You are on page 1of 10

Filozofski fakultet

Odsjek za filozofiju
10. lipnja 2015.

SUVERENA MUEVNOST

Student: Marija Laki


Profesor: Goran Sunajko
Predmet: Metafizika - seminar: Metafiziko pitanje suverenosti

SADRAJ
1. UVOD............................................................................................................................3
2. ROD................................................................................................................................
3
3. KONCEPT
4.
5.
6.
7.
8.
9.

SRAMA.......................................................................................................4
MUENJE RODA.........................................................................................................5
OSJEATI SE KAO ENA...........................................................................................6
OVRSNIMO!...............................................................................................................6
EKCEPCIONALIZAM..................................................................................................7
ZAKLJUAK................................................................................................................8
LITERATURA...............................................................................................................9

1. UVOD

Prije nego se predstavi tema ovog rada, potrebno je predstaviti knjigu Sovereign Masculinity:
Gender Lessons from the War on Terror. Pisana je sa stajalita feministike filozofije u okviru
nacionalne filozofije SAD-a, tj. o konceptima roda i suverenosti kao dva bliska pojma u toj
dravi. Izneseni su iskazi Dhia al-Shweirija kojeg je zatoila vojska SAD-a jer se borio protiv
okupacije Iraka. Prije toga se borio protiv reima Saddama Husseina pa je takoer bio
zatoen, ali smatra da ono to su mu amerikanci uinili je bilo puno gore od prethodne
torture; radije bi su ga ponovno fiziki muili nego da je morao biti osramoen uklanjanjem
mukosti to ga je natjeralo da se osjea kao ena. Ono to se moe isitati iz njegovih iskaza
je da se mukost moe slomiti. Naime, to je SAD i radio i to ne samo vojska ve i vlada i
upravo protiv toga se on pobunio. Ustanova u kojoj su njega i njegove sunarodnjake drali je
bio zatvor Abu Ghraib. Njegovi iskazi, filmovi, karikature, stripovi, superjunaci, kritike i
komentari u kombinaciji s feministikim i politikim teorijama grade postavku ove knjige.
Analizira se fenomen rod/nacija koji gradi novu teoriju roda s karakteristikama psihoanalitike
i fenomenologije koja je ujedno i kritika teorija i postrukturalna analiza. Teorija razvija i
proiruje stare teorije roda s novim gledanjem na pojave pa je tako rod u ovom smislu ivljeni
fenomen dananje zbilje.
Iako je cilj ove knjige oblikovati i objasniti koncept War on Terror, ovaj rad se nee baviti
time. to se pokuava postii ovim razlaganjem i pojanjavanjem jest dati odgovor na pitanje:
to je suverena muevnost (sovereign masculinity). Meutim, ne e se osvrnuti samo na
definiranje te sintagme ve na elemente koji ju ine i okolnosti koje ju oblikuju. Naime, ako
se eli shvatiti pojam carstva u SAD-u trebaju se shvatiti kultura i praksa roda, s druge strane,
ako se eli shvatiti rod koji se ivi u SAD-u, mora se shvatiti suverenost kako ju nacija
zamilja i provodi (Mann 2014:3). Nacionalna suverenost je toliko vezana uz rod da se
povijesno i danas radi o operaciji roda. (Mann 2014:8). Poglavlja koja slijede slue kao
gradivni materijal za zakljuno poglavlje u kojem e se pokuati odgovoriti na postavljeno
pitanje kroz prizmu knjige.
2. ROD
Rod je proizvod drutvene mate koji nas povezuju meusobno u zajednici. Takoer je
struktura i radnja jezika koja oblikuje nain na koji mislimo i to moemo misliti. (Mann
2014:8) No, ona je u zamrenom klupku ostalih oblika moi, posebno rasne, pa se ne moe
gledati rod bez da se suoi s rasnom dilemom. Rod je samo jedan od sklopova koji spajaju
egzistenciju na vie razina, a one stvaraju nau dananju relanost. Stoga, gledajmo na rasu
3

