OPI TEHNIKI UVJETI

ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU

KNJIGA 1
Gradnja i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina
i vodnih graevina za melioracije

PRILOG B

MELIORACIJSKE GRAEVINE

NARUITELJ:

HRVATSKE VODE

IZRADILI:

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

INSTITUT IGH d.d., Zagreb

Koordinator:

prof. dr. sc. Stjepan Bezak, dipl. ing. gra.

Voditelj izrade:

prof. dr. sc. Neven Kuspili, dipl. ing. gra.

Suradnici:

Igor Kapitan,

Zagreb, prosinac 2010.

PRILOG B

MELIORACIJSKE GRAEVINE

SADRAJ
B-01
B-02

DEFINICIJE VODNIH GRAEVINA ZA MELIORACIJSKU ODVODNJU ... B-1

DIJELOVI I DEFINICIJE ELEMENATA POPRENOG PROFILA
VODNIH GRAEVINA ZA MELIORACIJSKU ODVODNJU ............................ B-4
B-02.1 OSNOVNA I DETALJNA KANALSKA MREA ...... B-4
B-02.2 PUTNA MREA .............. B-9
B-02.3 PROPUSTI ....................... B-10
B-02.4 DRENAE ....................... B-14
B-02.5 ZATITA DNA I POKOSA KANALA ...................... B-16
B-02.6 STEPENICE ................................................................ B-17
B-02.7 SIFONI ........................................................................ B-21
B-02.8 EPOVI ...................................................................... B-24
B-02.9 MOSTOVI I PLOASTI PROPUSTI PREKO KANALA ......................... B-26
B-02.10 CRPNE STANICE ....................................................................... B-29
B-02.11 USTAVE ...................................................................................... B-32

Melioracijske graevine

PRILOG B

PRILOG B
VODNE GRAEVINE ZA MELIORACIJSKU ODVODNJU
B-01

DEFINICIJE VODNIH GRAEVINA ZA MELIORACIJSKU ODVODNJU

Prema postojeoj literaturi i dosadanjoj praksi u vodnom gospodarstvu, pojedine
graevine su definirane na sljedei nain:
OSNOVNA I DETALJNA KANALSKA MREA
Glavni odvodni kanal u hidrotehnikim melioracijama je kanal I. reda (oznaka na slici 1.
Regulirani vodotok I R.). Funkcija mu je preuzimanje slivnih voda odvodnog podruja;
tj. voda iz kanala nieg reda i provoenje do glavnog recipijenta (glavnog vodotoka)
sliva. Moe prihvaati i dio brdskih voda. Moe biti bez nasipa, s jednim nasipom i s dva
nasipa. Kada je usporom glavnog recipijenta onemoguena gravitacijska odvodnja moe
se odvodnja provoditi crpnom stanicom. Dimenzionira se za proputanje 5 - 25 godinje
velike vode.
Melioracijski kanali II. i III. reda (sabirni kanali) su odvodni kanali melioracijske
kanalske mree ija je osnovna zadaa sakupljanje vode iz kanala nieg (IV. i III.) reda i
njihovo provoenje do kanala vieg (I.) reda.
Melioracijski kanal IV. reda (detaljni kanal) je odvodni kanal melioracijske kanalske
mree kojem je osnovna zadaa sakupljanje povrinske i drenirane podzemne vode te
njeno provoenje do kanala vieg (II. i III.) reda.
PROPUSTI
Propusti su graevine kojima se voda kanala (vodotoka) proputa kroz cestovne nasipe
ili neke druge zapreke, pri emu se bitno ne mijenja niveleta dna kanala (vodotoka) kojim
tee ta voda. Izvode se kao mali mostovi, ploasti propusti ili cijevni propusti. Poseban
tip je svoeni propust.
Ploasti propusti su mostovi ograniene veliine otvora (raspona do 10 m), a zbog
uestale primjene obino su tipske graevine. Teenje ispod ploastih propusta je sa
slobodnim vodnim licem.
Cijevni propusti su propusti koji se izvode kao cijevi krunog, etvrtastog ili
parabolinog presjeka izvedenih na licu mjesta, od gotovih elemenata ili kombiniranom
izvedbom. Mogu se izvesti kao jednostruki, dvostruki ili viestruki propusti zavisno od
broja paralelno ugraenih cijevi. Teenje moe biti sa slobodnim vodnim licem ili pod
tlakom.
DRENAE
Drenae su graevine za podzemnu odvodnju koje imaju zadau lokalno poveati
propusnost tla i dovesti procjednu vodu do umjetno ili prirodno propusnijeg zemljita,
odnosno do kolektora ili otvorenog vodotoka. Izrauje se specijalnim alatima i strojevima
bez ili sa ugradnjom graevinskog materijala.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Stranica B-1

PRILOG B

Melioracijske graevine

PUTNA MREA
Poljski put je cesta rijetkog prometa ija je zadaa omoguavanje pristupa mehanizacije
poljoprivrednim parcelama. U principu poljski putovi imaju tucaniku kolniku
konstrukciju.

Slika 1.

Situacija kanalske mree povrinske odvodnje s objektima

ZATITA DNA I POKOSA KANALA

Zatita dna i pokosa kanala je hidrotehnika mjera s kojom se sprjeava erozija korita i
osigurava njegova stabilnost. Provodi se na razliite naine kao npr.: zasijavanje travom,
oblaganje busenom, oblaganje sintetikim materijalima, betoniranjem obloge svjeim
betonom, oblaganje betonskim prizmama ili drugaijim elementima, oblaganje kamenom
(nasipanjem, slobodno sloenim ili u cementnom mortu), zatita gabionima, asfaltiranjem te u
raznim kombinacijama navedenih i drugih naina zatite.
STEPENICE
Stepenica je vodna graevina koja se izvodi na mjestu denivelacije dna kanala u svrhu
njegove zatite od pojaanog erozijskog djelovanja tekue vode, koje se javlja na takovom
mjestu.
Klasina (uobiajena) stepenica - najee se izvodi od betona, ali esto i od gabiona ili je
zidana od kamena, a mogua je i kombinacija ovih materijala.

