Professional Documents
Culture Documents
Metoda Konacnih Elemenata Zad
Metoda Konacnih Elemenata Zad
Svako tijelo moe se uvrstiti pomou tri veze u ravni i pomou est veza u prostoru da
bude nepomjerljivo, jer mu te veze onemoguuju tri, odnosno est sloboda kretanja. U ravni
su to dvije translacije, koje mogu biti u dva meusobno normalna pravca, i rotacija, a u
prostoru su tri translacije u tri meusobno normalna pravca, ose i tri rotacije oko tih osa.
Uvrivanje nosaa u ravni moe se realizirati minimalno pomou jednog nepominog
zglobnog oslonca i jednog pominog zglobnog oslonca (slika 12.1.a) ili pomou ukljetenja
koje onemoguuje sva tri stepena slobode kretanja (slika 12.1.b).
q
M
a)
b)
Prostorni nosa se moe uvrstiti u tri take koje ne lee na jednom pravcu (slika 12.2.a).
Npr. u jednoj taki moe biti sferni zglob (veza pomou tri tapa), a druge dvije take mogu
biti vezane za podlogu pomou dva, odnosno jednog tapa. Uvrivanje prostornog nosaa
se moe ostvariti i u jednoj taki pomou ukljetenja (slika 12.2.b), koje onemoguuje svih
est stepeni slobode kretanja.
81
r
F1
q
r
F1
r
F2
a)
r
F2
b)
Mf
r
Ft
M
r
F
a)
r
F
b)
Slika 12.3. a) Ravanski nosa
b) Unutarnje sile u presjeenom elementu rama
Nosai, ravanski ili prostorni, kod kojih se reakcije u osloncima i unutarnje sile mogu nai
pomou statikih jednaina ravnotee (tri za ravanski problem, a est za prostorni) su
vanjski statiki odreeni nosai, odnosno unutarnje statiki odreeni nosai.
Ako je broj nepoznatih reakcija veza ili unutarnjih sila vei od broja statikih uslova
ravnotee, radi se o statiki neodreenim noseim konstrukcijama. Ako su te konstrukcije
od linearno elastinih materijala na koje se moe primijeniti princip superpozicije, one se
najee rjeavaju koritenjem metode sila ili metode deformacija. Kod metode sila
82
nepoznate su sile i/ili momenti koji se javljaju na mjestima uklonjenih suvinih veza, a kod
metode deformacija nepoznate su ugaona pomjeranja na spojevima elemenata statiki
neodreene konstrukcije.
(12.1)
Na slici 12.4. prikazano je nekoliko primjera vanjski statiki neodreenih nosaa. Prvi
primjer je obostrano ukljetena greda (slika 12.4a), tri puta statiki neodreena (n = 6 3 =
3), drugi primjer je greda dva puta statiki neodreena (slika 12.4b, n = 5 3 = 2), a u
treem primjeru (slika 12.4.c) se radi o tzv. kontinualnom (neprekidnom) grednom nosau
(nosa s vie raspona i vie od dva oslonca), koji je dva puta statiki neodreen (n = 5 3 =
2). Na slici 12.4.d prikazan je ram koji je dva puta statiki neodreen (n = 5 3 = 2). U
petom primjeru obostrano ukljetena greda je zagrijana i temperatura je promjenjiva po
visini poprenog presjeka (slika 12.4e). U ovom primjeru, iako nema vanjskog optereenja,
javljaju se naponi u gredi, kao posljedica zagrijavanja. Ova greda je dva puta statiki
neodreena (n = 4 2 = 2). Slika 12.4.f prikazuje prostorni nosa, koji je dva puta statiki
neodreen (n = 8 6 = 2).
r
F
a)
r
F
r
F1
q
r
F1
b)
T1
T2
e)
r
F2
c)
d)
Slika 12.4.
r
F
f)
Pored vanjskih statiki neodreenih nosaa mogu se javiti i unutarnje statiki neodreeni
nosai. Na slici 12.5.a i b su prikazani ravanski i prostorni ram sa zatvorenom konturom,
koja poveava broj nepoznatih presjenih sila sa tri na est, odnosno sa est na dvanaest, te
ram postaje tri puta unutarnje statiki neodreen u ravni, a est puta unutarnje statiki
neodreen u prostoru.
r
F1
r
F2
r
F
b)
a)
c)
a)
b)
c)
Kod reetkastih nosaa, takoer, moe se javiti vanjska i/ili unutarnja statika
neodreenost. Vanjska neodreenost je posljedica veeg broja vanjskih veza od minimalno
potrebnog za uvrivanje konstrukcije kao krutog tijela (slika 12.7.a), a unutarnja ako je
broj tapova vei od potrebnog za formiranje reetkastog nosaa kao kinematski
nepomjerljive figure (slika 12.7.b), pa se sile u tapovima ne mogu odrediti poznatim
metodama iz statike krutog tijela.
r
F1
r
F2
a)
b)
(12.2)
(12.3a)
(12.3b)
EI x y IV = q.
(12.3c)
Procedura rjeavanja je kao kod statiki odreenih greda. Naime, potrebno je integrisati
dobijeno opte rjeenje, primijeniti granine uslove i druge zadate uslove da se dobiju
nepoznate veliine, a to su integracione konstante i reakcije veza.
Ova metoda se koristi pri rjeavanju jednostavnijih primjera, jer u sloenijim primjerima za
rjeavanje diferencijalne jednaine postupak je raunski zahtjevniji.
Sljedei primjer je rijeen integracionom metodom.
Primjer 12.1.
Greda je optereena prema slici 12.8. Poznato je uniformno raspodijeljeno optereenje
5
grede po jedinici duine (q) i njena duina l .
4
Odrediti reakcije u ukljetenju A i reakciju oslonca B.
q
z
A
B
l
l/4
y
Slika 12.8. Statiki neodreena greda
Rjeenje:
U ovom primjeru greda je izloena vertikalnom optereenju, pa se u ukljetenju javljaju
dvije nepoznate, vertikalna sila i moment ukljetenja. Nepoznata je i reakcija veze u
osloncu B (slika 12.9.a). Ovde se mogu postaviti dva statika uslova ravnotee, te je stepen
statike neodreenosti jedan (n = 3 2 = 1).
86
q(z)
q
MA
r
FA
r
FB
a)
MA
r
FA
M(z)
z
y
r
Ft (z )
b)
Slika 12.9. a) Greda optereena vanjskim optereenjem i nepoznatim reakcijama veza
b) Greda presjeena na rastojanju z
(i)
37
7 2
ql , M A =
ql .
64
64
Integracionom metodom se moe rijeiti i statiki neodreen nosa koji je neravnomjerno
zagrijan. Objanjenje je dato kroz rjeavanje sljedeeg primjera.
FA =
Primjer 12.2.
Obostrano ukljetena greda (slika 12.10.) je zagrijana tako da je prirataj temperature u
odnosu na temperaturu u nedeformisanom stanju za gornja vlakna T1, a za donja T2.
Pretpostavlja se da je T2 > T1 i da se temperatura linearno mijenja po visini pravougaonog
poprenog presjeka. Poznati su modul elastinosti E, koeficijent toplotnog irenja ,
aksijalni moment inercije Ix i visina poprenog presjeka h.
Odrediti reakcije u ukljetenjima.
T1
B
z
T2
y
T2>T1
y
Slika 12.10. Obostrano ukljetena, zagrijana greda
Rjeenje:
U ovom primjeru u ukljetenjima se javljaju po dvije nepoznate reakcije veza
(slika12.11.a). Stepen statike neodreenosti je dva. Problem je rijeen integracionom
metodom.
d
dz
T1
MA
r
FA
MB
T2
a)
r
FB
z
b)
y' ' =
(T2 T1 )
M
,
EI x
h
ili
EI x y ' ' = M
EI x (T2 T1 )
.
h
(a)
(b)
(c)
EI x (T2 T1 )
,
h
a nakon integrisanja nagib i ugib su:
EI x y ' ' = FA z + M A
FA z 3
+MA
2
F z3
EI x y = A + M A
6
EI x y ' =
z 2 EI x (T2 T1 )
z + c1 ,
2
h
z 2 EI x (T2 T1 ) 2
z + c1 z + c 2 .
2
2h
(d)
(e)
(f)
(g)
c1 = 0, c2 = 0 .
(h)
i one iznose
Iz graninih uslova
z = l, y ' = 0, y = 0
(i)
se dobija
FA l
EI x (T2 T1 )
+MA =
,
2
h
F l
EI x (T2 T1 )
.
A +MA =
3
h
(j)
(k)
89
B
l/3
2l/3
l
q
C
r
FB
l/3
2l/3
A
yB=0
l/3
2l/3
Cz
2l/3
l/3
B
z
(yB)q
B
r
FB
Cz
(yB)F
ql 4
24EI x
3
4
z
z z
2
.
l l
l
2
l iz (a) se dobija
3
ql 4
y q = 0,0113
.
EI x
Ugib od koncentrisane sile je [45]
(a)
Na mjestu z =
yF =
(b)
F l3 a b
.
3 EI x l l
(c)
2
1
l i b = l , pa se iz (c) dobija
3
3
FB l 3
.
EI x
Poto je ugib na osloncu nula, mora biti
y F = 0,01646
(d)
f B = y q + y F = 0.
(e)
(f)
Iz statikih uslova ravnotee se nau ostale nepoznate reakcije veza. Prema slici 12.13a.
bie:
91
q
B r
FB
A
r
FA
C
r
FC
M
F
= 0,
= 0,
2
ql 2
l
= 0,
3
2
FA + FB + FC = ql .