kao na jo jedan od tih sklopova, s tim da su to dvoje esto stopljeni zajedno. Rod se
prvenstveno treba gledati kao ivljenu zbilju, a ne kao apstraktnu teoriju roda koja lebdi nad
tom realnou. On je radnja, ali ne kao pojedinac izvodi rod. Rod daje teksturu ivljenom
svijetu, proizvodi imaginarni kontekst pripadanja pojedinca samom sebi, oporezuje
nasljedstvo jezika esto na brutalan nain i predstavlja gradivni element u materijalnim
odnosima koji oblikuju ivote i mogunosti. Svi mi ivimo pod reimom roda bilo to vie ili
manje svjesno ili sposobno. (Mann 2014:12). Dakle, rod se ivi i prvenstveno je drutveno
obiljeje, stoga se moe mijenjati, ali ta promjena, promjena definicije roda i kako je on
utemeljen u drutvu, je vrlo teka. Meutim, rod pojedinca se moe nasilno promijeniti, ali to
ostavlja velike posljedice. Treba shvatiti da, rod ima ontologijsku teinu, u samom obinom
ivljenju ivota, tako to je stup postojanja osobe kao i stup osjeanja pripadnosti nekoj
zajednici pa ak i svijetu, a kad se slomi, slomio se sam identitet osobe ili zajednice. Rod je
vrlo moni vezivajui alat. Rod vezuje ljude u socijalni svijet i stvara sam sebi ivot u mati
ljudi. On dri ljude u drutvenim svijetovima na posebne naine na koje se moe utjecati.
Koliko e rod biti vezujui alat ovisi o konkretnoj rodnoj situaciji pojedinca. U toj situaciji
vezuje najjae i to kroz koncept srama.

3. KONCEPT SRAMA
to je sram? Sram je emocija koja preplavljuje ovjeka tako da on vie ne moe djelovati
prema osobnim eljama, politikoj posveenosti ili etnikim interesima. Njegov uinak je
toliki da tjera pojedinca na instantnu odluku o sudjelovanju u ratu u iju svrhu ne vjeruje. Bez
obzira na to, eli li on ili ne. Jednostavno reeno, sram ponizuje, poraava i otuuje pojedinca
to ga ini prijetnjom samom jastvu osobe. On s jedne strane navodi ljude da se brane, a ne da
prihvate svoje pogreke i neuspjehe ili da poprave stvari. Moe se na sram gledati kao na
negativnu emociju za drutveno prihvatljivo ponaanje. No, on ujedno i tjera pojedinca da se
ponaa u skladu s drutvenim zahtjevima kako bi se mogao pogledati drutvu u oi.
Situacija u kojoj se taj strah primjenjuje je esto rasna i rodna u smislu tjeranja pojedinca da
uvai i prihvati sveprisutne propagande o rodu ili rasi, opet, bez obzira na njegove stavove.
Sram moe dominirati nad jastvom ako se osoba konstantno posramljuje jer se boji, to
dvoje e biti stavljeno u uzrono-posljedinu vezu i osoba e se sramiti toga to se boji. Na
taj nain, sram moe biti devastirajui na razini nacije, te odluujui faktor u oblikovanju
opeg miljenja. Nacionalna scena je uvjetno rodna tako to je stvorila vlastitu, dominantu
sliku sebe i to upravo u muevnosti to je rezultiralo, krajem 20. stoljea, proizvodnjom
4