Stranica B-2

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Melioracijske graevine

PRILOG B

Stepenica s krukolikom bunicom - najee se izvodi od kamena u cementnom mortu, no

mogue su i razne druge obloge krukoliko oblikovane bunice. Bunica se oblikuje prema
preporukama iz strune literature.
SIFONI
Sifoni su tlani cjevovodi koji punim profilom gravitacijski provode vodu ispod
prometnica, vodotoka i depresija. Koristi se i naziv obrnuti sifon. Razlikuju se prema
materijalu cijevi, obliku ulaznog i izlaznog dijela i broju cijevi.
EPOVI
ep je cijevni propust kroz koji voda kanala ili vodotoka gravitacijski istjee kroz nasip u
prijemnik, a svojom opremom (nepovratni ventil) iskljuuje mogunost povratnog
teenja.
Prijemnik je kanal, vodotok, jezero, akumulacija ili retencija.
Jednostruki, dvostruki ili viestruki ep je ep s jednim, dva ili vie usporedno
poloenih cjevovoda u sklopu jedne graevine.
MOSTOVI PREKO KANALA
Most preko kanala je graevina koja omoguuje promet i/ili obavljanje neke djelatnosti
preko kanala. Ovisno o prometu i/ili djelatnosti razlikuju se pjeaki, cestovni,
eljezniki, mjeoviti, zatitni i kranski mostovi, mostovi za cjevovode i akvadukti.
Prema znaaju razlikuju se lokalni, tranzitni, magistralni i industrijski, a na osnovi
predvienog trajanja razlikuju se provizorni, privremeni i stalni mostovi.
CRPNE STANICE
Crpna stanica je graevina koja se izvodi uz nasip na najniem dijelu odvodnjene
povrine odnosno na nizvodnom kraju odvodnog kanala, koja je namijenjena odravanju
prihvatljive razine vode u branjenom podruju podizanjem unutarnjih voda na viu razinu
vode u prijemniku, u vrijeme kada nije mogua gravitacijska odvodnja.
Gravitacijska odvodnja je slobodno otjecanje u vrijeme kada je razina u kanalskoj mrei
odvodnog sustava via od razine vode u prijemniku.
Mehanika odvodnja je odvodnja pomou crpki, a primijenjuje se u vrijeme kada nije
mogua gravitacijska odvodnja.
PRELJEVI
Preljev je openito svako mjesto gdje se voda preljeva s vieg na nii nivo. Preljev u kanalu
je pregrada preko koje se voda preljeva, a izvodi se iz razloga da bi se odravala odreena
razina vode na uzvodnom dijelu kanala. Ta vrsta preljeva naroito se koristi u kanalima za
navodnjavanje.
USTAVE
Ustava je graevina kojom se kontrolirano isputa voda iz jednog u drugi kanal
(vodotok) ili se odrava eljena razina vode uzvodno od ustave. Izvodi se samostalno ili u
sklopu druge graevine (npr. crpne stanice), a smjeta se na uu odvodnog kanala ako se
vode isputaju u prijemnik, odnosno na kanalu na mjestu rastereenja ili zahvata. Ustave
se razlikuju prema namjeni, broju polja, vrsti zapornica i njihovom pogonu.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Stranica B-3

PRILOG B

Melioracijske graevine

B-02

DIJELOVI I DEFINICIJE ELEMENATA POPRENOG PROFILA VODNIH

GRAEVINA ZA MELIORACIJSKU ODVODNJU

B-02.1

OSNOVNA I DETALJNA KANALSKA MREA

GLAVNI ODVODNI KANAL
ELEMENTI POPRENOG PROFILA GLAVNOG ODVODNOG KANALA
Na slici 2. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenih profila glavnog odvodnog
kanala, sa sljedeim nazivima:
1 - Teren
2 - Pokos kanala iznad berme
3 - Berma
4 - Pokos kanala
5 - Dno kanala
6 - Bankina kanala
7 - Deponija iskopa
8 - Planirka
9 - Planirani teren
10 - Iskop korita
11 - Iskop humusa
12 - Nasip trupa puta
13 - Kolnika konstrukcija puta
14 - Bankina puta
15 - Putni jarak
16 - Bankina putnog jarka
17 - Poljski put
18 - Temeljno tlo
19 - Obrambeni nasip
20 - Pokosi obrambenog nasipa
21 - Kruna obrambenog nasipa
22 - Noica obrambenog nasipa
23 - Trup ili tijelo obrambenog nasipa
24 - Odvodni jarak
B
B1
B2
B3
D, D1, D2
H2
H3

2
n, n1, n2
n3

Stranica B-4

- irina dna kanala

- irina berme kanala
- irina poljskog puta
- irina krune deponije ili planirke
- dubina dna kanala
- visina trupa puta
- visina deponije ili planirke
- irina bankine kanala
- irina bankine puta
- nagib pokosa kanala
- nagib pokosa deponije ili planirke

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Melioracijske graevine

Slika 2.

PRILOG B

Shematski prikazi poprenih profila glavnih odvodnih kanala

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE GLAVNOG ODVODNOG KANALA

Pokos kanala je formirajua nagnuta ploha kanala. Izraen je iskopom i poravnanjem
zemljanog materijala u kojem se izvodi kanal.
Berma kanala je element pokosa kanala koji formira korito za malu vodu i poveava
sigurnost pokosa kanala od pojave kliznih ploha. Izraena je iskopom i poravnavanjem
zemljanog materijala u kojem se izvodi kanal.
Dno kanala je horizontalna najnia ploha u poprenom presjeku kanala. Izraeno je
iskopom i poravnavanjem zemljanog materijala u kojem se izvodi kanal.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Stranica B-5