Fc l + FB
(g)
(h)
F A = 0,274ql.
B
l
B A
r
FB
q
B
B
r
FB
ql 4
8EI x
yF =
FB l 3
.
3EI x
(a)
(b)
f B = yq + y F ,
(c)
ql 4
l3
1
+
8EI x
3EI x c
Primjer 12.5
Obostrano ukljetena greda optereena je silom F (slika 12.16.). Lijevo ukljetenje je
elastino, a desno je kruto. Poznata je specifina krutost pri okretanju c i savojna krutost EIx
= const.
Odrediti suvine reakcije veza.
r
F
B
A
l/2
l/2
r
F
A
y
=0
B
z
MA
A
MB
Fl 2
16 EI x
, M A =
Fl 2
F =
16 EI x
, M A
M Al
3EI x
M l
= A
6 EI x
, MB =
, M B
M Bl
6 EI x
,
(a)
M l
= B .
3EI x
= =
(b)
(c)
Fl 2c + 6 FlEI x
Fl 2 c
.
, MB =
8(lc + 4EI x )
8(lc + 4EI x )
Metoda superpozicije se moe koristiti i pri rjeavanju grednih nosaa kod kojih svi oslonci
nisu na istoj horizontali i tada je ugib na mjestu sputenog oslonca jednak vrijednosti za
koju je on sputen u odnosu na susjedne oslonce (vidjeti zadatak 12.21).
Ova metoda se moe koristiti i pri rjeavanju ukrtenih grednih nosaa, koji se oslanjaju
jedan na drugi. Suvina nepoznata se javlja na mjestu veze. Dodatna jednaina se dobija
nakon razdvajanja nosaa uz koritenje uslova da je na mjestu dodira ugib oba nosaa isti.
U sljedeem primjeru je iskoriteno naprijed reeno.
Primjer 12.6.
Greda AB i konzola CD, optereena kontinualnim optereenjem, su na mjestu veze kruto
spojene prema slici 12.18. Oba nosaa su od elinog valjanog I profila, ali razliitih
dimenzija. Odrediti suvinu reakciju veze.
l/2
I x1
l/2
I x2
D
l/2
Rjeenje:
Uticaj konzole na gredu zamjenjuje se silom Fn, a grede na konzolu silom - Fn (slika
12.19.). Tako su dobijena dva statiki odreena nosaa, kod kojih je ugib na mjestu veze
isti.
r
Fn
I x1
I x2
D
l/2
D
l/2
r
Fn
l/2
Fnl 3
48EI x1
(a)
f D( 2 )
1
1
q l
Fn l
2
2
= .
8EI x 2
3EI x 2
(b)
(c)
95
Primjer 12.7.
Obostrano ukljetena greda, duine l, visine h, neravnomjerno je zagrijana. Temperatura
linearno raste od T1 do T2 po visini grede. Poznati su savojna krutost EIx = const. i
koeficijent toplotnog irenja .
Odrediti reakcije u ukljetenjima.
Rjeenje:
A
MA r
FA
y
Ovaj primjer je rijeen u poglavlju 12.2. metodom integracije, a ovde e biti rijeen
metodom superpozicije.
Nosa je osloboen veze u B i dobijena je konzola koja je na slobodnom kraju optereena
suvinim reakcijama veze FB i MB (slika 12.20.).
T1 B
z
T2
r
MB
l
FB
a)
T1 B
T2
r MB
FB
y
b)
T1
T2
B1
f B1
z
c)
(b)
(T2 T1 )l 2
.
2h
Ugib i nagib od sile i momenta su [42]:
96
(c)
f B2 =
f B3
FB l 3
3EI x
, B2 =
M l2
= B
2 EI x
, B3
FBl 3
,
2 EI x
M l
= B
EI x
(d)
Ukupni ugib i nagib oslonca B jednaki su nuli, tj. na osnovu (a), (c) i (d) bie:
(T2 T1 )l 2 FB l 3
2h
3EI x
(T T )l F l 2
2 1 B
h
M Bl 2
=0,
2 EI x
(e)
M l
+ B = 0.
2 EI x EI x
EI x (T2 T1 )
,
h
a zbog simetrije
FA = FB , M A = M B .
Rezultati pokazuju da je obostrano ukljetena greda izloena djelovanju konstantnog
momenta savijanja zbog linearne promjene temperature po visini presjeka.
97
r
Fn
r
F1
q
1
n-1
M1
M1
Q2
Q1
a)
q
r
Fn
r
F1
r
F1 M2
Mn-1
Qn-1
b)
r
Fn
c)
Slika 12.21. a) Kontinualni nosa
b) Kontinualni nosa kod koga je uticaj meuoslonaca zamijenjen nepoznatim reakcijama
c) Kontinualni nosa zamijenjen prostim gredama
Pri rjeavanju kontinulanih nosaa uvijek se posmatraju dva susjedna polja, pa se javljaju
tri nepoznata reaktivna momenta na meuosloncima (slika 12.22.).
r
F
Mi-1
i-1
Mi
2
i+1
li
Mi+1
li+1
(12.4)
i
q
Mi
i (Mi-1)+ i (Mi )
Mi+1
b)
i+1
i (Mi )+ i (Mi+1)
Fj
(12.5)
id = i (M i ) + i ( M i +1 ) + i +p1 .
F
Nagibi i
Fj
Fp
i +1
od zadatog optereenja (Fj za lijevi raspon, Fp za desni raspon). Njih treba uzeti sa stvarnim
predznakom za svako pojedinano optereenje. Nagibi od reaktivnih momenata dobijeni
rjeavanjem jednaine elastine linije (11.3), uzimaju se iz tablica [42,45] i nakon
uvrtavanja u jednaine (12.5), odnosno (12.4) dobija se
M i 1li
M ili
M ili +1
M l
F
F
+
+ i j =
i +1 i +1 + i +p1
EI
EI
6( EI x )i 3( EI x )i
3
(
)
6
(
)
j
p
x i +1
x i +1
odnosno
l
M l
l
M i 1li
F
F
+ 2M i i + i +1 + i +1 i +1 = 6 i +p1 i j ,
( EI x )i
j
( EI x )i ( EI x )i +1 ( EI x )i +1
p
(12.6)
F
F
M i 1li + 2M i (li + li +1 ) + M i +1li +1 = 6EI x i +p1 i j
p
j
(12.7)
n-1
n-1
a)
b)
Slika 12.24. a) Nosa s prepustom
b) Redukovanje optereenja na prepustu na susjedni oslonac
99
Ako su krajevi grede ukljeteni ili je ukljeten samo jedan kraj, potrebno je ukljetenje
zamijeniti prostom gredom nultog raspona i onda primijeniti metodu tri momenta (slika
12.25.). U ovom sluaju prva i zadnja jednaina postaju:
i = 0 , 2M o l1 + M1l1 = 6 EI x 1 p
F
F
i = n , M n 1ln + 2 M nln = 6 EI x n j
j
za EIx = const.
r
F1
0
(12.8)
r
Fn
2
n-1
ln
l2
l1
a)
M0
l0=0
r
F1
Mn-1
M1
r
Fn
ln
l1
Mn
ln+1=0
b)
Slika 12.25. a) Obostrano ukljeten kontinualni nosa
b) Zamjena ukljetenja prostom gredom nultog raspona
Ako su oslonci na razliitim nivoima, iznad ili ispod horizontale, javljaju se poetni naponi
u kontinualnom nosau. Tada se uticaj pomjeranja oslonaca u odnosu na horizontalu uzima
kao da potie od dodatnog vanjskog optereenja koje bi izazvalo to okretanje poprenog
presjeka. Zato treba nagibima od optereenja dodati nagibe koje pojedini rasponi grede
grade s horizontalom (slika 12.26.), pa se dobija
M i 1li M ili
Ml
M l
+
+ i + i = i i +1 i +1 i +1 + i +1 + i +1 ,
6 EI x 3EI x
3EI x
6 EI x
(12.9)
gdje su i i i+1 uglovi okretanja poprenog presjeka u srednjem osloncu zbog toga to svi
oslonci nisu na istoj horizontali. Okretanje presjeka i (lijevog i desnog) uzima se da je
pozitivno ako je u smjeru kazaljke na satu od vertikale kroz taj oslonac. Svi uglovi se
uvrtavaju u radijanima.
100
r
F1
Mi-1
Mi
i-1
i+1
M
Mi+1
i+1
li+1
li
Slika 12.26. Dva susjedna raspona kontinualnog nosaa s osloncima na raznim nivoima
Metoda tri momenta je iskoritena pri rjeavanju sljedeeg primjera.
Primjer 12.8.
Greda od standardnog I profila (E = 2105 MPa) optereena je prema slici 12.27 (q =
20kN/m, Mo = 60 kNm, l = 2 m).
a) Izraunati otpore oslonaca.
b) Nacrtati dijagrame Ft i M.
c) Dimenzionisati gredu ako je d = 140 MPa.
q
M0
l/2
Rjeenje:
a)
l l
24
M0
y
Slika 12.28. Ekvivalentni sistem za nosa na slici 12.27.
101
Fp
A
ql 2
F
2l = 6 EI x A p .
8
p
(a)
= Aq + AM o ,
(b)
tj. rauna se nagib od kontinualnog optereenja q i momenta savijanja Mo. Iz tablica [42] je:
Aq =
1 q ( 2l ) 3 l
2
24 EI x 2l
M (2l )
= o
.
