Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Dobrica Cosic

    Uploaded by

    ArminMuftić
    78 views8 pages
    Cosic

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Cosic

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    78 views8 pages

    Dobrica Cosic

    Uploaded by

    ArminMuftić
    Cosic

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 8
    2006.14 Danas satvana "ocanacie": Odlazak"mirctvorca” lj je shorio Milofeséa Karai¢a -Klixba Twoet Danas sahrana "oca nacije": Odlazak “riretvorca" koji je stvorio MiloSeviéa i KaradZica’ Twoet dine Debrca Gost, smpsk "ssc nani ‘Sahrana akademika Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) Dobrice Gosi¢a.bit é¢,obaviiena danas u 14 sali na Novom groblju u Beogradu BdiaskomGosi¢a sa scene, nameée se pitanje da li na smetijste politike historile,ediazi | “Cosi¢eva Srbija"? Ugledni beogradski pisac Filip David je autorwaviivtedova prije nekoliko godina kazao kako "Cosi¢eva Srbija jo8 nije HaHlzbHt#h"Bia tim se slozio i Zarko Koraé konstatirajuci da “CosiGev duh joS lebdi Srbljom’. Da lie tako, odgovor moze dati samo vrijeme. Nadati se da Cosiéa neée nadzivjeti i "Cosi¢eva Srbija", veé da ce nas scenu stupiti nova, ‘evropska i demokratska zemlja u naSem istotnom susjedstvu nage, ima neke simbolke u tome Sto se "srpski otac nacije" u polsedniem interyjuu za beogradski Nedelik radovao Sto ¢e se rnjegovo "Vreme smi" uskoro ponovo pojavit u srpskim knjiZarama, “ba uot jo8 jednog Vidovdana, na stotinu godina od potetka Prvog svetskog rata’, Nepunih mjesec dana od objavijivanja ovog intervjua, kojeg je Nedejnik donio pod zmakovitim nasiovom "Nacional testament", éoyjok koj se smatra torcom, il Boje re orim koje reafirmira0 volkosrpske ideje, napustio je ova sujet. Cosi¢e | u posiedrjom interna jadnom mijostu ponove spominjao rat a sada v oz *inotvorca’ "Nema vige rata za Srbe. Mi vige ne smijemo da ratujemo. Nemamo bioloSki, a vige ni patriotski potencijal. Vjerujem da je mir jedini uslov nageg postojanja. Praviti kompromise, odstupat i od nagela ako treba da se saéwa mi wanncbaNijostihidanas-sabvane-oca-nacije-odlazak rirchercs-aj-je-stvro-riloseicataradzica 140520002 18 2.05.14 Danas sabvana "oc nai": Odlazak’mirtorca” lj je shoro Milodeéa i Karadiéa- lia hladno kaze da su “te proklete devedesete jedan rez ukolektivno] vest". Pa, ipak, zalotio se da se Srbija okrone Viadimiru Putinu, "dok je putinovac, a ne samo Rus. Stavigo, ‘ako jo sa Kosovom poteo stvararje politike koja je ¢o na svom vrhuncu, dake, ‘20th, raspréiti mis baruta Bakanom, Cosié je pred kraj Svota rekao da je za rjoga *kosovsko pitare rijogeno”. "To zati da ono vige ne postaji kao juana srpska pokrajina. Mi smo uratu sa Albancima izguibili Kosovo. Da je to konaéno, o tome danas ne mozemo da sudimo, jer riko ne zna kako evrapska i balkanska bistorija mogu da se isfabulraju u naredrim vjekovima. li Wieku", kazao je Cosié, istakavéi da "ne treba vie ni atom snage troSit na to pitarje” lako ga je polliéki | ideolo8ki stvorio, Cosié se i pred polazak Bogu na istinu distancirao od MiloSewiiéa, kazav8i razotarano “da je on bio poliiéar naSeg nacionalnog poraza". Mrtvog Miloseviéa je optuZio da nije imao moguénosti da "rijeSi nacionalna pitanja, jer je bio komunista ititoista ida je "wlo nerealno proceniivao evropsko stanje", kao i da je "njegov Zivot tragiéan i njegova politika je tragi¢na’ Mada je simbolizirao vijednost potpuno suprotne onima za koje se zalagao pokojni premijer Srbije Zoran Bindié, iako se zalagao za ‘Srojju koja je ubila Dindiéa, Cosié je rekao da "te8ko Zali za ‘odlaskom i ubistvom Zorana Dindiéa". Manje je, istina, poznata {injonica da je Bindié svjoje vremeno Cestitao 804i rodendan