PRILOG B

Melioracijske graevine
Bankina kanala je element poprenog presjeka (zatitni pojas) kanala koji ima zadau
zatite pokosa kanala od uruavanja uslijed vertikalnog optereenja poljoprivrednom
mehanizacijom, obrambenim nasipom ili deponijom. Druga mu je zadaa omoguavanje
odravanja kanala.
Deponija iskopa je ne konstruktivni nasip zemljanog materijala iz iskopa kanala trajno
smjeten neposredno uz kanal na nioj od dviju obala kanala s grubo formiranim
pokosima i krunom. Izmeu kanala i deponije je bankina kanala.
Planirka je ne konstruktivni nasip zemljanog materijala iz iskopa kanala male visine i
velike irine trajno smjeten uz kanal. Kruna mu se stapa s poljoprivrednom tablom i
koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Izmeu kanala i deponije je bankina kanala.
Planirani teren je iznivelirani i zbijeni pojas za poljski put smjeten uz kanal. Izmeu
kanala i puta je bankina kanala.
Iskop kanala je masivni zemljani rad, u suhom i pod vodom, na prirodnom terenu ili u
postojeem koritu radi formiranja korita na projektiranoj trasi kanala.
Iskop humusa je zemljani rad u suhom kojim se odstranjuje tanki sloj humusa i dolazi do
temeljnog tla.
Pokosi obrambenog nasipa (uzvodni i nizvodni) su nagnute ureene plohe koje
definiraju trup nasipa i osiguravaju ga od erozije. Nagib pokosa definira stabilnost trupa
nasipa.
Kruna obrambenog nasipa je horizontalna ureena ploha koja definira trup nasipa s
gornje strane i osigurava ga od erozije. irinu joj definira konstrukcija trupa, tehnologija
graenja i eventualno zahtjev za povremeni prolaz vozila.
Noica obrambenog nasipa je dio trupa u zoni najnieg dijela pokosa koji se moe
formirati u vidu drenae za prihvaanje procjedne vode, tj. osiguravanje stabilnosti
nasipa.
Trup ili tijelo obrambenog nasipa je sav volumen zemljanog materijala ugraenog na
temeljnom tlu prema zahtjevima struke, u zadanom profilu omeenom pokosima i
krunom.
Odvodni jarak je graevina u vidu otvorenog kanala koji je lociran na terenu s nizvodne
strane obrambenog nasipa. Ima funkciju prihvata procjednih voda iz nasipa i povrinskih
voda s povrina kojima je obrambenim nasipom presjeen put do korita kanala. Njegova
voda se na pogodnom mjestu uputa u kanal ili odvodi u drugi vodotok.
MELIORACIJSKI KANALI
ELEMENTI POPRENOG PROFILA MELIORACIJSKIH KANALA
Na slici 3. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenih profila melioracijskih
kanala sa sljedeim nazivima:
1 - Teren
2 - Dno kanala
3 - Bankina kanala
4 - Pokos kanala
b - irina dna kanala
m - Nagib pokosa kanala
kd - Kota dna kanala
kt - Kota terena
D - Dubina kanala

Stranica B-6

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Melioracijske graevine

Slika 3.

PRILOG B

Shematski prikazi poprenih profila melioracijskih kanala

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE MELIORACIJSKIH KANALA

Dno kanala je horizontalna najnia ploha u poprenom presjeku kanala. Izraeno je
iskopom i poravnavanjem zemljanog materijala u kojem se gradi kanal.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Stranica B-7

PRILOG B

Melioracijske graevine
Bankina kanala je element poprenog presjeka kanala (zatitni pojas) koji ima zadau
zatite pokosa kanala od uruavanja uslijed eventualnog vertikalnog optereenja
poljoprivrednom mehanizacijom.
Pokos kanala je formirajua nagnuta ploha kanala. Izraen je iskopom i poravnavanjem
zemljanog materijala u kojem se gradi kanal.

Stranica B-8

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Melioracijske graevine
B-02.2

PRILOG B

PUTNA MREA
ELEMENTI POPRENOG PRESJEKA POLJSKOG PUTA
Na slici 4. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenih presjeka poljskog puta sa
sljedeim nazivima:
1 - Teren
2 - Iskop humusa
3 - Nasip trupa puta
4 - Kolnika konstrukcija puta
5 - Bankina puta
6 - Putni jarak
7 - Bankina putnog jarka
8 - Poljski put
9 - Temeljno tlo
10 - Bankina kanala
11 - Melioracijski kanal

Slika 4.

- irina poljskog puta

kn - Kota nivelete poljskog puta
kt - Kota terena

Shematski prikaz poprenog presjeka poljskog puta

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE POLJSKOG PUTA

Nasip trupa puta je dio cestovnog trupa izraen od zemljanih, kamenih ili mijeanih
materijala ugraenih na temeljno tlo.
Kolnika konstrukcija puta je element poprenog presjeka koji se sastoji od jednog ili
vie kompaktnih slojeva. Zadaa joj je da preuzme prometno optereenje te ga rasporedi
na nasip trupa puta pri emu ne smije doi do njegovog oteenja.
Bankina puta je dio trupa puta koji osigurava bonu stabilnost kolnike konstrukcije.
Putni jarak je graevina u obliku otvorenog kanala ija je zadaa zatita nasipa trupa
puta od tetnog djelovanja vode.
Bankina putnog jarka je element poprenog presjeka (zatitni pojas) jarka koji
osigurava stabilnost njegovog pokosa.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Stranica B-9

PRILOG B
B-02.3

Melioracijske graevine
PROPUSTI
CIJEVNI PROPUSTI
ELEMENTI POPRENOG PRESJEKA CIJEVNOG PROPUSTA
Na slici 5. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka cijevnog
propusta sa sljedeim nazivima:
1 - Cijev
L - duljina cijevnog propusta
2 - Podloga
Ln - duljina objekta
3 - Spoj cijevnih elemenata
i - uzduni pad nivelete
4 - Niveleta, dno propusta
d - promjer cijevi
5 - Uljevna / izljevna graevina (eoni zid)
b - irina dna kanala
6 - Temelj eonog zida
7 - Obloga kanala
8 - Prag
9 - Trup prometnice
10 - Kota dna propusta
11 - Pasica
12 - Posteljica
13 - Uljevna / izljevna glava propusta
14 - Obloga cijevnog propusta

Uzduni presjek

Stranica B-10

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Melioracijske graevine

PRILOG B

Popreni presjek

Slika 5.

