pc~~'
V3 Ie .
, torna sila, U -
220
fazni oapon i V -
Na slici lSI pokazan je nacin signalisanja spoja sa zemljom kad je zvezdiste na jednom od transformatora pristupaeno. Izmedu zvezdista i zemlje postavljen je naponsld trans-
!---'VIIV'Ir-------=-==--------.----I-
Pc~Uf'
medufazni napon.
elektromo..
KONDENZATORA
1 - naponski transformator sa
pet jezgra; 2 - sveti1jke; 3 - rele
:j
!
222
II
'1
223
iii 0,9, to jest od cos 'PI na cos 'P2' U tom slucaju snaga kondenzatora iznosi
cos
'P~
60'/1. C] 000
V3.V.!
gde je: 11 - broj obrtaja diska brojila za 1 minut C - konstanta
brojila (C [kW~/obr.]); ! - elektricna struj; u amperima
lzmerena pomocu ampernletra, V - nap on lllreze u V.
Ako se" raspo~aze sa. aktivnim i reaktivnim brojilom, onda
se cos!p Inoze lzracunatl lZ:
Wa
cos'P~ !_~
~ Wa 2+ W r'
Tabl.36
Prvobitni faktor
snage - cos<p 1
II
II
I
I
I
I
224
0,40
0,42
0,44
0,46
0,48
0,50
0,52
0,54
0,56
0,58
0,60
0,62
0,64
0,66
0,68
0,70
0,72
0,74
0,76
0,78
0,80
0,82
0,84
0,86
0,88
0,80
1,54
1,41
1,29
1,18
1,08
0,98
0,89
0,81
0,73
0,66
0,58
0,52
0,45
I
I
0,39
0,33
0,27
0,21
0,16
0,11
0,05
1,67
1,54
1,42
1,31
1,21
1,11
1,03
0,94
0,86
0,78
0,71
0,65
0,58
0,52
0,46
0,40
0,34
0,29
0,23
0,18
0,13
0,08
0,03
1,81
1,68
1,56
1,45
1,34
1,25
1,16
1,08
1,00
0,92
0,85
0,78
1,83
1,71
1,60
1,50
1,40
1,31
1,23
1,15
1,08
1,01
0,91
0,87
0,81
0,72
I
I
0,66
0,59
0,54
0,48
0,43
0,37
0,32
0,27
0,21
0,16
0,11
0,06
1,96
0,75
0,69
0,64
0,58
0,53
0,47
0,42
0,37
0,32
0,26
0,21
'--
1,00
2,29
2,26
2,04
1,93
1,83
1,73
1,64
1,56
1,48
1,41
1,33
1,27
1,20
1,14
1,08
1,02
0,96
0,91
0,86
0,80
0,75
0,70
0,65
0,59
6,54
gde je: Wa- aktivna energija, a W r- reaktivna energija procitana sa oba brojila za isti period vremena.
, Trenutna vrednost faktora snage Inoze se izmeriti po~
moeu cos cp - metra.
2 SEMA VEZIVANJA KONDENZATORA NISKOG NAPONA
.
Na slici 155 prikazana je sema vezivanja kondenzatora
luskog napona U l11otornoj instalaciji.
Kondenzatori su postavljeni u trouglu izmedu svih faza.
Baterije S1l sllabdevene sa otpornicima zi{ rasterecenje. Oni su
nameu]em za otklanjanje opterecenja kondenzatora posle
iskljucenja. Kondenzatorska
instalacija je zasticena topljiviln osiguracinla iIi automat~
skim prekidacem. Maksimalni
okidaci treba da budu po deseni Da 1,3 X In kondenzatora,
radi zastite od slucajnog povisenja napona iIi rezonanse.
Ako su ukljucivanja i iskljucivanja cesta mogu se u svaku
fazn postaviti induktivni na81. 155 - Serna vezivanja konM
voji radi ogranicenja struje
denzatora niskog napona u moukljucivanja.
tornoj instalaciji
15 Elektranei razvodlla postrojenja
225
226
227
Trajanje kratkog spoja do iskljueenja iznosi za: topljive osiguraee priblizno 0 sekundi, za prekidace s primarnim releom
0,1 s i za prekidace sa sekundarnim relejima 0,25 s, Snaga P,
koja odgovara struji iskljucenja, naziva se snaga iskljucenja.
