PRILAGODBE POLITIKAMA UNUTARNJEG TRITA

Dr. Vinja Samardija

Institut za meunarodne odnose IMO

Znaaj prilagodbi unutarnjem tritu

Unutarnje trite predstavlja bitnu komponentu funkcioniranja Europske unije. U okviru tog
trita omoguuje se slobodni protok roba, usluga, radne snage i kapitala te stvaraju uvjeti za slobodno
trino natjecanje, funkcioniranje trita javnih nabava te zatite intelektualnog, industrijskog i
trgovakog vlasnitva.
Temelji unutarnjeg trita postavljeni su odredbama lanaka 3c, 14 i 18 Poglavlja I (Sloboda
kretanja roba), Poglavlja III (Sloboda kretanja osoba, usluga i kapitala), Poglavlja IV (Vize, azili,
imigracijska i druge politike vezane za slobodu kretanja osoba) te lanaka 94 i 95 Ugovora o EZ-u.
Zakonodavstvo unutarnjeg trita predstavlja veliki dio pravne steevine Unije, a budue lanice imaju
obvezu uskladiti svoje zakonodavstvo s acquis-em do dana stupanja u lanstvo Unije. injenica da se
acquis na podruju unutarnjeg trita primjenjuje od dana stupanja u lanstvo ostavlja vrlo malo
prostora za izuzetke i tranzicijska razdoblja, a nove zemlje lanice suoene su s problemima
transponiranja direktiva u svoje zakonodavstvo i njegovom provedbom.
Osnovni principi unutranjeg trita su naelo nediskriminacije, koje proizlazi iz lanka 12
Ugovora o EZ-u, koji zabranjuje diskriminaciju, odnosno razliit tretman na osnovi nacionalne
pripadnosti. Sukladno tom naelu, uvozna roba mora imati jednaki tretman kao i domaa. Naelo
uzajamnog priznavanja podrazumijeva da zakonodavstvo druge drave lanice ima jednake uinke kao
i domae zakonodavstvo. To se naelo odnosi uglavnom na proizvode, meutim ono utjee i na druge
slobode, a posebno na slobodu pruanja usluga (npr. priznavanje diploma). Osim naela koje ima
neposredan uinak (nediskriminacija) i naela koje je derivirano iz sudske prakse (uzajamno
priznavanje), lanak 3 (h) Ugovora o EZ-u predvia usklaivanje zakonodavstava drava lanica u
mjeri u kojoj to zahtijeva funkcioniranje unutarnjeg trita.
Prema odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP), usvajanje zakonodavstva
unutarnjeg trita prioritetni je zadatak u harmonizaciji hrvatskih zakona, a zapoelo je potpisivanjem
SSP-a u 2001. Podruja usklaivanja zakonodavstva kojima se pridaje poseban znaaj u SSP-u su
konkurencija i dravne potpore; intelektualno, industrijsko i trgovako pravo vlasnitva; javne nabave;
tehniko zakonodavstvo, odnosno normizacija, mjeriteljstvo i akreditacija te zatita potroaa 1.
Usklaivanje zakonodavstva se postupno proiruju s ovih podruja na sva poglavlja acquis-a, kako je
predvieno Nacionalnim programom Republike Hrvatske za pridruivanje Europskoj uniji 2.
Usklaivanje zakonodavstva na ovom kao i ostalim podrujima bio je zadatak Ministarstva
europskih integracija koje je nedavno spojeno s Ministarstvom vanjskih poslova 3. Postignua,
napredak i eventualne potekoe u provedbi redovito se raspravljaju na sastancima zajednikih tijela
Europske komisije i RH4.
1

Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, lanak 69-74.

Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruivanje Europskoj uniji usvojen je za 2003, 2004. i 2005.
godinu.
3
MVP i MEI spojeni su u veljai 2005. u Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija te e novo
ministarstvo, izmeu ostalog objedinjavati zadatke na vanjskom i unutarnjem planu vezano uz proces
integriranja u EU.
4
Do stupanja na snagu SSP-a (1. veljae 2005.) napredak se procjenjivao na sastancima Privremenog odbora za
stabilizaciju i pridruivanje, odnosno Pododbora za unutarnje trite dok e ubudue to biti podruje u
2