24EI x
Mo
A
l 2 7 ql 3
,
=
48 EI x
2l
(c)
7 ql 3
ql 3
M ol
= 6 EI x
+
4
48 EI x 12 EI x
(d)
odnosno
1
5 2 1
5
20 4 + 60 ,
ql + M o =
8
32
8
32
M A = 20 kNm.
MA =
M
F
= 0 , FB 2l
3ql 3l
l + + Mo + M A = 0 ,
2
4
= 0 , FA + FB =
3ql
.
2
,
16
2l
16
4
FB = 32,5 kN.
FB =
102
(e)
(f)
3ql
3 20 2
FB =
32,5 ,
2
2
FA = 27,5 kN.
FA =
b)
q
M0
r
FA
M0
27,5
B
r
FB
Ft
20
25
+
12,5
20
10
6,1
+
35
Me =
+ FB z =
+ 32,5(1,625 1) = 6,1 kNm.
2
2
2
M max
d.
Wx
Iz izraza (g) bie otporni moment povrine
35
Wx
106 , Wx 250 cm 3 .
140 103
max =
(g)
r
F
r
F
Q2
osnovni sistem
ekvivalentni sistem
104
Q1
Q3
Q1
Q2
ekvivalentni sistem
osnovni sistem
Q2
Q2
r
F
r
F
Q1
ekvivalentni sistem
f i = ij F j ,
(12.10)
j =1
105
jer postoji linearna zavisnost izmeu pomjeranja i sile. Koritenjem izraza (12.10) mogu se
napisati dopunski uslovi metode sila u obliku (12.11)
n
i = ijQ j + iF = 0 , i = 1,2,..., n ,
(12.11)
j =1
(12.12)
(12.13)
Ako se svi uticaji na pomjeranje taaka nosaa mogu zanemariti osim momenta savijanja,
uticajni koeficijenti se odreuju prema Kastiljanovoj (Castiglian) teoremi pomou Morovih
integrala, tj.
ij =
Mi M j
EI x
dl ,
(12.14)
MF Mi
dl ,
EI x
(12.15)
Q
ij
+ iF = io ,
(12.16)
j =1
Q
ij
+ iF + iT = 0 , i = 1,2,..., n.
(12.17)
j =1
Pri rjeavanju statiki neodreenih ramova, ako je ram simetrian a optereenje simetrino
ili antisimetrino, unaprijed su poznate odreene presjene sile.
Kod simetrinog rama sa simetrinim optereenjem (slike 12.32a, b) presjena sila Q2
jednaka je nuli u ravni simetrije rama. Dokaz za ovo slijedi iz sljedee analize. Ram
optereen prema slici 12.32a je tri puta statiki neodreen, a to znai da treba rijeiti sistem
od tri jednaine:
11Q1 + 12 Q2 + 13 Q3 + 1F = 0 ,
21Q1 + 22 Q2 + 23 Q3 + 2 F = 0 ,
(a)
31Q1 + 32 Q2 + 33 Q3 + 3 F = 0 .
Uticajni koeficijenti u jednainama (a) se dobijaju mnoenjem odgovarajuih momentnih
dijagrama od jedininih sila, koji su prikazani na slikama 12.32. c, d, e
12 = 21 = 0, 23 = 32 = 0,
(b)
(c)
Q3
Q1
EIx
q
ravan
soimetrije
Q2
l
b)
a)
Q1 = 1
l/2
l/2
Q2 = 1
M1
+
M2
+
c)
Q3 = 1
d)
1
M3
e)
MF
f)
(d)
q
q
a)
MF
b)
(e)
3 F = 0,
(f)
(g)
31Q1 + 33Q3 = 0 ,
ija je determinanta (prva i trea jednaina)
11 33 13 2 0,
(h)
(i)
normalni napon. Zatim se popreni presjek nosaa dobija iz uslova da taj napon mora biti
manji od dozvoljenog.
Kod statiki neodreenih reetkastih nosaa statiki neodreene veliine, sile u tapovima
ili/i reakcije veza, odreuju se iz uslova deformacije ekvivalentnog sistema pod
djelovanjem vanjskih optereenja i statiki neodreenih veliina. Kanonske jednaine glase
j1Q1 + j 2Q2 + ... + jmQm + jF = 0,
j = 1,2,..., n,
(12.18)
gdje su uticajni koeficijenti i pomjeranje napadne take sile Qj u njenom pravcu usljed
djelovanja vanjskog optereenja dati izrazima:
m
jj =
i =1
jF
m
S ijli
S ij S ik li
, jk =
,
EAi
EAi
i =1
j k,
(12.19)
S S ijl
= iF i ,
EAi
i =1
gdje je m broj tapova, S ij je sila u tapu usljed djelovanja jedinine sile Q j = 1 na mjestu
uklonjene veze, a SiF je sila u tapu od zadatih sila. Sa n je oznaena statika neodreenost
reetke. Na kraju se mogu odrediti sile u svim tapovima koritenjem principa
superpozicije, tj.
n
Si = SiF + S ijQ j .
(12.20)
j =1
Kod statiki neodreenih nosaa mogu se odrediti pomjeranja, linijska i ugaona, pojedinih
taaka istim postupkom kao kod statiki odreenih nosaa, ali prethodno treba rijeiti
statiku neodreenost. Postupak odreivanja pomjeranja taaka nosaa objanjen je u
poglavljima 10.5 i 10.6.
U nastavku ovog poglavlja rijeena su dva statiki neodreena nosaa primjenom metode
sila.
Primjer 12.9.
r
F
l/2
l/2
A
l/3
110
B
l
Rjeenje:
Ram na slici 12.34. je jednom statiki neodreen (n = 4 3 = 1). Problem je rijeen
metodom sila. Ekvivalentni sistem je prikazan na slici 12.35.a.
Fl
2
l
r
F
MF
M1
Q1
1
a)
r
F
1
b)
F/2
c)
F/2
(a)
l2 2
5
l + l 2l = l 3 ,
2 3
3
(b)
1 Fl
1 l
23
l Fl 1 l l 2 Fl
ll + l
= Fl 3 ,
2 2
22 2 2 2 2 2 3 2
48
(c)
(d)
111
23
23 16
F=
= 4,6 kN.
80
80
Q1l
Q1l
l/2
1
M Q1
M 1
Q1
Q1
1/2
1/2
b)
a)
1 1 l l 1 2 1
1 l
1 2
1 Fl 2 l l 1 l
l Fl
l
+ + +l
+
+
Q1l + l lQ1l ll Q1l +
EI x 2 2 2 2 3 2
22
2 3
2 2 3 2 2 22 2 2
+
C =
1 Fl l 2 l
,
2 2 2 3 2
l3 7
57
F Q1 .
EI x 16
48
(e)
63
2 10 10 9800 10 8
5
57
7
4,6 10 3 = 0,017 m.
16
16
48
Primjer 12.10.
Izraunati sile u tapovima reetkastog nosaa na slici 12.37. Poznato je: E = 2105 MPa, F
= 20 kN, A1 = 86 cm2, A2 = 14 cm2, A3 = A4 = 48 cm2, A5 = A6 = 35 cm2.
r
F
4
6
5
3
1,5m
2
3
1,5m
4m
4m
Rjeenje:
Reetkasti nosa na slici 12.37. ima etiri vora, pa je potreban broj tapova 24 3 = 5, a
nosa ima est tapova. Dakle, on je jednom unutarnje statiki neodreen (6 5 = 1).
Ekvivalentni sistem je prikazan na slici 12.38. a, a na slikama 12.38. b i c su prikazane
pretpostavljene sile u tapovima od jedinine sile i od zadatog optereenja.
S3
1
Q1
rr
F
F
r
F
rr
F
2
1
Q1
S2
S6
S4
S3F
S6F
S5
S5F
b)
a)
S4F
S2F
c)
(a)
113
S i1 l i
=
i =1 EAi
, 1F =
i =1
S iF S i1l i
EAi
(b)
l1 = 8 m, l2 = 1,5 m, l3 = l4 = 4 2 + 32
1
2
= 5 m, l5 = l6 = 4 2 + 1,5 2
1
2
= 4,27 m
X = 0,
Y = 0,
i
1 + S 6 cos 1 + S 3 cos 2 = 0,
S 6 sin 1 + S 3 sin 2 = 0.
(c)
Poznato je:
3
1,5
= 0,35; sin 2 = = 0,6;
5
4,27
4
4
cos 1 =
= 0,94; cos 2 = = 0,8.
5
4,27
sin 1 =
(d)
(e)
odnosno
S 2 + 2S 3 sin 2 = 0, S 2 + 2 1,22 0,6 = 0,
S 2 = 1,47.
114
(f)
vor 1):
X = 0,
Y = 0,
i
odnosno
F
0,35S6 0,6S3 = 0.
2
Iz jednaina (g) se dobijaju sile
vor 2):
0,94S6 + 0,8S3 = 0,
(g)
S6 F = 1,4 F = S5 F , S3 F = 1,645F = S 4 F .
