SADRAJ

Poglavlje:

Stranica:

Uvod
Throgmorton i Walsingham
Lov na jakobitske pijune
Nova generacija pijuna
William Pitt i reorganizacija
Wellingtonova obavjetajna sluba
Sydney Reilly majstor pijun
Kriptografija
Po eci MI5
Njema ka opasnost izme u 1902. i 1914.
Soba 40
Osnutak SOE i ono to je prethodilo
Enigma i Ultra naj uvanija tajna rata
Dan D u oklopu lai
Zaklju ak
Pojmovnik obavjetajne slube
Bibliografija
Komentar mentora

3
5
8
10
11
13
15
17
20
22
23
25
28
31
33
34
35
36

-2-

Uvod
Oko svake tajne djelatnosti predu se pri e i legende, ali
vjerovatno pri a i legendi ima vie o djelatnosti britanske
tajne slube, nego o bilo kojoj sli noj temi. Za to ima
sigurno vie razloga, me u koje se nesumnjivo ubrajaju i
pojedini neobi ni i uspjeni podvizi te slube iz prolosti.
Me utim, to ne moe biti jedini razlog. O ito se to
dogodilo i stoga to su je njezini pripadnici uspjeli
reklamirati vie negoli to je slu aj drugih sli nih slubi.
Publicitet Intelligence Servicea olakan je time to se u
Engleskoj tokom stolje a, pa do dana dananjeg rad u toj
slubi smatrao ne im ime se moe pohvaliti, im taj rad
prestane. Naime, ta sluba je u svojim redovima imala neka
od najve ih imena engleske kulturne prolosti, kao to su
Daniel Defoe, Christopher Marlow, Somerset Maugham, da
nabrojim samo neke. Iz blie prolosti u izdvojiti lorda Baden-Powell, osniva a skautizma,
koji je tako er bio obavjetajac u svojim mladim danima i o tome je napisao memoare Moje
avanture kao obavjetajca.
Vie nego ijedna druga sluba, ona je svoje uspjehe, ak i one najbrilijantnije postigla
zahvaljuju i dobrovoljcima iz redova vladaju e klase ili mladim ljudima koji su se kasnije
istakli u javnom ivotu. Svi su se oni trudili da taj period ostavi trag o tom dijelu njihova
ivota, to im je podizalo ugled u britanskom drutvu, a u svijetu reklamiralo britansku tajnu
slubu. Naravno, to je bilo mogu e samo zato to je Velika Britanija omogu ila objavljivanje
knjiga o tome.
Sama sluba se nije protivila takvom objavljivanju, ali treba pretpostaviti da su te knjige u
velikoj mjeri cenzurirane. Ali ni u tome ne treba pretjerivati jer nije bilo potrebe da se
cenzurie mnogo materijala, jer su knjige pisane o uspjesima, a ne promaajima.
Vrlo je teko utvrditi pravu istinu u djelatnosti ija je osnovna karakteristika da je tajna. Prije
svega tu nema pouzdanih dokumenata, ili ih nema nikako, na osnovi kojih su histori ari
navikli da rade. A ako i postoje dokumenti oni su esto falsifikati koji se tek s velikim
zakanjenjem i vrlo teko otkrivaju.
Svakako, vaan elemenat svake pri e o tajnim slubama je kriptografija. Posebno se isti e
britanska tajna sluba u tom zanatu. Upravo je kriptografija bila razlog vanosti ove posrnule
svjetske sile u oba svjetska rata. Oba puta je britanska tajna sluba itala vie od 88% svih
poruka koje su slali Njemci. Saradnja tri velike sile (SAD, Velika Britanija i Sovjetski Savez)
je bila izgra ena, na ruskoj krvi, ameri kim dolarima i engleskoj inventivnosti. Glavnu ulogu
u kriptografskoj historiji do hladnog rata zauzima engleska Ultra koja je deifrivala sve
poruke koje su napisane na njema kim Enigmama.
Pisati povjest bilo koje tajne slube jednako je to i juriati kopljem na vjetrenja e. Jedna od
mnogih vjetrenja a je nepovjerljivost histori ara prema samo predmetu pijunae u sklopu
historije. To se nepovjerenje protee dotle da se ne smatra ni mudrim ni logi nim povezivati

-3-

djelatnosti tajnih slubi sa stvarnim smjerom i razvojem povjesti nekog naroda. Ipak, ne moe
se pore i da je pijunaa donijela neke sjajne, ali esto neopjevane pobjede.
Na kraju uvoda ostaje samo spominjanje mota britanske tajne slube:
Semper Ocultus Uvijek tajna.

-4-

Throgmorton i Walsingham
Sredinom 16. vijeka vladaju i engleski krugovi po eli su
itati neke Machiavellijeve poruke. I sam Thomas
Cromwell1 oblikovao je mnogo toga u svojoj politici na
temelju makijavelisti ke zamisli virt: veliki ovjek moe
smionim pregnu em utjecati barem na onaj dio svoje
budu nosti koji nije odre en usudom.

Walsingham

Sir Nicholas Throgmorton je 1559. godine imenovan za

engelskog ambasadora (poklisara) u Francuskoj i na tom je
mjestu po eo da organizuje obavjetajnu slubu. Bio je prvi
ambasador koji se time ozbiljno bavio. Njegova su
obavjetenja bila korisna, pa je Sir Nicholas tako postao
glavni izvor informacija dravnog tajnika Cecila o
francuskoj politici prema Engleskoj i kotskoj. Throgmorton
je pretjerao u svojoj elji za informacijama, tako da je
Katarina de Medici brzo shvatila da je on mutikaa i
pijun i nametnula mu takva ograni enja da je jedno
vrijeme skoro bio zarobljenik.

Kada je Cecil predloio da se promjeni ambasador kako bi se tok informacija nesmetano

nastavio Sir Nicholas je po inio istu greku koju ine svi organizatori obavjetajnih poslova
kada primjete da se njihov doprinos ne cijeni odgovaraju e. Postajao je sve vie nezavisan i
odre ivao je politiku slube sam, a to je dovelo do toga da kao i ostali koji tako postupaju
zavri bez glave. Obavjetajna mrea se rasula i bila je unitena jer je samo on znao imena
agenata i izvora.
Njega je zamjenio nakon par godina njegov pisar Sir Francis Walsingham. Walsingham je
imao neprocjenjiv dar u tom vremenu religijske smutnje i napetosti. Mogao je nanjuiti
protestante i njihove pristalice na kontinentu, i to ondje gdje bi se to najmanje o ekivalo.
Walsingham se nije brinuo za politiku, on se fokusirao na sticanje podataka i njihovu analizu.
Tako je doao do obavjetenja koja su rezultirala pismenim upozorenjem samoj kraljici da
provjerava hranu, posteljinu, pa ak i namjetaj jer postoji opasnost da je neke vjerske grupe
pokuavaju otrovati.
U prvom razdoblju svog uspona Walsingham se posvetio protupijunai u zemlji, a ne
izgradnji slube u inozemstvu. Uspjeh je uslijedio kada je razotkrio urote protiv krune na
ijem elu su stajali Babington i Ridolfi. Godine 1570. imenovan je za poklisara u Francuskoj.
Ne trate i svoje vrijeme u inio je taj poloaj najuticajnijim ambasadorskim mjestom Evrope.
On li no nije bio zadovoljan time to je napustio zemlju, ali kada je ve morao sluati
zapovijedi odlu io je to uraditi na najbolji mogu i na in. Tri godine kasnije 1873. se vratio i
postao je savjetnik dravnog tajnika za obavjetajne poslove.
Walsingham se drao pravila da se ak i prema jednom engleskom ambasadoru u inozemstvu
valja odnositi sa sumnjom i nepovjerenjem sve dotle dok ne dokae svoju ispravnost. Bio je
1
Thomas Cromwell (1485.-1540.) najvanija politi ka figura u Engleskoj za vrijeme vladavine Hernika VIII.
Idejni tvorac anglikanske crkve, naime, on je predloio Henriku stvaranje vlastite crkve kako bi se mogao eniti i
razvoditi.