Za izbor prekidaca je merodavna struja i snaga iskljueenja, a
ne nominallla struja.
a -
F,\= :; /II VA
1':=20%
Sf. 158
229
V3 V.I. = V3 Vzl
In =
V3
Ik
In
s u
1,1 V n . V"
V3.ZpV3,Zn
ZpI
ZpI
Vn
Zno1n
Zn
Z,,=~~
Zp
e
Zamenom u PkIP" dobijamo
P k = 100. 11 = 110
Pu
E:
'
Z
(~:r
'
V3 Zp
'
%,
2,
X g2 = X ..
Z" . 1 1
Zp
naposletku
110
P"
Ako stavimo p. =
p.
dobicemo
1,1 V"
jI3. Zp
230
231
Pk~~[MVA1,
a iz nje struju kratkog spoja
,=
9 ... 15,
Turboalternatori ..........
Alternatori sa istaknutim polovima
sa prigllsenim namotajem
za n>750o/min .......... ,~ 15 ... 25,
za n<750o/min .......... E = 18 ... 30,
bez prigusnog namotaja
za n>750o/min .......... E ~ 20 ... 30,
za n<750o/min .......... ,=25 .. .45,
prosecno 12
prosecno 18
prosecno 22
...
232
EC%
P~Pl+P2; E~El=E2'
= 3,7 .. .4,7
Ec% = 7
co
% -11
-
P2
E:l
12
E2
15
~P2-~10-~8MVA.
Udarna struja kralkog spoja Iu predstavlja prvu amplitudu (maksimalnu vrednost) nesimetricne struje kratkog spoja
(vidi sl. 157). Ona je merodavna za mehanicka naprezanja elemenata postrojenja, a dobija se iz efektivne vrednosti naizmenicne komponente udarne struje kratkog spoja h.
Iu=kV2IdkAl.
Koeficijent k uveden je zbog uticaja istosmerne kompo-
prosecno 25
prosecno 30
E/P n
Za visi na pon
1'$
.,fij
\
1,2
'Po
O;!. q4
0.6 op
lP \Z
R/X--
Sl. 159
233
Trajna struja kratkog spoja 1, koja nastaje po zavrsetku prelazne pojave iznosi
1,= fl,'h.
Tab!. 38
hlI"
los
IL
I~O,25s
0, I s
1,0
1,0
1,0
2
1,0
1,0
1,0
4
1,0
0,83
0,78
1,0
0,88
0,84
1,0
0,79
0,71
1,0
0,75
0,67
1,0
0,70
0,63
1,0
0,68
0,60
10
65
0:
0,56
I
1
Tab!. 37
Ik
Tn
Altern. sa izrazitim
polovima
Turboalter~ri
fL,
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1,0
0,85
0,70
0,60
0,50
0,43
0,40
0,36
IL,
0,94
0,75
0,60
0,50
0,42
0,35
0,30
0,27
0,25
P"
j!3. Vn
1, ~ flIk [kA],
Pi ~ fl' P k ~ fl'
j!3vk Ik [MVA].
110
z/Pn
MVA,
27,5 ~ 1 59 kA
V3.10
'
Na mestu (2):
110
Pk~--~-~27,5
20
P"
Pg
p,
-~-+-~--+-~5,4
110
ziP"
5,4
Pk=--~-~20,4
MVA,
20,4
V3 35
0,336KA
234
()
Na mestu (I): Posto je na ulazu u transformatorsku stanieu data snaga kratkog spoja Pkl = 300 MVA, odredicemo
struju kratkog spoja iz odnosa
300
P'~l
hI y3. V
y3.35
nl
7%
BMVA
10 kV
f2
7'l:
5MVA
00
750A
BOO 15/SA
t;S VA, 1-/., n< 10
Fk']OOMVA
60VA.
'I.,n>70
SI. 160
Na mestu (2): Paralelno vezane transformawre istog rasipanja (. = 7%) motemo zameniti transformatofom
P
P"l
P nz
P kl
P"2
300
13
prolaska struje
110
Pk2~---~--~
IPn 0,91
121 MVA .
y3.10
236
Subirnice se biraju prema nominulnoj struji iz odgovarajuCih tabliea (vidi tabliee 14 i IS).
na termicku
Sabirniee se proveravaju na dinamicku
cvrsto6u.
~4,95kA.
35 kV
gde je:
ZA BAKAR
PRESEK
~F:
~tr
~
F.
ZA ALUMINIJ.
I'[m]
"[m]
=38,1-
f =33.sL
I'
f =521.
f
=45
1.
F,l
cr ~ 25 kv - [kpjcm2],
hb 2
237
I,~oIkVm+n
Fsi
kv ~ [kp/cm 2].
h 2b
kv
Fsi
d3
[kp/cm 2],
gde je:
kv - koefieijent rezonanse prema tablici 40 1).