Shematski prikaz uzdunog i poprenog presjeka cijevnog propusta

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE CIJEVNOG PROPUSTA

Duljina cijevnog propusta mjeri se od mjesta gdje voda kanala ulazi u cjevovod do
mjesta gdje ga naputa.
Duljina graevine mjeri se od mjesta gdje zapoinje ureenje kanala ispred cjevovoda
do mjesta gdje zavrava nizvodno od njega.
Uzduni pad nivelete je nagib dna kanala mjeren po njegovoj uzdunoj osi u smjeru
teenja.
Promjer cijevi je geometrijska mjera svijetlog otvora cijevnog propusta krunog
poprenog presjeka.
Cijev je dio propusta kojim se provodi voda kanala (vodotoka) ispod zapreke.
Podloga je temeljni dio ispod cjevovoda izraen od ljunka, betona ili armiranog betona
sa svrhom ravnomjernog prijenosa optereenja na tlo.
Spoj cijevnih elemenata je mjesto spajanja elemenata u neprekinutu i vodonepropusnu
cjelinu u uzdunom smjeru, izvedeno pomou nekog veznog sredstva ili proizvedenim
montanim dijelovima.
Niveleta je crta dna propusta u uzdunom presjeku graevine koja se podudara s
uzdunom osi propusta.
Uljevna / izljevna graevina (eoni zid) je dio propusta kojim zapoinje / zavrava
cjevovod i kojim se razgraniuje kanal od nasipa kroz koji prolazi propust.
Temelj eonog zida je dio uljevne / izljevne graevine koji prenosi vertikalna i
vodoravna optereenja izravno na tlo.
Uljevno / izljevna (kosa) glava propusta je vrsta uljevne / izljevne graevine koja svojim
oblikom ulaz / izlaz cjevovoda uklapa u ravninu pokosa nasipa.
Trup prometnice je nasip koji pregrauje kanal, a na ijoj se gornjoj plohi (kruni) nalazi
prometnica.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Stranica B-11

PRILOG B

Melioracijske graevine
Obloga cijevnog propusta je betonski ili armirano betonski omota cjevovoda koji se
postavlja sa svrhom djelominog ili potpunog preuzimanja vanjskog optereenja.
SVOENI PROPUSTI
ELEMENTI POPRENOG PRESJEKA SVOENOG PROPUSTA
Na slici 6. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka svoenog
propusta sa sljedeim nazivima:
1 - Svod
2 - Intrados
3 - Ekstrados
4 - Peta svoda (zglob)
5 - Upornjak
6 - Temelj
7 - Nazidak
8 - eoni zid
9 - Ograda
10 - Vijenac
11 - Kameni nabaaj
12 - Profil kanala
13 - unj
14 - Prilaz mostu (rampa)

Slika 6.

Stranica B-12

L - raspon svoda
L0 - otvor propusta
r - radijus zakrivljenosti svoda
f - strelica svoda

Shematski prikaz poprenog presjeka svoenog propusta

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Melioracijske graevine

PRILOG B

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE SVOENOG PROPUSTA

Raspon svoda je vodoravni razmak izmeu osi leaja gdje se rasponska konstrukcija
oslanja na stupove ili temelje.
Otvor propusta je najvei vodoravni razmak izmeu unutranjih ploha svoda ili stupova
u postranom pogledu na propust.
Polumjer zakrivljenosti svoda je udaljenost toaka na svodu od sredita zakrivljenosti.
Razlikujemo polumjer zakrivljenosti intradosa, osi svoda i ekstradosa.
Strelica svoda je vertikalna udaljenost izmeu spojnice leaja i tjemena svoda.
Intrados je crta donjeg, unutranjeg ruba svoda u njegovom vertikalnom uzdunom
presjeku.
Ekstrados je crta gornjeg, vanjskog ruba svoda u njegovom vertikalnom uzdunom
presjeku.
Peta svoda je mjesto oslonca rasponske konstrukcije.
Nadzidak je dio propusta koji unutar konstrukcije oblikuje spoj svoda sa stupom
upornjaka.
eoni zid je dio svoenog propusta koji se postavlja na vanjske rubove ekstradosa i
uzdie do razine prometne plohe.
Kameni nabaaj je ispuna prostora kamenom iza stupova upornjaka i izmeu eonih
zidova.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Stranica B-13

PRILOG B
B-02.4

Melioracijske graevine
DRENAE
ELEMENTI POPRENOG PRESJEKA MELIORACIJSKE DRENAE
Na slici 7. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka melioracijske
drenae sa sljedeim nazivima:
1 - Teren
2 - Zemljani materijal
3 - Drenska cijev
4 - Krtini (zemljani) dren
5 - ljunani dren
6 - Razmak drenskih cijevi (a)
7 - Dubina drenske cijevi (D)
8 - Dubina krtinog drena (Dk)
9 - irina ljunanog drena ()
10 - Visina ljunanog drena (v)

Slika 7.

Stranica B-14

Shematski prikaz poprenog presjeka melioracijske drenae

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Melioracijske graevine

PRILOG B

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE MELIORACIJSKE DRENAE

Cijevni dren je graevina nainjena od PVC-a (nekada glinenih) oupljenih cijevi, koja
lokalno poveava propusnost zemljita te procjednu vodu dovodi do kolektora ili
otvorenog vodotoka. Moe biti nainjena sa ili bez filtarskog materijala promjera 50-250
mm.
Krtini (zemljani) dren je onaj koji ima zadau lokalno poveati propusnost tla i dovesti
procjednu vodu do umjetno ili prirodno propusnijeg zemljita. Izrauje se specijalnim
alatom bez ugradnje materijala.
ljunani dren je graevina nainjena zamjenom zemljanog materijala ljunkom, radi
lokalnog poveavanja propusnosti zemljita.
Dren sisalo je dren koji ima zadau sakupljanja podzemne vode iz tla (zemljanog
materijala) i njenog provoenja do otvorenog vodotoka ili drena hvatala.
Dren hvatalo je dren ija je zadaa sakupljanje podzemne vode iz drenova sisala i njeno
provoenje do otvorenog vodotoka ili podzemnog kolektora.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Stranica B-15

PRILOG B
B-02.5

Melioracijske graevine
ZATITA DNA I POKOSA KANALA
ELEMENTI POPRENOG PRESJEKA ZATITE DNA I POKOSA KANALA
Na slici 8. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka kanala sa
sljedeim nazivima:
1 - Zatitna obloga i/ili bioloka zatita dna
2 - Zatitna obloga i/ili bioloka zatita pokosa
3 - Posteljica obloge
4 - Zatita (uvrenje) noice pokosa
5 - Hidraulika zavjesa

Slika 8.

Shematski prikaz poprenog presjeka zatite dna i pokosa kanala

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE ZATITE DNA I POKOSA KANALA

Zatitna obloga (dna i pokosa) je povrinski sloj zatite izveden od materijala otpornog na
fluvijalnu eroziju.
Bioloka zatita (dna i pokosa) je zatita izvedena ivim biljem. Npr. zasijavanje trave,
oblaganje busenjem, uzgojem trske ili aa, sadnjom vrbovih sadnica i sl.
Posteljica obloge je izravnavajui sloj sitnog materijala, najee od pijeska ili ljunka, koji
slui kao podloga obloge dna i/ili pokosa.
Zatita noice pokosa (pasica) je posebno uvren ili zatien uski trak (pojas) dna pri
noici pokosa.
Hidraulika zavjesa je jedan ili vie specifino rasporeenih slojeva prirodnih ili sintetikih
materijala koji imaju svrhu da sprijee ispiranje temeljnog tla obloge procjednim vodama
(tada se nazivaju filtri), ili da potpuno sprijee komunikaciju vode u kanalu s podzemljem
(nepropusna zavjesa).

