FILOZOFSKI FAKULTET

KATEDRA ZA ARHEOLOGIJU
SARAJEVO

Seminarski rad
Hrustovaa

Predmet: Kameno doba BiH

Student: Lora Trnka

Mentor: Prof. dr. Tihomila Teak-Gregl

Sarajevo, 2013. godina

SADRAJ

Uvod

Pregled dosadanjih istraivanja

Opis peine

Stratigrafski odnosi

Nalazi

7-9

Hrustovaka keramika

10

Slavonska keramika

11

Opa slika razvitka kulturnog sloja u Hrustovai

12

Zakljuak

13

Literatura

14

Ilustracije

15-22

UVOD
Peina Hrustovaa je najvea i nauno najzanimljivija pilja u zapadnoj Bosni. Nalazi se na
podruju sela Hrustovo, oko 11 km junije od Sanskog Mosta, ispod obronaka Grmea. Ulaz
joj lei iznad izvora potoka Glibavo, koji se uliva u Sanu. Na irem podruju junije od
Sanskog Mosta nalazi se vie raznih speleolokih objekata, npr. Dabarska peina u Mirkovai,
i Vrana peina,ali od svih otkrivenih najdetaljnije je istraena peina Hrustovaa. Ona je
otkrivena je 1938. godine, a ve sljedee godine izvrena su prva istraivanja pod vodstvom
dr. Mihovila Mandia. Znaajna su arheoloka istraivanja u poetnom dijelu Hrustovae i
rezultat tih istraivanja je bio da je pilja od 1954. zatiena na osnovi Zakona o zatiti
prirode BiH. U svrhu zatite postavljena su 1972. na njen ulaz eljezna reetkasta vrata.

PREGLED DOSADANJIH ISTRAIVANJA

Najstariji opis pilje Hrustovae, koliko je dosada poznato, objavio je O. Krifka 1886. u Beu.
Drugi opis pilje pod naslovom Peina Hrustovo objavio je R. Maldini 1906. u naem
planinarskom asopisu Hrvatski planinar, koji jo i danas izlazi u Zagrebu, ali pod
izmijenjenim naslovom Nae planine.1
Dakle, ve poetkom 20 vijeka Hrustovaa je bila opte poznata, dokaz tome je bilo i njeno
uvrtavanje u Bosanski glasnik, koji je objavljen 1914. godine u Sarajevu. U njemu se
spominje Hrustovaa: da je peina osobito lijepog izgleda, preko 2 km duga sa lijepim
sigama.2 U raspravi Sanika upa u Bosanskoj krajini, koja je objavljena u Beogradu u
ediciji Naselja i poreklo stanovnitva, pilju je spominjao i M. Karanovi 1930. godine.
to se tie naunih istraivanja u Hrustovai. prvi su ih zapoeli kustosi Zemaljskog muzeja
BiH iz Sarajeva u 1939. godini. Na znaenje ove pilje za prethistoriju ukazao je 1938. godine
D. Sergejevski. Pod njegovim uticajima prva iskopavanja je uradio M. Mandi 1939. godine.
Tom prilikom je u peini sakupio zanimljivi prethistorijski materijal. A. Poli je 1939. godine,
uporedo sa arheolokim iskopavanjima izvrio i geoloka i morfoloka prouavanja u
Hrustovai. On je takoer napravio vie fotografija u njenoj unutranjosti i izradio pregledni
tlocrt i uzduni profil pilje.
Arheoloka istraivanja u Hrustovai nastavljena su tek nakon Drugog svjetskog rata 1946.
godine pod vodstvom J. Koroeca, a godine 1948. vodi ih A. Benac. Detaljna prouavanja
arheologa pokazala su da je Hrustovaa znaajan lokalitet slavonske kulture u naim
krajevima. Kasnije Hrustovau na vie mjesta spominje i B. J. Bokan (1974) u irem prikazu
Sanskog Mosta i njegove okolice.3
U novije vrijeme izvrila je skupina slovenskih speleologa detaljna morfoloka istraivanja u
Hrustovai i tom je prilikom snimljen podroban tlocrt, uzduni profil i vie poprenih profila
piljske unutranjosti, te je dat prijedlog za njeno turistiko ureenje (A. Lajovi i F. Malekar
1983).4
Na traenje Zavoda za zatitu spomenika kulture, prirodnih znamenitosti i rijetkosti BiH iz
Sarajeva, ekipa Zavoda za Paleontologiju i geologiju kvartara Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti iz Zagreba izvrila je u 1984. i 1987. godini kvartarnogeoloka i
paleontoloka istraivanja u pilji Hrustovai.5
_____________________________
1 Peina Hrustovaa kod Sanskog mosta i njezino paleontoloko znaenje, 1988, str. 70
2 Peina Hrustovaa kod Sanskog mosta i njezino paleontoloko znaenje, str. 71
3 Peina Hrustovaa kod Sanskog mosta i njezino paleontoloko znaenje, str. 71