Cosiu, nazivajuti ga "srpskim Tomasom Manom. "Mislim da je to doista koban éin za sudbinu Srblje. Mi nemamo tako darovitog 6ovjeka u poltci, Covjeka te inteligencije, tog obrazovarja, te vrednote kojuje imao sjajni Zoran Dindié. On je w ‘svakom pogledu bio hrabar i dalekovod politiéar’, rekao je. Kazao je da ne vidi Srbiju u EU ida EU "odlukom da pravi veliku ‘Albaniju u srcu Evrope radi protiv same sebe". No, iako muje ideoloski bio puno bla, krtiéki se osvinuo na Aleksandra Vuéiéa, aktuelnog premijera Srbije, twdeci da "ée to Sto imamo jednopartisku vast ovu zemlju te&ko da ko8ta’ "Pogotovo Sto ima i vodu koji se poistoyjetio sa dréavom. To je samo Komunisti¢ka parlja imala u naj histor. Bojim se da éete u tom oportunizmu da izgubite i vijeme i da dovedete zemfu u jo8 teZi ppoloZa, Ovoj vasti se mora naprauit jaka opoziija, da bi bole radila. A ne samo da hapsi kriminalee, nego da radi druktije. Jer, ja ne znam koji sektor nageg javnog Zivota funkcionige. Ne znam", zaklutio je, tvideci da biv8i predsjednik Boris Tadié umnogim aspektima nije uvadio njegowu i politku svoga oca Lube, istaknutog SANU-ovea, Na kraju, na upit sta je najveci srpski interes danas, Cosié jena vihuncu ironje odgovorio: "Mir je najvaznifa stvar" wanncbaNijostihidanas-sabvane-oca-nacije-odlazak rirchercs-aj-je-stvro-riloseicataradzica 140520002 28 2006.14 Daanas setvana "oca nace": Odlazak"mirctorca” je shorio Milakeéa Karadiéa - Klicha Daje owiistinuo miru Cosié shvatio koju deceniju prije "prokletih "90", prije 28. juna 1989. godine kada je njegov eksponent Milosevic ‘sa Gazimestana na Kosovu porutio da smo "Sest vjekova kasnie, danas, ponovo ubitkama i pred bitkama", te da ni “oruzane nisuni iskjusene", yerovatno bi svi na ovim prostorima sretnije Ziyi No, eto, nije bilo tako. 'zna se da je Cosié jedan od najodgovomijh za to, Nespomo je da su srpske jeinice u vijeme Cosiéevog predsjedrikovanja SR Jugostawom, od 27. apria 1992 pa do kraja maja 1993. godine, dakle, ujeku agresije na BiH, vila najokrutije osine i genocid u BiH. Nadahnite Cosiéevom ideologijom, dotinatke jedinice igrale su ‘svoj ples smrti. Upravo zbog toga je u eto 2009. godine dan Predsjednisiva BiH Zejko KomBiéo pokrenuoincijaiwi za raspisivanje medunarodrihIterpolovih porrca i pokretare icivénog postupka protiv Dobrice Cosiéa kao “biveg predsjedrika SR Jugoslavje,glavnog ideologa velikosrpske zbotinaéke politike i kljuénog autora Memoranduma Srpske akademije nauka i uunjetnosti (SANU) i 1986. godine” Jedan od zlotinatkih Cosiéevihizuma sul takozvana "humana presellerja’, Koja je potetkom 1993, godine dogovorio sa bivsim hrvatskim predsjedrikom Franjom Tudmanom. Kasnije 6e Cosié lznijet | ideju o podjeli Kosova, a Tudman testiratl praveti Bobanovo | Suskovo selo kod Stoca, odnosno Capliine za Hivate srednje Bosne, "Mirotowrac" Cosié se u interyuu za Dugu 1994. godine hvalio da je “postavio Karadziéa na Colo srpske politike u BIH" i da ga je praktiéno stvorio. "Radovan Karadzi¢ je veé zapoteo stvaranje Srpske demokratske stranke i, doista, mi smo bili uneobiéno tiesnim vezama. Tako reéi ssvake noéi smo telefonom razgovarall. Znao sam ga ja dobro jo8 od 11968. godine kao pjesrika, kao miadog paburjenog éovjoka, (Odiazio sam kod rjaga kuéi, kad sam bio u NikSiéu. On je postije toga bio i hapen. Uoéi samog Kongresa SDS-a, ja sam prosto rnaredio Radovanu, strogo, onako kao pateralstik: ‘Pritvati se, moras ti biti predsjednik, a kasnije 6e8 izabrati Keemanoviéa, ko zna koji ée biti. Ali, u ovom éasu, pritwati se privremeno te duznosti bud predsjedrik’. Nisam mogao ri pretpostaviti da ée on postati ovakva figura. To je najdarovitii srpski poltiéar danas, Zovjek sa ssvetskorn vokacijom, koji smije da stane pred svjetske kamere