Stranica B-16

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Melioracijske graevine
B-02.6

PRILOG B

STEPENICE
ELEMENTI POPRENOG PRESJEKA STEPENICE
Na slici 9. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka stepenice sa
sljedeim nazivima:
1 - Preljevni zid (preljevni prag) stepenice
2 - Slapite ili bunica
3 - Nizvodni (negativni) prag stepenice
4 - Krilni zid (krilo) preljevnog praga
5 - Krilni zid (krilo) negativnog praga
6 - Dno slapita ili bunice
7 - Bokovi slapita ili bunice
8 - Usta stepenice
L - duina stepenice
GV - gornja voda
DV - donja voda
n - parametar kuta nagiba pokosa korita
x - parametar kuta nagiba pokosa bunice
y - parametar kuta nagiba pokosa na ustima stepenice
tip a)

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Stranica B-17

PRILOG B

Melioracijske graevine

Presjek B-B i C-C

tip b)

Stranica B-18

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Melioracijske graevine

PRILOG B

Presjek I-I i II-II

Slika 9.

Shematski prikaz poprenog presjeka stepenice

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Stranica B-19

PRILOG B

Melioracijske graevine
DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE STEPENICE
Preljevni zid stepenice je potporna gravitaciona konstrukcija koja, popreno na smjer toka,
pridrava tlo uzvodnog (vieg) dijela korita. Pomou tog zida ostvaruje se koncentracija pada
nivelete dna vodotoka pa se preko njega voda preljeva. Najee se izvodi od betona ili se
zida od poluobraenog kamena, a esto se radi i od gabionskih koara punjenih lomljenim
kamenom.
Slapite je dio korita vodotoka u kojem se dogaa vodni (hidrauliki) skok, tj. prijelaz
silovitog teenja (preljevnog mlaza) u mirno teenje.
Bunica je uputeno slapite ispod nivoa dna nizvodnog korita. U slapitu ili bunici se
odvija disipacija suvika kinetike energije preljevnog mlaza. Kod stepenice je to potez od
preljevnog zida do nizvodnog (negativnog) praga.
Nizvodni (negativni) prag stepenice je konstrukcija koja uvruje korito na nizvodnom
kraju slapita. Kod bunice taj prag pridrava tlo nizvodnog korita koje je izdignuto iznad
dna bunice.
Krilni zid preljevnog praga je konstrukcija koja se izvodi kao produetak preljevnog zida
bono u obalno tlo i djelomino u samo korito vodotoka, tako da se kontrahira preljevni
profil, tj. da se formiraju usta stepenice.
Krilni zid negativnog praga je konstrukcija koja se izvodi kao produetak negativnog praga
bono u obalno tlo radi stabilizacije tog praga i oblikovanja prijelaza od poprenog profila
bunice na profil nizvodnog korita.
Usta stepenice je naziv za kontrahirani popreni profil korita vodotoka na mjestu preljevnog
zida. Kontrakcija se ostvaruje krilnim zidovima, a njeno oblikovanje se iznalazi hidraulikim
proraunom.
Visina stepenice je nazivna veliina koja predstavlja denivelaciju dna korita, tj. razliku
geodetskog nivoa uzvodnog i nizvodnog dijela dna vodotoka.
Duina stepenice (ili bunice) je razdaljina izmeu preljevnog zida i negativnog praga,
ukljuivo pripadne dimenzije tih konstrukcija.

Stranica B-20

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Melioracijske graevine
B-02.7

PRILOG B

SIFONI
ELEMENTI POPRENOG PRESJEKA SIFONA
Na slici 10. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka sifona sa
sljedeim nazivima:
1 - Ulazna graevina
2 - Izlazna graevina
3 - Cijev sifona
4 - Kontrolno okno
5 - Okno za pranjenje sifona
6 - Obloga pokosa i dna ispred ulazne i iza izlazne graevine
7 - Krilni zid ulazne graevine
8 - Krilni zid izlazne graevine
9 - Cijev za pranjenje sifona
10 - Popreni prag na ulazu i izlazu iz sifona

a)

Uzduni presjek i tlocrt sifona

b) Uzduni presjek ulazne graevine

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Stranica B-21

PRILOG B

Melioracijske graevine

11 - Podloni beton
12 - Tampon od ljunka
13 - Utori za andorove grede
14 - Posluni mosti
15 - Reetka
16 - Brtva
17 - Stupaljke
18 - Ograda
19 - Talonica
20 Pasica (uzduni prag obloge)

b) Popreni presjek
Slika 10.

Stranica B-22

Shematski prikaz uzdunog i poprenog presjeka sifona

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Melioracijske graevine

PRILOG B

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE SIFONA

Ulazna graevina je dio sifona izgraen na mjestu prijelaza dovodnog otvorenog kanala
(vodotoka) u zatvoreni cjevovod.
Izlazna graevina je dio sifona izgraen na mjestu prijelaza zatvorenog cjevovoda u
otvoreni kanal (vodotok).
Kontrolno okno se izvodi kod sifona veih duljina, a namijenjeno je za pristup u
unutranjost sifona te obavljanje njegovog pregleda i ienja.
Okno za pranjenje sifona izvodi se samo kod sifona veih duljina uz izlaznu
graevinu. Voda iz sifona, kada je sifon izvan upotrebe, prazni se u okno kroz cijev koja
se postavlja na najniu toku cijevi sifona.
Krilni zidovi ulazne i izlazne graevine postavljaju se na mjesto spoja kanala (vodotoka)
i ulazne odnosno izlazne graevine, a svrha im je preuzimanje optereenja tla.
Reetka se postavlja na ulazu u cijev sifona u cilju sprjeavanja unoenja predmeta
noenih vodom u cijev sifona.
Gumene brtve se ugrauju na mjestima spoja cijevi sifona i ulazne / izlazne graevine
zbog sprjeavanja istjecanja vode iz sifona.
Talonica se postavlja unutar same ulazne graevine ili neposredno ispred nje u cilju
zadravanja dijela nanosa kanala (vodotoka) taloenjem.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Stranica B-23