-5-

svjestan iskuenja i spletaka kojima su izloeni poslanici krune. Slu aj Sir Edwarda Stafforda
otkriva kakva su to bila iskuenja. Sir Edward osim to je bio kralji in ro ak bio je i prvi
dvostruki agent u engleskoj historiji. Staffordu je esto nedostajao novac, a kad je bio poklisar
u Parizu 1583. godine, to su shvatili i panjolci, te su po eli da ga opskrbljavaju svojim
novcem. Stafford je u zamjenu davao informacije o Engleskoj vojsci, tajnoj slubi i
kralji inim navikama. Kada je Walsingham poslao svoje agente da provjere Stafforda saznao
je da je ovaj u vezi sa poslanicima kotske kraljice Mary, nadbiskupom Glasgowa i
Charlesom Pagetom. To je bilo dovoljno za doivotnu robiju ili pak dekapitaciju, ali
Walsingham je ekao. Saznao je da Stafford sve engleske poruke daje na itanje vojvodi od
Guisea. Walsingham je i dalje ekao. Uskoro e Stafford postati pijun u rukama Walsinghama
koji preko njega hrani Francuze i panjolce pogrenim informacijama.
Bernardino de Mendoza, najsposobniji panjolski ambasador, pie svom kralju Filipu 1585.
godine da je sada pravi trenutak da se okoristi Staffordom jer je u velikoj nestaici novca.
Kralj Filip je odobrio da se u te svrhe izdvoji 2000 kruna ili ekvivalent u draguljima, po volji
De Mendoze. Stafford je proslije ivao sve podatke koje bi dobio od Walsighama o britanskoj
floti i rutama koje koristi da patrolira junom obalom. U zamjenu za to Walsigham je dobio
jednu veoma vanu vijest o pripremama panjolske armade za napad na Englesku. To je
mogao Stafford saznati samo slu ajno od svojih kontakata sa panjolskim agentima u Parizu.
Poto je Walsingham mogao samo donekle vjerovati poklisarskim izvjetajima po eo je slati
vlastite agente po Evropi. Problem se ukazao kad je dolo do finansiranja. Drava nije
prihvatala taj projekat dvije mree agenata (poklisari i Walsinghamovi pijuni) pa je on morao
da se uzda u mlade rodobljubive studente. Ve ina je bila u Italiji, veoma pogodnoj zemlji za
pijunau protiv panije, za razliku od Francuske ili same panije.
pijunski aparat je proradio tek 1587. godine. Nemogu e je dobro istraiti detalje tog sistema
jer je ve inu stvari znao samo on, a podaci o tom zanatu se rijetko stavljaju na papir. No, s
prolje a 1587. godine sastavio je Plot for Intelligence out of Spain Nacrt za pribavljanje
pijunskih podataka iz panije koji se do danas uva u dravnom arhivu. U nacrtu je ovako
razra ena organizacija njegovog sistema:
1. Valjat e se domo i prepiske francuskog poklisara u panjolskoj.
2. Zaposliti nekoga u Rouenu koji e to e e javljati kakve vijesti dolaze iz
panjolske u Nantes, Havre i Dieppe.
3. Sir Edward Stafford pribavljat e obavjetenja od mleta kog poklisara.
4. Uspostaviti obavjetajnu to ku u Krakowu radi pribavljanja izvjetaja o
panjolskim zbivanjima to dolaze iz Vatikana.
5. Odrediti osobe koje e putovati du panjolskih obala i izvjetavati o
pripremama to ih obavljaju u lukama; snabdjeti ih lanim vjerodajnicama.
6. Pribavljati obavjetajne podatke sa panjolskog dvora i Genove.
7. Pobrinuti se za obavjetajnu slubu u Briselu, Leydanu i Danskoj.
8. Zaposliti lorda Dunsanya.
To je bio opsean i razra en nacrt. Mogao se po et ostvarivati jer je te godine Walsingham od
Elizabete dobio 3300 funti, a to je najve i pojedina ni iznos koji je dobio za tu svrhu.
Naalost, ni to nije bilo dovoljno, pa je dodao svoja sredstva. Kakogod, nacrt je po eo
donositi plod. Walsingham je imao potpuno ta nu sliku stanja u paniji zahvaljuju i svojim
agentima po cijeloj Evropi.

-6-

Walsingham se nije ograni avao da bude puki primalac i sre iva obavjetenja. Raspolau i
tim podacima smiljeno se po eo boriti za vrijeme a takve su igre bile od odsudne vanosti
u cijeloj povijesti britanske tajne slube smiljaju i na ine da razvu e pripreme Armade.
Svojim je utjecajem djelovao na enovske bankare da otkau ili odgode zajmove kralju
Filipu. Takvim akcijama je odgodio napad za cijelu godinu.
Sredstva za pijunau bila su bijedna, ali vjerovatno nijedna druga tajna sluba u Evropi nije
imala tako vrsna upravitelja koji bi, uz to, za njezine poduhvate davao netedimice vlastiti
novac. Istina je da nikada u svojoj povijesti osim od 1914. do 1918. Engleska nije tako mnogo
dugovala svojoj obavjetajnoj slubi kao upravo u godinama to su neposredno prethodile
nasrtaju panjolske Armade na njezine obale.

-7-

Lov na jakobitske2 pijune

U cijeloj prvoj polovici osamnaestog vijeka glavna zada a
engelske tajne slube bila je da obuzdava jakobitske
spletkare. Jo od abdikacije Jamesa II prijetnja povratka
nekog iz stuartovske ku e i loze na prijestolje u nekim
trenucima je bila vie od puke mogu nosti. Jakobiti bijahu
brojni, dobro organizirani u raznim tajnim drutvima,
uporni i veoma sposobni u vjetini spletkarenja.
Dugotrajno podzemno rvanje engleske tajne slube s
jakobitima esto je prerastalo u otvoren sukob, naime,
jakobitska joj je tajna sluba bila ravnopravan protivnik u
infiltriranju svojih agenata irom kotske i Engleske i u
stvaranju diverzija. U arhivu te tajne slube u Scottovu
koledu u St. Germainu ima poprili no dokaza za te
poduhvate. Pretendent na krunu, Charles Edward Stuart, je
pod zatitom te slube dva puta boravio neprimje eno u
Londonu.
Zbog toga je engleska tajna sluba gotovo pedeset godina
bila neka vrsta doma e organizacije koja se bavila
unutranjim previranjima, a mnogo manje kontinentalna
mrea pijuna poput one koju su uspostavili Walsingham i
Thurloe. Jakobiti su povremeno sluili kao francuski pijuni u slubi obavjetajne slube koju
je osnovao Maurice de Saxe. Vrhunac jakobitske pijunske djelatnosti je dosegnut otprilike
dvije godine prije pobune 1745. godine kojom je mladi pretendent pokuao vratiti prijestolje
svojih predaka.
James VI od kotske i
I od Engleske
(vidi fusnotu)

Taj period je obiljeen nedostatkom profesionalizma u slubi, visokim nivoom

korumpiranosti i primanjem mita. Diplomatska etika je bila izgubljena, a nije bilo
ministarstva vanjskih poslova koje nije imalo posebnu kasu za podmi ivanje.
Mito je oduvijek bilo sastavni dio svake tajne slube, ali u ovom periodu podmi ivanje se
vrilo bez nadzora. Podmi ivanjem se u slubama bave pijunski efovi kako bi za sebe
osigurali usluge sposbnih, hrabrih i pametnih ljudi. Ona nekolicina agenata koja se istakla u
ovom periodu su bili nadareni amateri ili udaci primjerice arlatan Cagliostro astrolog,
pokvarenjak i lutalica Casanova i veoma tajanstveni chevalier3 D'Eon.

Jakobitizam je politi ki pokret koji ima za zadatak da uspostavi lozu Stuarta na englesko prijestolje. Naziv
pokreta je izveden iz imena Jamesa VI od kotske i I od Engleske, ije ime na latinskom glasi IACOBUS REX.
3
Francuski vitez, lan vitekog reda nieg ranga. D'Eon je bio jedan od aktera Francuske revolucije. U Versaju
se pri alo da je hermafrodit jer je bio feminiziran i ponekad je obla io haljine svoje sestre.

-8-

Nova generacija pijuna

Sredinom osamnaestog stolje a javlja se nova
vrsta pijuna amatera. Novi pijuni su bili iz
redova mladih aristokrata ili potomaka viih
slojeva koji su uobi avali oti i na evropsku
turneju kako bi kompletirali svoje
obrazovanje. Bilo je to zlatno doba klubatva.
U to vrijeme bra a Goncourt biljee: kada bi
se dva engleza nala na pustom ostrvu prvo bi
osnovali klub. Ti klubovi su imali razne
namjene od Kit Cat kluba, kojeg je osnovao
izvjesni kuhar Cristopher, koji je poznat po
ov ijoj pateti, do kluba Calves' Head, u
kojem su se sretali torijevci kako bi ismijavali
uspomenu na Charlesa I. Vjerovatno
West Wycombe Hill - crkva
najzna ajniji, najrazglaeniji i obavjetajno
najzanimljiviji klub je bio klub vitezova sv. Franje od Wycomba esto pogreno nazivan
klub paklene vatre.
Klub je osnovao plemi iz West Wycombea Sir Francis Daswood, koji je jedno vrijeme bio i
dravni blagajnik. Kad je klub bio na vrhuncu popularnosti, ak su i ministri bili njegovi
lanovi. Klub je imao sastanke u opatiji Medmenham, a kasnije u piljama ispod crkve na
West Wycombe Hillu. Uz Dashwooda, neke ministre, prvog lorda admiraliteta, dravnog
rizni ara, predsjednika vlade, vie lanova parlamenta lanovi su bili i chevalier D'Eon i
Benjamin Franklin.
Kada je lan kluba i parlamentarac John Wilkes 1763.
godine osu en zbog bludnog sadraja Essay on
Woman4 izbio je najve i politi ki skandal tog vremena.
Javnost je saznala za postojanje kluba, za razvratne
obrede koji su uklju ivali obla enje lanova u halje
redovnika i prostitutke obu ene u odje u opatica, te
razne druge stvari me u kojima su bile i crne mise.
Neke od tih stvari poput crnih misa su bile izmiljene
od njihovih neprijatelja, ali orgije nisu. Zbog
privatnosti su se aktivnosti prebacile u pilje koje su
danas poznate kao paklenske pilje i predstavljaju
veliku turisti ku atrakciju.
Taj klub je bio idealan za pijune, jer kad vino po ne
te i, mnoge tajne izlaze na vidjelo. Sasvim sigurno i
Sir Francis Dashwood
bez ikakve sumnje se zna da su barem etiri lana
kluba bili agenti. Ti lanovi su: Dashwood, John
Wilkes razvratnik ije je mjesto u historiji potcijenjeno, vitez D'Eon Beaumont i koliko god
to udno izgledalo - ameri ki filozof i dravnik Benjamin Franklin.

Esej o eni, eng.

-9-

Dashwood je bio tipi an predstavnik nove generacije pijuna. Napravio je evropsku turneju i
zadrao se u Rusiji neko vrijeme. Pri alo se da se na dvoru Petra Velikog u Sankt Petersburgu
predstavio kao kralj Karl XII iz vedske ina e veliki protivnik Petra. Tu krinku je iskoristio
da zavede caricu Anu i odri aferu s njom nekoliko mjeseci. Horace Walpool koji je
dokumentovao te dogodovtine za Dashwooda kae da ima mo drepca i estinu bika.
Dashwoodova sposobnost da obrlati enskinje5 je opskrbila tajnu slubu sa nekoliko izvora
u Sankt Petersburgu, sve redom mlade djevojke na elu sa kneginjom Katarinom.
Ta slabost ruskinja na mlade kulturne i inteligentne mukarce iz Evrope je bila esto koritena
olakica raznim obavjetajcima i ambasadorima. To je vodilo to slu aja vojvotkinje Katarine
koja je imala za udvara a engleskog ambasadora Williamsa, ali to nebi bio udno da se on
nije udvarao njenoj sestri, majci i pomo nici u isto vrijeme. Sve je to pripremalo savez
Britanije, Rusije i Austrije protiv Pruske.