Fs [kp] - sila izmedu provodnika usled udame struje,
I [m] - razmak oslonaea (izolatora),
h[em], b[em], d[em] - dimenzije provodnika (vidi tab!. 39).
,,[kp /cm 2] - dozvoljeno naprezanje sabimiea na savijanje i to za bakar <1400 kp/em 2 , za
aluminijum <500 kp/em2
Ukoliko je naprezanje vece od dozvoljellJOg treba usvojiti
'f
veei presek iii manji razmak oslonaea.
gde je:
h[kA] - struja kratkog spoja,
m - pan zavisan od k ~~ I u /V2h, vidi dijagram na s1. 161,
n - clan zaVlsan od (Jot = It/I., vidi s1. 161.
Najmanji dozvoljen presek provodnika Sd[mm2] s obzirom na razvijenu toplotu iznosi
Tab!. 40
18[H,]
10
15
20
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
80
85
k,
kp
0,5
0,6
0,73
0,85
1,0
1,1
1,3
1,6
2,05
1,85
1,7
1,6
1,6
1,6
1,65
1,8
0,5
0,6
0,8
0,6
0,75
0,9
1,1
1,3
1,5
1,3
1,2
1,15
1,2
1,25
1,35
1,5
I, [H,]
k,
kp
90
95
100
105
110
115
120
125
130
135
140
145
150
155
160
200
2,1
1,7
2
2,0
1,7
1,5
1,4
1,3
1,25
1,21
1,2
1,2
1,18
1,1
2
1,65
1,5
1,4
1,3
1,25
),2
1,2
1,18
1,16
1,14
1,12
),1
I
I
"
- - t sec
i
238
SI. 161
gde je:
c-
239
I~.
n
Pn
V3.V n
8+5
V3.10
~ 0,75 kA.
[
I
2,04- Iu2~ 2,04-19,742 ~ 31,8 kp.
a
25
j, ~ 38 .~~ 38 .22~, 19 Hz.
12
[2
Naprezanje na savijanje
6.0,5 2
Termicka cvrs!oca - Predviden je presek bakaruih sabirniea S = 300 mm2 i trajanje kratkog spoja do prekida t = 1 s.
240
1, ~ It ~ I, ~ Ik ~ 7 leA.
Najmanji dozvoljen presek bakarnih sabirniea za t
i C = 7,5 bice
Sa ~ 1.,. c
1s
+ n + h/2 .
HI
Sopstvena frekveneija
241
Tabl. 43
TIP
I'd;;;;' I, )It
RU-102
Nominalni napon kV
NominaJna struja A
Udarna stfuja lad [kAJ
I
Trajnastr.kr.spoja It ts [kA]!
,_G_ru_p~_iz_O_la_t~_ra______ :__
I RU-I04 I RU-352
10
200
25
12
400
35
18
35
200
25
12
I _A
10
I RU-354I
35
400
35
18
I
H
SI. 163
Tabl. 41
In [AI
I 200
400
600
II,,[kAIT-I-9-+-16~-4-1
32 kg
A izdriava silu od F j
l Iua
vr:
242
Tab!. 45
Konstrukcija
Otvoreni suvi sa 1,
, sa 2 jezgre
i
-----_.---- t-----i-- - - - - - ,
n,
iKlasai
I 0,5 II <5do<1O I
---~T--~I
I,
3,0
>5
~OI0>10
)'
c'"
Stapn; sa
I,
I -:~;;;~E:g:: 1:-
AKU-lO
10
sa 2 jezgre
AOP-IO
AOP2-10
I ASB-IO
----
90 I,,'
,--'10
100 III'
~I~-II~'~'-,-
35
110
IIi 3
90 In'
I--I-I~,-:-I
I td =
Naponski merni transformatori se nalaze u otoc,nom strujnom kolu, pa nisu izlozeni dejstvu struja i sila u slueaju kratkog
spoja. Stoga se 0 dinarniekim i termiekim naprezanjima za njih
ne vodi racuna.
244
llll
~~.-.-----
Namena
"~-~
----~------------~~~~~~----,~----,~~~-
Tip
Nomin.
Proiz~
vodnja
Vrsta
napon
Fabricka
ozoaka
kV
II
A
1--=.g:--;-------;"prru"_i04_150 -----w--400
:e."
PU-I04-250
PU-I06-350
0.
ulja
PU-108-350
,;;; 01
PU-355
PU-356
--,,------+'H...(j a 400
H 10 a 400
HidroH 6b400
H 6b600
matske
H 10 b 400
H 10 b 600
H 30 c 600
~ :;J
sa malo
til
-Pri-eu"-
matske
Autopne~
utomatski
prekidacrastavljac
246
isklj.