Treba napomenuti da harmonizacija zakonodavstva tee usporedno s izgradnjom i

prilagodbom institucionalne infrastrukture strukturama EU. Institucionalna infrastruktura, potrebna za
provedbu acquis-a nuna je za funkcioniranje djelotvornog trinog gospodarstva, a razvoj
institucionalnog okvira u podruju unutarnjeg trita posebno je vaan dio priprema za lanstvo. Kao
pomo u pripremi za lanstvo, Opa uprava Europske komisije za proirenje izradila je neformalni
dokument koji razrauje i objanjava glavne administrativne strukture potrebne za provoenje
acquis5-a, te su se preporuke iz tog dokumenta takoer uzele u obzir pri izradi analize, posebice
vezano uz potrebu izgradnje institucionalnih kapaciteta nunih za provedbu acquis-a.
U nastavku se daje pregled napretka u razvoju zakonodavnog okvira i institucionalnih
kapaciteta u Hrvatskoj na nekoliko odabranih podruja unutarnjeg trita, temeljen na usporedbi
postojeih dokumenata Hrvatske i EU. Pri tome su se u obzir uzeli Odgovori hrvatske Vlade na
Upitnik Europske komisije; Nacionalni Program Republike Hrvatske za pridruivanje Europskoj uniji
(2004); Miljenje o hrvatskoj kandidaturi za lanstvo u Europskoj Uniji; Europsko partnerstvo za
Hrvatsku te redovita mjesena izvjea Vlade RH o izvravanju Plana provedbe SSP-a 6.
Opa ocjena stanja u Hrvatskoj na planu usklaivanja s politikama unutarnjeg trita je
slijedea: (i) zakonodavni okvir potreban za funkcioniranje djelotvornog trinog gospodarstva
najveim je dijelom uspostavljen, i to prvenstveno okvirni zakoni, dok za njihovu punu provedbu
treba usvojiti jo itav niz provedbenih akata; (ii) zakonodavstvo je velikim dijelom u skladu s acquisem unutarnjeg trita iako postoji niz podruja gdje je potrebno dodatno usklaivanje zbog injenice
da iz razliitih razloga nije bilo mogue odmah provesti cjelokupnu harmonizaciju ili je EU u
meuvremenu donijela nove direktive u odnosu na koje se zakonodavstvo treba ukladiti; (iii) veina
institucija vezanih uz prilagodbe unutarnjem tritu, posebice ona koja regulira slobodno kretanje
robe, u Hrvatskoj uspostavljena, meutim, u nekim je podrujima neophodna dodatna reorganizacija i
prilagodba, za to je posebno vano osposobiti strunjake, odnosno dalje raditi na izgradnji ljudskih
potencijala.
Ve do sredine 2004, zakonodavstvo koje regulira slobodno kretanje roba u Hrvatskoj bilo je u
velikoj mjeri usklaeno s acquis-em. To se posebno odnosi na podruje tehnikog zakonodavstva,
javnih nabava i slobodnog kretanja kulturnih dobara. Na tom su podruju doneseni bitni, krovni
zakoni dok je usklaivanje provedbenih akata daljnji bitan zadatak o kojem izravno ovisi sama
provedba, i ono je u tijeku .
Sloboda kretanje roba
Standardizacija, akreditacija i mjeriteljstvo
Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju definira obveze u podruju slobodnog kretanja robe
kao i liberalizaciju trgovine. To je osnova za postupnu harmonizaciju s tehnikim zakonodavstvom i
standardima EU, to ukljuuje podruja kao to su mjeriteljstvo, akreditacija i ocjenjivanje
sukladnosti.
U tu svrhu je u Hrvatskoj kao prvi korak usvojena Nacionalna strategija usklaivanja
tehnikog zakonodavstva RH s tehnikim zakonodavstvom EU (sijeanj 2003.), kojom su zacrtani
bitni koraci koji predstoje na tom planu. Takoer je donesen i paket zakona u podruju tehnikog
nadlenosti Vijea, odnosno Odbora za stabilizaciju i pridruivanje.
5
Main Administrative Structures Required for the Implementation of the acquis. Overview. Informal working
document for information purposes only (June, 2003).
6
ira analiza izraena je u okviru projekta Support to promotion of reciprocal understanding of relations and
dialogue between the European Union and the Western Balkans. Internal Market, National Report for Croatia,
autori: Vinja Samardija i Zrinka ivkovi. U tisku, CEPOR Zagreb 2005.

zakonodavstva, koji predstavljaju osnovu za razvoj institucionalne infrastrukture u podruju

standardizacije, ovlaivanja, ocjenjivanja sukladnosti, mjeriteljstva i nadzora trita. Odgovornosti za
provedbu i primjenu nekih smjernica Novog pristupa definirani su Nacionalnom strategijom,
usvajanjem bitnih horizontalnih zakona. Rije je o Zakonu o tehnikim zahtjevima za proizvode i
ocjeni sukladnosti; Zakonu o standardizaciji, Zakonu o opoj sigurnosti proizvoda, Zakonu o
akreditaciji, te Zakonu o mjeriteljstvu, koji predstavljaju tzv. krovne zakone temeljem koji se uvode
europske direktive u provedbene akte.
Iskustvo pokazuje da je odvajanje funkcija standardizacije, akreditacije i ocjenjivanja
sukladnosti neophodno za pravilnu primjenu acquis-a. Stoga je nuno uspostaviti tijela koja e imati
zakonodavne i provedbene funkcije (nadzor trita), dok se ocjenjivanje sukladnosti sa zahtjevima
preputa tehniki kompetentnim, nezavisnim institucijama 7. To predstavlja vaan preduvjet za
uspjeno funkcioniranje trinog gospodarstva. Komisija je svim zemljama kandidatima koje su tijeku
priprema za lanstvo predloila uspostavu instituta za normizaciju, koji bi neovisno radio na
implementaciji meunarodnih i europskih standarda, uz dobrovoljno sudjelovanje svih zainteresiranih
strana. Za poslove akreditacije bi takoer trebalo uspostaviti neovisno struno tijelo, s nadlenou
koja je jasno razgraniena od ocjenjivanja sukladnosti. Ocjenjivanje sukladnosti, testiranje i provjeru
trebala bi provoditi razliita tijela. Potreba za restrukturiranjem postojeeg okvira kako bi se razdijelile
zakonodavne aktivnosti od djelatnosti ovlaivanja, standardizacije i certificiranja proizvoda,
naglaena je kao kratkoroni prioritet u Europskom partnerstvu sa Hrvatskom 8, i taj je proces u tijeku.
Usklaivanje s europskim i meunarodnim standardima traje ve niz godina i do sada je
doneeno preko 7.500 novih hrvatskih standarda, ukljuujui gotovo 5.000 usvojenih europskih
standarda9. Ocjenjuje se da je vie od 98% novih hrvatskih standarda identino je europskim, odnosno
meunarodnim standardima 10.
Zakonski okvir u Hrvatskoj osigurao je uspostavu nezavisnih standardizacijskih i
akreditacijskih tijela koja su, kao to je predvieno, ustrojena potkraj 2004. Proces restrukturiranja je u
tijeku nakon to su odgovornosti organizacijski razdvojene, te se time omoguilo nezavisno
funkcioniranje dvaju institucija: Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo i Dravnog zavoda za
intelektualno vlasnitvo RH.
Svrha trinog nadzora je provjeriti da li se proizvodi plasiraju na tritu prema odgovarajuim
zakonima i osigurati zatitu graana u tom podruju. Trini nadzor u podruju tehnikog
zakonodavstva je u Hrvatskoj reguliran Zakonom o Dravnom inspektoratu 11. Dravni inspektorat (kao
sredinje dravno tijelo), zajedno s nadlenim ministarstvima, primjerice s Ministarstvom zdravstva i
socijalne skrbi (sanitarna inspekcija) i Ministarstvom poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva
(sigurnost proizvoda ivotinjskog podrijetla) odgovorni su za provoenje trine inspekcije. Nadzor se
provodi za podruje trgovine robom, a usmjeren je i na kvalitetu proizvoda, rad i sigurnost na radu,
opskrbu elektrinom energijom, miniranje, kvalitetu tlanih posuda, turizam, catering itd12.
Usvajanje smjernica novog i starog pristupa
Princip slobodnog kretanja robe podrazumijeva neometani promet i protok proizvoda iz
jednog dijela Unije u drugi. Ovaj openiti princip mora slijediti stari pristup (koji propisuje
karakteristike proizvoda) i novi pristup (koji odreuje specifine potrebe koje proizvodi moraju
udovoljiti). Potreba nastavka usvajanja direktiva novog i starog pristupa u podruju slobodnog
7