Po Walpoolovim zabiljekama

- 10 -

William Pitt i reorganizacija

William Pitt stariji, otac premijera engleske, dok je bio u parlamentu mnogo je u inio na
poboljanju tajne slube. Od njega poti e uzre ica da se nigdje ne ispali metak, a da britanska
vlada ne zna zato. Shvatio je da sigurnost Britanije ovisi o dobro organiziranoj tajnoj slubi
irom svijeta.
Pittov koncept slube se bazirao na itanju tu ih pisama. Tako je vlada dola do strategije i
rasporeda mornarice Francuske prije po etka sedmogodinjeg rata. Kasnije je istom metodom
sluba dobila strategiju za iskrcavanje na obale Engleske poduhvat na koji se ni Hitler nije
usudio. Dok je sluba radila savreno u Evropi, ostale
podrunice su imale poteko a.

William Pitt

Kada su ameri ke kolonije zatraile nezavisnost od

Britanije, britanska tajna sluba se nala u novom i sasvim
neo ekivanom poloaju. Osim toga, kolonisti su ve u julu
1776. osnovali vlastitu slubu. Njezin je organizator bio
sposoban i neobi an ovjek po imenu Arthur Lee, koji je
vie od svega uivao u spletkama. Tre eg juna 1776.
godine osnovao je Odbor za tajnu prepisku i izradio je ifru
koja e se potom upotrebljavati. Leejev izum je zna ajna
novost u svijetu kriptografije. Orginalnost ideje je bila u
njenoj jednostavnosti. Oba sudionika prepiske su imala po
jedan primjerak istog rje nika to je bio Entickov New
Spelling Dictionary. Osoba koja je eljela poslati poruku
jednostavnom je nizom brojki ozna ila stranice i retke na
kojima su se nalazile rije i od kojih se sastavljala poruka.
Olakavaju a okolnost je bila to nema padea u
engleskom jeziku. Primalac je na isti na in itao poruku.

Ve sljede e godine Lee je otiao u Berlin, na dvor kralja Friedricha da ga ubjedi da podri
koloniste. Engleska vlada je odmah javila svom ambasadoru Hughu Elliotu da budno pazi
Leeja. Elliot je iao korak dalje i potkupio slugu u hotelu u kojem je Lee odsjeo i kad je ovaj
napustio hotel uzeo klju sobe i klju sefa i izvadio sve papire koje je Lee donijeo u Berlin. Ti
papiri su prepisani i poslani u London, ali je Lee ve bio primjetio kra u prije nego je Elliot
moga vratiti iste. Na sudu je mladi ambasador izjavio kako je kra u po inio njegov sluga i da
ni on ni vlada nemaju veze sa tom povredom diplomatskog imuniteta. Kralj Friedrich ga nije
osudio ve ukorio, a u Londonu je kralj uputio otru ukoru ministru vanjskih poslova, a onda
naredio da se Elliot nagradi za 500 funti.
Za uspjeh ameri ke pobune i njene evolucije u revoluciju krivi su isklju ivo nesposbni
britanski generali. Slubu je tada vodio William Eden, kasnije poznat kao lord Auckland, koji
je veoma asno vodio pijunski aparat i znao vie od samog Georga Washintona o pobuni.
U 25 svezaka koji su ostali iza Edena i koji su uru eni ameri kim nau nicima koji su
izu avali taj period, prona eni su detaljni izvjetaji agenata koji su bili deklarirani kao
ameri ke patriote, a zapravo su radili za britansku tajnu slubu. Najbolnija spoznaja za
Amerikance je svakako uloga Benjamina Franklina.

- 11 -

Amerikanci su jo uvijek u oku nakon posljednjeg pokuaja obaranja ovih dokaza. Po etkom
1973. godine je 25 ameri kih histori ara dolo u Englesku i tu istraivalo sve to je imalo
veze sa Franklinom. Na njihovu veliku alost rezultat istraivanja je glasio Benjamin
Franklin je bio agent britanske tajne slube. Njegovi izvjetaji o napretku revolucije su
redovno stizali i nakon uspostavljanja SAD-a.. Franklin je u ljeto 1774. godine jo jednom
boravio kod Dashwooda u West Wycombeu. On
kasnije pie pjesme o arobnim oblicima to ih je
stvorio lord le Despencer titula koju je kasnije
nosio Dashwood. Da se Franklin uklapao u to
drutvo svjedo i i pri a o njegovom aranju.
Franklin i Dashwood su na imanje dovodili
politi are i tu ih htjeli isprepadati. U tu svrhu je
jednom Franklin rekao da zna smiriti hirovite
vode i digao ruke nad podzemnom vodom i po eo
izgovarati neke rije i. Ljudi su pobjegli iz pilja u
strahu da ih Franklin ne pretvori u abe ili neke
druge rekvizite crne magije. Franklin e kasnije
zapisati da je prethodno prosuo ulje u vodu i tako
smirio podzemnu struju.
Najplodnije doba Franklinove karijere u britanskoj
tajnoj slubi je vrijeme kada je bio ambasador
SAD-a u Parizu. Sve to je napisano u njegovoj
Benjamin Franklin
kancelariji ili to je dobio od nekoga je slao preko
svoj sekretara Bancrofta u London. Kada je Arthur
Lee suo io Franklina sa podatkom da je Bancroft pijun ovaj je to kategori no odbijao. Uz taj
grijeh Franklinu su kasnije pripisivali i izdvajanje 100.000 funti iz budeta ambasade, na to
je on kasnije kad je ve bio kongresmen, odgovorio zagonetno: Jo od malih nogu nau en
sam da itam Bibliju i da potujem njezine rije i. A ona kae 'Ne tuci vola koji vri
gospodarevo ito'.

- 12 -

Wellingtonova obavjetajna sluba

U doba dugotrajnog rata protiv Napoleona, britanska obavjetajna sluba je postala sve
ovisnija o mornarici i vojsci. Sve to je bilo vrijedno u obavjetajnom smislu je prije dolazilo
preko diplomatskih kanala, ali sada su oruane snage uspostavile jake ogranke obavjetajne
slube.
Mornarica, od vremena Cromwella nije imala tako
vanu obavjetajnu ulogu. Tu ulogu je zauzela
zahvaljuju i izvjesnom Nelsonu. Njegove fregate
su obilazile neutralne luke i motrile one za koje se
sumnjalo da pruaju uto ite neprijateljima.

Vojvoda Wellington

Jedan od najpoduzetnijih agenata slube u

napeoleonsko vrijeme je bio John Barnett. On je
uvjerio admiralitet da e se najlake do i do
Napoleonovih planova, ako se iskoristi njegova
slabost prema enama. Barnett se nalazio na brodu
Njegova Veli anstva Lion, a po no i se iskradao i
brzom brodicom odlazio u Kairo. Tu je organizirao
malu, ali efikasnu mreu pijuna, koju su
sa injavale sluge, vodi i i drugi koji su bili u
blizini Napoleona. Preko njih je saznao i ime
najnovije Napoleonove milosnice Madame
Foures ena mladog gaskonjskog oficira.

Gospo a Foures la blonde belliote Foures

(ljepukasta plavua Foures), kako je bila poznata me u vojnicima, privukla ja na sebe panju
svojim dolaskom u Kairo. U to vrijeme, a i danas, je bilo zabranjeno enama oficira da svoje
mueve prate na brodovima, ali se ona prokrijumi arila odjevena u mukarca. Kada je
Napoleon uo za taj prekraj odlu io je da je ukori, ali se predomislio kad je ugledao lijepu
plavuu. Ubrzo nakon toga postala mu je ljubavnica.
Ali sada je smetao Gaskonjac. Prona en je izgovor da bude poslan u Pariz: odnijet e onamo
vane poruke. Njemu je re eno da su poruke silno vane i da ne smije dopustiti da bude
zarobljen, i to je bio razlog to ga ne moe pratiti ena, jer bi ga mogli njome ucjenjivati ako
ih oboje zarobe. Nita ne sumnjaju i Foures se ukrcao na jednu francusku alupu. Kada je
Barnett uo za pravi razlog putovanja mladog Fouresa skovao je naum po kojem bi Foures
postao Napoleonov ubica. Zamisao nije bila loa. Napoleon je dosta bezobzirno srljao u
ljubavne afere sa enama svojih oficira. Uvijek je postojala opasnost da se jedan odlu i na
osvetu.
Barnett je nardio kapetanu Liona da presretne alupu koja isplovljava i uhapsi Fouresa. U
zarobljenitvu mu je ukazao sve po asti i upoznao ga sa preljubom plavue i cara, te
sadrajem dokumenata, ije mu je kopije pokazao. Foures je kroz par sati preklinjao Barnetta
da mu dopusti da spere ljagu na svojoj asti.
Kada se vratio u Kairo i saznao da Napoleon otvorenu ivi sa njegovom enom dao je otkaz i
otiao u Francusku. Nije bilo osvete. Vjerovatne je patriotizam nadvladao. Napoleonu je to
odgovaralo.
- 13 -

Vojvoda od Wellingtona je imao tako dobru vlastitu obavjetajnu slubu da mu nikakva druga
nije bila potrebna. ak je raspolagao klju em vlastite ifre. Neke poruke i informacije je
pla ao jeftino, a ve inu nikako. panjolski seljaci su toliko mrzili Francuze da su dobrovoljno
hvatali poruke i slali ih Englezima. Frere, britanski poslanih u Lisabonu je zabiljeio nema
tog prosjaka kojega bi se moglo platiti da prenese francuske poruke. Zapravo, predavali su ih
naim oficirima u tako velikom broju da u to ne bi mogao povjerovati nitko tko nije iskusio
ta zna i voditi rat protiv nacionalnog osje aja.
Wellington je ina e uivao naklonost sre e. Danas u nekim engleskim varijantama tarot karata
karta sa Arthurom Wellesleyjem6 predstavlja sre u u kockanju i ratovanju. Velika prednost
vojvode je bio njegov brat, grof od Wellesleya, koji je birao kandidate za njegovu
obavjetajnu slubu. Jedan od tih kandidata je brat James ili James Robertson. On je ve inu
ivota proveo u kotskom benediktinskom samostanu u Regensburgu, pa je te no govorio
njema ki. Robertson je izvrsno koristio svoje katoli ke veze kako bi sa uvao tajnost svojih
misija. On je izme u ostalog zasluan za spaavanje 9 od 15 hiljada panjolskih vojnika od
Napoleona.