(h)
Y = 0 ,
i
S2 + 2S3 sin 2 = F ,
(i)
li
m
Ai
m2
S i1
S iF
1
2
3
4
5
6
8
1,5
5
5
4,27
4,27
8610-4
1410-4
4810-4
4810-4
3510-4
3510-4
1
-1,47
1,22
1,22
-2,1
-2,1
0
0,97F
-1,645F
-1,645F
1,4F
1,4F
S i1 l i
Ai
S iF S i1l i
Ai
0,093104
0,23104
0,155104
0,155104
0,538104
0,538104
0
-0,153F104
-0,209F104
-0,209F104
-0,36F104
-0,36F104
1,709104
-1,291104
S i1Q1
Si
Si
kN
0,755F
-1,11F
0,92F
0,92F
-1,585F
-1,585F
0,755F
-0,14F
-0,725F
-0,725F
-0,185F
-0,185F
15,1
-2,8
-14,5
-14,5
-3,7
-3,7
(j)
Iz jednaine (a), a uz koritenje izraza (b), koji su dati u Tabeli 12.1. dobija se generalisana
sila:
115
1,709 10 4
1,291F 10 4
= 0,8545 10 4 , 1F =
= 0,6455F 10 4 ,
5
3
5
3
2 10 10
2 10 10
0,8545 10 4 Q1 0,6455 F 10 4 = 0,
Q1 = 0,755 F = 15,1 kN = S1 .
11 =
m
m
M y M y
y Fy Fy
M x M x
dz +
dz +... +
dz = 0 , i = 1, 2, , n
j =1 l j EI x Qi
j =1 l j EI y Qi
j =1 l j GA Qi
(12.21)
(12.22)
koji treba rijeiti. U jednaini (12.22) m je broj polja u kojima se mijenjaju izrazi za
presjene sile.
Ako se zanemare svi uticaji osim momenta savijanja, jednaine (12.22) se svode na (12.23)
m
M x M x
dz = 0, i = 1, 2, , n.
x Qi
EI
j=1 l j
(12.23)
Sistem linearnih jednaina (12.21) ili (12.22) kada se rijei dobijaju se suvine nepoznate
koje imaju vrijednosti za koje je deformacioni rad nosaa minimalan, ako je taj nosa od
linearno elastinog materijala i nalazi se u stabilnoj ravnotei. Ovo je dokazano na primjeru
konzole koja je oslonjena na kraju prema slici 12.39.a. Ona je jednom statiki neodreena.
Ekvivalentni sistem je dat na slici 12.39.b (osloboen desni oslonac i naznaena
generalisana sila Q1).
q
a)
Q1
b)
1
Q1 11 Wdq Q1 1q .
2
(a)
(b)
1
11 Q12 Wdq Q1 1q ,
2
(c)
(d)
2Wd
= 11 > 0,
Q12
(e)
i =
Wd
Q
= el = i ,
Qi
c
(12.24)
gdje je c krutost opruge. Takoer, moe biti zadato pomjeranje oslonca o , tj.
i =
Wd
= o.
Qi
(12.24a)
Ako je reetkasti nosa unutarnje statiki neodreen moe se rijeiti metodom minimuma
deformacionog rada. Naime, izraz za ukupni deformacioni rad obuhvata sve tapove, pa i
onaj koji je presjeen jer je suvian sa stanovita statike odreenosti. Izvod deformacionog
rada po sili daje pribliavanje krajeva toga tapa na mjestu presjeka, a poto je tap
neprekidan, to pribliavanje mora biti jednako nuli, a sila u tom tapu daje minimalnu
vrijednost deformacionog rada.
r
F
r
F
r
F
r
F
Q1
Q1
b)
a)
S i
Q j
Wd
=
Q j
EAi
i =1
m
li =
i =1
Si
S ij l i = 0 ,
EAi
j = 1, 2, , n,
(12.25)
gdje je m broj tapova, a n je broj koji pokazuje koliko puta je reetka statiki neodreena.
Sile u tapovima reetke dobijaju se kao posljedica zbirnog uticaja od vanjskog optereenja
i statiki neodreenih veliina u ekvivalentnom sistemu (slika 12.40.), tj.
n
S i = S iF + S i1Q1 + S i 2 Q2 + ... + S in Qn = S iF + S ij Q j ,
j =1
118
(12.26)
r
F
Rjeenje:
Obostrano ukljeten luk na slici 12.41. je tri puta statiki neodreen. Iz statikih uslova
F
ravnotee, a zbog simetrije, dobija se da je FAH = FBH , M A = M B i FAV = FBV =
2
(slika 12.42.a), te ovaj problem postaje dva puta statiki neodreen. Ekvivalentni sistem je
dat na slici 12.42.b. Suvine reakcije veze se nalaze koritenjem metode minimuma
deformacionog rada.
r
F
r
F
R
1
MB
MA
FBH
FAH
FBV
FAV
a)
Q2
Q1
F/2
b)
119
(a)
EI
l
M M
dl = 0.
x Q2
EI
(b)
M
=1,
Q2
(c)
(d)
EI x
1
EI x
R sin Rd = 0 ,
(e)
odnosno
2 R
sin
2 R
F 3
(f)
F 2
R cos Q1 R 2 sin + Q2 R d = 0 .
2
R R Q1 R + Q2 = 0 ,
2
4
4
F F
R R Q1 R + Q2 = 0 ,
2 2 2
2
a njihovo rjeenje je
Q1 =
4
4 + 2 2
F
,
Q
=
FR ,
2
2 8
2( 2 8)
tj.
Q1 = FBH
120
, Q2 = M B .
(g)
Primjer 12.12.
Ram na slici 12.43. ima konstantnu savojnu krutost (EIx = const.). Odrediti reakcije oslonca
B kada se pomjeri vertikalno navie za B . Poznato je: E = 2105 MPa, a = 4 cm, B = 4
cm, popreni presjek je od standardnog profila
40.
Rjeenje:
Ram na slici 12.43. je dva puta statiki neodreen (n = 5 3 = 2). Ekvivalentni sistem s
naznaenim presjecima u kojima se jednaina za moment savijanja mijenja prikazan je na
slici 12.44.
3
z
3
2
Q1
z
Q2
Momenti savijanja u presjecima 1-1, 2-2, 3-3 i njihovi izvodi po generalisanim silama su:
M 1 = Q2 z ,
M 2 = Q2 a Q1 z ,
M 1 = Q2 z + Q2 a Q1 a,
M 1
M 1
=0
,
=z
Q1
Q2
M 2
M 2
= z
,
=a
Q1
Q2
M 3
= a
Q1
(a)
M 3
= z + a.
Q2
121
1
EI x
a
a
M 1
M 2
M 3
dz + M 2
dz + M 3
dz = 0 ,
Q1
Q1
Q1
0
0
a
a
M 3
M 1
M 2
dz + M 2
dz + M 3
dz = B .
Q2
Q 2
Q 2
0
0
(b)
Q z
2
(c)
(d)
9 EI x B
4 a3
, Q2 =
3 EI x B
.
2 a3
(e)
10 3 = 2,4 kN,
4
43
3 2 10 5 10 6 846 10 8 4 10 2
Q2 =
10 3 = 1,6 kN.
2
43
Q1 =
2n = ng .
(12.27)
Kod ove metode, kao i kod metode sila, usvaja se pretpostavka da se svi uticaji na
deformaciju osim momenta savijanja mogu zanemariti. Ova pretpostavka ima veoma mali
uticaj na tanost rjeenja, jer je deformacioni rad uzdunih i poprenih sila zanemariv u
odnosu na deformacioni rad momenta savijanja (poglavlje 10.1.).
Statiki neodreena konstrukcija, koja se rjeava metodom deformacija mora se zamijeniti
drugim, tzv. ekvivalentnim sistemom za koji se moe postaviti sistem jednaina iz kojih se
odreuju suvine nepoznate. Kod metode sila ekvivalentni sistem se formira tako da se
nosa oslobodi suvinih veza i na njihovo mjesto se stavljaju nepoznate sile i/ili momenti.
Zatim se formira sistem kanonskih jednaina pri emu moraju biti zadovoljena pomjeranja
na statiki neodreenoj konstrukciji (poglavlje 12.5.). Kod metode deformacija ekvivalentni
sistem se formira tako da se dodaju dopunske veze i dobija se sistem s potpuno
nepokretnim vorovima, tj. sistem sastavljen od obostrano ukljetenih greda. Poto se na
stvarnoj konstrukciji vorovi okreu, oni se na ekvivalentnom sistemu oslobaaju
dodavanjem prikljunih momenata i formiraju se dodatne jednaine. Njihov broj jednak je
broju krutih vorova u konstrukciji, dok je kod metode sila broj jednaina bio jednak broju
statike neodreenosti sistema. Iz tih jednaina se odreuju uglovi okretanja, tj. ugaone
deformacije, a zatim momenti i sile, dok su se kod metode sila prvo odreivale suvine sile
i/ili momenti.
Na slikama 12.45.a i b prikazane su dvije statiki neodreene konstrukcije. Prvi ram (slika
12.45.a) ima jedan vor (n = 1)u kome su kruto vezane dvije grede (ng = 21= 2), a drugi
ram (12.45.b) ima etiri vora kojima je spojeno osam greda (24 = 8). Prema tome kod oba
rama je zadovoljen uslov (12.47.), to znai da su ti ramovi s nepomjerljivim vorovima. Za
ove ramove na slikama 12.45.c i d su prikazani ekvivalentni sistemi.
a)
b)
a)
c)
d)
Slika 12.45. a, b) Statiki noedreeni ramovi
c, d) Ekvivalentni sistem
123
Ram na slici 12.45.a je tri puta statiki neodreen, a ram na slici 12.45.b je 12 puta statiki
neodreen, te je, pri rjeavanju problema metodom sila, potrebno rijeiti sistem od tri,
odnosno 12 kanonskih jedaina. Prvi ram ima jedan vor, a drugi ima etiri vora, te je, pri
rjeavanju statike neodreenosti ovih ramova metodom deformacija potrebno napisati i
rijeiti jednu, odnosno etiri jednaine. Ovi primjeri pokazuju da je pri njihovom rjeavanju
metoda deformacija efikasnija od metode sila. To je najee sluaj pri rjeavanju sloenijih
ramovskih konstrukcija.