Ovo je, kao sugestija za efikasniju provedbu procesa, navedeno u dokumentu Glavne administrativne strukture
potrebne za provoenje acquis-a, str 7.
8
Europsko partnerstvo za Hrvatsku, str 8.
9
Miljenje Europske komisije o Hrvatskoj, str 55.
10
Odgovori Vlade Republike Hrvatske na Upitnik Europske komisije. Poglavlje 1, listopad 2003.
11
Narodne novine broj 76/99.
12
Nadzor je usmjeren na primjenu Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenu suglasnosti i Zakona o
opoj sigurnosti proizvoda.

kretanja dobara naglaena je u Europskom partnerstvu za Hrvatsku kao prioritet u kratkorono

razdoblju, pri emu treba naglasiti da tu nije rije samo o usklaivanju, nego je daleko znaajnije
pitanje implementacija zakona i usvojenih obveza.
Direktive novog pristupa (kao to su, primjerice, direktive za igrake, strojeve, direktive
nisko naponskih proizvoda ili one koje odreuju elektromagnetsku kompatibilnost) podrazumijevaju
prelazak sa sustava zasnovanog na opirnim tehnikim zahtjevima i obaveznim dravnim
certificiranjima, na sustav u kojem su zakonodavne mjere usmjerene samo na osnovne sigurnosne
zahtjeve, dok se tehnike karakteristike definiraju prema dobrovoljnim standardima, a ocjena
sukladnosti provodi se decentralizirano. Takav proces zahtjeva uspostavu adekvatnog nadzora trita.
S druge strane, u podrujima koja pokrivaju smjernice starog pristupa (prehrambeni proizvodi,
tekstil, kemikalije, lijekovi, motorna vozila) potrebna je deregulativna i zakonodavna modernizacija u
svrhu osiguravanja minimuma sigurnosnih standarda kroz horizontalne i vertikalne mjere.
Hrvatska je ve zapoela proces usvajanja direktiva novog pristupa u nacionalno
zakonodavstvo, meutim u narednom razdoblju preostaje jo niz obveza. Zakon o tehnikim
zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti stvorio je osnovu za primjenu smjernica novog pristupa
koje se tiu odreenih kategorija proizvoda i sigurnosnih rizika, kao i za njihovo uvoenje u
nacionalno zakonodavstvo. Zakon odreuje naine definiranja tehnikih zahtjeva proizvoda sa
stajalita zatite ivota, zdravlja i sigurnosti ljudi, domaih ivotinja, imovine i okolia. Usvajanje
direktiva novog pristupa predvieno za 2004. godinu, obuhvatilo je dvadesetak znaajnih direktiva.
Usklaivanje s direktivama novog i starog pristupa je kompleksan zadatak koji prelazi okvire
pojedinanih tijela dravne uprave te je za bilo neophodno uspostaviti efikasnu koordinaciju meu
tijelima dravne uprave odgovornima za usvajanje i provedbu direktiva novog pristupa, ukljuujui
izradu analiza kako bi se procijenio trenutni status zakonodavstva i infrastrukture kao i utvrdila
odstupanja od acquis-a.
Nacionalna strategija usklaivanja tehnikog zakonodavstva RH s tehnikim zakonodavstvom
Europske unije predvia i usklaivanje s direktivama starog pristupa, u podrujima u kojima su one i
dalje na snazi13. Kao ilustraciju podruja na kojima je potrebno uskladiti zakonodavstvo s direktivama
starog pristupa mogu se navesti prehrambeni proizvodi, motorna vozila, staklo, tekstil, obua, drvo,
kemikalije, deterdenti, gnojiva, veterinarski i medicinski proizvodi. Na pojedinim podrujima (kao
to su kemikalije i hrana) harmonizacija je ve zapoela, ali postoji potreba donoenja dodatnih
odredbi kojima bi se provela harmonizacija sa preostalim smjernicama ili oformiti potrebne institucije.
Jedno od ilustrativnih podruja usklaivanja je podruje sigurnosti hrane i prehrambenih
proizvoda, gdje je harmonizaciju zakonodavstva u tijeku. Novi Zakon o hrani 14 omoguava da
osnovni zahtjevi kvalitete ne budu prepreku trgovini, te da ne ograniavaju domau industriju u
razvoju novih proizvoda, dok se u isto vrijeme jame osnovna prava potroaa na sigurnu hranu i
potpunu informaciju. Usklaivanje, meutim, jo nije zavreno te se, prema Zakonu o hrani trebaju
usvojiti nove odredbe o sigurnosti hrane to bi trebalo rezultirati smanjenim brojem postojeih propisa
na nain da se pojedine grupe proizvoda obuhvate tzv. horizontalnim odredbama (npr. deklaracija o
hrani za sve proizvode). Ve postojee zakonodavstvo trebat e dodatno uskladiti na podrujima kao
to je oznaavanje proizvoda, prezentacija i oglaavanje te kontrola namirnica, koritenje aditiva, itd.
budui da su zakoni u odnosu na spomenute aspekte samo djelomino izmijenjeni.
Meu znaajnim institucijama koje su uspostavljene treba spomenutu Agenciju za hranu, koja
je zaduena za procjenu, nadzor i koordinaciju aktivnosti vezano uz medicinsku ispravnost ljudske i
hrane i ivotinjske hrane. Meutim, potrebno je dalje uspostavljati institucije za osiguravanje i
poveavanje sigurnosti hrane kroz itav hranidbeni lanac 15. Primjerice, za primjenu pravila o
sigurnosti hrane, treba imati institucije koje mogu provesti kontrolu primjene zakona o hrani, poevi
od kontrole higijene namirnica, sigurnosti hrane, ozraenosti hrane, itd.
13