Pravo ime vojvode od Wellingtona

- 14 -

Sydney Reilly majstor pijun

Sve do 1886. godine dio nov anih sredstava tajne slube bio je dodjeljivan i pojedinim
lanovima parlamenta kao naknada za podrku nekim zakonima. Poslije 1886. ta su sredstva
izdvojena iz civilne liste i uklju ena u ostala sredstva za tajnu slubu koja su tako iznosila
ukupno 65.000 funti godinje. Toliko su troili i Njemci, ali ruski izdatak je bio za to vrijeme
basnoslovan. Kretao se oko milijun funti godinje. Do 1910. godine to se popelo na 1,700.000
funti.
U to vrijeme su ti ruski izdaci pomagali britanskoj obavjetajnoj slubi. Naravno, indirektno.
U Londonu je u to vrijeme bilo puno neprijatelja carskog reima. Oni su ak davali besplatno
podatke britanskoj slubi, ali su od ruske te iste skupo napla ivali.
ovjek koji je pripomogao guenju revolucije u Britaniji i koji ju je izme u 1917. i 1920.
moda mogao poraziti u Rusiji bio je u britanskoj obavjetajnoj slubi jo od 1895. Tipi an
je primjer pijuna koji su vrbovani me u doseljenicima. On predstavlja i promjenu mentaliteta
efova slube, od stida to se bave pijunaom, do bezobraznijeg pristupa pribavljanju
podataka. Tadanja sluba se zvala Secret Intelligence Service Tajna obavjetajna sluba; u
daljem tekstu SIS.

Sydey Reilly Ace of Spies (pijunski as)

Kada bi, recimo, SIS danas razmatrala

vrbovanje Sydneya Reillya u svoje
redove, to bi odmah bilo odba eno. Ipak,
Sydney Reilly je igrao vanu ulogu u
slubi punih 30 godina, a to je zavidan
vijek za pijuna. Bez najmanjeg tra ka
sumnje Sydney Reilly je najbolji,
najutjecajniji tajni agent u cjelokupnoj
historiji britanske tajne slube. Taj je
utjecaj trajao i poslije njegove navodne
pogibije.

Jo uvijek se spori o tome ko je Sydey Reilly. Robin Bruce Lockhart tvrdi da je ro en na jugu
Rusije, nedaleko od Odese, 24. 3. 1874. Majka mu je bila Ruskinja poljskog porijekla, otac,
ini se, pukovnik ruske vojske sa vezama na carskom dvoru. U devetnaestoj godini saznaje da
je on prizvod vanbra ne veze svoje majke i nekog idova, lije nika iz Be a i da mu je pravo
ime Sigmund Georgijevi Rozenblum. Za njega je bio najve i udarac to to je njegova
pripadnost katoli anstvu dvojbena i to to ga je ujak nazvao idovskim kopiletom. Zbog
toga je po eo praviti veo oko svog porijekla. Po eo je izmiljati razne varijante svog
porodi nog stabla. Jednom prilikom, mnogo kasnije, kada se zatekao u Pragu na ru ku sa
generalom Spearsom pri ao mu je o djetinjstvu u Odesi. Slu aj je htio da Reilly istog dana
preda paso na produenje. Svi su se za udili kada su vidjeli da tamo pie mjesto ro enja
Tipperary. Kada su ga suo ili sa tim podatkom elegantno se izvukao rekavi : U prolom ratu
doao sam da se borim za Englesku. Morao sam dobiti paso i novo mjesto ro enja. Od Odese
to Tipperaryja je veoma dug put. Po njegovoj omiljenoj pri i sin je pustolovnog Irca, ije bi
pustolovine mogle biti ravne onim barona Munchhausena.
im je saznao za svoje porijeklo ukrcao se na brod za Junu Ameriku. Tamo je radio kao
cestar, kuhar i radnik na plantai. Njegove kulinarske sposobnosti je iskoristila jedna nau na
- 15 -

ekspedicija, dakako engleska, koja se zaputila u Brazil. Naravno, to je bilo samo sredstvo za
prenoenje poruka, a nau na vrijednost tih putovanja je margnalizirana. Reilly se iskazao kao
dobar kuhar, jo bolji umjetnik u preivljavanju. Jednom je spasio sve lanove ekspedicije
kada su zalutali, sam ih je vratio na pravi put. Kada su ih domoroci napali, sam ih je sve
pobio, jednim revolverom i jednim punjenjem metaka. U znak priznanja dobio je 1500 funti i
vizu za slobodan ulaz u Britaniju. Istu je odmah potom iskoristio.
Ve 1897. godine je poslan u Rusiju da otkrije prirodu namjera prema naftonosnim poljima u
Perziji. Tu je naletio na pre asnog Hugha Thomasa nonkonformisti kog engleskog
sve enika. Sve enik je ima vie od 60 godina, a njegova ena 23. Naravno, Reilly se upustio u
aferu i sa bra nim parom se vratio u Englesku, uzeo dopust od pijunskog posla. Onda je
ustvrdio da je ljekar i lije io je sve enika. Niti je on bio ljekar, niti ga je lije io. Pred smrt ga
je naveo da napie oporuku u korist svoje ene. Dan poslije pisanja oporuke je umro. Nije
prola godina dana, Reilly i udovica su stupili pred mati ara.
Nakon godinu dana ljen arenja pojavio se na vratima centrale i traio novi zadatak. Veoma
udno je bilo to to su ga primili jer nije otkrivao nijednu pojedinost o svom porijeklu, niti
podatke o vezama u Rusiji. Tada je i promjenio svoje ime u Sydey Reilly irsko ime,
navodno kako bi mogao nastupati kao protivnik Engleske. Sigmund Georgijevi Rozenblum
je time umro. Reilly je svoje mjesto u slubi osigurao preko jakog saveznika Sir H. M.
Hozirera. Ovaj e biti poznat kao otac supruge Winstona Churchilla. Par godina kasnije postat
e i Churchillov prijatelj.

Sydney Reilly

Sydney Reilly e se kasnije ispostaviti kao agent Engleza, Rusa,

Japanaca, Njemaca, Francuza i Austrijanca. Reilly je primao novac
po ovojoj ili onoj osnovi od svih koji su ga imali. Kasnije je
nastupio period budizma, kada je u Kini pronaao put mira i postao
lama u pokrajini ensi. To je trajalo par godina. Par puta je pravio
pauze bez objanjenja, ali se uvijek vra ao i bivao je puno bolji
nego to je bio prije. Njegova predvi anja o potezima velikih sila su
bila ta na i zato je uivao veliki ugled u SIS-u. U jednom veoma
sumnjivom slijedu okolnosti Sydney Reilly je poslan na misiju u
Rusiju. Tu je uhapen. Kruile su pri e da trenira ruske pijune, ali
to je samo bila ruska propaganda. Njegova ena o njemu nita vie
nije ula, a tek u maju 2002. godine javnost je obavjetena da je
Staljin, upoznat sa poduhvatima tog pijuna, dao da bude strijeljan.
Sydney Reilly je ostao daleko najvaniji agent tajne slube.

- 16 -

Kriptografija
U po etku 19. stolje a kriptografija se razvijala veoma sporo.
Revolucionarne promjene potaknula su dva inioca munjeviti
telegraf i zanimanje knjievnika za kriptografiju.
M. Chappe je du svih glavnih cesta od Pariza do francuskih
granica postavio visoke semafore sa po dva kraka. Time su se
poruke prenosile bre nego glasnicima. Taj izum se Englezi
adaptirali im su uli za njega. Tu revoluciju je okrunio
Morseov izum elektri nog telegrafa.
Zanimanje za kriptografiju i poticaj uspavanim kriptografskim
slubenicima dali su u svim ve im zemljama upravo pisci. Admiral
Sir Francis Beaufort, koji je zna ajno djelovao na razvoj i
osuvremenjivanje kriptografije u mornari koj obavjetajnoj slubi
napisao je: Poe je vie pomogao britanskoj obavjetajnoj slubi
nego cijelo mnotvo naih dounika. On je na potpuno nov na in
osvijetlio ifre i sa stajalita stvaranja novih ifara i u pogledu
deifriranja neprijateljskih poruka. Smatram da je u tome korisniji i
od Balzaca koji je iframa zbunjivao svoje francuske itaoce.
Edgara Allana Poea je privla ila kriptografija, pa je zato temeljito
prou io povijest te vjetine. Naoruan znanjem, objavio je 1840.
godine u nekom filadelfijskom sedmi nom magazinu da nema te
Edgar Allan Poe
ifre koja se ne moe rijeiti. Ponudio je da e rijeiti svaku ifru
koju mu bilo tko poalje. Rijeio je sve osim jedne, za koju je tvrdio
da nije ifra nego poslata sa eljom da ga
obmane. Izdvojio je ifru mladog mornari kog
poru nika R.P. Catora koji je izumio novi
sistem. I nju je Poe deifrirao, ali je pohvalio
mladi a. Rekao je da onaj ko posjeduje klju
ifre mora utroiti podjednako vrijeme na
itanja kao i onaj koji isti nema.
Cator je bio ohrabren pohvalom i impresioniran
kritikom, te je na Poeov nagovor po eo
izu avati francuske ifre. Deset godina je Cator
radio na toj ifri i njome ozna io po etak rata
kriptografa Engleske, Francuske i Njema ke.
Zasluge mu nisu priznate. Postao je kapetan
zbog
pomorni kih
sposobnosti,
ne
kriptografskih. Zaslugu je pak pokupio Sir
Francis Beaufort, kasnije admiral, koji je
modificirao Catorov sistem i postavio ga kao
standard moderne kriptografije. ak mu je dao
svoje ime.
Ovo je kriptogram koji je Cator poslao Poeu:

- 17 -

Admiral Sir Francis Beaufort

- 18 -

Deifriranjem ovom kriptograma se dobija pjesma, bez umjetni ke vrijednosti. Kako bi ova
ifra bila uspjena, poruka mora biti krcata stranim (nepoznatim) rije ima. To je bio slu aj
ve ine ifara tog vremena komplikovane rije i.
Promjena je uvedena neto kasnije. Za vrijeme burskog rata Sir Charles Napier je poslao
najkra u ifru iz Indije peccavi. To je u prijevodu sa latinskog zna ilo grijeio sam na
engleskom I have sinned, a to se moglo napisati i I have Sindh, to zna i osvojio sam
Sindh. U ministarstvu rata odmah su shvatili o emu se radi, pa su odlu ili da se od tada za
komunikaciju koristi latinski jezik. Naime, svi engleski oficiri su ga znali, a Buri nisu ni uli
za taj jezik. Ipak, i dosjetka sa latinskim rije ima trajala je dok je trajao u inak iznena enja.

- 19 -

Po eci MI5
Oscar Wilde je jednom prilikom rekao kako onaj ko je u stanju da kae popu pop, a bobu bob
treba da se tako i ponaa. Dosljedno tome, oni koji su odbijali da pijuna nazovu pijunom,
ponaali su se tako i u vo enju obavjetajne slube. Kada je 1902. godine osnovan Odbor za
odbranu imperija, neki su njegovi lanovi predlagali pravljenje obavjetajne slube
suhozemne vojske koja se treba dopunjavati sa radom NID-a Mornari kog obavjetajnog
odjela.
Prijedlog je prihva en, sa malo oduevljenja. Sluba je osnovana 23.8.1909. godine, pa ak i
tada kada je rat bio na pomolu, organizacija je povjerenja obi nom kapetanu. Tom je oficiru
dodjeljena jedna sobica , a on je preputen sam sebi. Godinu dana se sluba MO5 sastojala od
jednog ovjeka, a nakon toga je postala MI5. Tom ovjeku je nare eno da troi malo novca, i
to je sve.
Prvi zadatak koji je sam sebi postavio Vernon Kell, prvi ef MI5
je da tijesno sura uje sa Scotland Yardom. Time je unitena
velika pijunska mainerija koja je djelovala u Engleskoj.
Scotland Yard je tada imao spisak sumnjivaca i podatke o njima o
kojim vojska nita nije znala.

Vernon Kell

Iako samo kapetan, Vernon Kell, je bio veliki kozmopolita.

Majka mu je bila poljska grofica sa vezama po cijeloj Evropi,
gdje je on i odrastao. Te no je govorio francuski, njema ki,
talijanski, poljski i naravno engleski. Kasnije je studirao ruski u
Rusiji i kineski u Kini. Veoma obe avaju u karijeru je u sjenu
bacila astma, dizenterija i bolovi u le ima od kojih nije mogao ni
sjesti.

Kako bi mogao raditi ovaj posao, on je morao slubeno biti

penzionisan zbog bolesti, a raditi novi posao u tajnosti. Nikada nije mogao imat javna
priznanja, ali je bio uvjeren da je posao od presudne vanosti za zemlju.
On je bio jedan od malobrojnih koji su rat sa Njema kom smatrali neizbjenim. Obiao je
Njema ku 1908. godine i bio zapanjen onim to je uo.
Manje uporan ovjek od Vernona Kella bio se predao nakon nekoliko mjeseci, ali ne i Vernon
Kell. Nare eno mu je da smanji trokove na minimum, a kad je zatraio pomo nika napadnut
je. Kasnije je dobio pomo nika, a njegovi prijedlozi su dobijali na vanosti kako je obasipao
minstarstvo rata vanim podacima.
On je pridobio policiju za saradnju i uspjeno je djelovao preko Scotland Yarda. Yard mu je
redovno slao izvjetaje o sumnjivcima, a ubrzo se preko jednog policajca uputio u sve tajne
podzemlja. Odmah je shvatio da je najve a prepreka uspjenom gonjenju pijuna zastarjeli
zakon o slubenim tajnama. Zahtjevao je promjene zakona, jer je redovno sud osloba ao
uhapene pijune. Nije mogao nita protiv Njemaca koji uzimaju podatke o brodovima,
tvornicama i lukama.

- 20 -

Otpor njegovim prijedlozima je bio ve i nego to je bilo za o ekivati. Zakonodavci su tvrdili

da je pomisao na pijuniranje svakoj civiliziranoj vladi strana. Kell se nije obeshrabrio nakon
prvih pokuaja. U to vrijeme je izala knjiga Ko je ko u Britanaca, i Vernon Kell je naveden
kao penzioner koji voli ribolov i kriket. Barem je odravanje tajnosti o svojoj djelatnosti
uspijevalo.
Iako je bio oficir starog kova, nije se ustru avao da upoljava ljude sa dna drutvene ljestvice.
Za njega su radili mnogi osu enici koji su umjesto u zatvoru dane provodili u njegovoj
kancelariji. Govorio je za sebe da je krivotvoritelj bez premca i da je jedne sedmice
krivotvorio pisma na 7 jezika me u kojima je i arapski. To je malo uveli ano, jer nije on to
radio, nego cijela grupa krivotvoritelja. Kada je kancelarija postala tijesna, neki su ak raditi
taj posao u elijama zatvora Parkhurst.

- 21 -

Njema ka opasnost izme u 1902. i 1914.

Vernon Kell je nakon upoznavanja sa stanjem u zemlji zatraio dozvolu ministarstva da
otvara pisma. Nakon dugog natezanja dobio je tu dozvolu uz jedan uslov za svako otvaranje
su potrebna dva slubenika pote.
Prvo pismo koje je otvoreno bilo je adresirano na jednog brija a Karla Gustava Ernsta. Kell je
brzo zaklju io da je to pismo, iako je potpisano kao da je od neke gospo ice iz Njema ke,
ustvari pismo sa instrukcijama za pijune u Engleskoj. Brija , je bio potanski sandu i i
sluio je za dostavljanje pisama pijunima.
Kellov protupijunski aparat nije bio toliko jak da iskoristi te
informacije, pa je naao saveznika u osobi Mansfielda Cumminga,
oficiru koji je bio ef tajne slube u instranstvu. Cumming je saznao da
je autor pisama izvjesni Steinhauer, ije je pravo ime Reimers. On je
bio ef pijuna Keisera (cara).

Pierce Brosnan
u ulozi Jamesa
Bonda

Usput re eno, postoji pogrena pretpostavka da se kodni inicijali efova

MI5 i MI6 uzimaju prema po etnom slovu njihova prezimena. to se
ti e Kella i Cumminga to je bilo ta no, jer su ozna avani kao K
odnosno C. Me utim, i Sir H.M. Hozier je bio C, niti je Menzies bio M,
ve C. Ta pretpostavka poti e od Iana Fleminga, autora serijala James
Bonda, koji naziva efa slube M. ef MI5 i ef MI6, bez obzira na ime
ili prezime, ozna ave se slovom K, odnosno C.

Otvaraju i sumnjiva pisma Kell je mogao ta no znati gdje su pijuni i koliko je mrea
razgranata. Genijalno je odlu io da eka i kasnije kad bi zatvorio u zatvor nekog od pijuna
nastavio bi da alje izvjetaje u njegovo ime, ali sa sadrajem, sa kojim Njemci ne mogu nita
uraditi.
Od toga pravila da se Njemci puste na miru, bilo je izuzetaka, pa bi s vremena na vrijeme
policija uhapsila po jednog pijuna i prognala ili zatvorila na par mjeseci. Kazne su bile
simboli ne, sa ciljem da uljuljaju Njemce u lani osje aj sigurnosti. Njemci do rata nisu
posumnjali da postoji MI5 ili MI6 ili SIS.

- 22 -

Soba 40
Neprijatelj je 1915. poveo propagandu me u nama, pisao je Adolf Hitler u Mein Kampfu.
Od 1916. nadalje ona je postajala sve e a dok napokon, po etkom 1918. nije nabujala u
pravu poplavu. Postepeno je vojska natjerana da misli onako kako eli neprijatelj.
Tako je Hitler odao priznanje britanskoj propagandnoj slubi u Prvom svjetskom ratu,
odlu an da neke od tih zamisli iskoristi kad krene u pohod na Evropu. Detaljisti e tvrditi da
izme u obavjetajne djelatnosti i propagande postoji jasna razlika, mada u stvarnosti to ba i
nije tako. Ako ho e da budu uspjene i jedna i druga djelatnost moraju prisno sara ivati.
Pogotovo u vrijeme rata. Novi oblik beskrvnog propagandnog napadanja koji je vodio vladin
odjel za tampu se u Prvom svjetskom ratu pokazao kao
neprocjenjivo dodatno oruje. Histori ari su skloni tvrdnjama
da je za pobjedu zasluan lord Northcliff, koji je bio veliki
novinski magnat u to vrijeme, ali on je preuzeo tu dunost tek
1918., a do tada je to radila Uprava za specijalnu
obavjetajnu slubu.
Admiral Hall e nam posluiti kao najbolji primjer za akcije
ove vrste. On je sjajno iskoristio jednu dezinformaciju na
tetu neprijatelja izdavi posebno izdanje Daily Maila
12.7.1916. godine. U tom je trenutku poloaj na zapadnoj
fronti bio kriti an i bila je potrebna jedna diverzija da olaka
Saveznicima time to dio Njema ke vojske pre e u Belgiju.
Hall je prvo procurio i poslao kod za hitne slu ajeve
Admiral Hall
Njemcima. Naravno, kod je bio napravljen samo za tu svrhu i
tim kodom je javio da e do i do invazije iz Dovera na obale
Belgije. Kako bi potvrdio tu la, naredio je tampanje 24 primjeraka Daily Maila sa jednim
lankom koji je na est od 24 primjeraka bio cenzurisan, i to je poslao u Holandiju. Odlomak
je glasio:

Od naeg posebnog dopisnika H. W. Wilsona.