Sljedea analiza treba da pokae kako se dolazi do dopunskih jednaina potrebnih da se
rijei statiki neodreena konstrukcija metodom deformacija.
- Potrebno je formirati ekvivalentni sistem, koji se sastoji iz obostrano ukljetenih greda
(slike 12.45. c i d).
- Ukljetenja u vornim takama su elastina i dolazi do okretanja vorova.
- Usvaja se da su uglovi okretanja vorova pozitivni ako je okretanje u smjeru kretanja
kazaljke na satu.
- Uglovi okretanja vorova zavise od vanjskog optereenja i od prikljunih momenata u
ukljetenjima.
- Prikljuni momenti savijanja na isjeenoj gredi su pozitivni ako su u smjeru kretanja
kazaljke na satu, a negativni za obrnuti smjer (slika 12.46.).
Slika 12.46. Znak momenta savijanja za obostrano ukljetenje grede (prikljuni momenti)
124
r
F
r
F
B
a)
b
+Ma
a
Ma
+Mb
b)
MF
c)
Mb
Ma
d)
Mb
e)
M a l M bl
+ ' F EI x .
3
6
(a)
M a l M bl
+
+ ' ' F EI x .
6
3
(b)
(c)
(d)
odnosno
125
o
,
M a = k (2 a + b ) + M ab
(12.28)
o
,
M b = k (2 b + a ) + M ba
gdje je
k=
2 EI x
l
(12.29)
o
koeficijent krutosti, a veliine M ab
i M bao su momenti savijanja koji zavise od optereenja.
(12.30)
pa se dobija da je
o
M a = M ab
, M b = M bao .
(12.31)
Ovi momenti optereenja grede ili optereenja vorova se mogu nai u dodatku knjige i u
prirunicima, npr. [42,45]. Tako, kod obostrano ukljetene grede optereene ravnomjernim
kontinualnim optereenjem momenti optereenja vorova imaju vrijednost
ql 2 o
ql 2
ql 2
M ab =
, a u sluaju koncentrisane sile koja djeluje na sredini ti
, M bao = +
12
12
12
Fl o
Fl
Fl
o
momenti su
M ab = , M ba = + , slika 12.48.
8
8
8
M0ab
r
F
0
M0ba M ab
M0ba
B
a)
b)
126
o
,
M ab = k (2 a + b ) + M ab
(12.32)
M ba = k (2 b + a ) + M bao .
Znak prikljunih momenata se usvaja prema slici 12.46.
- Prikljuni momenti, izrazi (12.32), se piu za svaku gredu konstrukcije. Poto oslobaanje
jednog vora ima uticaja samo na susjedne vorove, potrebno je izraunati momente za
grede koje idu iz tog vora Mn-1, Mn-2, Npr, u krutom voru N je spojeno vie greda
(slika 12.49.) i suma momenata koji djeluju na taj vor mora biti jednaka nuli, tj.
= M n 1 +M n 2 + M n 3 = 0 .
(12.33)
N
Slika 12.49. Tri grede spojene u voru N
o
n 3
(12.34)
i =1
i =1
i =1
2 n k n i + k n i i + M noi = 0 ,
(12.35)
i =1
i =1
2 k n i n = d n n , d n = 2 k n i
(12.36)
127
M
i =1
o
n i
= Sn
(12.37)
d n n + k n i i + S n = 0.
(12.38)
i =1
- U statiki neodreenoj konstrukciji neke grede mogu na jednom kraju imati nalijeganje u
vidu zgloba (slika 12.50.). U tom sluaju je prikljuni moment jednak nuli, tj.
o
= 0,
M an = k (2 a + n ) + M an
(12.39)
pa se dobija da je ugao
Mo
1
a = n + an
k
2
(12.40)
B
Slika 12.50. Statiki neodreena
konstrukcija s gredom koja na
jednom kraju ima nepomini
oslonac
q
N
- Zglavkasto vezivanje grede ima uticaj na vor s kojim je povezana greda, a to znai da e
jednaina vora (12.38) za vor N biti
d n n + k a a + k b b + k c c + S n = 0.
(e)
(f)
d no n + k i i + S no = 0,
(12.41)
i =1
gdje je m broj greda u voru N koje nisu zglavkasto vezane (na slici 12.50. m = 2), a
d no = d n 0,5k a ,
S = S n 0,5M
o
n
o
an
(12.42)
,
(12.43)
Ako u jednom voru ima vie greda koje su na drugom kraju zglavkasto oslonjene, tada se
o
u izrazima (12.42) i (12.43) umjesto ka, odnosno M an
pie suma tih veliina za one grede
koje na suprotnom kraju imaju zglob, tj.
p
d no = d n 0,5 k i ,
(12.44)
i =1
P
S no = S n 0,5 M ino .
(12.45)
i =1
S n = M no i + M k
(12.46)
i =1
Napomena:
- Za simetrian nosa sa simetrinim optereenjem (slika 12.51.), uglovi okretanja lijevo i
desno od ravni simetrije su istog intenziteta a suprotnog smjera, tj. 2 = 1 .
129
- Ako kod neke konstrukcije nije zadovoljen uslov za nepomjerljivost vorova, tj.
2n n g , tada je potrebno tu konstrukciju poduprijeti na jednom ili vie mjesta da se
dobije konstrukcija s nepomjerljivim vorovima. Npr. na slici 12.52. prikazan je ram s tri
vora i sedam greda (237). Da bi on bio nepomjerljiv, poduprt je u voru 3, tj. dodat je
jedan oslonac (23+1=7).
Primjer 12.13.
Za zadani ram i optereenje prema slici 12.53. nacrtati dijagrame savijanja i transverzalnih
sila. Poznato je: F = 20 kN, q = 10 kN/m.
r
F
2m
Ix
1
2Ix
2m
4m
130
4m
Ix
Rjeenje:
Ram na slici 12.53. rijeen je metodom deformacija.
Prema jednaini okretanja vora (12.41) za vor 1 je:
d1o1 + k12 2 + k14 4 + S1o = 0.
(a)
2EI x12 2 E 2I x
=
= EI x = k 21 ,
l12
4
k13 =
2 EI x 2 EI x
=
= 0,5EI x = k 31 ,
l13
4
k14 =
2EI x 2 EI x
=
= EI x = k 41 .
l14
2
(b)
pa je
d1o = 5EI x 0,5 0,5EI x = 4,75EI x .
Optereenje vora je prema (12.46) i (12.43) jednako:
(c)
(d)
Mo12
Mo21
MK
r
F
b)
a)
FH4
4
M21
M12
M41
M13
Fv1
M14
Fv2
FH3
c)
d)
Slika 12.54. Elementi ramovske konstrukcije
131
(e)
M K = Fl K = 20 2 = 40 kNm.
(f)
Za dijelove 13 i 14 bie
M 13o = M 31o = 0,
o
M 14o = M 41
= 0.
(g)
(h)
(i)
jer je 2 = 4 = 0 .
1 =
5,614
,
EI x
(k)
(l)
11, 228
13,33 = 24,558 kNm,
M 12 = k12 (21 + 2 ) + M 12o = EI x
EI x
5,614
o
+ 13,33 = 7,716 kNm,
M 21 = k 21 (2 2 + 1 ) + M 21
= EI x
EI x
11,228 2,807
= 4,21 kNm,
M 13 = k13 (21 + 3 ) + M 13o = 0,5EI x
+
EI x
EI x
M 31 = k 31 (2 3 + 1 ) + M 31o = 0,
(m)
11, 228
= 11,228 kNm,
M 14 = k14 (21 + 4 ) + M 14o = EI x
EI x
5,614
o
= 5,614kNm.
M 41 = k 41 (2 4 + 1 ) + M 41
= EI x
EI x
Provjera: Suma momenata za vor 1 mora biti jednaka nuli (izraz (12.33)), tj.
M
F
= 0,
FV 2
= 0,
ql 2
+ M 12 = 0,
2
= 15,79 kN ,
FV 2 l M 21
FV 1 + F V 2 = ql ,
4FV 2 = 7,716 +
FV 1 = 40 15,79,
10 4 2
24,558,
2
FV 1 = 24, 41 kN.
24,21
= 2,421 m,
10
qz 2
=
M e = FV 1 z M 12
2
10 2,4212
= 24,21 2, 421 24,558
= 4,75 kNm.
2
FT = 0,
qz = FV 1 ,
z=
40
24,2
5,6
24,56
8,4
7,7
4,2
11,23
4,75
15,8
FT
20
M
1,05
a)
b)
M
M
= 0,
FH 3 l M 13 = 0,
FH 3 =
= 0,
FH 4 l M 41 M 14 = 0,
4,21
= 1,05 kN,
4
5,6 + 11,2
FH 4 =
= 8,4 kN.
2
(12.47)
Ma
Ma
Mb
Q
l
a)
Mb
Ma
b)
c)
Slika 12.56. a) Statiki neodreena greda
b) Ekvivalentni sistem
c) Dijagram momenta savijanja
(a)
z2
M a z + c1 ,
2
z3
z2
EI x y = Q
Ma
+ c1 z + c 2 .
6
2
EI x y ' = Q
(b)
(c)
y ' = 0 , z = 0,
y=0
(d)
i one iznose
c1 = M a l Q
l2
2
, c 2 = 0.
(e)
(f)
i ona je jednaka
Q=
3 Ma
.
2 l
(g)
= 0, M a Ql + M b = 0.
(h)
1
Ma .