NPPEU 2004, str 136.

NN broj 117/03, 130/03.
15
Europsko partnerstvo za Hrvatsku, str. 8.
14

Sve ovo govori da je na podruju slobodnog kretanja robe, znaajan dio posla ve je obavljen,
to se posebno odnosi na stvaranje zakonskih okvira, budui da su najvaniji zakonski akti kojima se
regulira ovo podruje nedavno usvojeni. Nakon to su usvojeni horizontalni zakoni, potrebno je
ugraditi smjernice novog i starog pristupa u hrvatske zakone. U nastavku procesa treba se
usmjeriti na efikasnu provedbu, i to donoenjem provedbenih akata odnosno sekundarnog
zakonodavstva, usklaenog sa smjernicama EU. Harmonizaciju dalje treba nastaviti u podrujima
tehnikog zakonodavstva i sigurnosti hrane. Nadalje, potrebni su uinkoviti administrativni kapaciteti
za provedbu horizontalnih i proceduralnih mjera, pa Hrvatska mora nastaviti sa radom na uspostavi i
jaanju institucionalnih kapaciteta, posebice u podruju standardizacije i akreditacije.
Eliminiranje mjera s uinkom jednakim kvantitativnim ogranienjima
U cilju kompatibilnosti s principima unutarnjeg trita, mjere koje imaju jednak efekt
kvantitativnim ogranienjima trebaju biti postupno ukinute. Ovaj je proces u Hrvatskoj u tijeku.
Meutim, postoji jo uvijek niz takvih mjera i one trebaju biti eliminirane u odreenom roku, a u
skladu s odredbama SSP16.
Primjerice, uvozne licence potrebne su za uvoz robe iz zemalja koje nisu lanice WTO, samo
za pojedine vrste robe (minerali ili kemijska gnojiva; eljezne cijevi, cijevi, itd). Uvoznici ne moraju
imati skladita na teritoriju Hrvatske, to se moe shvatiti kao restriktivna mjera. Skladini kapaciteti
obavezni su, naime, samo za kompanije koje trguju naftnim derivatima. Nadalje, mjere kojima se
potie kupnja domaih proizvoda EU mogu se smatrati diskriminacijskim. Tako primjerice Hrvatska
gospodarska komora organizira promidbene aktivnosti kojima je cilj potaknuti kupovinu hrvatskih
proizvoda pod sloganom, Kupujmo hrvatsko i Izvorno hrvatsko. Ipak, vano je naglasiti da
kupovinom ovih proizvoda njihovi kupci nemaju dodatne koristi.
Prema Zakonu o zatiti potroaa, kojime se definiraju pravila o oznaavanju ne-prehrambenih
proizvoda, postoje odreena jezina ogranienja koja se ne mogu smatrati preprekama u prometu roba.
Informacije na etiketi moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latininim pismom, to meutim ne
iskljuuje mogunost upotrebe drugih jezika i znakova lako razumljivih kupcima. Kao dodatak etiketi
i uputama za upotrebu na stranom jeziku, iste informacije moraju biti napisane i na hrvatskom.
Sloboda kretanje osoba
Pod poglavljem Slobodno kretanje osoba, acquis predstavlja osnovu za ne-diskriminatorni
tretman radnika legalno zaposlenih u zemlji drugoj od zemlje porijekla, ukljuujui i mogunost
kumulacije ili prijenosa prava socijalnog osiguranja. Ovo takoer podrazumijeva i pravila koja se tiu
uzajamnog priznavanja kvalifikacija i diploma kao i osnovnih ljudskih prava.
Uzajamno priznavanje profesionalnih kvalifikacija
Aktivnosti Zajednice su u ovom podruju prvenstveno usmjerene na stvaranje preduvjeta za
uzajamno priznavanje profesionalnih kvalifikacija te usklaivanje zakonodavstva vezano uz izobrazbu
i pristup profesijama. Hrvatska je na tom planu donijela osnovne zakone koji se tiu uzajamnog
priznavanja kvalifikacija. Zakon o ratifikaciji konvencije o priznavanju kvalifikacija visokog
obrazovanja u europskoj regiji usvojen je 2002., a Hrvatska je u listopadu 2002.ratificirala Lisabonsku
konvenciju, iz travnja 1997. Nadalje, Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija 17
koji je u primjeni od srpnja 2004., regulira se priznavanje inozemnih kvalifikacija u Hrvatskoj te
omoguuje kraa procedura priznavanja inozemnih kvalifikacija. Ovo podruje, meutim, jo nije u
potpunosti usklaeno sa svim zahtjevima acquis-a te e biti potrebno donijeti provedbene akte koji e
16
17

Odgovori na Upitnik Europske unije. Poglavlje 1.