PRILOG B
B-02.8

Melioracijske graevine
EPOVI
ELEMENTI POPRENOG PRESJEKA EPA
Na slici 11. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka epa sa
sljedeim nazivima:
1 - Nasip
2 - Vodotok
3 - Cijev
4 - Spojnica
5 - Posteljica
6 - Betonska podloga
7 - Protivprocjedni prsten (prsten oko cijevi)
8 - Utori poluga zatvaraa
9 - eoni zid
10 - Automatski zatvara (ablji poklopac)
11 - Zatitna reetka
12 - Prag
13 - Pasica
14 - Obloga korita
i - uzduni pad cijevi
D - promjer cijevi
m - ctg kuta nagiba pokosa korita
n - ctg kuta nagiba pokosa nasipa

Slika 11.

Shematski prikaz uzdunog i poprenog presjeka epa

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE EPA

Ulazni / izlazni dio epa je ureena dionica korita kanala neposredno ispred / iza eonih
zidova izvedena u cilju zatite dna i pokosa kanala od erozije.

Stranica B-24

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Melioracijske graevine

PRILOG B

Spojnice su dijelovi cjevovoda kojima se pri montanom nainu izvedbe povezuju cijevni
elementi i kojima se osigurava vodonepropusnost na tim mjestima.
Protivprocjedni prsteni su betonski prsteni postavljeni okomito na uzdunu os
graevine obuhvaajui cjevovod po vanjskoj plohi.
Kontrolno okno je vertikalno okno kojim se omoguuje pristup do cjevovoda i njegov
pregled, a ujedno je i okno ustave.
Ustava se sastoji od vertikalnog okna i ploastog zatvaraa, a koristi se za kontrolirano
isputanje vode u prijemnik. a koristi se i kao kontrolno okno.
eoni zidovi su dijelovi graevine kojima zapoinje i zavrava cjevovod i koji nose
opremu epa. Oni ine granicu izmeu kanala i nasipa koji ga pregrauje.
Krila eonih zidova su boni dijelovi koji povezuju i uvruju zid s nasipom oblikujui
pokos svojim tlocrtnim poloajem (usporedni, kosi, okomit).
Automatski zatvara (ablji poklopac) je lijevanoeljezni dio opreme koji se postavlja
na izlaznom eonom zidu, a konstruiran je tako da dozvoljava jednosmjerno teenje
(istjecanje), a sprjeava povrat voda.
Zatitna se reetka nalazi na ulaznom eonom zidu sa svrhom sprjeavanja unoenja
predmeta tokom vode u cjevovod.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Stranica B-25

PRILOG B
B-02.9

Melioracijske graevine
MOSTOVI I PLOASTI PROPUSTI PREKO KANALA
ELEMENTI POPRENOG PRESJEKA MOSTA I PLOASTOG PROPUSTA PREKO
KANALA
Na slici 12. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka mosta i
propusta preko kanala sa sljedeim nazivima:
1 - Rasponska konstrukcija
2 - Kolovozna konstrukcija
3 - Zatitna ograda
4 - Vijenac
5 - Pjeaka konzola
6 - Rubnjak
7 - Uzduni nagib
8 - Popreni nagib
9 - Kota nivelete mosta
10 - Leaj
11 - Stup
12 - Leajna greda
13 - Temelj stupita (plitko temeljenje)
14 - Pilot (duboko temeljenje)
15 - Vodopropusna ispuna
16 - Stup upornjaka
17 - Krilo upornjaka
18 - Temelj upornjaka
19 - Izravnavajui sloj
20 - Zatega
21 - Prijelazna ploa
22 - Prijelazni ureaj
23 - Procjedna cijev
24 - Odvodnja mosta
25 - Prilaz mostu (rampa)
26 - unj prilaza
27 - Kanal
28 - Profil kanala
29 - Os kanala
30 - Os mosta
Lm - Duljina mosta
L - Raspon mosta
Lo - Otvor mosta
b - irina mosta
bk - Korisna irina mosta
p - irina nogostupa
k - irina kolnika
R - Zakrivljenost nivelete
MV - Mala voda (niski vodostaj)
SV - Srednja voda (vodostaj pri srednjoj protoci)
VV - Velika voda (vodostaj pri velikoj protoci)
n - ctg kuta nagiba kosine unja prilaza
n - ctg kuta nagiba pokosa kanala

Stranica B-26

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Melioracijske graevine

Slika 12.

PRILOG B

Shematski prikaz pogleda, tlocrta i poprenog presjeka mosta

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE MOSTOVA I PLOASTIH PROPUSTA

Duljina mosta je najvea meusobna udaljenost dviju toaka na graevini mjerena u
smjeru uzdune osi (obino je to udaljenost od krajnje toke krila jednog upornjaka do
odgovarajue toke na drugom krilu upornjaka).
Raspon mosta je vodoravni razmak izmeu osi leaja rasponske konstrukcije.
Otvor mosta je povrina iznad kanala koja je u pogledu na uzduni raspored mosta
omeena unutranjim plohama stupova te donjim rubom rasponske konstrukcije.
Uobiajeno se pod ovim pojmom podrazumijeva razmak izmeu unutranjih ploha
stupova. Kod mostova s vie otvora govori se o ukupnom otvoru.
Uzduni razmjetaj (dispozicija mosta) je raspored nosivih dijelova i otvora koje oni
ine u postranom pogledu na most.
Slobodni profil na mostu je popreni presjek prostora namijenjenog iskljuivo prometu.
Slobodni profil ispod mosta je prostor u postranom pogledu na most, koji se nalazi
unutar otvora mosta iznad razine vode.
Niveleta mosta je crta uzdunog presjeka mosta koja se nalazi u osi korisne povrine, a
visinski je odreena kotama pojedinih svojih toaka.
irina mosta je vodoravna udaljenost izmeu krajnjih suprotnih toaka mosta u
poprenom razmjetaju.
Korisna irina mosta je vodoravna udaljenost izmeu onih dijelova koji u poprenom
razmjetaju ograniavaju prostor namijenjen prometu.
Mjerodavna voda je protok odreenog povratnog razdoblja definirana u profilu mosta na
osnovu ije se razine, dubine i irine vodnog lica odreuje uzduni razmjetaj mosta (broj
otvora, slobodni profil).
Mala voda je najnia razina u promatranom razdoblju.
Srednja voda je prosjena razina svih razina u promatranom razdoblju.
Velika voda je razina koja odgovara najveem protoku u nekom razdoblju.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Stranica B-27