2
(12.48)
z =0
= EI x a = c1 =
1
M al ,
4
(i)
Ix
a = 4 Ek a ,
l
(12.49)
k=
Ix
.
l
(12.50)
135
1 M al
3 EI x
(j)
a moment savijanja je
M a = 3E
Ix
a = 3Ek a
l
(k)
ili
M a = 4 Ek ' a ,
(12.51)
gdje je
k' =
3
3 Ix
k=
= 0,75k .
4
4 l
(12.52)
Ma
B
A
(12.53)
Ix3
Ix1
Ix2
136
(12.54)
Mn
4E k i
(12.55)
M n1 =
(l)
ili uopteno
ki
M ni =
ki
M n = i M n ,
(12.56)
gdje je
i =
ki
ki
(12.57)
razdjelni koeficijent.
U ukljetenjima se pojavljuju momenti, na osnovu (12.48)
M 1n =
1
1
M n1 , M 2 n = M n 2 ,
2
2
M 3n =
1
M n3 .
2
(m)
Ako je neki element na drugom kraju vezan zglobom (slika 12.59.), mijenja se samo
moment savijanja za taj element, tj.
M n3 =
3 4 k3
M n.
ki
(12.58)
Mn
3
1
N
Slika 12.59. Grede kruto vezane u
voru N
137
(12.59)
gdje je
k '3 =
3
k3 .
4
(n)
(12.60)
Poto nema krutih veza, potrebno je te dopunske momente ukloniti, to se ini mnoenjem
istih razdjelnim koeficijentom i stavljanjem suprotnog smjera. To se radi postepeno od
vora do vora i pri tome dolazi do okretanja vora i do njegovog uravnoteavanja. Zato se
ovi momenti zovu izravnavajui. Naime, ti momenti su jednaki zbiru svih momenata koji
djeluju na taj vor pomnoeno s razdjelnim koeficijentom, a suprotnog znaka.
m
M ni = ni M ni = ni S n ,
i =1
k ni
.
ni =
k ni
(12.61)
Izravnavajui moment u jednom voru elementa izaziva moment u drugom voru tog
elementa i to je prenosni moment (izraz (12.56)).
Iz prethodnog izlaganja je jasno da
- prvo treba izraunati razdjelne koeficijente preko koeficijenata krutosti,
- zatim se odreuju prikljuni momenti za sve elemente pretpostavljajui da su vorovi
nepomini,
- poto se vorovi okreu, vri se izravnavanje momenata i pri tome se koriste razdjelni
koeficijenti da se odrede pripadajui momenti za svaki element,
- sljedei korak je raunanje prenosnih momenata u susjednim vorovima, koji su
posljedica izravnavanja.
Izravnavanje se moe raditi istovremeno na svim vorovima ili postepeno jedan za drugim.
Nakon prvog izravnavanja javljaju se prikljuni momenti ija je veliina jednaka zbiru
momenata punog ukljetenja, izravnavajueg i prenosnog momenta. Ako zbir tih momenata
u vorovima nije nula, to znai da prikljuni momenti za pojedine vorove nisu u ravnotei.
Zato se vri ponovno izravnavanje i dobijaju se sekundarni momenti, koji su jednaki
polovini izravnavajuih momenata. Postupak se ponavlja dok se ne dobije eljena tanost.
Napomena:
Ako je konstrukcija simetrina a i optereenje (slika 12.51.), moe se rjeavati samo njena
polovina, ali je potrebno za element koji je presjeen s ravni simetrije uzeti dva puta manju
krutost, tj.
1
k *12 = k12 .
(12.62)
2
Ako je konstrukcija simetrina a optereenje antisimetrino i tada se rjeava samo njena
polovina, a uzima se 1,5 puta vea krutost, tj.
138
k *12 = 1,5k12 .
(12.63)
Primjer 12.14.
Za zadani ram i optereenje (slika 12.60.) potrebno je:
a) odrediti suvine statike veliine metodom Krosa,
b) nacrtati dijagrame momenata savijanja i transverzalnih sila,
c) dimenzinisati ram ako je uraen od standardnog I profila.
Poznato je: q = 20 kN/m, F = 20 kN, F1 = 40 kN i dozvoljeni napon d = 120 MPa.
1,5m
6m
1,5m
q
r
F
r
F
ravan
simetrije
r
F1
3m
6m
r
F1
Rjeenje:
a) Ram na slici 12.60. rijeen je metodom Krosa. Prvo su odreeni koeficijenti krutosti
prema izrazima (12.50) i (12.62), za krutu vezu i za element koji je presjeen s ravni
simetrije
139
Ix Ix
1 Ix Ix
= , k13* = 0,5k13 =
= ,
l
6
2 6 12
I
k = k12 + k13* = 4x .
k12 =
12 =
M 12o =
M 13o
MK
Mo12
MO31
Mo13
r
F1
MK
r
F
Mo21
1
2
60 = 20, M 12 = 60 = 40 kNm.
3
3
M 21 =
1
M 12 = 20 kNm.
2
-30
-40
20
-60
1/3
70
2/3
30
40
70
40
FV1
c)
b)
-30
20
-10
a)
40
40
FH2
10
M 12 = 70 kNm, M 21 = 10 kNm.
= 0 , 6 FH 2 10 + 70 40 3 = 0,
FH 2 = 10 kN,
60
40
Ft
20
70
20
30
60
50
20
30
10
10
a)
b)
M
M max
y max = max d ,
Wx
Ix
M max = 70 kNm , Wx
70 106
, Wx 583,3 cm 3 .
120 103
Iz tablica [42] se usvaja profil I30 za koji je Ix = 9800 cm4, Wx = 653 cm3.
Primjer 12.15.
Odrediti dijagram momenta savijanja za konstrukciju prema slici 12.64. i za dato
optereenje. Koristiti metodu Krosa. Poznato je: q = 20 kN/m, F = 40 kN, F1 = 30 kN.
2Ix
2Ix
r
F1
7
2Ix
3m
3m
r
F1
r
F
4,5m
Ix
Ix
Ix
3
4m
3m
3m
2m
2m
2m
Rjeenje:
U Tabeli 12.2. su unesene duine i aksijalni momenti inercije za pojedine grede prema slici
12.64, zatim izraunati koeficijenti krutosti prema (12.50) i (12.52) za ukljetenje i zglobnu
vezu i razdjelni koeficijenti izraunati prema (12.57).
Tabela 12.2. Koeficijenti krutosti i razdjelni koeficijenti za konstrukciju na slici 12.64.
vor
greda
l, m
Ix
ki
4
41
3
Ix
3 Ix
4 3
3
Ix
4
0,33
45
4
2 Ix
2I x
4
5
54
4
2 Ix
2I x
4
52
4,5
Ix
3 Ix
4 4,5
56
6
2 Ix
2I x
6
Ix
0,67
0,5
6
65
6
2 Ix
2I x
6
63
3
Ix
Ix
3
67
6
2 Ix
2I x
6
0,33
0,33
Ix
0,17
0,33
0,33
Mo45
MO54
Mo56
r
F
MO65
Mo67
r
F1
r
F1
MO76
o
M 45
=
M 56o
M 67o
Izravnavanje momenata:
Prva aproksimacija:
Optereenje vorova se rauna prema (12.60), a izravnavajui momenti prema (12.61).
o
S 4 = S 45
= 26,7 ; M 45 = 45 S 4 = 0,67 26,7 = 17,9 kNm,
143
8,8
-0,27
0,87
-0,03
0,096
0,5 0,3
-26,7
17,9
0,825
-0,553
-2,65
1,77
0,09
-0,06
-0,29
0,19
26,7 0,17
0,56
1,65
-1,8
8,95
0,063
-5,3
-0,276 -0,2
0,185
0,88
-0,585
-0,03
0,33 0,33
-30
1,1
1,65
-3,5
-0,09
0,12
0,29
-0,4
-0,01
30
3,3
0,55
-0,18
-1,75
0,58
0,06
-0,02
-0,2
0,07
0,33
3,3
-0,18
0,58
-0,02
0,07
-40
3,3
-0,18
0,58
-0,02
0,07
40
1,65
-0,09
0,29
-0,01
0,035
17,9
= 8,95 itd.
2
Druga aproksimacija:
Ponovo se rauna optereenje za vorove 4, 5 i 6 i izravnavajui momenti.
S 4 = 0,825 ; M 45 = 0,67 0,825 = 0,553,
M 41 = 0,33 0,825 = 0,27,
S 5 = 8,95 + 1,65 = 10,6 ; M 54 = 0,5 10,6 = 5,3,
M 52 = 0,17 10,6 = 1,8,
M 56 = 0,33 10,6 = 3,5,
S 6 = 0,55 ; M 65 = M 63 = M 67 = 0,33 0,55 = 0,18.
Na emi (slika 12.66.) su upisani i ovi prenosni momenti.
144
Trea aproksimacija:
Ponovo se vri izravnavanje.
S 4 = 2,65 ; M 45 = 0,67 2,65 = 1,77,
M 41 = 0,33 2,65 = 0,87,
S 5 = 0, 276 0,09 = 0,37 ; M 54 = 0,5 0,37 = 0,185,
M 52 = 0,17 0,37 = 0,063,
M 56 = 0,33 0,37 = 0,12,
S 6 = 1,75 ; M 65 = M 63 = M 67 = 0,33 1,75 = 0,58.
etvrta aproksimacija:
S 4 = 0,09 ; M 45 = 0,67 0,09 = 0,06,
M 41 = 0,33 0,09 = 0,03,
S 5 = 0,88 + 0, 29 = 1,17 ; M 54 = 0,5 1,17 = 0,585,
M 52 = 0,17 1,17 = 0,2,
M 56 = 0,33 1,17 = 0,4,
S 6 = 0,06 ; M 65 = M 63 = M 67 = 0,33 0,06 = 0,02.