4 Peina Hrustovaa kod Sanskog mosta i njezino paleontoloko znaenje, str. 71

5 Peina Hrustovaa kod Sanskog mosta i njezino paleontoloko znaenje, str. 71

OPIS PEINE
Ulaz u ovu peinu je okrenut prema sjeveru. Sastoji se od glavne i sporedne prostorije, njen
dio lei u krednim vapnencima.6
Tlo cijele peine je neravno, od ulaza prema kraju se postepeno uzdie, prikriveno je
crvenosmeim uljem. Ispod ovog mulja se na nekim mjestima ukazuje kalcitna kora, koja se
posebno dobro vidi na mjestima gdje je dno peine provaljeno.
to se tie cirkulacije podzemne vode, ona se zapaa samo na nekoliko mjesta. Usljed
pomankanja procjedne vode nije dolo do stvaranja stalagmita i stalaktita u veoj mjeri.
Nakon kia u njoj se stvaraju od prokapale vode manje ili vee lokve.
U zadnjem proirenju glavne prostorije nastalo je, pored vrlo lijepih stubova i peinsko
jezerce. Na tim istim mjestima stalnog prokapavanja vode, dolo je i do nastanka kalcitnih
kupa, na kojima se nalaze mali bazeni, poredani terasasto jedan ispod drugog.
Kada je rije o postanku ove peine, dovodi se on u neposrednu vezu sa tektonskim rasjedima
prisutnim u ovom kraju, a iji se tragovi i u ovoj peini mogu lijepo vidjeti.7

_______________________________

6 Glasnik Zem. muzeja, 1939, str 3.

7 Glasnik Zem. muzeja, 1939, str. 5

STRATIGRAFSKI ODNOSI
pilja Hrustovaa ima prostran ulaz i od njega se najprije prema jugu, a zatim prema
jugozapadu, protee visoki i iroki piljski kanal nazvan Veliki rov. Njegova duina iznosi
725 metara. Inae svi dosada istraeni kanali Hrustovae imaju duinu od 2218 m.
Kvartanogeoloka i paleontoloka istraivanja bila su usmjerena na zavrni dio Velikog rova,
jer je u tom dijelu pilje prije vie godina zagrebaki speleolog B. Jali prilikom
biospeleolokih istraivanja opazio na piljskom tlu zasigane kosti medvjeda.8
Prilikom naeg prvog obilaska u 1984. opazili smo da se sa obje strane Velikog rova na tlu uz
bonu stijenu nalaze brojna lijepo formirana medvjea gnijezda, a povie njih na bonoj
stijeni dobro su istaknuta medvjea buenja. U takvom jednom medvjeem gnijezdu na
prilino 430 m od ulaza opazili smo kosti piljskog medvjeda prekrivene tankom sigastom
korom i finom piljskom ilovaom. Odluili smo da na tom mjestu iskopamo istranu sondu s
ciljem da ustanovimo stratigrafske odnose i sakupimo fosilni materijal.9