I~ozvo1j.
s~r.
kratkog sp.
MVA
3S
II ~l 1 kA
N1"'m'-l Snaga
I, struja
150
10
400
250
10
630 I 350
10
800
350
35
500
350
35
600
800
----6'--400
100
10
400
100
6
400
200
6
600
200
10
400
200
10
600
200
35
600 , 400 I
10
8
20,5
16
16
20
20
20
20
30
8,5
14,5
20,6
20,6
6
13,7
l~vigodg5~goJg~~grl']fl J~~=
RDN 3
RDN 4
RD 7
REN 3
RFN 4
RF 7
6
10
35
200
200
200
12
20
30
6
10
30
200
200
320 i
500 pro
osigur.
200
5
5
22
za 5 s
2,2kA
I~.
hlO
I kw
6
1,07
I
I
10
1,8
I
I
15
2,2
I 25 I
I 3,7 I
40
5,9
I
I
60
7.7
I
I
100
12,2
I
I
150
16,0
I
I
200
18,5
IA
I kA
I
I
247
Faktor
_--T-r
, __1_"_-,1_1_-,-1--'-2_-----'1_---'-5_--_--'-1_-1_0---'_12,0 5
O,47-1 0,58 0,79
2
\
0
,75 "~0,--2
5 ll-_--_k~_-------
5
1
-I
1 ---
I"
!
!
I
,
,I
,
I
i
i
I'\?),
I
I
Osigurac
Tip
A
6 do
25
I
I -
----:w--- Siemens
HH
Invest
FTR
3 kV
450
450
I- 6kV
10
key
--8-00-~-
--I
800
30kV
1500
---_.1000
400
700
1000
400
700
1 do 32
500
400
40 i 50
400
320
63 do 125
400
320
~--".--
700
500
500
500
1000
248
--
35 kV
1 000
450
60
:~~--I
Energo-
320 do 3001
I
I,,
I
I
,
~
81. 164 -
,
Vreme topljenja osiguraca visokog napona
V3. VR2+X 2
----~
gde je V [V] -
[kA),
249
P [kVA]
R[O]
20
0,239
30
0,145
50
0,070
100
0,029
160
0,017
"
"
iz odgovarajuCih tab!.
X=0,30/km.
"
"
"
"
iz odgovarajucih tab!.
= 0,07 O/km.
t[m]
p---- ,
S [mm2]
. .
Za sablfmee: R [O/km]
X = 0,15 O/km.
Zadatak 30 - Prema podaeima sa slike
struje: h, I u , It i It na mestinla 1 i 2.
165
odrediti
10kY
P[kVA]
R [0]
250
0,009
40~~1
0,006
\30
0,003
1000
0,0022
_ Ex% ~ V(Ee%)2--(E,%J2
Ec%-iz tabliee 25
Er
%~! 00 P eu [k"}
o
Pn[kVAj
P '" -
iz tabliee 25
P n - nominalna snaga transformatora
Aktivni otpori transformatora u tablici 48 mogu se izracunati iz
"I"lazl]
R[.,
eu
P [W]
~-'---
3 In' [A]
3,380/220 V
1250
0,0011
250
KABL 120 m
R=I,OOkVA
CI,.2"I.
3x120+70mm1. Cu 3}(70+50mm2 Cu
B C D
81. 165
Aktivni otpori R
Indukt. otpod X
[O/fazi]
[O/fazil
Transformator
Kab!
eu 3 x 120+ 70 mm2
4,1
0,006
X~I44-~0015
P~400 kVA,ec~4,3%
O,D1S
Vazdusni vod
0,15 km x 0,271
eu 3x70+50mm2
~0,041
400
~0,008
O/km~
Ukupni otpori R i X
na mestu 1 : R = 0,0060 = 6 mO; X = 0,015 O=15mO
na mestu 2 : R = 0,006 + 0,018+0,041 = 0,0650=65mO
""
X = 0,015+0,008+0,045 = 0,068 O=6Sm 0
251
kA
2,33 kA
Udarna struja Iu
Iu~k
na mcstu 2:
15
-~-~0,4
na mcstu I:
k~
65
68
-~--~0,956, k~
h=1;= It
Prema tome bice na mestu I : It = 13,6 kA.