NN, broj 158/03.

regulirati praktina pitanja priznavanja diploma (trokovi procedure priznavanja; izuzea od plaanja i
ostala pitanja).
Kljunu ulogu u postupcima priznavanja inozemnih kvalifikacija vezanih uz visoko
obrazovanje ima Nacionalni ENIC/NARIC ured, uspostavljen je kao rezultat Lisabonske konvencije.
U budunosti e Ured raditi na priznavanju kvalifikacija zajedno s Agencijom za znanost i visoko
obrazovanje, odgovornom za slubeno priznavanje inozemnih kvalifikacija, na bazi procjena
relevantnih tijela sveuilita, college-a i drugih institucija visokog obrazovanja, kao i preporuka
Nacionalnog ENIC/NARIC ureda.
Vezano uz osnovna graanska prava, bit e potrebno provesti dodatne prilagodbe. Naime, kada
je rije o pristupu obrazovanju, graani EU imaju isti tretman kao i hrvatski graani, posebice u
primarnom i sekundarnom obrazovanju. Upis na sveuilite pretpostavlja iste uvjete, meutim strani
dravljani moraju platiti kolarinu odreenu za strane studente18 te e biti potrebno provesti prilagodbu
hrvatskog zakonodavstva principima ne-diskriminacije na temelju nacionalnosti 19.
Nadalje, hrvatski zakoni ne daju mogunost sudjelovanja na izborima osobama koje nisu
hrvatski dravljani. Hrvatska e ubudue morati dopustiti dravljanima EU sa boravkom u Hrvatskoj
glasovanje i kandidiranje na opinskim izborima i na izborima za Europski Parlament. Da bi se to
omoguilo, bit e potrebne izmjene u Ustavu.
Nasuprot tome, u hrvatskom zakonodavstvu koje pokriva socijalnu osiguranje ne postoje
primjeri nepovoljnog tretiranja stranaca u usporedbi sa hrvatskim dravljanima 20. Stranci korisnici
mirovina i zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj imaju ista prava i obaveze kao i hrvatski dravljani.
Migracijska politika
Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju predstavlja osnovu i ujedno stvara obvezu
usklaivanja hrvatskog zakonodavstva sa acquis-om na planu migracijske politike. U Hrvatskoj je
slobodno kretanje radne snage regulirano je Zakonom o kretanju i boravku stranaca i Zakonom o
strancima. Iako su Prema Zakonu o strancima (koji je stupio na snagu u srpnju 2003. i koji je u
primjeni od sijenja 2004.) strancima potrebne radne dozvole., ubudue se predvia uvoenje radne
dozvole, koja e omoguiti lake i fleksibilnije kretanje radnika. Prema Zakonu o radu21 zabranjena je
diskriminacija migranata na temelju nacionalnosti u zapoljavanju, plai i radnim uvjetima. Odreene
iznimke u smislu mogunosti zapoljavanja jo uvijek postoje te e se one ubudue morati eliminirati.
to se tie poreza i socijalnih prava kao i prava na struno obrazovanje, radnici iz EU u istoj
su poziciji kao i hrvatski dravljani. Porezne olakice, socijalna prava i socijalno osiguranje
obraunavaju se po istom principu kao i za hrvatske dravljane.
Zahtjevi za jezinom strunosti mogu se, u skladu s acquis-em, primjenjivati samo u iznimnim
okolnostima, na bazi pojedinanih sluajeva22. Kako u Hrvatskoj postoje odreena ogranienja23, bit e
potrebno provesti odreene daljnje prilagodbe zakonodavstva.
Ukratko, na podruju slobodnog kretanja ljudi potrebne su daljnje prilagodbe kako bi se
zakonodavstvo uskladilo sa acquis-em, posebice kada je rije o uzajamnom priznavanju profesionalnih
kvalifikacija, graanskih prava (prava boravita i prava glasa, pristup visokom obrazovanju) i
18

Odgovori na Upitnik. Poglavlje 2. str 15.

lanak 12 Ugovora o EU.
20
Odgovori na Upitnik. Poglavlje 2. str 41.
21
NN, 38/95; 54/95; 17/01, 82/01, 114/03
22
Miljenje Europske komisije o Hrvatskoj, str. 59.
23
Poznavanje hrvatskog jezika potrebno je za rad u zdravstvu, u farmaceutskoj i biokemijskoj struci te u javnobiljenikoj djelatnosti.
19

