3 puta - sv.

Bonaventura
1 put vodi prema cilju: milostan ivot, prava mudrost, Istina
3 etape na putu: ienje, prosvjetljenje, sjedinjenje(usavrenje)
3 oblika svladavanja etapa, a samim time i puta su:
(1) naini:itanje i razmatranje; molitva; kontemplacija
(2) naini:gorina, zahvalnost, slinost
(3) nain:dvostruko promatranje boanskih stvari
Svaki oblik sadri naine svladavanja etapa, a svaki od naina prolazi svim
etapama pomou kojih se dua isti, prosvjetljuje i usavruje
PRVI OBLIK Prvi nain prvog oblika je ITANJE I RAZMATRANJE . Unutar tog naina
odvijaju se sve tri etape. Prva etapa je IENJE- ako se hoe oistiti
prepusti se poticajima savjesti; da bi se prepustio poticajima savjesti prvo
mora savjest razbuditi razmiljanjem o grijehu, izotriti suoavajui se
sa samim sobom i usmjeriti (ispraviti) promatranjem dobra. 1) Savjest
e razbuditi razmiljanjem o grijehu grijeh se oituje u nemarnostima,
poudama (porocima) i opakostima. Nemarnosti su: zanemariti
uvati dobro srce, beskorisno upotrijebiti vrijeme i besciljno ivjeti (ako ne
da ispravan cilj svakom inu); nemarnosti se uoavaju i u tome ako
zanemaruje osobnu molitvu, duhovno itanje i vrenje dobrih djela, kao i
u nemarnom vrenju pokore, nemarnom suprotstavljanju napastima te
nemarnom nastojanju oko duhovnog napretka. Poude ili poroci oituju se
u neurednoj elji za uivanjem (tena jela, raskona odijela, razuzdano
ponaanje), radoznalou (elja da upoznam tajnovite, da vidim lijepe i
posjedujem rijetke stvari) i ispraznou (da eznem za naklonou,
pohvalama i da me ljudi aste kao). Opakost sainjava srdba (srdba se
oituje po vanjskom dranju u rijeima, znakovima, gestama lica, vikanju,
negodovanju, govoru ili inu), zavist (izjedamo se zbog tueg uspjeha,
raduje nas tua nesrea. ravnoduni smo prema neimatini drugih) i
duhovnalijenost (ne opiremo se ogavnim mislima, grenim i ispraznim
govorima te zlobno druge sumnjiimo). 2) Savjest e izotriti suoavajui
se sa samim sobom. Treba razmatrati o danu smrti koji nam dolazi jer ne
znamo ni dana ni asa, niti ga moemo odgoditi. Treba promatrati
prolivenu Krv Kristovu kojom je oprana ljudska neistoa, smrt oivjela i
suho se srce oplodilo. Tako promatrajui srce ganemo, peremo i mekamo.
Treba promatrati Lice Suca koji je nepogreiv, neslomljiv i neizbjeiv (ni
jedno dobro ne ostaje ne nagraeno, ni jedno zlo ne kanjeno. sv.
Augustin)3)Savjest e usmjeriti ili ispraviti promatranjem dobra.Tri dobra
koja treba stei kako bi ispravili savjest su: HITRINA kao ustuk nemarnosti
koja vodi do gorljivosti duha kako bi paljivo, zanosno i otmjeno izvravali
boanske ine. STROGOST kao ustuk poudi kojom ljubimo siromatvo,