________________________________________
8 Peina Hrustovaa kod Sanskog mosta i njezino paleontoloko znaenje, str.71.

9 Peina Hrustovaa kod Sanskog mosta i njezino paleontoloko znaenje, str. 72

NALAZI
Nalazi od kamena
Dokaz da su hrustovaki stanovnici upotrebljiavali kamena orua pretstavljaju dvije kamene
sjekire naene prilikom iskopavanja peine Hrustovae. Polovina lijepo glaane sjekire
izraena je od granita. To je bila masivna sjekira sa zaobljenom otricom i rupom za
nasaivanje.
Takoer je pronaen jedan primjerak kamene strugalice, izraene od bjelkastog kremena koja
potsjea na sline oblike iz mlaeg kamenog doba.
Pronaeni fragmentovani kameni predmet vjerovatno sluio je kao privjesak ili amulet, a
manje je vjerovatno da se radilo o gladilici. Predmet je valjkastog oblika, sa rupom koja je do
polovine prubuena. Na gornjem dijelu vidi se oblo popreno udubljenje.
Brusilice od kamena, od kojih je jedna etvrtasta, a druga u obliku prizme, sluile su
hrustovakim stanovnicima za bruenje kamenih i kotanih oruja.
U hrustovakom nalazitu naen je i izvjestan broj kamenih rnjeva od otrog pjeanika.10
Naena kamena tucala su bila istroena od velike upotrebe, a namjena tih tucala je prilino
problematina. Moe se pretpostaviti da su hrustovaki stanovnici s njima tukli lan ili su ih
upotrebljavali za tucanje ita.
Ovdje je potrebno napomenuti da je na dubini od 1,20 m u srednjem dijelu i 0,90 m u
prednjem dijelu nalazita otkriven itav sloj ugljenisanog jema. Prilikom otkopavanja u 1939
godini takoder je naen ugljenisani jeam. erim erimovi je, jo prije nego to su arheolozi
obratili panju na ovu peinu, otkopao jedan manji dio povrine u kojoj je bilo obilje
ugljenisanog jema. On je iskopao zemlju zajedno sa jemom, kako smo ve spomenuli,
izvozio za ubrenje svoje oranice. Prema tome prisustvo kamenih rvnjeva u nalazitu postaje
sasvim razumljivo.11
U sredini nalazita pri vrhu gornjeg sloja punog kamena, postoji nalaz jedne vaze izraene od
bijelog kamena. Ona je imala konian oblik sa vrlo masivnim stijenama. Inae u tom sloju
nije bilo bikakvih drugih nalaza.
_________________________________________
7

10 Glasnik Zem. muzeja, 1948, str.10

11 Glasnik Zem. muzeja, 1948, str. 10

Nalazi od peene zemlje

U hrustovakom nalazitu prljenovi od peene zemlje nisu mnogobrojni. Oni su meudobno
vrlo raznoliki, ima ih od loptastog do bikoninog oblika.
to se tie mosura od peene zemlje on se po svom obliku ne razlikuje od zemljanih mosura u
drugim prehistorijskim nalazitima Bosne i Hercegovine, naroito od onih iz Donje Doline.
Medu priborom od peene zemlje naeno je takoer i nekoliko tzv. grijalica. Jedna od njih
ima oblik etvrtaste piramide sa zarubljenim vrhom, dok je druga izraena u obliku niskog
stoca.

Kotana orua i nakit

Raznovrsnost oblika kotanih predmeta ukazuje na to da je upotreba kotanog orua kod
hrustovakih stanovnika bila mnogostruka.
Pronaeni predmeti su relativno mnogobrojni. Pronaen je veliki broj jelenjih rogova koji su
svojim naknadno uglaanim vrhovima sluili u razne svrhe kao ila i sl. Na nekim od njih su
probuene rupe, dok se na drugim vide poeci buenja. Ove rupe su vjerovatno sluile za
vezivanje uzica.
Meu ilima istie se nekoliko komada koji su bili vrlo lijepo uglaani, ila su vjerovatno
sluila prilikom ornamentisanja hrustovake keramike.
Takoer pronaen je i kotani predmet koji ima oblik donjeg okova koplja. Dvije rupice sa
strane, koso urezane prema dole, mogle su sluiti za uvrivanje ovog iljka na drvenom
tapu.
Pronaeni su svinjski zubi koji su veim dijelom bili fragmentovani. Na njima se vide dijelovi
probuenih rupica i ti svinjski zubi su vjerovatno sluili kao ukrasni predmeti.