slobodnog kretanje radne snage (ne-diskriminacija radnika koji migriraju iz EU) 24. Takoer e u
srednjoronom razdoblju biti nuno nastaviti ukidanje diskriminirajuih mjera prema graanima i
radnicima iz EU kao i jaati strukture za koordinaciju shema socijalnog osiguranja 25.
Sloboda pruanja usluga
Stvaranje jedinstvenog trita financijskih usluga jedan je od ciljeva Europske unije. Osnovna
pretpostavka takvog trita je omoguavanje financijskoj instituciji koja ima odobrenje za pruanje
financijskih usluga u jednoj od lanica EU, jednaki tretman odnosno mogunost pruanja financijskih
usluga na cijelom podruju unutarnjeg trita EU. Acquis predvia pravila ije usvajanje i primjena
omoguavaju funkcioniranje unutarnjeg trita EU. Veina tih pravila u ovom dijelu pravne steevine,
odnosi se na financijske usluge koje ukljuuju bankarski sektor, osiguranje, investicijske usluge i
trite vrijednosnica. Osim financijskih usluga usklaivanje zakonodavstva u ovom poglavlju acquis-a
odnosi se na zatitu osobnih podataka te usluge informatikog drutva. 26.
Europska komisija predlae dravama kandidatima osnivanje potrebnih nadzornih institucija
ovlatenih za izdavanje odobrenja kreditnim institucijama kao i nadzor nad njihovim poslovanjem.
Takoer se smatra potrebnim osnovati institucije za nadzor trita vrijednosnica, poslovanje drutava
za osiguranja i ostalih financijskih institucija.
Potpisivanjem SSP-a Hrvatska je preuzela obvezu postupne liberalizacije pruanja usluga,
budui da je jedna od osnovnih pretpostavki uspjene tranzicije na trino gospodarstvo razvoj
financijskog sektora. Osim banaka, koje su dominantne financijske institucije na hrvatskog
financijskom tritu, rije je o razvoju osiguravajuih drutava, investicijskih i mirovinskih fondova,
tedno-kreditnih zadruga, brokerskih kua te openito razvoju trita kapitala.
Bankarski sektor u Hrvatskoj je dobro razvijen, dok trite kapitala treba dalje jaati. U cilju
osiguranja stabilnog razvoja cjelokupnog financijskog sektora u tijeku je usklaivanje pravnog i
nadzornog okvira sa standardima Europske unije u podruju financijskih usluga. Najvei napredak na
usklaivanju s propisima EU uinjen je na podruju bankarstva dok se istodobno na podrujima trita
osiguranja, investicijskih usluga i trita vrijednosnica moraju uloiti dodatni napori kako bi se
omoguio rast i razvoj nebankarskih financijskih institucija i trita kapitala usklaen s pravnom
steevinom EU i meunarodnim standardima.
Sloboda kretanje kapitala
Unutarnje trite iziskuje liberalizaciju kapitalnih tokova. To podrazumijeva uklanjanje
kapitalnih kontrola te eliminiranje svih vrsta administrativnih propisa koji stvaraju diskriminaciju na
osnovi porijekla ili odredita kapitala, kao i izbjegavanje pravnih propisa koja na izravan ili neizravan
nain utjeu na slobodu kretanja kapitala. Uz odreene iznimke koje se odnose na javnu sigurnost, svi
rezidenti drava EU imaju pravo na slobodne transakcije. Meutim, prije potpune liberalizacije
kapitalnih tokova potrebno je ispuniti odreene preduvjete kako se ne bi naruila makroekonomska
stabilnost. To zahtijeva transparentan i efikasan pravni sustav, razvijeno i efikasno financijsko trite te
stabilno makroekonomsko okruenje. U dravama lanicama EU liberalizacija kapitalnih tokova
odvijala se postepeno te se takav pristup oekuje i od zemalja kandidata.
U tu svrhu potrebno je izmijeniti propise i izgraditi administrativne strukture u podrujima
gdje se ranija praksa ili politika zasnivala na restriktivnim mjerama i kontrolnim mehanizmima. Meu
sektorskim politikama koje se trebaju pripremiti i prilagoditi slobodi kretanja kapitala svakako treba
24

Europsko partnerstvo za Hrvatsku, str. 60.

Europsko partnerstvo za Hrvatsku. str. 12.
26
Detaljnije vidi u prilogu Zrinke ivkovi u studiji: Internal Market, National Report for Croatia. Prepared
within the project Support to promotion of reciprocal understanding of relations and dialogue between the
European Union and the Western Balkans, Specific Grant Agreement RELEX I-2 190202 REG 4-14. CEPOR,
Zagreb, 2005 (in publishing).
25

spomenuti podruje izravnih investicija, pravo stjecanja nekretnina i financijske usluge. Nadalje,
zakonodavni i institucionalni okvir moraju se uspostaviti kako bi osigurala efikasna primjena
zakonskih propisa i provedba sankcijskih mjera u sluaju potrebe 27.
Hrvatska provela prvu fazu liberalizacije tekuih i srednjoronih kapitalnih transakcija, s
dospijeem duljim od godinu dana. U drugoj fazi, koju se planira zapoeti u 2006. godini, oekuje se
uklanjanje prepreka protoku kratkoronog kapitala, dakle transakcija s dospijeem kraim od godine
dana, trgovanje vrijednosnim papirima i obveznicama, otvaranje depozitnih rauna u inozemstvu te
izvoz i uvoz gotovog novca. Preostale restrikcije ulaganja u nekretnine takoer bi trebale biti
eliminirane. Istodobno s prvom i drugom fazom liberalizacije od Hrvatske se oekuje usklaivanje
svih relevantnih zakonskih propisa koji su povezani s slobodom kretanja kapitala. U skladu s tim,
treba nastaviti proces usklaivanja zakonodavstva i standarda s kriterijima EU a koja se odnose na
liberalizaciju rauna kapitala s ciljem usklaivanja uvjeta poslovanja s meunarodnim uvjetima.
Zatita potroaa
Slino kao i u drugim tranzicijskim zemljama, politika zatite potroaa potpuno je novo
podruje u Hrvatskoj te je Zakon o zatiti potroaa usvojen 2003 kao prvi zakon takve vrste kod
nas28. Tim zakonom se po prvi put reguliraju osnovna prava potroaa u kupnji roba i usluga. Zakon je
usklaen sa smjernicama EU na velikom broju podruja (kao to je navoenje cijena proizvoda,
prodaja na daljinu, potroaki krediti, oglaavanje, nepravedni uvjeti potroakih ugovora, itd). Ipak,
na nekim je podrujima zakon samo djelomino harmoniziran, primjerice kada je rije o smjernicama
koje reguliraju komunikaciju elektronskih mrea i usluga.
Razvoj politike zatite potroaa iziskuje i uspostavu novih institucija. Vijee za zatitu
potroaa, osnovano je u travnju 2004., dok je Nacionalni program zatite potroaa u pripremi te se
jo ne moe rei da politika zatite potroaa funkcionira u potpunosti. Trebat e, meutim, i dalje
raditi na jaanju institucionalnih i drugih kapaciteta potrebnih za zatitu potroaa, to je jedno od
podruja obuhvaenog programom CARDS-a (2002). To je dugoroan proces koji se treba nastaviti, i
kao to je naglaeno u Europskom partnerstvu.
Javne nabave
Javne nabave predstavljaju jedno je od prvih podruja na kojima je Hrvatska zapoela s
usklaivanjem zakonodavstva. Sustav javnih nabava ureen je Zakonom o javnim nabavama, koji je
donesen kao prvi zakon te vrste u Hrvatskoj29, te nekoliko drugih zakonskih akata30.
Zakon o javnim nabavama je samo djelomino usklaen s principima EU te predstavlja prvu
fazu usklaivanja zakonodavstva, to znai da preostaje provoenje drugog stadija. Naime, nakon
donoenja spomenutog zakona, u EU su usvojene dvije nove direktive EU-a, zbog kojih je acquis
javne nabave doivio znaajne promjene 31, a uz to je potrebno dovriti usklaivanje s ranijim
direktivama.
Harmonizirano zakonodavstvo s acquis-em trebalo bi smanjiti iznimke koje izlaze iz sustava
javne nabave, uvesti mogunost elektronskih aukcija, kao i e-nabave, itd. U tijeku je druga faza
27