Baza na isto noj obali, ponedjeljak.

Sve ovdje ukazuje na neizbjenost vanih doga aja. Danas sam

obiao op ine na istoku i jugoistoku pa mogu saop iti da su
znatne snage okupljene u blizini obale. Zapravo, pripreme su
takvih razmjera da javnost moe o ekivati neto mnogo
uzbudljivije od pukih priprema za odbranu obale...
Amerikanci su postepeno doli do zaklju ka da je upravo Soba
40 najja e britansko oruje. Soba 40 je bilo kodno ime za
propagandu i deifrovanje unutar Mornari ke obavjetajne
slube. Sluba admirala Halla je sudjelovala u brojnim
poduhvatima irom globusa, ali ve ina njih i obavjetajnih i
protuobavjetajnih odvijala se na ameri kom kontinentu.
Prijatelji Saveznika u SAD-u su ih smatrali genijima, a
izolacionisti onima koji ele da ih uvuku u rat, u kojem im nije
mjesto.
- 23 -

Zimmerman

U uspjehe Sobe 40 spada i najpoznatiji telegram u historiji Zimmermanov telegram. Njega

su uhvatila i deifrovala dva amatera iz Sobe 40 Nigel de Grey i vele asni Montgomery. Taj
telegram je kasnije uveo SAD u rat. Svega nekoliko dana nakon to se Hall odlu io da rtvuje
otkri e ifre i objavi telegram Woodrow Wilson, predsjednik SAD-a, je pred kongresom
odrao govor nakon kojeg je SAD ula u rat.

Zimmermanov telegram

- 24 -

Osnutak SOE i ono to je prethodilo

U godinama izme u dva rata jedno ime karakterizira rad
ove slube Wilhelm Canaris. Kako e se kasnije
pokazati Wilhelm Canaris, ef Abwehra Hitlerova
protupijunaa je bio najve i rival Menziesa efa
MI6. Ta borba je trajala skoro dvije decenije i bila je
veoma intenzivna, a ponekad je bila i saradnja. Canaris
je bio jedan od zavjerenika protiv Hitlera i ponekad je
namjerno slao informacije Menziesu, to ovaj ponekad i
nije najbolje tuma io.

Wilhelm Canaris

Defanzivna pijunaa je bila veoma dobro organizirana,

ali dolaskom 1939. i Hitlerove invazije na Poljsku,
javlja se potreba za stvaranje Odjela D ili Destruction
(unitenje). Odjel je bio napravljen sa zadatkom da
sabotaom nanosi tetu neprijatelju. ef odjela je bio
Grand koji je imao nevjerovatno fantasti ne zamisli,
koje su veoma rijetko bile izvodive, ali ba ta
neizvodivost je bila klju za kasniji uspjeh SOE-a.

Sve pijunske mree koje su postojale u Evropi su unitene Blitzkriegom i morala se praviti
reorganizacija, ta nije, sve ispo etka. U jednom izvjetaju se opisuje stanje u Evropi: Popis
naih uspjeha bijae veoma mrav. U zaslugu nam je valjalo pripisati samo nekoliko uspjenih
operacija. Na Balkanu smo imali neto to se moglo uvati terenskom organizacijom. Izme u
kanala i Balkana nismo imali niti jednog jedinog agenta.
SOE je za svoj zadatak uzela regrutovanje izbjeglica iz Evrope, slanje istih nazad, tamo
odakle su doli i prikupljanje podataka. Sam proces selekcije je bio teak jer su te izbjeglice
veoma esto bile uplaene ili poslane od strane Njemaca da budu dvostruki agenti. Proces
ubacivanja agenata u Evropu je bio komplikovan i klju ivao je avione Royal Air Force
(kraljevskog zrakoplovstva) i padobrance koji su bili voljni da po no i ska u sa velikih visina.
Za taj posao obuke padobranaca i organizacije ubacivanja agenata je bio zaduen George Hill,
dobar prijatelj Sydneya Reillyja.
Ti novi pijuni su radili gerilski, moda i opasnije nego drugi pijuni. Nepisana pravila
pijunae omogu uju agentima da na u uto ite u ambasadi prijateljske zemlje, ali toga vie
nije bilo u Evropi. Komunikacija je bila tako er veoma teka jer je zahtjevala antene visoke 2
metra, koje je teko sakriti bilo gdje.
Svakako je bilo teko agentima i da se sakriju od jakog Abwehra i strogog SD-a koji je bio
odjel SS-a za pijunau. Ako bi agent bio uhva en morao je unititi svoju kodnu knjigu, to je
bilo tako er teko, pa je par takvih palo Njemcima u ruke.
Najpoznatiji pijun koji je djelovao unutar SOE je agent tricikl ili Duko Popov. Duko Popov
je prvi ovjek koji je u Drugom svjetskom ratu radio za sve zara ene strane. Prvo se pridruio
srpskoj obavjetajnoj slubi, jer je i sam bio Srbin. Onda je otiao na zadatak u Rusiju i postao
njihov pijun, pa u Njema ku i po eo raditi za Abwehr, onda za MI6, pa je javio
Amerikancima da e se dogoditi napad za Pearl Harbor mjesec dana prije samog napada. To
- 25 -

je ujedno i naj udnije to se zna o tom ovjeku. Niko nije znao taj podatak, a on je javio ta an
datum J. Edgar Hooveru. Ovaj mu nije vjerovao i SAD je platila stranu cijenu za to. Duko
Popov je koristio vie desetina imena. U njegovom dosjeu stoji da je inteligentan, kulturan i
armantan, ali da su mu slabost ene. Kona no, kada se sve rezimira, on je radio za MI6, ali
najprije je radio sam za sebe. Ipak, Duko Popov je zaradio nadimak balkanski James Bond.
Dva su ovjeka iz SOE su uticala na njen rad zna ajno, prvi je Domville koji je bio lan
Karike drutva koje je promicalo rasnu isto u i podravalo Njemce. On je slao neke
podatke o radu SOE Canarisu. Drugi je raskrinkao prvog i napravio izvrsne promjene u SOE.
Ime mu je Ian Fleming. On je bio fasciniran Sydneyem Reillyem i teio je tome da svi agenti
SOE pokuaju da budu poput njega. Kasnije kad je pisao serijal James Bond, on je rekao da
Bond nije ni izdaleka klasa Reillya.
Flemingu je u radu naj e e koristila sposobnost
pridobivanja starjeina. Tako je naprimjer uzimao neku
ideju, doradio je i zatim napola aljivo dostavio nekom
starijem oficiru kako bi mu ovaj dopustio da to i dalje
razvija. Tako je nastala i jurina jedinica (Assault Unit,
AU) broj 30 kojom je on upravljao tako neposredno da su
je prozvali njegovom privatnom flotom. Admiralitet nije
bio sretan tom jedinicom isprva, ali kada je ta jedinica
postala najusjpenija jedinica te vrste na svijetu stvar se
promjenila. Fleming je upravljao iz svoje kancelarije
alju i stalno telegrame, ponekad svakih sat po jedan i
tako je ponekad hvali, ponekad psovao, ponekad pri ao
viceve, ali uvijek odravao drugarstvo. Bez nov ane ili
neke druge nadoknade AU30 je osvojila nevjerovatne i
neosvojive kote i kodne knjige. Jedan oficir je sa 5
vojnika zarobio 300 Njemaca i njihov radar.

Ian Fleming

Fleming je esto sam pravio ale na svoj ra un i govorio da je neozbiljan, ali to je bila samo
maska. Fleming nije bio amater i blefer kako su ga nerijetko opisivali, on je bio profesionalac
do kraja, koji je za jedan sat umio obaviti vie korisnog posla, nego drugi za tri.
Poznata je pri a o uskrsnu u Karike koju je fabricirao Fleming. Shvativi sklonost Njemaca
prema astrologiji i okultnom on je znao kako se to moe iskoristiti. Pustio je u opticaj pri u u
podzemlju u Britaniji, koje nije postojalo, koje eli zbaciti vladu i uvesti mir sa Njemcima.
Time je namjeravao da Njemci poalju nekog lakovjernog nacisti kog vo u da do e u posjetu
i da tu bude uhapen.

Horoskop koji je napravljen za Hessa

Rudlof Hess - ugledni nacisti ki vo a

- 26 -

Kontaktirao je dva prijatelja koji su napravili nevjerovatan poduhvat pisanja horoskopa za

Rudolfa Hessa koji je u to vrijeme bio opsjednut mistikom. Time bi se trebalo podsta i da
Hess do e i pokua zbaciti vladu preko strukture Karike. Ishod slu aja Hess i danas spada
pod dravnu tajnu, ali zna se da poslije njegovog hapenja nakon iskakanja iznad kotske i
zahtjeva da ga vode nekom vojvodi od Hamiltona, niko nije uo o njemu ni rije i. Slu aj Hess
je bio najtei udarac njema kim pijunima i po etak kraja admirala Canarisa. Gestapo je zbog
Hessa, uhapsio stotine ljudi iz vlastitih redova, jer su mislili da je on pobjegao, a da e i oni
pobje i neprijatelju. Tada je pobijena ve ina astrologa Njema ke.