otrinu i prezrenost. DOBROSTIVOST kao ustuk zloi koja vodi mekoe

due te postajemo sposobni za dobrohotnost, snoljivost i unutarnje
veselje. PLOD ispravno formirane savjesti je duhovna milina i radost. Valja
prelaziti s jednog na drugo (buenje, izotravanje i usmjeravanje) i treba
se zadrati dok se ne pojavi smirenost i vedrina.
PROSVJETLJENJE - ako se hoe prosvijetliti slijedi svjetlo razuma. Svjetlo
razuma treba protegnuti na naputena zla. To emo uiniti tako da
razmiljamo o zlima koje nam je Gospodin oprostio, u kolika bismo zla upali
da je to Gospodin pripustio i kako smo lieni mnogih dobra zbog zla koja su
nas spreavala da ih primimo. Svjetlo razuma treba proiriti na primljena
dobroinstva.Primljena dobroinstva oituju se u nadopunama naravi,
milosnoj pomoi i Bojoj velikodunosti. Ono to predstavlja nadopunu
naravi u tjelesnom pogledu jest potpunost tjelesnih udova, openito
zdravlje, spolna sposobnost. S obzirom na osjetila jest jasan vid, otar sluh
i pravilan govor. S obzirom na duu jest bistar um, ispravan sud i dobro
srce. Milosnu pomo predstavlja krsna milost (koja razara grijeh, vraa
nedunost, daruje pravednost-ovjek postaje dostojan vjenog ivota),
milost pokore (koja nam prua s obzirom na vrijeme da se obratimo, da
pripremimo srce i daruje nam uzvienost religije - katolici imaju puninu
objave) i milost sveenitva ( sveenici imaju milost iriti nauku, dijeliti
oprotenje i dijeliti Euharistiju, a mi primamo te darove od sveenika to je
takoer milost). Boju velikodunost prepoznajemo po daru preobilja
( Kristova blagonaklonost, stjeemo zasluge i Boja zatita), po tome to
nam je Otac poslao Sina svoga(za brata, prijatelja i kao nagradu i hranu za
vjeni ivot) i po Duhu Svetomu( koji nam je dan kao znak prihvaanja od
Oca, kao povlastica posinjenja i prsten zaruka. U znaku prihvaanja naa
dua postaje prijateljica, po povlastici posinjenja naa dua postaje kerka
Boja, a po prstenu zaruka naa dua postaje zarunica). Na kraju svjetlo
razuma treba zaustaviti na obeanim nagradama. Bog, koji nikada ne lae,
obeao je kako e onima koji u njega vjeruju, koji ga ljube i koji za njim
tee poradi njega samoga ispuniti sve elje u samome sebi i otkloniti sva
zla od njih. On je izvor i svrha sviju dobara. Toliko je dobar da premauje
svaku nau pronju, elju i cijenu.
USAVRENJE - ako se hoe usavriti (sjediniti) slijedi iskru mudrosti. Tu
emo kratko opisati odnos prema ognjitu mudrosti. Prvo treba skupiti
eravicu. To emo uiniti tako da uklonimo svaku neurednu privrenost
prema ljubavi stvorova (bilo da je ta ljubav korisna ili ne korisna). Zatim
treba raspiriti eravicu (iz ljubavi prema Zaruniku). Tako da steknemo
ljubav prema samome sebi (prihvaanje samoga sebe), da steknemo
ljubav prema nebeskim graanima i da steknemo ljubav prema samom
Zaruniku. Na kraju treba rasplamsati eravicu. To emo uiniti tako da se
uzdignemo iznad svega to je osjetilno (Onaj koga elimo savreno ljubiti
nema osjetilnost - nevidljiv je, ne moemo ga uti, pomirisati, okusiti ni