veeg oruja, napumpavanja miia steroidima. Ta slika je nastala kao pokuaj otklanjanja
straha. No, ne samo to. Sam identitet pojedinaca se stvarao u toj atmosferi samog srama pa i
njegove anticipacije pa konano u pobjedi nad njim kroz to nasilje koje oslobaa. Treba
napomenuti da su glavne karakteristike suverene muevnosti poricanje fizike i
intersubjektivne ranjivosti. Sram uvijek dolazi uz suverenu muevnost jer sudjeluje u
njezinom stvaranju. Upravo zbog toga moemo vidjeti sistematsko, neumoljivo, ponavljajue
posramljivanje u nacije koja prakticira ideal suverene muevnosti. Dubok utisak lebdeih
sadraja prezira, poniavanja, i srama koegzistiraju rame o rame sa sadrajima jednakosti,
potovanja i slobode. Suveren mukarac mora skriti dijelove sebe koji se openito veu uz
sram kako bi taj sram pretvorio u mo. Ako to ne napravi, ako ne uspije sakriti svoje
slabosti mukarac prestaje biti mukarcem. Kad se je na taj nain suverena muevnost
oblikovala kroz iskustvo srama, onda je sram u jednom trenutku postao nuan pokreta
realizacije moi (Mann 2014:116). Tako rodno uvjetovan sram koji je sveprisutan u ivotu
nacije upravlja stvaranjem identiteta u pojedinaca. Sram je neobraen materijal koji se
pretvara u suverenu muevnost, pogotovo u vojnika. Nazivajui vojnike pederima, curicama,
usauje se koncept srama u njihov identitet
4. MUENJE RODA
Kako je ve reeno, suverena mukost kroz sram ostvaruje mo pri emu koristi silu. Dio te
sile je muenje. Za vrijeme rata nad arapskim zarobljenicima provodio se teror. Konkretnije,
radilo se o muenju. Rekli bi da postoje dva osnovna tipa muenja: psihiki i fiziki. Ali, ono
to se moglo vidjeti tamo je bilo muenje jedne drugaije prirode koje je unitavalo identitet
same ostale, a radi se o muenju roda. Vojnici su ih tjerali da se osjeaju kao ene, seksualno
ih zlostavljajui i iskoritavajui njihovu seksualnost i religioznost kako bi potaknuli osjeaj
srama. No, muenje je bivalentan pojam. Ono ima svoju predstavljenu svrhu koja ukljuuje
prikupljanje podataka o neprijatelju Njime se unitava identitet pojedinca, ali se neto i
stvara, a to nisu korisne ratne informacije, ono stvara hostilnost i potrebu za osvetom
poniene skupine koja se prenosi s generacije na generaciju, a rezultira konstantim otporom
prema agresorima ratno i politiki. Tako da pokuaj slamanja volje i iedentiteta ljudi rezultira
suprotnim efektom. Pa je tako latentna svrha muenja pokazati neranjivost, te koliko je nacija
nepodlona sramu. Time se dobivaju dokazi o koliini moi i kontrole koju nacija ima nad
drugom nacijom. Njome se pribliava sram i ponavlja konverzija srama u mo koja oslobaa
od odgovornosti miljenja, reflektiranja na uinjene postupke, te na proivljavanje moralnog
gaenja i krivnje koju bi muenje trebalo izazvati (Mann 2014:192). Muenje je propagandno
5