Main Administartive Structures Required for Implementing the acquis. Pp 23.

NN br. 96/2003.
29
NN, br. 11/01
30
Zakonom o dravnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 117/03), Uredbom o postupku
nabave roba, radova i usluga male vrijednosti (NN, br. 14/02), te Uredbom o objavama i evidenciji javne nabave
(NN, br. 14/02.
31
Kako bi se ostvarila puna usklaenost s pravnom steevinom zajednice, u obzir se moraju uzeti slijedee dvije
direktive iz 2004. godine: Direktiva 2004/17/EC, te Direktiva 2004/18/EC.
28

reforme sustava javne nabave, koja podrazumijeva potpuno usklaivanje s direktivama EU-a, s ciljem
prilagodbe potrebnim uvjetima i postupcima, principima i pravilima meunarodnih institucija i
modelima koji se primjenjuju u EU32. U sustav je potrebno ugraditi princip transparentnosti i
nediskriminacije u postupku javne nabave. To je u skladu s preporukama Europskog partnerstva, koje
je naglasilo da Hrvatska treba osigurati punu funkcionalnost uinkovitog i transparentnog reima javne
nabave, zajedno s usvajanjem neophodnih provedbenih propisa. Ostvarivanje napretka prema potpunoj
usklaenosti s acquis-om prioritet je kojega treba ostvariti u srednjoronom razdoblju.
Kao preduvjet uspjene integracije u unutarnje trite, Europska komisija preporua osnivanje
tijela koje e biti odgovorno za upravljanje razliitima aspektima politike javne nabave. Njegovi
zadaci su osiguranje ispravnog primjenjivanja pravila, davanje strunih savjeta o javnim kupnjama, te
pruanje informacija i osposobljavanja u svezi javne nabave. Vano je da su obavijesti o javnim
natjeajima javno dostupne, a uz to je potrebno ustanoviti tijela za praenje i reviziju 33.
Podruje javne nabave u Hrvatskoj pod nadlenosti je Ministarstva financija. Nedavno su
ustanovljeni Dravna komisija za kontrolu postupaka javne nabave i Ured za javnu nabavu (krajem
2003.). To su obveze predviene SSP-om. Ured za javnu nabavu zaduen je za provedbu, nadzor i
primjenu Zakona o javnoj nabavi i vezanih propisa. Dravna komisija za kontrolu postupaka javne
nabave bavi se pritubama i revizijama postupaka javne nabave. Osnivanje Komisije i Ureda za javnu
nabavu stvorilo je temelje za funkcioniranje novog transparentnog sustava javne nabave. Oba ova
nova tijela su neovisna. Meutim, vano je osigurati njihovo potpuno operativno funkcioniranje.
RAMME FOR THE INTEGRATION
Pravo intelektualnog, industrijskog i trgovakog vlasnitva
Usklaivanje zakonodavstva kojim se ureuju prava intelektualnog, industrijskog i trgovakog
vlasnitva ureeno je lankom 36. Privremenog sporazuma. Usklaivanje zakonodavstva u ovom
podruju je u Hrvatskoj razmjerno dobro napredovalo i openito je u skladu s acquis-om. ak i prije
ostvarivanja punog lanstva u WTO-u, Hrvatska je usvojila nekoliko zakona koji se odnose na
podruje prava vlasnitva (autorsko pravo, patenti, robni ig, industrijski dizajn, itd.). Od poetka
2004. godine primjenjuju se slijedei novi zakoni 34: Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima;
Zakon o patentu; Zakon o igu; Zakon o industrijskom dizajnu; Zakon o oznakama zemljopisnog
podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga; Zakon o zakonskoj zatiti topografija
poluvodikih proizvoda.
Spomenuti zakoni su usklaeni s nekim direktivama, ali nisu u potpunosti usklaeni s
odredbama acquisa te e se puna usklaenost morati postii prije lanstva u Europskoj uniji. Stoga e
neke od novih zakona biti potrebno izmijeniti i dopuniti (primjerice Zakon o patentima). Istovremeno,
izraeni su nacrti podzakonskih akata propisa koji pokrivaju razliita podruja, koje tek treba poeti
primjenjivati (propisi o patentima, igu, industrijskom dizajnu, oznakama zemljopisnog podrijetla i
oznakama izvornosti proizvoda i usluga, propisi o zatiti topografija poluvodikih proizvoda).
Hrvatska je stranka brojnih multilateralnih ugovora s podruja zatite vlasnitva. 35 Uveden je
specifian granini reim s ciljem sprjeavanja uvoza, izvoza i tranzita piratskih roba kao i carinske
32

NPPEU 2004, str. 146.