taknuti), predoljivo (nije ga mogue predoiti jer je neogranien; nema

oblija, neizbrojiv je, nemogue je omeiti ga ili izmjeriti) i spoznatljivo (on
je neshvatljiv, nije ga mogue definirati, opisati, zamisliti, procijeniti i
istraiti). Dakle, On je neosjetilan, neshvatljiv i nije ga mogue predoiti ali
je "sav poeljan".
Drugi nain prvog oblika je MOLITVA. Unutar tog naina odvijaju se tri
etape (i., pros. sjed.) u 3 stupnja, a to su: oplakivanje vlastite bijede
(predstavlja ienje), trostruka pronja milosra (predstavlja
prosvjetljenje) i trostruko iskazivanje poklonstva (predstavlja sjedinjenje).
1) Ako se hoe oistiti oplai vlastitu bijedu zbog vlastitih nedostatka jer
smo pozvani biti savreni, zbog poinjenih grijeha, proigranih milosti i
odgaanja slave. Ako to bude inio u tebi e se javiti bol, sram i strah. Bol
se raa kada razmiljamo o prijanjim djelima koja smo propustili uiniti, a
radilo se o zapovijedima pravednosti ili djela koja smo poinili a pod grijeh
su bila zabranjena. Sram se raa kada smo svjesni svega to smo u ivotu
besplatno primili, a izgubili smo. Strah se raa iz svijesti kamo srljamo
(smrt), na to emo se namjeriti (vjeni sud) i to e nas zadesiti (vjena
smrt) ako dui ne povratimo onu istu ljepotu i slobodu na koju je stvorena.
2) Ako se eli prosvijetliti moli za milosre. Molitva treba biti proeta
arkom eljom, pouzdanom nadom i ustrajnou. arku elju dobivamo po
Duhu Svetomu koji za nas posreduje po neizrecivim uzdasima. Pouzdanu
nadu dobivamo po Kristu Propetome koji je za nas raspet, umro i uskrsnuo.
Ustrajnost u molitvi za pomo dobivamo po zatiti i zagovoru svetaca i
sviju pravednika u proslavljenoj Crkvi. 3) Ako se eli sjediniti iskai Bogu
poklonstvo. Poradi milosti koju elimo izmoliti najprije se srce mora
prignuti (da Bogu iskae tovanje i ast), zatim ganuti(zbog dobrohotnosti i
dareljivosti Boga) te na kraju uzdignuti do raznjeenosti i meusobna
razgovora s Zarunikom. Prignuvi srce iskazujemo Bogu tovanje na nain
da se divimo Njegovoj neizmjernosti promatrajui svoju neznatnost; da se
divimo Bojoj dobroti promatrajui svoju nedostojnost; da se divimo Bojoj
ljubavi promatrajui svoju grubost. Takoer prignuvi srce iskazujem Bogu
ast na nain da se fiziki naklonimo Ocu (koji nas je odgojio, obnovio i
oblikovao; a poklon tijela govori da se Bogu podlaemo i pokazujemo da
smo maleni), pokleknemo pred Gospodinom (koji nas je istrgnuo iz
neprijateljevih rana, sauvao od paklene tamnice i doveo nas u svoj
vinograd; a poklecanje govori da se pred Gospodinom ponitavamo i
priznajemo se jo manjim), te se prostremo pred sucem (jer smo optueni ,
dokazana nam je krivnja, a prostiranjem ju priznajemo). Nae srce, ganuto
zbog dobrohotnosti mora iskazati veliku hvalu zbog primljenih darova
naravi, svjesno da smo zapravo nevrijedni i da smo mnoga zla poinili.
Mora iskazati veu hvalu zbog primljene haljine milosti, svjesno da smo
mnoga dobra propustili uiniti. Najvea hvala neka bude zbog preobilja
darova koje smo primili njegovim milosrem, a toliko toga obeanog nismo

