Alge u prehrani

S nutritivnog stajalita rije je o kvalitetnim namirnicama niske kalorijske

vrijednosti i niskog udjela masti, a sadre brojne minerale, vitamine,
fitokemikalije, proteine te prehrambena vlakna.
Neki od pozitivnih uinaka na zdravlje su smanjenje apsorpcije masti i sniavanje
'loeg' LDL kolesterola. Kao izvor joda u prehrani, vanog za funkcioniranje
titnjae i bazalnog metabolizma, dobra su pomo pri mravljenju, a zahvaljujui
svojim sastojcima doprinose osjeaju sitosti. Neke alge pokazuju antibakterijsko i
antioksidativno djelovanje, a kao pomo kod visokog krvnog tlaka mogu imati
protektivno djelovanje na srce.
Za primjer moemo spomenuti da u jednom gramu algi ima hranjivih sastojaka
otprilike koliko ih ima u kilogramu voa i povra. Alge sadre zavidne koliine
gotovo svih minerala; kalcija, joda, eljeza, natrija, magnezija fosfora, kalija.
Bogate su ugljikohidratima, proteinima i bjelanevinama. Obiluju vitaminima C,
A, B1, B12, E. Sadre omega 3 i omega 6 masne kiseline za koje je poznato da
imaju izuzetno pozitivan uinak na ljudsko zdravlje.
S medicinskog stajalita alge su vrlo korisne i iskoristive za prevenciju i suzbijanje
mnogih tegoba.

Uspjeno reguliraju metabolizam: izuzetno visoka koncentracija joda u

pojedinim algama djeluje pozitivno na titnjau koja je odgovorna za regulaciju
metabolizma.
Potiu detoksikaciju organizma: bogate su klorofilom koji je snaan prirodni
detoksikant.
Proiavaju krv: kemijski sastav algi je vrlo slian ljudskoj krvnoj plazmi te
one vrlo uspjeno pomau u proiavanju krvi.
Odlino djeluju na kotani sustav: pojedine alge sadre veliku koliinu
kalcija to ih ini neprocjenjivom namirnicom za kvalitetu i zdravlje kosti.
Odline su za mravljenje: veliki udio vlakana i hranjivih tvari, zajedno s
niskom kalorinom vrijednou, ine alge idealnom namirnicom za mravljenje.
Uspjene su u prevenciji kardiovaskularnih bolesti: pojedine alge sadre
visoku koncentraciju magnezija koji dokazano sniava visoki krvni tlak i sprjeava
srani udar.
Okus algi teko se moe usporediti s bilo kojim nama poznatim jelom. Za njihov
je karakteristini okus odgovoran natrijev glutamat, u nas poznatiji kao
pojaiva okusa koji se dodaje u zainske mjeavine i gotova jela. Strunjaci
opisuju okus natrij-glutamata kao okus koji se ne moe okarakterizirati niti jednim
od etiri osnovna okusa. Japanski znanstvenik Kikumae Ikeda otkrio ga je sluajno
dok je prouavaosmeu algu kombu, koja se u azijskoj kuhinji esto koristi u
pripremi juha. Utvrdio je da je ova alga izvrstan izvor spoja natrij-glutamata koji
izaziva novi okus, i kojeg se najbolje moe opisati kao ugodan, ukusan, fin.
Arame alge su blagog okusa i trebaju se marinirati ili kuhati s umacima i
povrem da bi im se pojaao okus. Najee se stavljaju u salate, a koriste se i

kao dodatak kuhanom povru. Alge poznete pod imenom nori obino dolaze u
obliku slinom papiru, a u njih se omata japaski sushi. Dulse je alga idealna za
salate jer se jede i sirova, a dobro pristaje i u juhe i variva. Kada se sitno nasjecka
moe posluiti i kao pojaiva okusa mesnih jela. Kombu i wakame alge su
predstavnici smeih algi i est su dodatak jelima poput variva i juha u zemljama
Dalekog istoka. Posebno je zanimljiv ips od kombu alge. Arame alge odlino
pristaju uz korjenasto povre, sjemenke i tofu.