Poto je greka vrlo mala i iznosi u pojedinim vorovima: vor 4: M = 0,29 kNm, vor 5:
M = - 0,04 kNm, vor 6: M = - 0,2 kMm, moglo bi se prekinuti s daljim aproksimacijama.
Meutim, ovdje je uraena i peta aproksimacija za vorove 4 i 6 da bi i u njima greka bila
manja od 0,2 kNm.
Peta aproksimacija:
S 4 = 0,29 , M 45 = 0,67 0,29 = 0,19,
M 41 = 0,33 0,29 = 0,096,
S 6 = 0,2,
M 36 =
M 63 3,8
=
= 1,9 kNm.
2
2
9,48
30,8
q=20
F4V
40
32,4
36,2
F5V
30
30
41,8
F6V
F4V = 34,3 kN ,
z = 1,7 m ,
M e = 34,3 1,7
20 1,7 2
9,48 = 19,92 kNm,
2
F6V = 29 kN,
M ' ' = 29 2 36,2 = 21,8 kNm, M ' ' ' = 29 4 36,2 30 2 = 19,8 kNm.
Pri crtanju momentne povrine treba voditi rauna o znacima momenata.
41,8
36,2
32,2
32,4
30,8
9,5
9,5
3,8
1,4
2
19,9
21,8
28,4
19,8
1,9
146
12.9. Zadaci
Zadatak 12.16.
Greda ABC, optereena kontinualnim optereenjem, oslonjena je na oslonce A i B i vezana
je pomou elastine zatege u taki C (slika 12.69.). Nai veliinu sile, koja se javlja u
zategi, jer se taka C pomjera nanie zbog deformacije grede. Poznato je: za gredu l, q,
EI X = const, za zategu h, E1A1= const.
D
zatega
h
q
A
B
l
C
l
Rezultat:
3ql 4 E1 A1
F1= 3
8l E1 A1 + 12hEI x
Zadatak 12.17.
Greda ABC je na krajevima poduprta osloncima A i C, a na sredini je vezana za elastinu
oprugu (slika 12.70.). Odrediti krutost opruge tako da momenat savijanja bude jednak nuli
u taki u kojoj se nalazi oslonac s oprugom. Poznato je: F, l, E I x =const.
l
l/2
r
F
r
F
l
l/2
B
A
Rezultat:
16 EI X
c=
l3
Zadatak 12.18.
Horizontalna greda je poduprta na krajevima, a na sredini je spojena s vertikalnim tapom,
koji je sastavljen iz dva dijela, bakarnog i aluminijskog (slika 12.71.). Taj tap se zagrije
tako da mu temperatura poraste za 40C. Treba nai napone u svakom od vertikalnih
tapova. Zanemariti teinu grede i tapova.
147
Poznato je: za bakarni tap A1= 6 cm2, E1 = 100 GPa, 1 = 1610-6 1/K, za aluminijumski
tap A2= 12 cm2, E2 = 70 GPa, 2 = 2410-6 1/K, za gredu E = 210 GPa, Ix = 40 cm4.
0,12m
Cu
Al
0,12m
1,2m
0,6m
Rezultat:
Cu = 73,7 MPa , Al = 36,8 MPa
Zadatak 12.19.
Kraj konzole AB vezan je pomou elastine zatege sa sredinom grede CD (slika 12.72.).
Greda i konzola su uraene od profila I20. Popreni presjek zatege je 30 cm2. Materijal
grede, konzole i zatege je isti (E = const.).
Potrebno je: a) nai silu u zategi,
b) izraunati maksimalni normalni i smiui napon u gredi CD.
2m
2m
2m
q=20kN/m
A
Rezultat:
a) F = 10 kN, b) max = 46,7 MPa,
Zadatak 12.20.
Dvije eline konzole iste duine, a razliitih momenata inercije, koje su na rastojanju b,
optereene su na krajevima silom F preko poprene krute grede (slika 12.73.). Odrediti
poloaj sile F da bi poslije deformacije kruta greda ostala horizontalna.
148
2a
r
F
r
F
B
1
l
a
2
Slika 12.73. Konzole optereene preko
poprene krute grede
D
b
D
b
2a
A
B
Rezultat:
b
x=
3
Zadatak 12.21.
Srednji oslonac B grede AC, od elinog profila I14 (E = 2105 MPa), duine 2l = 4 m,
sputen je za = 10 mm u odnosu na horizontalu na kojoj se nalaze oslonci A i C (slika
12.74.). Greda je optereena kontinualnim optereenjem q = 20 kN/m.
a) Koliki su otpori oslonaca i moment savijanja nad osloncem B u ovom primjeru, a koliki
kada su sva tri oslonca na istoj visini?
b) Izraunati maksimalni normalni napon.
q
B
A
l
Rezultat:
a) F A = FC = 19,3 kN , FB = 41,4 kN , M B = 1,4 kNm,
F ' A = F ' C = 15 kN , F ' B = 50 kN , M ' B = 10 kNm,
b) max = 114,5 MPa.
149
Zadatak 12.22.
Kontinualni nosa ima tri raspona duine l i konstantnog je momenta inercije Ix. Ovaj nosa
je optereen prema slici 12.75. Odrediti reakcije u osloncima i nacrtati dijagrame
transverzalnih sila i momenata savijanja.
F=ql
3l/4
3
l/8
r
F
1
B
l
C
l/2
l/2
Rezultat:
FAH = 20 kN, FAV = 5,6 kN, FB = 26,3 kN, FD = 8,1 kN
I 18
Zadatak 12.24.
Greda ABC napravljena je od standardnog I profila i optereena prema slici 12.77. Poznato
je:
150
q
Mo
B
l2/2
l1
l0
l2/2
Rezultat:
a) FA = 31,1 kN, FB = 33,9 kN, FC = 35 kN, MC = 16,67 kN,
b) I 20, c) yD = 0,565 cm
Zadatak 12.25.
Greda na slici 12.78. napravljena je od standardnog I profila. Poznato je: F = q l = 60 kN, l
= 4 m, E = 2105 MPa, d = 120 MPa.
a) Odrediti silu P iz uslova da je moment savijanja nad osloncem B jednak momentu
ukljetenja (MB = MC) i nacrtati dijagrame momenata savijanja.
b) Dimenzionisati gredu.
c) Izraunati ugib elastine linije u taki D.
q
D
r
P
r
F
l/2
l/2
l/4
r
F
l/4
l
Zadatak 12.26.
Nosa na slici 12.79.a ima popreni presjek oblika kao na slici 12.79.b. Poznato je: q = 10
kN/m, l = 2 m, d = 120 MPa.
a) Odrediti spreg M da moment ukljetenja bude jednak nuli i nacrtati dijagram momenata
savijanja.
b) Dimenzionisati nosa.
a
a
a
q
a
M
A
B
l/2
l
3a
l/2
a)
b)
Slika 12.79. a) Gredni nosa
b) Popreni presjek nosaa
Rezultat:
a) M = 3ql 2 = 120 kNm, M max = 65 kNm, FA = 65 kN , FB = 80 kN , FC = 5 kN
b) a = 5,42 cm
Zadatak 12.27.
Greda pontonskog mosta je oslonjena na tri pontona prema slici 12.80. i optereena silom
F. Poznato je: F = 250 kN, l = 4 m, popreni presjek grede I 38, E = 200 GPa, povrina
poprenog presjeka svakog pontona A = 8 m2, specifina teina vode = 10 kN/m3.
Odrediti otpor srednjeg oslonca (pontona) pod pretpostavkom da su pontoni kruti.
r
F
l/2
B
152
G
= A.
h
Rezultat:
F 48EI x + 11Al 3
Fc =
= 84,37 kN.
16 9EI x + Al 3
Zadatak 12.28.
Sistem na slici 12.81. se sastoji iz dvije eline grede (E = 200 GPa) presjeka I 10. U
neoptereenom stanju grede su paralelne i na sredini je rastojanje izmeu njih 5 mm. Kada
se gornja greda optereti uniformnim optereenjem od 4,5 kN/m, koliko e iznositi reakcija
u B na donjoj gredi i koliki je ugib na tom mjestu.
q
C
5mm
1,5m
1,5m
Rezultat:
FB = 2,7 kN,
f = 9,4 mm
Zadatak 12.29.
Greda ABC optereena je prema slici 12.82. Na sredini prvog raspona (taka D) na nju se
oslanja konzola DE. Greda i konzola su od istog materijala i imaju isti popreni presjek,
standardni I profil. Poznato je: F = 50 kN = ql, M = Fl , l = 3 m, d = 100 MPa.
Odrediti maksimalni moment savijanja i dimenzionisati nosa.
q
r
F
C
D
l /2
B
l /2
2l /3
l /3
E
l /2
l /2
Rezultat:
Mmax = 87,2 kNm, I 34
153
Zadatak 12.30.
Greda ABC optereena je ravnomjerno raspodijeljenim optereenjem (slika 12.83.). Pri
montai grede ustanovljeno je da je srednji oslonac postavljen iznad nivoa krajnjih oslonaca
za .