sluilo kako bi se stvorilo plodno tlo za prijenos koncepta muevnosti. Amerika muevnost
ne treba vanjsko odobravanje. No, koja je uloga roda u muenju? On unitava muevnost
neprijatelja ime stavra muevnost nacije, Dakle, proizvodi samoodobravajui poredak moi
koji je iznimka od svih normlanih oblika politike legitimacije. Figura nacionalne muevnosti
iskljuuje iz igre relevantna moralna razmatranja i kritiko promljanje. Stoga, spolni sram u
seksualiziranom obliku muenja oituje se u muenome kao seksualna mo reima. Upravo
je raireno miljenje ili bolje reeno narcistiki stav zapadnih drava koji ih pretpostavlja kao
napredne zone to se tie svijesti o seksualnoj toleranciji, posijalo sjeme za seksualizirani
teror nad muslimanskim zatvorenicima u vrijeme spomenutog rata i poslijeratne situacije, kao
i za religijsku diskriminaciju.
5. OSJEATI SE KAO ENA
U poetku je potrebno napomenuti da ne percipiraju svi ljudi rod jednako. Koncept roda tee
pada mukarcima upravo zbog naina na koji je mukost definirana. Kada se nau u situaciji
gdje se neprimjereno ponesu, a to se definira kao ensko ponaanje, onda se oni osjeaju kao
ene. Moglo bi se rei da se mukarci boje tog osjeaja kao ena. Kakve to veze ima s
nacijom? Ako nacija tei idealu muevnosti i predstavlja se muevnim osobinama, onda se
ona ujedno i poistovjeuje s mukarcem i kakav bi on trebao biti. Nacija kao jai mukarac
namee svoje idealizirane muevne osobine slabijim mukarcima kako svojim nositeljima
tako i slabijim nacijama. Naime, nacija je sposobna pokrenuti rat i teror samo da se ne osjea
kao ena. Moglo bi se u ovom sluaju usuditi rei kako su mukost i suverenost dva
sinonimna pojma. S obzirom na to, treba uvidjeti da je suverenost neodvojiva od roda, jer joj
je sama priroda rodna. Naime, kao ena slui da bi se u onima koji ele biti mukarci
probudio osjeaj osjeati se kao mukarac. Taj osjeaj ukljuuje ponaanje bez oklijevanja,
straha, promiljanja, svjesnosti o sebi ili vlastitoj mekosti jer to bi znailo ponaati se kao
curica (Mann 201:109). To sve je ukorijenjeno u glave i samu percepciju svijeta u ljudi.
Degradacija iz muevnosti (manhood) u enstvenost (womanhood) je puno posebniji proces
nego to na prvi pogled izgleda. Razlog tomu je podloniji, slabiji, nii status ene u
drutvenom i fizikom smislu.
6.

OVRSNIMO!

Naznake da se nacija osjeala kao ena mogu se vidjeti nakon gubitka Vijetnamskog rata.
Naime, gubitak rata je posramio naciju upravo zbog njene vizije globalne suverenosti. Po
priama se vidi da je za ljude rat bio lo jer je izgubljen ili posve drugaije gledite da je bio
6

lo u moralnom smislu. No, 80-ih godina su se poele pojavljivati miiave akcijske figurice,
ponajvie kroz film. Kao primjer bi posluio film Rambo u kojem je on sam porazio
neprijatelja koji je pobjedio i feminizirao SAD. Time se je ukazivalo na potrebu povratka te
uvrijeene i ranjene muevnosti pojmu suverenosti, te suverenosti kao takvoj. Kasnije se
povlaenje amerikih trupa s podruja Vijetnama okarakteriziralo kao naputanje muevnosti
kao takve. Nakon teroristikog napada na World Trade Centre koji se je dogodio devetog
rujna 2001. godine mentalno stanje nacije je bilo takvo da su rod i suverena muevnost bili u
potpunosti sjedinjeni. To se posebno vidi u nastojanjima predsjednika Busha i njegovog ureda
koji je propagandirao izdizanje muevnosti (manhood) nacije u smislu jaanja nacije, tj.
njenog obrambenog sustava. to proizlazi iz miljenja da su mukarci postali slabii, po emu
se moe vidjeti da se i nacija osjeala kao ena. Nadalje, nakon konstantnog ponavljanja
snimke tog dogaaja slike su se urezale u pamenja ljudi toliko da su prele u simboliku
sferu. Jedan primjer toga bi bio prikaz tornjeva kao penisa u erekciji i njihovog pada kao
kastriranje mukosti nacije. Stoga, Bushova politika ili propaganda muevnosti nacije je
zapravo pokuaj da se naciji vrati njen pridjev muevnosti koji joj je oduzet ve s gubitkom
Vijetnamskog rata koji je okarakteriziran enstvenim. Takva muevnost je bila jednostavnija i
starija, a pridjevi koje ona pretpostvlja, te koji se veu uz nacionalnu suverenost, tj. vizija te
suverenosti kakva bi trebala biti je: apsolutna, nepokolebljiva i neprobojna (Mann 2014:6)
Muevnost nacije ne moe postojati pa se i ontoloka teina treba gledati kroz vie razina.
Rudimentarna razina gleda pojedinca na ivljenoj tjelesnoj razini predvienom kroz
materijalni proces stvaranja koji posuuje stvarnost muevnosti nacije. Dakle, ta teina koja
okuplja segmente u ivljenom rodu jest produkt sastavljen od pojedinca i drutvenog svijeta.
Postmoderni prikazi roda uestalo omoguavaju i daju mo muevnosti u suverenoj formi.
Suverena muevnost nastaje tek nakon napada na World Trade Centre i Pentagon, a posuena
je iz arapske kulture. Postojale su naznake nastajanja, ali vrhunac nastajanja je omoguen
programom ovrivanja nacije.

