Barok i rokoko

Umjetniki stil baroka, odjek je napretka na podruju svih znanosti, koje tad poprimaju obrise
sline
dananjim
- astronomija, matematika i fizika doivljavaju
procvat,
uvedenkapitalistiki sustav, izlaze prve novine, uvedena pota, konstruiran globus... Uz sve
ovo barok je ipak bio veoma vezan uz Crkvu, tonije proces protureformacije, jer je Crkva
htjela privui vjernike raskoi i vanjskim sjajem. Barok se najsnanije oitovao ba tamo gdje
je protureformacija bila najsnanija - u Italiji, Njemakoj, Austriji, panjolskoj, Poljskoj.
Najvei majstori baroka su Johann Sebastian Bach i Georg Friedrich Hndel, a poznati su jo
i Purcell, Couperin, Caccini, Vivaldi, Lully, Schtz. Barok je nakien, pun ukrasa i krivudavih
linija, a muzici je donio polifoni stil, oznake za dinamiku i tempo, te nove vrste djela
(opera, suita, oratorij, kantata i drugi).
U drugoj polovici 18. stoljea barok prerasta u rokoko, posebno u Francuskoj. Rokoko i
poetak klasike se u muziki naziva galantnim stilom, a karakteriziraju ga male, draesne,
vitke forme; hedonistiki je i ne toliko formalan. Njegovi vani predstavnici su sinovi J. S.
Bacha.
Vano je napomenuti da u ovom periodu barok u glazbi ne odgovara uvijek po godinama
baroku u drugim umjetnostima (knjievnosti, slikarstvu), pa je vano posmatrati ih odvojeno.