izvrili. Nae srce, ganuto zbog dareljivosti oituje dopadnost prema Bogu
tako da nam se svia to se Bog svia samomu sebi (velika-sainjava ju
nesebina ljubav-ovjeku postaje razapet svijet), da nam se svia to smo
mi predmet Boje dopadnosti (vea-sainjava dunu ljubav-ovjek se
razapinje svijetu) i da nam se svia to su svi dionici Boje ljubavi
(najvea- sainjava je nesebina i duna ljubav ovjek se razapinje za
svijet i za sve ljude da bi se tako svi svidjeli Bogu to je stanje savrene
ljubavi kada elimo umrijeti za spas blinjih, no prvo moramo savreno
ljubiti Boga da bi mogli blinjega). 6 STUPNJEVA LJUBAVI PREMA BOGU
Trei nain prvog oblika jest KONTEMPLACIJA. Unutar tog naina odvijaju se
sve tri etape rasporeene u 3 ciklusa po 7 stupnjeva. Duh se po
kontemplaciji uzdie do nebeskog Jeruzalema (nebeske slave). Nebesku
slavu koja predstavlja savrenstvo nagrade sainjava trostruki dar: tenja
za vjenim mirom, jasno gledanje vrhunske istine i potpuno uivanje
najveeg dobra ili ljubavi. Tko eli stii do toga blaenstva (nebeske slave)
treba postii slinost sa tim trima darima. Kako bi postigao slinost mora
proi kroz 3 ciklusa od koji svaki sainjava 7 stupnjeva. Zaponimo prvo sa
7 stupnjeva po kojima se dolazi do dubinskog sna mira (ienje). Prije
nego nabrojim i pojasnim stupnjeve trebalo bi moda objasniti taj mistini
izraz duboki san mira. To je izraz koji mistici koriste kako bi opisali duu
koja ponire u beskrajan ocean Boje ljubavi. Za duu, osim Boga, nita vie
ne postoji, ona je za sve ostalo kao mrtva. Ovo su stupnjevi: sram, strah,
bol, vapaj, nepopustljiva odlunost, gorljiva enja za muenitvom,
duboki san u sjeni Kristovoj. Sram se javlja kao posljedica razmiljanja o
zloi. Strah se javlja kao posljedica razmiljanja o sudu iz 4 razloga:
rasipanje dobrih djela, zaslijepljenost razuma, otvrdnua volje, konana
osuda. Bol se javlja kao posljedica shvaanja pretrpljenog gubitka Bojeg
prijateljstva, zbog gubitka nedunosti, to nam je narav ranjena i to smo
proigrali prijanji ivot. Vapaj se javlja kada postanemo svjesni svoje
nemoi te iskreno vapimo za pomo od Boga Oca, Krista Otkupitelja,
Djevianske Majke, Pobjednike Crkve.
U nama se javlja nepopustljiva odlunost da uguimo povod za grijeh.
Treba uguiti suhou jer ona vodi duhovnoj lijenosti, izopaenost jer ona
vodi zloi, udnju jer ona vodi poudi i ispraznost jer ona vodi oholosti. U
nama se javlja gorljiva enja za muenitvom zbog oprotenih nam
uvreda (grijeha), to smo oieni od ljage, to smo uinili zadovoljtinu za
kaznu i to smo posveeni po milosti. Poinak, spokoj i zatitu Boanskih
krila ovjek osjea u dubokom snu u sjeni Kristovoj. 7 stupnjeva p kojima
se prispijeva do sjaja istine (prosvjetljenje) su: pristanak razuma,
suosjeanje, pogled divljenja, zanos pobonosti, haljina slinosti,
prihvaanje kria, promatranje istine. Pristankom razuma promatraj tko je
onaj koji trpi i nepokolebljivo vjeruj da je Krist Sin Boji, Poetnik sviju
stvari, Otkupitelj ljudi i da e nagraditi zasluge sviju. Suosjeanjem