- 27 -

ENGIMA I ULTRA naj uvanija tajna rata

Britanija je godinama uspjeno deifrirala njema ke vojne,
diplomatske i trgova ke depee. Poto je Hitler znao vrijednost
tajnosti od 1934. je po eo uvoditi novi sistem ifriranja. MI6 je etiri
godine kasnije bio nadohvat te tajne radi koje je pretraio skoro cijeli
globus. Ti podaci su bili nadohvat ruku pukovnika Stewarta
Menziesa, zamjenika efa MI6.
Potraga je po ela kada je britanski rezident Fracis Foley u Berlinu
(ifra 1200) saznao da Njemci testiraju stroj enigma. Tadanji ef
MI6 Sinclair je naredio Menziesu da sazna o emu je rije . Njegovi
izvori su rekli da je mainu izumio Nizozemac Hugo Koch. Te 1919.
godine tzv. Geheimschriftmachine se nije prodavala dobro, pa je
Stewart Menzies
Koch patent ustupio jednom Njemcu
koji ju je nazvao Enigma po enigma
varijacijama Edwarda Elgara. Ali ni
njemu prodaja nije ila te je patent i
mainu prodao Wehrmachtu. im su je
ovi kupili, nestala je sa trita,
zauvijek. Enigma je odgovarala
potrebama Wehrmachta jer je bilo
nemogu e shvatiti bez klju a.
MI6 je bio u orsokaku jer je samo to
znala o maini. Tra ak nade je pruio
BS4 odjel za kriptografiju poljskog
generaltaba. Poljaci su bili najve i
stru njaci za taj posao i oni su uskoro
mogli re i da su provalili neke dijelove
Enigme. Ipak to nije bila maina koju
koriste Njemci, jer su je ovi svakako
prilagodili i Poljaci su samo
matemati ki shvatili Enigmu, ne
tehni ki.
Najve i prodor u tajne Enigme su ipak
napravili
Francuzi,
ali
ne
kriptografijom, ve izdajom. General
Gustave Bertrand je bio ef 2 bis
francuske kriptoanaliti ke slube.
Njemu je pristupio neki Njemac koji je
traio priliku da izda Hitlera iz
ideolokih razloga. Ta izdajica je
dobavila priru nik za koritenje
Enigme i neke ifre sa prijevodima. Po
tim dokumentima Francuzi su izgradili
svoju Enigmu od dijelova registarskih
kasa. Francuzi su dakle mogli itati sve

Enigma maina kojoj su Njemci vjerovali

- 28 -

poruke dok ih Izvor D (Njemac koji je dao dokumente) obavjetava svakog mjeseca o
novim iframa.

Alan Turing

Britanci su pak krenuli u napad na drugi na in. U

junu 1938. godine Menzies je primio poruku koja
je, kako e se kasnije ispostaviti, najvanija poruka
obavjetajne historije Drugog svjetskog rata.
Poruku je poslao agent Gibson iz Praga, javljaju i
kako se upravo vratio iz Varave gdje je neki
poljski idov ponudio MI6 da proda svoja znanja o
Enigmi. Richard Lewinski (kodno ime) je radio u
berlinskoj tvornici koja je proizvela Enigmu. On je
za 10.000 funti, britanski paso za sebe i enu, i
dozvolu boravka u Francuskoj nudio sve dijagrame
i jednu cijelu Enigmu. Menzies je odmah poslao
dva ovjeka da provjere da li je Lewinski ozbiljan
ili agent sa zadatkom da zbuni Britance. Jedan od
dvojice je bio Alan Turing pravi matemati ki
genije, koji je za etnik teorije kompjutera i teorije o
umjetnoj inteligenciji. Turing je bio najve i
britanski lu ak, kako su govorili njegovi prijatelji.
Tr ao je jednom sedmi no 40 milja bez pauze,
gledao je dje ije emisije na BBC-ju, stalno se
ispovjedao majci, i esto je bio odsutan duhom.

Turing je javio Menziesu da je Lewinski pravi matemati ar i da govori istinu. Oni su odmah
po eli praviti Enigmu. Nakon toga su po eli praviti BOMBU. To je bila ifra za mainu koja
bi provaljivala ifre koje nastaju na Enigmi. Svijet je za to saznao tek 1974. godine. Bomba je
stroj 2.5 sa 2.5 metara, ali u njoj je bilo djelo ininjerske vjetine koju je nemogu e opisati.
Da bi odgonetnuli veliki deo promjena u sastavu Enigme, angaovani u Bletchley parku
sagradili su banku ranih kompjutera, poznatih kao "bombe." Prvu "bombu" su izmislili
Poljaci, ali ju je Turing pretvorio u mnogo mo niji aparat, sposoban da deifruje bilo koju
poruku sa Enigme, tako to bi mali dio obi nog teksta mogao da bude korektno naslu en. To
se dogodilo da samo nekoliko sedmica po izbijanju rata da Saveznici mogu itati sve to
Njemci piu.
Od 1940. Turingova Bomba je omogu ila rutinsko itanje signala njema kog ratnog
vazduhoplovstva, Luftwaffe. No, sloeniji Enigma metodi koje je u komuniciranju koristila
njema ka mornarica smatrani su neprobojnima.
Kako bi razdrobio tzv. "riblji materijal" - poruke ifrovane na potpuno drugi na in koje su
koritene za Hitlerove strateke komunikacije, Turing je uveo elektronsku tehnologiju, poto
je inenjere telefonije nagnao da omogu e jo ve e brzine. Tako su nastale maine Kolos,
koje su istakle mogu nost rasprostranjene digitalne elektronske tehnologije.
Elektronika je zna ila bitno druga iji pristup u odnosu na ostale maine za deifrovanje koje
su na slijepo tragale za tekstualnim paricama. "Ona je, kao glavnu stvar, po prvi put
primjenila statisti ki napad na ifru," objanjavao je ovih dana Tomi Sejl, rukovodilac
Projekta obnove Kolosa. "Da bi to postigla, morala je, neprestano, da velikom brzinom

- 29 -

pregleda veliki broj poruka. S obzirom da se radilo o elektronici, ona je to mogla da ini
veoma brzo".
Kolos Mk2, koji je uveden uo i "Dana D", bio je prototip maine koja je potvrdila mogu nost
koncepta elektronskog prespajanja. Bila je to poboljana verzija Mk1, koji je po eo sa radom
1. februara 1944.
Kolos je do 1970-tih bio stogo uvana tajna. Na kraju Drugog svetskog rata u akciji je bilo
deset takvih maina. One su uspjele da smanje vrijeme potrebno za razumjevanje poruka iz
ifrantske maine Lorenc sa nekoliko sedmica na nekoliko sati, to je bilo od velike vanosti
za pripremu "Dana D". To zna i da su bile od zna aja u kampanji dezinfomisanja koje su u
posljednji as dovele do promjena u strategijama napada za "Dan D".
Kolosi su bili toliko uspjeni da su do kraja Drugog svjetskog rata deifrovali 63 miliona
karaktera njema kih poruka. Potom su unitene - kako bi bile sa uvane njihove sofisticirane
tajne.

Bletchley Park dom Ultra bombe

- 30 -

Dan D u oklopu lai

Na Dan D, 6.6.1944. godine najve a flota u historiji ovje anstva, sastavljena od 6000
savezni kih brodova, stigla je pred obale Francuske da bi sudjelovala u oslobo enju Evrope.
Na svoju neizmjernu sre u Saveznici su postigli potpuno takti ko iznena enje: nacisti ki orao
je spavao. Tako je Dan D postao najve a pobjeda Drugog svjetskog rata, a mogao je lahko biti
najkrvaviji poraz.
Nakon otkrivanja plana JAEL u Teheranu, taj isti plan je dora en i preimenovan plan
BODYGUARD7. Bodyguard nije bila samo operacija obmanjivanja, nego zapravo naziv
kompletne strategije, koja se sastojala od niza individualnih operacija prikrivanja i
obmanjivanja. Bodyguard je bio neka vrsta plana igre i to igre koja je ila za tim da se
neprijatelj navede na pogrene zaklju ke o savezni kim namjerama u zapadnoj Evropi.

Dwight David Eisenhower

Nekada u drugoj sedmici januara 1944. u Norfolk Houseu, na tapskoj konferenciji generala Dwighta Eisenhowera
sa tim planom je upoznao genijalni Bevan, ef LCS-a
(organizacije koja ima za cilj da obmanjuje neprijatelja),
stoje i pred velikom zidnom kartom Evroazije. Bevan je
objasnio da Bodyguard ima dvostruki cilj: primjenom
razli itih intriga posti i da Hitler dri vojsku rasprenu po
Evropi, kako ne bi mogao osujetiti operaciju Neptun
(Normandija) i cijelu operaciju Overlord (krovno ime za
invaziju); i usporavanje Hitlerove reakcije na invaziju
unoenjem zbrke u rad sistema veza, logistike,
administracije i reme enjem funkcioniranjem svega to
on koristi. tavie, Bodyguard e fabricirati plan i
pobrinuti se da Hitler do e do istog, kako bi ga zbunili u
pravoj lokaciji invazije. Ta lokacija je trebala biti
Norveka.