i Koji Usvakoj situacii moze da se snade, Ima nekuimaginaciiu", govorio In Bneid inns 4004 nndinn Ante nish Winona! wncbaNijosthidanas-sabvaré-oca-nacije-odlazak rirchercalajje-storic-riloseucataradzica 140520002 28 2006.14 Danas satvana "ocanacie": Odlazak"mirctvorca” lj je shorio Milofeséa Karai¢a -Klixba Govoredo svoj studi ,O stvaranju Republke Srpske", koja je prodgovor ,Dnevniku” Nikole Kofoviéa, prvog potoredsjodnika RS, Cosié je u maju 201 1. godine pokusavao odbrant svoju potiku proma BiH visim cijovima. Intemacionalni yerski rat u Bosni od 1992. do 1995. kojim su poltéki rukovodile Sjedinjene Ameriéke Dréave u saradnji s EU, oruano se okonéao Daytonskim sporazumom, a paliiéki se rastavio pod protektoratom i rukovodstvom ‘visokin predstavmika’ savela Ujedinjenih nacija i Evrope. Nijedan uéesnik i inilac bosanskog rata, nijedna ratna strana nije se odrekla ostvarenja svojhratni cijeva. Musiman’ pod imenom Bosrjaka nastavijalu da se bore za ‘unitarnu Bosnu’ na naéelima Islamske deklaracije Alle Letbegoviéa uz izdaénu podrSku svih dosadainjh visokih predstavnika i sadainjeg, gospodina lnzka. Hrvati se bore za separaciju sada svoje Herceg-Bosne; Srbi se bore da odbrane RS na daytonskim naéelima. Posle svega Sto se dogodilo u tom, svirepom ratu, te8ko je shvalljvo odsustvo poliiékog razuma boSnjagkih polltiara | agresivnog reis-ul-4leme koji se ne odriGu svojhratnih cijeva — unitamne Bosne i Zelle za ponistenjem RS", govorioje Cisié. PonaSajuti se kao srpska Zrva, Bosnjaci, po Cosiéu, “Werskim Sovinizmom podgrijavaju permanentnu i agoniénu krizu konfederalne daytonske tvorevine”. ‘Ja verujem u uspesnu odbranu nacionalrih | demokratskih prava ‘Sra oliéenu u RS, Novi generi¢ki faktor takve bosanske krize je neoosmanska Turska koja u ime istorjskih prava’iziednacuie Bosnu sa svojom Anadoljom | Sarajevo sa svojim Istanbulom... To ‘su dogadaji koji nesumnivo najavjuju novo, da li samo novo, razdoblje Turske na Balkanu. Slijetanje moéne Turske na Balkan kao u svoje historiske osmanske prostore sumnjam da donosi sspokojnu buduénost Balkanu i srpskom narod, jer aktivira i Zukorliéevo sandzacko pitanje. Kao da zapotinje i sandzakizacija Sralje, organski nastavijajuéi kosovizaciju Srbije, podstiéudl i druge Mastodréaéke ambicije motivirane najavjenom regionalnom, dezintegracijom Srbije", rekao je Posebno je hvalio Milorada Dodika: "Milorad Dodik je nova pojava u srpskoj politci novije histor, Borben, a spremanna kompromis. On je umom dozivjaju hrabar wanncbaNijostihidanas-sabvane-oca-nacije-odlazak rirchercs-aj-je-stvro-riloseicataradzica 140520002 48 2.05.14 Danas setvana "oca nadie" Odlazak"mirctorca” kj je sherio Milakeéa Karadiéa - Klicha No, dosiednost je pokazao unegiranju zodina i genocida. Siti, prokazeni Sri, uzpomoé razumnii sayesrin judi svijta, dani su da se bore za historjskuistnu o bosanskom ratui pred licem sujota i potomcima dokadu da su Bosni boreti se za svoju slobodu opet brani ri8éansku Evtopu od czthadskogislama’ turdi Cosi, “racial u dui, a demokrata na rijedima”, kako je svojevremeno dobro poertirao Mirko Kova Pred nama se, smatrao je Cosi, zbila “epohalna vera jednog povijesnog dogadaja - lado srebrenigkom genacidu postala je sakrakra i global istna 'Na fudsku, nau nesrecu, BoSnjaci, muslimani, Hrvati i njihovi strani ‘StiGenici - velike sile, imaju kratkorotan interes da istine o bosanskom ratuune nadviadaju az. Ali mi Srbi moramo da shwvatimo: od istine o razbijanju Jugoslavij, ratovima koji su vodeni na njenom {lu, posebno od istine o bosanskom ratu, neposredno je uslowjena bbuduénost srpskog naroda i njegov judski lk u svetu", govorio je Cosié. Cosié je smatrao da je na éitavoj planet trajala “propagandna

    You might also like