7. EKCEPCIONALIZAM
Pogledajmo suverenost kroz prizmu Karla Schmitta i njegovog prikaza suverenosti. Potreban
je jer je njegova namjera bila, izmeu ostalog, pokazari pravnu legitimnost drave iznimke
(state of exception) o kojoj je u ovom poglavlju rije. Za vrijeme politike krize se zakon
moe obustaviti, ali jedino ako je to propisano samim zakonom. Postoji razlika izmeu
7

zakona kao norme (sadraj zakona) i zakona kao odluke koja je pravni formalni element
(uspostava i primjena zakona) mo zakona. Zakon kao norma dominira u normalnom
stanju, dok u dravi iznimke silna strana moi zakona dolazi na scenu suspendirajui zakon
kao normu. Silna strana moi moe zapovijedati, zabraniti, dopustiti, kazniti na kraju i
istrijebiti (Mann 2014:209). Kada bi maknuli mo zakona iz zakona, drava iznimke postaje
takva u kojoj je norma sila, ali se ne primjenjuje, a inovi koji nemaju vrijednosti zakona
dobivaju njegovu silu. Tradicionalno razumijevana mo suverenosti jest da ju imaju diktatori
ili kraljevi koji vladaju bezpogovorno. Danas suverenost ima drugaije obnaatelje. Ona je
rasprena u kompleksnim sustavima, diskursima i praksama. Govorimo o novoj formi
vladavine. Prijanja suverenost je preureena prema postmodernim zahtjevima, a u tome se
SAD posebno iskazao. Povijest suverene muevnosti je kljuna za njegov uspjeh preureenja.
Predstavnik suverene moi danas je esto onaj za kojeg se to najmanje oekuje da bude to je
i dovoljno vano jer je imperijalna suverenost stablizirana nestabilnostima, a djelotvornost
takvih predstavnika je u zbunjivanju ljudi (crnac kao predsjednik u dravi koja se prezentira
kao model jednakosti, ali ga u stvarnosti ne primjenjuje u potpunosti). Suverena muevnost
ivi zakrivena u okrilju amerikog ekcepcionalizma. Jer i ona ba kao suveren mukarac ne
podlijee tuim pravilima, moe ukidati prava drugih bez da joj se prigovara. to SAD ini
iznimkom je uvrijeeno miljenje da ona ima najbolji politiki sustav u svijetu, da garantira
ekonomski uspjeh za one koji su voljni raditi, te da je njen kapitalizam toan i nuan
ekonomski model. Drava iznimke koja zamjenjuje sila za zakon (sila postaje zakon),
ponavlja strukturu suverene muevnosti u kojoj je volja sranog (manly) mukarca jedini
izvor znaenja. U biti suverenog mukarca jest da on objavljuje vlastitu dravu iznimke u
kojoj mata o tome da nije vie podloan ljudskoj ranjivosti i ovisnosti od drugim ljudima. Na
taj nain i drava iznimke ponavlja hiperbolike prikaze organizacije koju karakterizira
suverena mukost. Posljednje desetljee u toj dravi iznimke je obiljeeno potrebom
ubrzanog stvaranja nacionalne muevnosti, a iji se rast hranio smrtonosnim i kriminalnim
vojnikim podhvatima i sistematskim muenjem.
8. ZAKLJUAK
Definiran je rod, definirana je suverenost, predstavljene su okolnosti u kojoj nastaje, zato
nastaje, te koja joj je posljedica. Pa se moemo usuditi postaviti pitanje. to je to suverena
muevnost? To je promjena kojoj se tei, a ukljuuje konverziju srama u mo i njegove
posljedice. Kako bi se postigla treba se utjecati na identitet pojedinca posramljivanjem koji
osigurava da e se pojedinac poistovjetiti s tom sintagmom(primjer treniranja vojnika), te
8