Bodyguard se sastojao od 112 planova sa kodnim imenima Neptun, Jupiter, Overlord,

Zeppelin, Fortitude itd. Bevan je esto spominjao pojam invazija, pa ga je Eisenhower
ispravio i naredio da se od tada to naziva operacija osloba anja. Tekst plana je odtampan
samo jednom, kada je Bevan otiao u Moskvu da upozna drugove iz Kremlja sa sadrajem.
On ga nije nosio sa sobom, ve je dao da se tih 10 gusto kucanih stranica poalje bei nim
putem. Naravno, to je bilo kodiranom najsigurnijom ifrom koja je ikada koritena u Drugom
svjetskom ratu. Bevan je zabiljeio da su Rusi za vrijeme rata uveli radno vrijeme od 17 do 5
poslije pono i. Sastanci su se odravali oko 2 poslije pono i i nakon desetak dana plan je bio
prihva en u izvornom obliku. Potpisivanje je bilo 3.3.1944. ali tada su Bevan i Baumer
(Amerikanac) odbili potpisivanje jer nije bilo nazna eno ime zemlje koja potpisuje dokument.
Dok su ostali pili vodku i pri ali o ratu Baumer je prekucao cijeli protokol i onda su morali
svi zajedno potpisati svaku tamparsku i ortografsku greku. Baumer e zabiljeiti da je to
najbizarniji dokument u arhivama ameri kog State Departmenta.
Bodyguard je preuzeo na sebe i obavezu cenzure koja je bila klju na za uvanje tajne invazije.
Poznat je incident diplomate koji je na radio emisiji pri ao o velikim betonskim platformama
koje e kasnije biti potopljene pred obalama Normandije. Tu emisiju je sluao jedan japanski
7

Tjelohranitelj

- 31 -

diplomata, ali sre om nije shvatao engleski najbolje i javio je u Tokio da se radi o
platformama za neke topove. Sama lokacija tih platformi je mogla ugroziti cijelu operaciju.
Dan D je bio dan iji se datum nije znao do svega par sati prije invazije. U skrivanje tog
datuma bilo je uklju eno 120 agenata irom Evrope, 8000 pripadnika pokreta otpora u
Francuskoj, koji su kasnije ubacivanjem kocke e era u rezervoar njema kih tenkova
onesposobili desetine metalnih grdosija. U Londonu je nekoliko desetina slubenika MI5,
MI6, LCS-a, CSM-a, SHAEF-a, SOE-a, SIS-a; u SAD-u JCS-a hapsilo svakoga ko bi
izgovorio rije Overlord ili Normandija. U nevi enoj cenzuri nijedna rije nije objavljena a da
nije prolo kroz rigorozni filter MI5. General Patton je upravljao cijelom imaginarnom
grupom armija na sjeveru Engleske kako bi zbunio neprijatelja. Simulirano je 1546 poruka
nepostoje ih vojnika svojim ljubavnicama irom Britanije, samo da Njemci misle da postoji
neka armija koja planira napad na Belgiju. MI6 je ak u svoje redove uveo mrtvog poru nika
iji le je obu en u uniformu i ba en padobranom u more, na obale panije, kako bi ga tu
nali nacisti i iz njegove torbe izvadili pisma koja su pri ala o invaziji na Norveku. Poru nik
je umro mjesec dana prije u svojoj kadi u Portsmouthu. Pri a o Danu D je bila do prije
dvadesetak godina velika nepoznanica zbog dravnih tajni, ali najve a tajna je tajna o tome
kako su uvane tajne. Nigdje u knjigama historije ne ete na i imena aktera koji su najvie
doprinijeli ovoj djelatnosti.
No uo i Dana D je nebo iznad Hitlerove vile bilo vedro. On i Eva Braun su nakon sluanja
plo e sa pjesmama LIEDER, uzeli napitak za spavanje i otili na po inak. Hitler je spavao u
trenutku kada je u dalekom Portsmouthu general Bull odaslao historijski signal Adoration
from 0200!. Taj je signal pripadao scenariju za Fortitude i zna io je da tada po inje snana
radio aktivnost na prostoru preko puta Pas de Calaisa mjesta na kojem se trebala da bude
navodna invazija. U to vrijeme su brodovi uplovljavali u zaljev Seine, a nebo nad Engleskom
je bilo prekriveno avionima koji su ili na istok. Komanda vie nije imala ta da radi, tako da
su Montgomery, Eisenhower, Churchill, Menzies, Bevan i mnogi drugi uradili isto to i
Hitler: lijepo otili na spavanje.

- 32 -

Zaklju ak
Britanska tajna sluba je dugo vremena, u svim ozbiljnim krizama i ratovima dobro sluila
svojoj zemlji, ali je inila i strane greke. Bilo je vrijeme kada se svako mijeao u posao tajne
slube i kada vlada nije uzimala u obzir njihova upozorenja, ali ukupno kada se sve sagleda sa
odre enom distancom, na planeti Zemlji, nema obavjetajne slube sa zanimljivijom
historijom.
O ito, nemogu e je napisati cijelu historiju bilo koje tajne slube. ak i kad bi svi spisi i
dokumenti bili dostupni, valjalo bi se hrvati sa neta nostima, pretjerivanjima i problemom
tuma enja proturje nog i me usobno sukobljenog materijala. Nakon podrobnom prou avanja
ovih 450 godina postojanja tajne slube, naravno bez posljednjih 50 jer su jo pod velom
dravne tajne, pokazuje se slika pijunae i protupijunae, promjenjivih metoda i
nepromjenjivih osobina i sklonosti svojstvenih Britancima i upornosti i hrabrosti i
djelotvornosti pojedinih agenata i efova obavjetajne slube.
Zna ajno je da je individualizam imao u britanskoj pijunai mnogo ve u ulogu nego u bilo
kojoj drugoj obavjetajnoj slubi. Unato sve ve oj sklonosti prema ekipnom radu, nego u
bilo kojoj drugoj obavjetajnoj slubi, pojedinac je u 20. vijeku ostao najvaniji faktor
postigavi esto vie i od gomile obavjetajnih stru njaka.
MI5, MI6, NID, SIS itd. krajem 20.-og i po etkom 21.-og vijeka su nepoznanica jer im je to
priroda. Tek skoro je javnost upoznata sa imenima nekih od ljudi koji su poginuli davne 1960.
godine.
Svijet obavjetajnih slubi je jedinstven jer nema drugog polja ljudskog djelovanja koje stalno
radi u sjeni. Iako se smatra neophodnim, predstavlja mra nu stranu svjetskih politi kih
sistema, jer je u biti od drave sponzoriran voajerizam.
Negativna konotacija pijunae nastaje jo u Gr koj, za vrijeme polisa. Tada su posebni
ambasadori gradova, zvani proxenos, bili poslani od jedne drave drugoj i tamo su uivali
velike po asti. Naalost, nije bilo potrebno mnogo da neki shvate potencijal proxenosa i korist
koja se time moe ostvariti, a jo manje da i rtve to shvate. Od tada se kae da je pijunaa
zanat kojim se bavi samo olo drutva.
Do 16. stolje a crna vjetina je bila smatrana grijehom dravnika. To se mijenja u
stogodinjem ratu koji je trajao 126 godina. Rije je o napetoj situaciji u kojoj su se nale
Francuska i Engleska, i tada je bilo jasno da se samo iza kulisa politi ke pozornice neto moe
posti i. Danas je pijun geopolit ki alhemi ar i to je zanimanje koje zahtijeva akademsko
obrazovanje i sposbnost shvatanja politike, te efikasno izvravanje zadataka, ponekad ak i
slijepo.
Vaan zaklju ak iz ove pri e sam proizilazi, a niko ga nije bolje izrazio neko engleski filozof
Francis Bacon Znanje je mo .

- 33 -

Pojmovnik obavjetajne slube

Kad god je to bilo mogu e ja sam izbjegavao koritenje profesionalnog argona pijuna, ali i
kao objanjenje za pojmove koje sam koristio i informacije radi ovdje je nekoliko pojmova
koji su nezaobilazni u razgovorima o tajnoj slubi:
Agent pijun kojeg redovno pla a dravna obavjetajna sluba. Njegov posao je
kancelarijski, a ne operativan
Agent provocateur izvor pod kontrolom ili uticajem neprijateljske obavjetajne slube.
Zadatak mu je da se ubaci u neku organizaciju, potakne na nasilnu akciju, ilegalno djelo i time
opravda ekstremnu protumjeru.
Izvor osoba koja iz finansijskih, ideolokih ili drugih razloga radi u svojo zemlji za
obavjetajnu slubu neke druge zemlje. Naj e e samo daje informacije, ali moe i raditi neke
druge stvari.
Provaljen agent ili izvor kojeg je otkrila sluba za protupijunau. argon za to je izgorio
Procurio namjerno odavanje podataka sa ciljem da zavara neprijatelja
Kod metoda skrivanja podataka i poruka. Mijenja slova ili rije i drugim rije ima ili
brojevima po sistemu koji se esto mijenja. Za itanje je potrebna kodna knjiga koja je
rije nik itanja koda
ifra sistem skrivanja podataka premjetanjem slova prema odre enom sistemu. Kodna
knjiga nije potrebna jer je klju u samoj poruci.
Pokri e organizacija ili neka druga krinka kojom se skriva veza sa obavjetajnom slubom.
Krtica Agent koji je uba en u politi ku, obavjetajnu ili vojnu strukturu sa ciljem da do e
do odre ene pozicije mo i i onda se agent uklju i i obezbje uje vrijedne podatke.
Spava agent uba en u stranu dravu sa ciljem da vodi normalan ivot i ne sakuplja podatke
dok mu se ne naredi druga ije
Stanica esto se koristi naziv centrala. Glavni ured slube u stranoj zemlji. Naj e e
ambasada.

- 34 -

Bibliografija
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Britanska obavjetajna sluba Richard Deacon

Prislukujte Hitlera A.C. Brown
Dan D u oklopu lai A.C. Brown
CIA i kult obavjetajne slube John Marx i Victor Marcetti (Izdava Savezni
sekretarijat za unutranje poslove)
Obavjetajna i vojnoobavjetajna sluba SAD autor nepoznat (Dravni sekretarijat
za narodnu odbranu)
The Big Breach Richard Tomlinson
Grand Deceptions autor nepoznat
The Great Dictionary of Freemasonry Veliki rje nik masonstva Grupa autora
Britanska politika na balkanu u II svjetskom ratu E. Baker

- 35 -

Komentar mentora:

- 36 -