PRILOG B

Melioracijske graevine
Donji ustroj mosta ine nosivi dijelovi koji preko leaja rasponske konstrukcije
preuzimaju optereenje i prenose ga na tlo.
Upornjaci su nosive konstrukcije donjeg ustroja na koje se oslanja rasponska
konstrukcija i gdje se ostvaruje spoj prometnice (obale) i mosta, a dijelovi upornjaka
mogu biti stupovi, krila, temelj, prijelazna ploa i zatega.
Stup upornjaka je dio na koji se oslanja rasponska konstrukcija preko leaja koji se
postavljaju na posebna mjesta oslanjanja koja mogu biti izvedena kao leajna greda i
leajni kvadar.
Leajna greda preuzima sile leaja i ravnomjerno ih prenosi na stup.
Leaj je element koji prenosi optereenje nosive konstrukcije gornjeg ustroja na donji
ustroj.
Leajni kvadri su masivni prizmatini elementi koji samostalno prihvaaju optereenja
pojedinanih leaja i prenose ih na stup.
Krila upornjaka su zidovi izvedeni uz upornjak koji preuzimaju optereenje tla i kojima
se rjeava spajanje prilaza (rampe) i mosta. Prema poloaju u odnosu na os mosta mogu
biti usporedna, kosa i okomita krila upornjaka.
Temelj je dio donjeg ustroja mosta koji cjelokupno optereenje mosta izravno prenosi na
tlo. U odnosu na dubinu i nain prijenosa optereenja na tlo mogu biti temelji plitki
(samci, trakasti) ili duboki (piloti, kesoni, bunari).
Prijelazna ploa je dio upornjaka koji osigurava udoban prijelaz sa krute rasponske
konstrukcije mosta na nasip.
Zatega je konstruktivni dio koji povezujui krila upornjaka preuzima dio sile potiska
zemljanog nasipa.
Stup je samostalni dio donjeg ustroja mosta koji slui kao oslonac rasponskoj
konstrukciji mosta u prostoru izmeu dva upornjaka dijelei taj prostor na dva ili vie
otvora. Vie stupova koji preuzimaju optereenje jedne leajne grede ine stupite.
Rasponska konstrukcija je nosivi dio graevine koji premouje otvor mosta, a ine je
razliiti sustavi nosaa. Zadaa ovog dijela je preuzimanje korisnog optereenja mosta i
prijenos optereenja na donji ustroj.
Zatitna ograda je dio gornjeg ustroja koji uzdu mosta odreuje korisnu irinu.
Osnovna namjena ograde je zatita prometnih korisnika ili sudionika u odravanju mosta.
Poloaj, oblik i veliina ovise o vrsti prometa.
Prijelazni ureaj ostvaruje neprekinutost prometne povrine na mjestima zavretka
rasponske konstrukcije te titi konstrukciju od oborinske vode i neistoa.
Prilaz mostu (rampa) je nasip kojim se dovodi prometnica do mosta savladavajui
visinsku razliku izmeu njih.
unj je nasuti zavretak rampe uz krilne zidove koji moe biti obloen ili neobloen.
Vodopropusna ispuna (procjedna ispuna) je nasuta ispuna vrlo propusnog materijala
unutar upornjaka koja omoguuje pouzdanu odvodnju upornjaka.
Procjedna cijev se ugrauje u stup upornjaka u visini dna vodopropusne ispune, a slui
za istjecanje prikupljene vode unutar nasipa prilazne rampe u upornjaku.
Izravnavajui sloj je sloj pijeska, ljunka ili "mravog" betona koji se polae ispod
temeljne plohe na dnu graevne jame.

Stranica B-28

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Melioracijske graevine
B-02.10

PRILOG B

CRPNE STANICE
ELEMENTI POPRENOG PRESJEKA CRPNE STANICE
Na slici 13. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka crpne stanice
sa sljedeim nazivima:
1 - Strojarnica
2 - Komandna prostorija
3 - Soba strojara
4 - Transformator I
5 - Transformator II
6 - Prostorija za visokonaponske ureaje
7 - WC
8 - Posluni most
9 - Ulazna graevina
10 - Usisni bazen
11 - Spremnik za smee
12 - Piloti
13 - Gravitacijski ispust
14 - Okno ustave
15 - Izljevna graevina
16 - Krilni zidovi izljevne graevine
17 - Elektromotor
18 - Okrugli zasun
19 - Kompenzator
20 - Tlani cjevovod
21 - Reetka
22 - Kran
23 - ista reetke
24 - Nosa crpke
25 - Okvir strojarnice
26 - Kranska staza
27 - Crpka
28 - Kanali za kablove
29 - Nosa transformatora
30 - Reetka nad uljnom jamom
31 - Uljna jama
32 - Temeljne trake
33 - Krov strojarnice
34 - Krov iznad pomonih prostorija
35 - Okno kompenzatora
36 - Armirano betonska zatitna konstrukcija cjevovoda
37 - Utori za postavljanje andorovih greda
38 - Utori za ploasti zatvara
39 - Septika jama
40 - Ograda
41 - Nasip
42 - Stupaljke
A - kota ulaznog praga
B - kota dna usisnog bazena
C - kota poda strojarice
D - kota krune nasipa
E - kota dna izljevne graevine

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Stranica B-29

PRILOG B

Melioracijske graevine
F - kota srednjeg unutarnjeg vodostaja
G - kota srednjeg vanjskog vodostaja

a) Uzduni presjek

b) Popreni presjek
Slika 13.