promatraj kakav je onaj koji trpi - najneduniji, najkrotkiji, najodliniji i

najljubaljiviji. Pogledom divljenja promatraj koliki je onaj koji trpi i gledaj
kako mu je neizmjerna vlast ponitena, ljepota izobliena, srea izloena
mukama i kako vjenost umire. Zanosom pobonosti promatraj zbog kako i
zbog koga trpi - najdragovoljnije s obzirom na blinjega najuasnije s
obzirom na sebe, najposlunije s obzirom na Oca i najrazboritije s obzirom
na protivnike. Promatrajui na kakav nain trpi (odjeom blagosti prema
blinjemu, strogosti prema samome sebi, poniznosti prema Bogu i
dosjetljivosti prema avlu) obuci se u Krista - postani mu slian (haljina
slinosti). Prihvati kri koji je on nosio promatrajui kako je podnosio okove
kao bespomona svemogunost, pogrde kao siromana dobrota, poruge
kao luda mudrost i kazne kao nepravedna poslunost. Promatranjem to
proizlazi iz njegova trpljenja uoit e da je to istina - koja je ljudima bila
skrivena zapeaenom knjigom (Otk). Jaganjac ju je otpeatio te
saznajemo da je Bog divan, duh razuman, svijet sjetilan, raj poeljan,
pakao uasan, krepost hvalevrijedna i krivica kanjiva. Bog je divan zato
to je najvea i neistraiva Mudrost izigrala avla; zato to je najvea i
besprijekorna Pravednost pronala cijenu otkupljenja; to je neizrecivo
Milosre predalo za nas svoga SIna. Duh je razuman zato se po kriu
oitovala dobrostivost dana anelima koji su dopustili da Sin ovjeji bude
razapet, dostojanstvo dano ljudima poradi ljudskog roda i okrutnost prema
avlima na iji je poticaj on sve ovo i morao proi. Svijet je sjetilan zato to
u svijetu vlada sljepoa (nepoznavanje Isusa, pribijanje na kri),
neplodnost (preziranje Isusa) i bezakonje (osuda i ubijanje Boga i
Gospodina). Raj je poeljan zato to je najvii vrhunac slave, prizor
svekolikog veselja i spremite svakog obilja. Pakao je uasan zato to je
prepun bijede, sramote, nevolje i jada. Krepost nije samo hvalevrijedna,
ve je i dragocjena (Krist je poloio ivot da ne bi odbio krepost), divna
(blistala je na kriu i u samim porugama) i plodonosna (savrena primjena
kreposti liila je pakao njegove moi, nebo nam je otvorila, zemlju
obnovila). Krivica je kanjiva zato to je za pomirenje zahtijevala veliku
odmazdu, golemu parnicu, lijek gorine, da zadovolji nau drskost,
gramzljivost i rasputenost. 7 stupnjeva po kojima se dolazi do uivanja
ljubavi (sjedinjenja) su: paljiva budnost (zbog Zarunikove blizine; Ps
63,2), hrabro pouzdanje (zbog Zarunikova postojanja; Ps 31,2), vatrena
enja (zbog Zarunikove miline; Ps 42,2), zanosno uzdignue (zbog
Zarunikove uzvienosti; Ps 48,2), smirena dopadnost (zbog Zarunikove
ljepote; Pj 5,10), ug odno veselje (zbog zarunikova savrenstva; 2 Kor 7,4)
i privrenost (zbog zarunikove ljubavi Rim 8,35)
DRUGI OBLIK - govori o gorini, zahvalnosti i slinosti
Prvi nain drugog oblika jest GORINA. Unutar tog naina u 2 stupnja
svladava se samo jedna etapa, a to je ienje. Unutar prvog stupnja s