ponovnom izgradnjom moralnosti koja se sada mora savijati u skladu s obiljejima sintagme.
Nain na koji nacija vidi tu sintagmu zamrauje um ljudi u njoj, posebice moralna naela.
Stoga, kad neto zaprijeti rodnim osramoivanjem, nacija se ponaa obrambeno kao kad bi
ovjek reagirao suoen prijetnjom srama bez razmiljanja, ravnoduno prema moralnim
vrijednostima. Muevnost kakva je zamiljena nacionalno nije bila izvediva u ratu. To je
generalno stajalite amerikih veterana. Treba se uvidjeti da to nije vano, vano je ono kako
je prikazano i dogodilo se onako kako je preneseno. Muevnost nije bila izvediva u ratu, ali je
izvedena u glavama ljudi. Za osjeati se kao ena treba znati to je ena, za staviti u opreku
muevnost sa enstvenou treba znati to je ena. Pretenciozno, zar ne. E pa izgleda se zna
da naciju, narod, drutvo sainjavanju ene i mukarci sa svojim razlikama i slinostima. Pa
kad se govori o suborcima, govori se o jednima i drugima. A ipak u izvanrednom stanju rata
ene su bile izdane, seksualno zlostavljane, prodali su ih njihovi muki suborci. Suverena
muevnost lei u korijenu svakog sustava, vojsci koja poiva na zamiljenom bratstvu
mukaraca. Dok se tamo ne dogode promjene, nee biti mogue odarati naciju od iluzije
suverene muevnosti koja cijeni jednakost. Ta dva koncepta su vrlo razliita. Bratstvo ne
ostavlja prostora za ene, tako da ene koje su jednake mukarcima, zapravo to i nisu.
Govorei o suverenoj muevnosti govori se zapravo o ispiranju mozga mukarcima koji
trebaju biti to razliitiji od ena te pod palicom jednakosti njima vladati. Rod je u samom
srcu tenje ka suverenosti, dok je muevnost u svojem suverenom obliku pokreta akcije
opravdanja. to naciji treba od suverene mukosti? Upravo samoopravdavajui sistem. SAD
je internacionalno suveren, a muevno suveren intranacionalno. Superioran je nad drugim
dravama, a mukarci su superiorni enama unutar vlastite drave. Ili se bar tako ini...
Budunost suverene muevnosti, u pravom smislu rijei, nema. Ranjivost koja se pokuava
suzbiti je dio ljudske prirode. SAD kao policajac svjetskog poretka se umijeao u reime
azijskih drava i napravio puno zloina da se ljudima predstavi demokracija, politiki
poredak za koji se on zalae, jer je njegovo miljenje ispravno, on je naposljetku drava
iznimke. No, pod tom krinkom se dogodio najvei prijenos javnog kapitala u privatne ruke.
Tako da je suverena muevnost uspjela, bar onakva kakvu ju je nacija zamislila. I ta aparatura
se odreuje i nametniki hrani na jarku rodnog postojanja.

LITERATURA:

BONNIE J., Mann. 2014. Sovereign masculinity: Gender Lessons from the War on Terror.
Oxford University Press.

10