P, ~
RXE 3
200
10000
1~~-= :~g
500
15 000
~~g- ~~g
,
200- 400
'\
250-- 400
--2-0-0-0-0---1--4~3g~~L~~g-- --- 300:... 600
300- 500
I - - -- - --+'
s oo
500- SOO
500- SOO
800--1250
i------1----------I--cs"'0"'oc-T250
1250
35000
2000
40000
1000-J 600
1250-2000
= O.
2,33 kA,
RI-l
Ii = fJ.i' h= 1 2,33
Podesavanje okidaca
so--- 160
100- 200
125- 200
- . -.. - - - - - . 1 - - . - - . - - - - 1 - - - . - . - - - . 1 - - - . - 150- 240
150- 300
320
10000
200- 350
200- 400
1,06,
cenja
1,3
Struja isklju-
400-- SOO
500-1000
800-1600
----S-0-0--1-6-00-- 1
1000-2000
I~=-c~--~~--~~----~--c--
Za brze osigurace
4 000 ... 5 000 A
Za tro111e osigurace
do 10 000 A
do 10000 A
253
Tab!. 51
Tip
osigu~
raca
IMaks.
IPogon
napon
[VI
10 11612
32140 5 \63180 111001112511601200112501320 \400 1500 '
25~J
i FR 100 440
I 00
I-FR 160
10 o
250
----FR 320
iFRE 320
1M [kAJ
kA
kA
-180160j40-1
kA
-~oo
I 80
--18o[
--soI60
440
--~
440
40
kA
_ _ I~I
100
--
100180160140
kA
kA
1801
kA
.-~--
250
-440-
1
1100
100
80
60140
250
FR 500
kA
Tabl,52
\ In'
I 50 1-75 1100
I 21
800
II 000
1 28 1 35 1 42 1 56 1 70
IA 1
1 kA
-~---
250
'FR 250
-40i
_- 100----~-
,- - - -
\80
180 160
100
250
440
iFRE200
-440-
100
_ _ _ _---1_ 100 - I 80 I 60
1
kA
I 40
Tab!. 53
_
~::
II--:-c:-'\ _1_:-00-1
__ __
0
1
60
VA
_k___lasa 0,5 \--1-5--1 __3_o_+-_-_~6_-_0~~~"-~60
30
'[----6-0--+-1--- 1- - - -1
klas. I
30
60
60
VA
1
s
268 A
FR 500/320 A
DU 800
400-1i40A
340 A
FR 500/400 A
6!. 166
254
255
Izmedn dva rata elektricna energija se u Jugoslaviji proizvodila neplanski u maliin luedusobno nepovezanim elektn~
nama. U 1939. godini proizvodnja je iznosila 1.173 X 106 kWh,
ad toga u hidroelektranama 566 X 106 kWh, a u termoelektranama 607 X 106 kWh. Proizvodnja n hidroelektranama bila je
manja od proizvodnje u tennoelektrana111a. Proizvodnja po
stanovniku iznosila je 73 kWh. Napon prenosa je iznosio do
50 ... 80 kV.
Posle drugog svetskog rata pristupa se planskoj elektrifikaciji u vezi sa ubrzan0111 elektrifikacijom zemljfd Radi uporedenja navodi111o podatke iz 1968, go dine. Ukupno je pl'Oizvedeno 20641 X 106 kWh, od toga u hidroelektranama 11768x106
kWh, a u termoe1ektrana111a 8873 X 10' kWh. Proizvodnja po
stanovniku iznosila je 1024 kWh. Meduti111, jos osetno zaostajemo
za industrijski razvijenim zemljama. Proizvodnja po stanovniku
iznosi u: Norveskoj 13950 kWh, SAD 6600 kWh i Francuskoj
2245 kWh (u 1967. god.)
Perspektivni razvoj proizvodnje elektricne energije u buducnosti zavisi od rezervi izvora energije sa kojim se raspolaze.
J ugoslavija je bogata sa vodnim snagama. Po proceni se moze
tehnicki iskoristiti iz vodnih snaga oko 66 X 109 kWh godisnje.
Ako pretpostavimo, da se od toga moze ekonomicno iskoristiti oko 50 X 109 kWh, onda je n 1968. godini iskorisceno sarno
oko 23,5%. Prema tome ce n buduce proizvodnja elektricne energije iei u sto vecem iskoriscenju vodnih snaga, kao sto se i iz
navedene dosadasnje statistike vidi. Medntim, i proizvodnja
iz termoelektrana ce zaddati punu vrednost s 0 bzirom na promenljivost vodnih tokova, naroCito u susnom periodu, Ako
proizvodnji iz hidroelektrana dodamo 20%, to jest lOx 109 kWh.
256
257
258
LITERATURA
259