gorinom treba razmiljati o zlu koje nas je snalo zbog nae zloe, sjeati
se Kristove patnje i traiti lijekove poradi bijede blinjega. Unutar drugog
stupnja ienje u gorini treba da bude bolno poradi zala koja pritiu
tebe, Krista i blinjega. Bol ukljuuje kajanje s obzirom na tebe,
suosjeanje s obzirom na Krista i suosjeanje s obzirom na blinjega.
Drugi nain drugog oblika jest ZAHVALNOST. Unutar tog naina u 2 stupnja
svladava se samo jedna etapa, a to je prosvjetljenje. Unutar prvog stupnja
s zahvalnou se treba diviti dobroinstvu jer smo stvoreni ni iz ega; svoje
zasluge smatrati bezvrijednima poradi naknade za grijehe; zahvaljivati to
smo ouvani od pakla i uzdignuti do nebeskih visina. Unutar drugog
stupnja zahvalnost potie na budnost koja se uzdie do hvalopojke zbog
korisnosti dobroinstava; potie na veselje koje se uzdie do klicanja zbog
dragocjenosti darova; potie i na dobrohotnost koje se uzdie do zagrljaja
poradi dareljivosti darovatelja.
Trei nain drugog stupnja SLINOST. Unutar tog naina u tri stupnja
svladava se samo jedna etapa - sjedinjenje. Dale slinost ili sjedinjenje
ostvaruje se tako da je: 1) pogled na istinu uzdignut prema gore (Istina u
Bogu). to hoe rei da dubokim poniranjem u boanske stvarnosti
prispijeva do uzdignua iznad samoga sebe, razumijevanjem prispijeva
da uoavanja svega, a znanjem prispijeva do prihvaanja sudova po
izgraenoj vjeri. 2) Osjeaj ljubavi proiren na vanjske stvari . Vanjske
stvari predstavlja enja za nebeskim uivanjem, prihvaanje razumskih
stvari kao to je prijateljstvo, te preziranje tjelesnih uitaka to vodi prema
ednosti. 3) in odlunosti usmjeren prema unutranjosti. To usmjerava
prema brzom suprotstavljanju tekoama, hvalevrijednim inima
(velikodunost) te prihvaanju neznatnih stvari (poniznost).

3 OBLIK - govori o dvostrukom promatranju boanskih stvari

Pogled na istinu je usmjeren prema neshvatljivome (Trojstvu) do kojeg se
uzdiemo promatranjem (kontemplacijom) na dva naina:
1. Prvi nain treeg oblika govori o POLOAJU u dva primjera (nauka sv.
Augustina)
a) vlastito
Vlastitosti u Boanskom ivotu:
Vlastitosti

Oca: jedinstvo(koji je izvor), mo(koji je poelo) i uzvienost(poradi

jedinstva i moi)
Sina: istina(koji je slika), mudrost(koji je Rije) i ljepota(poradi istine i
mudrosti)
Duha Svetoga: dobrota(koji povezuje), volja(jer je on Dar) i
naslada(poradi volje i dobrote)
b) prisvojeno
Bog je prvi bitak, savrena narav i blaen ivot(to ga ini nunom
posljedicom); nazona vjenost, jednostavnost koja ispunja i stalnost koja
pokree(to ga ini naravnom povezanou); nepristupana svjetlost,
nepromjenljivi duh i neshvatljivi mir(to ga inijednistvom bitka,
savrenstvom).
2. Drugi nain treeg oblika govori o ODNOSU u dva primjera (nauka sv.
Dionizija)
a) pogled na istinu ostvaruje se nijekanjem svega, ali tako da u tom
nijekanju bude red.
b) hijerarhija nebeske Crkve koja je podijeljena na tri stupnja
U prvom stupnju hijerarhije istinu zazivamo plaem i molitvom po uzoru na
Anele, istinu sluamo uenjem i itanjem po uzoru na Arkanele, i istinu
navijetamo primjerom i propovijedanjem po uzoru na Knezove. U drugom
stupnju hijerarhije istini pristupamo kao utoitu i sklonitu po uzoru na
Vlasti, istinu prigrljujemo gorljivou i natjecanjem po uzoru na Kreposti, s
istinom se sjedinjujemo prijezirom samoga sebe te s mrtvljenjem po uzoru
na Gospodstva. U treem stupnju istini se treba klanjati rtvom i
pohvalama po uzoru na Prijestolja, istini se treba diviti zanosom i
promatranjem po uzoru na Kerubine, te istinu prigrliti poljupcem i ljubavlju
po uzoru na Serafine.
fra Ivan Bogati