Shematski prikaz uzdunog i poprenog presjeka crpne stanice

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE CRPNE STANICE

Temeljna ploa je dio konstrukcije crpne stanice kojom se neposredno prenosi njeno
optereenje na tlo. Pojedine konstruktivne cjeline odvajaju se razdjelnim spojnicama
(dilatacijskim rekama).
Temeljna traka je dio konstrukcije kojim se prenosi optereenje tlanog cjevovoda na
tlo.
Piloti predstavljaju mogue rjeenje temeljenja crpne stanice u vrlo nepovoljnim
uvjetima, kada se pokae da druga rjeenja nisu pouzdana i kada se moe gospodarski
opravdati njihova primjena.
Strojarnica je sredinja prostorija crpne stanice u kojoj su smjeteni motori crpki i kran
za montau i remont crpki i opreme.
Stranica B-30

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Melioracijske graevine

PRILOG B

Usisni bazen je prostor ispod strojarnice u kojem se nalaze crpke koje su odijeljene
pregradnim zidovima.
Ulazna graevina je dio crpne stanice kojim se voda usmjerava prema crpkama i
gravitacijskom ispustu. Pregradni zidovi ulazne graevine nastavljaju se na pregradne
zidove usisnog bazena i zidove gravitacijskog ispusta te tako usmjeravaju vodu prema
crpkama i gravitacijskom ispustu.
Posluni mosti se oslanja na pregradne zidove ulazne / izlazne graevine i koristi se za
postavljanje pomonih zatvaraa, a kod ulazne graevine i za pristup, odravanje i
ienje reetki.
Reetke se postavljaju na svakom polju ulazne graevine u cilju zadravanja predmeta i
neistoe, a iste se istilicama koje mogu biti razliite izvedbe.
Pomoni zatvara (gredni zatvara, andorove grede) je zatvara koji se postavlja u
odgovarajue utore i kojim je omogueno zasebno zatvaranje svakog polja ulazne /
izlazne graevine za potrebe pregleda i popravka.
Pomone prostorije se sastoje od komandne prostorije, sobe strojara, WC-a, prostorija
za transformatore i prostorije za visokonaponske ureaje. U podu pomonih prostorija
nalaze se kanali za provoenje energetskih i signalnih kablova.
Gravitacijski ispust je armirano betonska cijev kvadratnog ili pravokutnog presjeka koji
se koristi za gravitacijsku odvodnju.
Ustava se sastoji od okna ustave i ploastog zatvaraa, nalazi se na gravitacijskom
ispustu i koristi se za zatvaranje gravitacijskog ispusta za vrijeme mehanike odvodnje.
Tlani cjevovod je cjevovod kojim se voda crpkom tiska prema prijemniku.
Okno kompenzatora je okno u kojem se postavlja kompenzator.
Kompenzator se ugrauje na tlani cjevovod u oknu kompenzatora. Na tlanom
cjevovodu nalaze se dva kompenzatora i to u oknu koje se naslanja na nizvodni zid
usisnog bazena i u oknu koje se nalazi uz uzvodni zid izljevne graevine. Kompenzatori
omoguuju pomake tlanog cjevovoda koji mogu nastati zbog razliitog slijeganja
pojedinih dijelova crpne stanice.
Zatitna konstrukcija cjevovoda se izvodi u cilju zatite tlanog cjevovoda na mjestima
gdje preko cjevovoda prelazi prometnica.
Izljevna graevina je dio crpne stanice kojim se vode usmjeravaju u prijemnik. Svaki
tlani cjevovod i gravitacijski ispust odijeljeni su pregradnim zidovima, to omoguuje
nezavisno zatvaranje svakog protonog polja. U izlaznoj graevini smjeteni su zavrni
komadi tlanog cjevovoda (izlazni difuzori).
Kompenzacioni bazen zajedno s usisnim bazenom ini predprostor za prikupljanje vode.
Prilazna cesta i plato crpne stanice omoguuju pristup crpnoj stanici.
Osim pobrojanih i na skicama oznaenih dijelova crpne stanice mogue je pobrojati jo i
krovne konstrukcije, ugraene dijelove od metala (vrata, ograde, stupaljke i sl), vodovod,
sanitarije i kanalizaciju koji se rjeavaju ovisno o potrebama i mogunostima.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Stranica B-31

PRILOG B
B-02.11

Melioracijske graevine
USTAVE
ELEMENTI POPRENOG PRESJEKA USTAVE
Na slici 14. shematski su prikazani dijelovi (elementi) poprenog presjeka ustave sa
sljedeim nazivima:
1 - Ploasti zatvara
2 - Utori zatvara
3 - Ureaj za podizanje zatvaraa
4 - Pregradni zidovi
5 - Temeljna ploa
6 - Ulazni dio
7 - Izlazni dio
8 - Slapite
9 - Disipatori energije

a) Tlocrt

Stranica B-32

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Melioracijske graevine

PRILOG B

10 - Most
11 - Posluni mosti
12 - Kanal za energetske kablove
13 - Krilni zidovi
14 - Cesta
15 - Obloga dna i pokosa ulaznog i izlaznog dijela
16 - Piloti
17 - Ograda

b) Uzduni presjek

c) Popreni presjek
Slika 14.

Shematski prikaz tlocrta i presjeka ustave

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.

Stranica B-33

PRILOG B

Melioracijske graevine

DEFINICIJE VEZANE UZ DIJELOVE USTAVE

Zatvara je pokretni dio graevine koji je namijenjen za zatvaranje protjecajnog dijela
graevine i/ili za kontrolirano proputanje vode.
Ploasti zatvara je izveden u obliku ploe koja se podie i sputa du utora
odgovarajuim ureajem.
Segmentni zatvara je zaobljene konture prema vodi, a pri podizanju i sputanju klizi po
podlozi ugraenoj u bone zidove.
Ureaj za podizanje zatvaraa je ureaj pokretan runo, elekromotorom ili servo
ureajem, kojim se zatvara podie i sputa.
Pregradni zidovi su uspravni zidovi koji odvajaju pojedine otvore ustave, a koriste i kao
oslonci cestovnog i poslunog mosta.
Temeljna ploa je armirano betonska konstrukcija preko koje se neposredno prenosi
optereenje ustave na tlo.
Ulazni dio je ureeni dio korita neposredno uzvodno od pregradnih zidova protjecajnog
dijela ustave.
Izlazni dio je dio graevine neposredno nizvodno od pregradnih zidova protjecajnog
dijela ustave, a obuhvaa dio slapita i ureeni dio korita neposredno nizvodno od
slapita.
Slapite je dio graevine neposredno nizvodno od zapornice u kojem se umiruje vodni
tok.
Disipatori energije su armirano betonski blokovi izvedeni u slapitu, kojima se gasi dio
energije toka.
Kanal za energetske kablove je sanduasti nosa energetskih i signalnih kablova
smjeten ispod poslunog mostia, pokriven limom ili reetkama.

Stranica B-34

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010.