Nalazi od metala
Kad je rije o nalazima metala, na hrustovakom nalazitu je pronaena bronzana narukvica.
Njena vanjska povrina je rebrasta, a na krajevima se ta vanjska povrina zavrava jaim
ispupenjima. Unutarnja povrina je izdubljena.
Postoji nalaz malog bronzanog privjeska koji je sluio kao ukras na odjei. Pronaena
polovina spiralne fibule od bronze pretstavlja jedini primjerak ove vrste u Hrustovai.
U inventar bronzanih predmeta u hrustovakom nalazitu spada jo nekoliko fragmentovanih
komada od bronze, uz jedan vei komad neobraene bronze.
U gornjem sloju priliko iskopavanja pronaen je i jedan eljezni vrh koplja.

HRUSTOVAKA KERAMIKA
Iskopavanje u 1947. godini upotpunilo je keramikih oblika, ornamentalne tehnike i
ornamentalnih motiva, stvorenu ranijim iskopavanjem. Dr. Josip Koroec je iscrpno obradio
ranije naenu keramiku.12
Opi pregled keramikih ostataka u Hrustovai pokazuje da je ovo nalazite za sada
jedinstveno u BiH i da je ono vre povezano sa slinim nalazitima na Balkanu i ostaloj
Evropi. Iz cijelokupnog inventara keramikih ostataka hrustovakog nalazita jasno se
pokazuje, a to je ve ranije konstantovano, da njeni osnovni oblici pripadaju krugu slavonske
keramike.13
U inventaru hrustovake keramike postoji samo jedan primjerak sa ornamentom raenim
nareckanim predmetom. Vaza je mrke boje i sa jako izvijenim vratom. Prelaz iz trbuha u vrat
je vrlo otar. Uz obod vrata nalazi se jedna ornamentalna linija. Trbuh je bogato ornamentisan
mnotvom cik-cak linija, dok je sa donje strane itav ornament oivien sa dvije crte.
Daljni primjerci prikazuju fragmente plitkih zdjela sa unutra uvuenim obodom na kojem se
sa gornje strane nalaze koso udubljeni ornamenti. Fragmenti su mrko smee boje i prilino
lijepo glaani. Zdjele ovakvog oblika i sa ovakvim ornamentom ne pripadaju slavonskoj
keramici. Zdjele sa tako ornamentisanim obodom prisutne su u Lengyel-skoj kulturi, ija
ornamentisana

i inkrustirana keramika ima izvjesnih dodirnih taaka sa slavonskom

keramikom i koju Wosinsky stavlja u bronzano doba. 14

to se tie slikane keramike zastupljena je sa samo jednim primjerkom. Radi se o fragmentu
smee peene, izvana glaane vaze, na kojem se jasno vide iroke linije slikanog ornamenta.
Boja kojom je bio izveden ornament je izgubljena, ali ima nagovjetaj da se radi o crnoj-mat
boji.
U hrustovakom nalazitu pronaen je velik broj fragmenata jedne visoke amfore koja je
kasnije restaurisana. Trbuh amfore sa spoljane strane je bio ukasto-smee boje, dok su vrat
i itava unutranja povrina bili tamne boje. Uz obod vrata nalazi se ornamentalna vrpca sa
duboko igosanim kruiima. Ornamentalni motiv ove amfore je jedinstven za keramiki
inventar peine Hrustovae.
Tehnika igosanja nije poznata na hrustovakoj keramici, ali u ovom nalazitu je plastina
dekoracija brojno zastupljena. Dio kratera predstavlja neke od tih primjeraka. Kod ovih
primjeraka imamo samo jednu apliciranu traku koja je dekorisana nizom udubljenja ili ureza.
_____________________________
12 Glasnik Zem. muzeja, 1948, str. 13.