Poznato je: q = 20 kN/m, l = 2 m, = 5 mm, E = 2105 MPa, d = 150 MPa.
a) Dimenzionisati gredu kao standardni I profil.
b) Koliko iznosi maksimalni napon, koji je posljedica nasilne montae grede.
c) Nai otpore oslonaca i nacrtati dijagrame momenata savijanja.
q
B
C
l
Slika 12.83. Greda sa srednjim osloncem koji nije u nivou krajnjih oslonaca
Rezultat:
a) I 16, b) montae = 59,8 MPa, c) FA= 11,5 kN, FB= 57 kN, FC= FA, Mmax = 17 kNm,
Me = 3,29 kNm.
Zadatak 12.31.
Za ram na slici 12.84. poznato je: F = 20 kN, l = 4 m.
a) Odrediti silu P tako da ugib u taki H bude jednak nuli.
b) Nai reakcije veza i nacrtati dijagram momenata savijanja.
A
l/2
r
F
C
B
l/2
H
l
l/4
Rezultat:
a) P = 2F , b) MA = 10 kNm, FAH = 10 kN, FAV = 22,5 kN, FCV = 77,5 kN, FCH = 10 kN.
154
Zadatak 12.32.
Ram je optereen prema slici 12.85. Poznato je: F = 20 kN , l = 4 m, ql = F, M = Fl/4 ,
E = 2105 MPa, popreni presjek grede AD je profil
40, a greda BC 2
40
(
). Nai otpore oslonaca.
l/4
r
F
r
F
l/2
Rezultat:
MC = 31 kNm, FCV = 30,7 kN, FCH = 17 kN, FAH = 2,9 kN, FAV = 9,3 kN
Zadatak 12.33.
Ramovska konstrukcija je optereena prema slici 12.86. Poznato je: F = ql = 40 kN ,
l = 2 m, M = Fl/2. Nai otpore veza i ugib ispod sile F.
l
r
F
l/2
l/2
D
Rezultat:
FA = 9,3 kN, FC = 18,2 kN, FDH = 0, FDV = 52,5 kN, MD = 22,14 kNm = Mmax,
fE =
0,13 10 4
m
EI x
155
Zadatak 12.34.
Ram na slici 12.87. uraen je od standardnog I 18 profila. Nai reakcije oslonaca i nacrtati
dijagram momenata savijanja. Maksimalni normalni napon uporediti s dozvoljenim d =
93 MPa. Na dijelu na kome je napon vei od dozvoljenog nosa ojaati lamelama irine 82
mm. Odrediti debljinu i duinu lamela.
2m
D
Slika 12.87. Statiki neodreen ram
30 kN
B
2m
20 kNm
A
Rezultat:
FAV = 0,6 kN, FAH = 12,7 kN, FDV = 0,6 , FDH = 17,3 kN, MD = 13,1 kNm,
l = 4 mm, ll = 1,43 m
Zadatak 12.35.
Dimenzionisati ram na slici 12.88. ako su popreni presjeci jednakostranini trouglovi.
Poznato je: : F = ql = 20 kN , M = 10 kNm, l = 6 m, Ix1 = 2Ix2 , d = 40 MPa.
q
A
B
l
I x1
Ix2
Rezultat:
Greda AB: a1 = 20 cm ; greda BC: a2 = 17 cm.
156
Zadatak 12.36.
Dimenzionisati nosa na slici 12.89. kao standardni I profil i odrediti vertikalno
pomjeranje take K. Poznato je: E = 200 GPa, d = 140 MPa.
20kN
B
1m
Slika 12.89. Nosa optereen silom
3m
2m
Rezultat:
I 22, K = 1 mm.
Zadatak 12.37.
Za ram na slici 12.90. nacrtati dijagram momenata savijanja i odrediti ugao okretanja
presjeka K (EIx = const.).
q=20kN/m
C
K
D
3m
A
3m
3m
Rezultat:
FAV = 28,64 kN, FAH = 8,18 kN, FBV = 88,64 kN , FBH = 8,18 kN, MB = 4,08
kNm,
K =
139 10 3
EI x
157
Zadatak 12.38.
Gredni nosa na slici 12.91. konstantnog (krunog) poprenog presjeka ukljeten je u A,
oslonjen na pokretni oslonac u B i optereen silom F u C. Poznato je: F, l, a, E, G, Ix, Io.
Odrediti vertikalno pomjeranje taaka D i C.
l
r
F
C
Rezultat:
fD =
Fa 2 l +
5Fl
fC =
+
48EI x
GI o
3
5Fl
48EI x
Fa 3
3EI x
Zadatak 12.39.
Rezultat:
FB =
158
b T
1 a
c3 b
a2c
+ a 2 b + +
+
EI x 3
3 EA GI o
3
Zadatak 12.40.
elini ram (slika 12.93.) je izraen od standardnog profila L 200x200x20. Greda CD je
ravnomjerno zagrijana za 158C. Koliko iznosi maksimalni napon u ramu. Poznato je: E =
2105 MPa, = 12,510-6 1/K.
D
3m
B
2m
Rezultat:
max = 9,3 MPa
Zadatak 12.41.
Konstrukcija na slici 12.94. sastoji se iz konzole AB i tapa BC koji su zglobno vezani u B.
Poznato je: za konzolu E = 2105 MPa, d = 150 MPa, l = 2 m, popreni presjek je
standardni I 10 profil, za tap E = 2105 MPa, = 12,510-6 1/K, l = 2 m, povrina
poprenog presjeka A = 25 cm2.
a) Nai maksimalni normalni napon u konzoli i tapu, ako se tap zagrije za T =
100C.
b) Koliko iznosi pomjeranje take B?
c) Za koliko bi trebalo zagrijati tap BC pa da najvei napon u konzoli bude d ?
C
Ix
A
B
l
Rezultat:
a) F = 312,34 kN ,
b) B = 2,4 mm ,
Zadatak 12.42.
Odrediti dijagram momenata savijanja za ram na slici 12.95. primjenom metode
deformacija. Poznato je: ql = 20 kN, M = 10 kNm, l = 6 m, Ix1 = 2Ix2.
q
M
3
Ix
Ix2
2
Rezultat:
M12 = M21 = 0, M13 =10 kNm,
Zadatak 12.43.
Dimenzionisati ram na slici 12.96. kao standardni I profil. Poznato je: q = 20 kN/m,
d = 120 MPa. Nacrtati dijagram momenata svijanja. Koristiti metodu Krosa.
q
3
2I x
2m
4m
6m
Ix
1
Rezultat:
M12 = 12,5 kNm,
160
I 22
Zadatak 12.44.
Nacrtati dijagram momenata savijanja i transverzalnih sila za ram na slici 12.97. Zadat je
spreg M = 50 kNm. Koristiti metodu deformacija.
M
3
1m
1,5
Rezultat:
M12 = 13,3 kNm, M21 = 6,67 kNm, M13 = - 13,3 kNm, M31 = 13,3 kNm,
Mmax = 36,7 kNm ; F2H = 13,3 kN
Zadatak 12.45.
Za konstrukciju na slici 12.98. nacrtati dijagram momenata savijanja. Koristiti metodu
Krosa.
EIx = const.
50kN
80kN
2
6m
4
2m
8m
4m
4m
Rezultat:
M12 = -60 kNm, M21 =48 kNm, M23 = -84 kNm, M14 = - 40 kNm,
M25 = 36 kNm ; M52 = 18 kNm , Mmax = 118 kNm
161
Zadatak 12.46.
Za konstrukciju na slici 12.99. nacrtati dijagram momenata savijanja. Koristiti metodu
deformacija. E = const., Ix = const.
4
q=10 kN/m
Ix
20kN
1
2I x
2m
4m
4m
Ix
3
Rezultat:
M12 = -24,5 kNm, M21 = 8 kNm, M13 = - 4,05 kNm, M14 = - 10,8 kNm,
M41 = -5,40 kNm ; Me = 4,5 kNm
Zadatak 12.47.
Za ram konstantnog poprenog presjeka, prema slici 12.100., nacrtati dijagram momenata
savijanja. Koristiti metodu Krosa. EIx = const.
3
8m
10kN
10kN
4
E
2m
4m
2m
Rezultat:
M12 = 1,875 kNm,
ME = 10,624 kNm
162
Zadatak 12.48.
Odrediti sile u tapovima reetkastog nosaa datog na slici 12.101. za dva sluaja:
a) reetka je optereena silama F = 100 kN,
b) tapovi reetke 1, 2 i 3 su zagrijani za 20C, a nema djelovanja sila.
tapovi su elini, = 1,210-5 1/K, a popreni presjeci su A1 = A2 = A3 = 40 cm2, A4 = A5
= = A10 = 20 cm2.
2
9
10
1
7
6
r
F
r
F
5m
Rezultat:
a)
b)
tap
Si,
kN
Si,
kN
1
2
-142 -127,5
3
-142
4
100
5
72,5
6
100
7
72,5
8
72,5
9
38,6
10
38,6
-11
-11
-11
15,5
15,5
-11
Zadatak 12.49.
Izraunati sile u tapovima eline reetke (slika 12.102.) i reakcije oslonaca. Poznato je:
A1 = A2 = == A5 =
2 A, A6 = A7 = A8 =2A, F = 20 kN.
3
7
6
4
r
F
l
Rezultat:
tap
Si, kN
1
- 10
2
10
3
20
4
10
5
-10
-10 2
10 2
-20 2
FA = 20 kN , FB = 40 kN
163
Zadatak 12.50.
Izraunati sile u tapovima reetke na slici 12.103. Poznato je: A1 = A2 = A, A3 = A4 = 2A,
A5 = A6 =
2 A.
r
2F
r
F
2
6
l
l
Rezultat:
tap
Si
164
1
0
2
F
4
3
F
4
7
F
4
6
2
F
4
2
F
4