10

13 Glasnik Zem. muzeja, 1948, str. 10

14 Glasnik Zem. muzeja, 1948, str. 17

SLAVONSKA KERAMIKA
U keramikom inventaru hrustovake pilje jako su brojni nalazi slavonske keramike i oni
daju ustvari osnovni ton ovom nalazitu.
Dr. Josip Koroec iscrpno je obradio ranije pronaene primjerke ove keramike.
Velika veina keramikih objekata ove vrste je naena usvari u fragmentima, a mnogi od ovih
fragmenata daju mogunost apsolutno tane rekonstrukcije, mada one nisu izvrene.
Zdjele su najea forma slavonske keramike u Hrustovai.
Njihov donji dio je obino konian, sa relativno malim i krunim dnom. Rame je naglaeno, a
vrat cilindrian, u sredini blago uvijen. Na rijetkim primjercima gornji obod vrata je neto
izvraen.
Odreeni fragmenti slavonske keramike pripadali su zdjelama sa visokim vratom, koje svojim
oblikom ine ve prelaz formama amfora.
Pojedini fragmenti su pripadali kupama iji je oblik bio vjerovatno konian. Jedan lijep
primjerak takve kupe na nozi, naen je u Hrustovai prilikom zavrnog iskopavanja. Kupa
ima konian oblik, izraena je od dobro preiene zemlje smee boje i iznutra je naroito
lijepo izglaana. Stijene ove vaze su vrlo debele, a gornja strana oboda je proirena i ravna.
Kupa stoji na niskoj, krstastoj nozi ije su etiri ape organski spojene sa dnom suda i
naglaene ispupenjima.
Jedan od najljepih primjeraka slavonske keramike u Hrustovai, koji je pronaen prilikom
iskopavanja 1947. godine, pretstavlja amfora, ouvana u gotovo svom prvobitnom stanju. U
njenom obliku se razlikuju loptast trbuh i cilindrian, uvuen vrat. Na oblom ramenu izvedene
su dvije nasuprot postavljene uice. Ornament na amfori izveden je tehnikom duboreza i ureza
sa ubodima.

Ornamentika na hrustovakoj keramici

U hrustovai su se upotrebljavale sve ornamentalne tehnike, koje su bile poznate u slavonskoj
kulturi. Ipak glavni nain ornamentiranja bio je u tehnici duboreza i u tehnici urezivanja, a
koristilo se bijela inkrustacija. Uporedo s tim javlja se plastina dekoracija na grubim
sudovima. U mlaem periodu upotrebljavala se tehnika udubljivanja, to je se deavalo pod
uticajem gradinske kulture. Tehnika urezivanja se upotrebljavala sama, dok duborezna nije

11

bila nikad samostalna nego se vee za tehniku urezivanja. Ponegdje su u Hrustovai urezi
sluili za ograniavanje, tj. zatvaranje polja.

OPA SLIKA RAZVITKA KULTURNOG SLOJA U HRUSTOVAI

Najstariji sloj u hrustovakom nalazitu je onaj u sredini, na dnu udubljenja. Tu su se nalazili
prvi ostaci stanovnika peine i njene okoline. Ovi ostaci su oskudni, gar i ivotinjske kosti.
Ali oni su ipak dovoljni da daju skromnu sliku o ivotu tih prvih stanovnika Hrustovae. Oni
su vjerovatno bili lovci jer su tu naene kosti jelena i srne. Takoer su bili i stoari. U
peinskoj jami, ti prvi stanovnici su loili vatre i pekli svoju mesnu hranu. Nije bilo ureenih i
stalnih ognjita, koji su naeni u slojevima iznad ovog najstarijeg sloja. Vatra je loena
nasumice i od nje su ostala samo zgarita.
Sljedei sloj nalazita je najmoniji jer su u njemu naeni najbrojniji nalazi, to znai da su
hrustovaki stanovnici u to vrijeme najvie koristili peinu u svoje svrhe. Moe se ak
pretpostaviti da je ovo bilo neka vrsta sezonskog obitavalita hrustovakih stanovnika. U
peini je pronaena velika koliina kaslcinisanog jema, koji je izgorio vjerovatno prilikom
nekog veeg poara.15 Ovo dokazuje da su se stanovnici Hrustovae bavili zemljoradnjom.
Nije meutim pronaeno nikakvo orue bilo kameno, bilo metalno kojim su oni mogli
obraivati zemljite.
U zimskim periodima peinski stanovnici su se bavili lonarstvom. Kao dokaz o tome, slue
nam gomilice ilovae, koje su svakako u tu svrhu donesene.
Hrustovaki lonari pekli su, dakle, posude na otvorenom ognjitu. Neki od njihovih
proizvodi su bili grubo glaano, obino posue, koje im je sluilo za svakodnevnu upotrebu.
Druga vrsta posuda je bila ornamentisana keramika, u prvom redu slavonska keramika.
Naene kosti ivotinja u peini ukazuje na to da su se hrustovaki stanovnici bavili i
stoarstvom i lovom. Meutim u peini nije naeno oruje koje je sluilo za lov.
U kakvom su drutvenom ureenju ivjeli u to vrijeme stanovnici Hrustovae moemo
donekle zakljuiti prema materijalnim ostacima. Prije svega, sredstva za proizvodnju
hrustovakih stanovnika bila su jo primitivna. Naene kamene sjekire i kamena strugala
dokazuju da su oni jo upotrebljavali kamena orua.16
Iznad ovog najmonijeg sloja nalazi se u hrustovakom nalazitu i sloj pojedinanih nalaza.
Ovdje je naen u prvom redu izvjestan broj fragmenata grube keramike sa plastinim
ornamentima ili ornamentima izvedenim noktom.

12

_____________________________
15 Glasnik Zem. muzeja, 1948, str. 27
16 Glasnik Zem. muzeja, 1948, str. 28

ZAKLJUAK
to se tie Hrustovae, nije mogue odrediti kojem periodu slavonske kulture pripada, niti se
moe odrediti koliko je ta kultura trajala u njoj, tj. kada je ona prestala, odnosno, kada je
preovladala gradinska kultura u Hrustovai. Kao polazna taka mogla bi posluiti nalaz kupe
na visokoj upljoj nozi, to je bio oblik Bodrogkeresztur-kulture. Meutim ova kupa nije bila
poznata na drugim lokalitetima slavonske kulture. Ustvari stratigrafski nedostaci u
Hrustovai, jednako kao i na drugim lokalitetima, su onemoguili odreivanje trajanja
slavonske kulture.

ODNOS PEINE HRUSTOVAE PREMA HRUSTOVAKOJ KULTURI

Oznaio sam, ve na poetku, peinu Hrustovau kao novi lokalitet slavonske kulture. Ona je
ujedno, do sada, i jedino naselje te vrste u Bosni. Pojedini fragmenti, naeni na drugim
mjestima u Bosni, samo su import, odnosno stoje pod utjecajem slavonske kulture.17

13

___________________________
17 Glasnik Zem. muzeja, 1946, str. 15

LITERATURA
o Peina Hrustovaa kod Sanskog Mosta i njezino paleonotoloko znaenje, Mirko
Malez, Teofil Slikovi, Ante Kapel i arko Opai, 1988. godina
o Benac, A., 1948, Zavrna istraivanja u peini Hrustovai, Glasnik Zem. muzeja BiH,
3-42, Sarajevo
o Koroe, J., 1946, Peina Hrustovaa, novi lokalitet slavonske kulture, Glasnik Zem.
muzeja BiH, 7-38, Sarajevo
o Mandi, M., 1939, Prethodni izvjetaj o zapoetom iskapanju u Hrustovakoj peini
kod Bos. Vrpolja, Glasnik Zem. muzeja BiH, 65-72

14

Pregledan karta podruja juno od Sanskog Mosta s podrujem znaajnih speleolokih

objekata. 1. Hrustovaa 2. Dabarska peina 3. Peina u Mirkovai 4. Vrana peina

15

16

Glinena olja sa rukom bogato ukraena etverokutima i udubljenim crtama sa tragom bijele
inkrustracije

17

Uglaeno etveronono podnoje od gline

18

19

Predmeti od kamena i kosti

Slika 1 a,b - odlomak statuete
Slika 2 a,b trougaoni predmet
Slika 3 dobro ouvan krag
Slika 4 a,b vei odlomak kraga i restaurirani krag
Slika 5 a-c dva odlomka kraga i restaurirani krag

20

Slika 6 a,b vei odlomak manje amforice i restaurirana amfora

Fragmenti vaza

21

Fragmenti loptastih vaza

22

Peina Hrustovaa

23