Glavne administrativne strukture potrebne za provedbu acquisa, str. 16.
34
Zakoni su u velikoj mjeri usklaeni s meunarodnim konvencijama i sporazumima kojih je RH stranka, koji
pokrivaju sve vrste prava intelektualnog vlasnitva: Parika konvencija za zatitu industrijskog vlasnitva,
Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo (WIPO Konvencija), Sporazuma o
trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasnitva (WTO TRIPs Sporazum).
35
Sporazum WTO/TRIPs; WIPO Konvencija; WIPO Ugovor o autorskom pravu; Opa konvencija o autorskom
pravu (1952. i 1971.); Rimska konvencija; Parika konvencija za zatitu industrijskog vlasnitva; Ugovor o
suradnji na podruju patenata (PCT); Strasburki sporazum o meunarodnoj klasifikaciji patenata; Madridski
sporazum o meunarodnoj registraciji igova; Lokarnski sporazum o meunarodnoj klasifikaciji za industrijski
dizajn i druge. Odgovori na Upitnik. Poglavlje 5. str. 23.
33

mjere za zatitu prava intelektualnog vlasnitva (2003), koje su usklaene s EU direktivama. Potpuno
usklaivanje na podruju intelektualnog i industrijskog vlasnitva, ukljuujui borbu protiv piratstva i
krivotvorenja predstavlja takoer srednjoroni prioritet u Europskom partnerstvu s Hrvatskom.
Smatra se da je za uinkovito provoenje acquisa, neophodno je funkcioniranje bar jednog
nacionalnog tijela kojemu dravljani i drugi mogu podnositi zahtjeve za neku od razliitih vrsta zatite
intelektualnog i industrijskog vlasnitva. Takvo tijelo mora imati dovoljno unutarnjeg kapaciteta i
kompetentno osoblje za donoenje odluka i provoenje odgovarajuih administrativnih postupaka 36.
Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo (DZIV) od travnja 2004. godine djeluje kao
samostalna institucija, u skladu s novim okvirnim zakonodavstvom RH. U nastavku prilagodbi u
odnosu na acquis bit e potrebno ojaati administrativni kapacitet i provesti preustroj Dravnog
zavoda za intelektualno vlasnitvo, a podrka za to omoguena je kroz projekt CARDS 2001.
Zakljuak
Izloeni pregled ukazuje da je na planu usklaivanja s politikama unutarnjeg trita u
Hrvatskoj najveim dijelom uspostavljen zakonodavni okvir potreban za funkcioniranje djelotvornog
trinog gospodarstva. To se prvenstveno odnosi na okvirne zakone koji su doneseni, dok za njihovu
punu provedbu treba usvojiti jo itav niz provedbenih, podzakonskih akata. Zakonodavstvo je velikim
dijelom u skladu s acquis-em unutarnjeg trita iako postoji niz podruja gdje je potrebno dodatno
usklaivanje zbog injenice da iz razliitih razloga nije bilo mogue odmah provesti cjelokupnu
harmonizaciju ili je EU u meuvremenu donijela nove direktive u odnosu na koje se zakonodavstvo
treba uskladiti. Nadalje, veina institucija vezanih uz prilagodbe unutarnjem tritu, posebice ona koja
regulira slobodno kretanje robe, u Hrvatskoj uspostavljena, meutim, u nekim je podrujima
neophodna dodatna reorganizacija i prilagodba, za to je posebno vano osposobiti strunjake,
odnosno dalje raditi na izgradnji ljudskih potencijala.
Zakonodavstvo koje regulira slobodno kretanje roba u Hrvatskoj u velikoj je mjeri usklaeno s
acquis-em. To se posebno odnosi na podruje tehnikog zakonodavstva, slobodnog kretanja kulturnih
dobara te djelomino javnih nabava. Na tom su podruju doneseni bitni, krovni zakoni dok je
usklaivanje provedbenih akata daljnji bitan zadatak o kojem izravno ovisi sama provedba, i ono je u
tijeku .
Kljuan zadatak koji predstoji Hrvatskoj je provedba zakona i jaanje institucija u
administrativnom i kadrovskom smislu kako bi se preuzete obveze na to efikasniji nain mogle
implementirati. Ovo je osobito vano imajui u vidu injenicu da e Hrvatska kao budua lanica EU
imati obvezu primjene acquis-a s podruja unutarnjeg trita od dana stupanja u lanstvo, to ostavlja
vrlo malo prostora za izuzetke i tranzicijska razdoblja na ovom izuzetno znaajnom podruju
integriranja u EU. Kao to je naglaeno u Pret-pristupnoj strategiji za Hrvatsku (2004) tranzicijski
aranmani e upravo na ovom podruju biti vrlo ogranieni kako ne bi imali vei uinak na
konkurenciju i funkcioniranje unutarnjeg trita.
BIBLIOGRAFIJA
Odgovori Vlade Republike Hrvatske na Upitnik Europske unije, listopad 2003. www.mei.hr
Council Decision on the principles and conditions in the European Partnership with Croatia.
COM(2004) 275 final.
Vlada Republike Hrvatske, (2004.). Radni program Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2004.2007. Zagreb.

36

Glavne administrativne strukture, str. 27.

10

Vlada Republike Hrvatske, (2004.). Nacionalni program Vlade Republike Hrvatske za pridruivanje
Europskoj uniji 2004. (NPPEU). Zagreb, sijeanj 2004.
Vlada Republike Hrvatske, (2002.). Plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju s
Europskom unijom. Zagreb.
Vlada Republike Hrvatske. Redovita mjesena izvjea o ostvarivanju Plana provedbe Sporazuma o
stabilizaciji i pridruivanju izmeu Republike Hrvatske i Europskih Zajednica i njihovih
drava lanica za 2004. godinu. Zagreb.
Commission Staff Working Paper. Croatia. Stabilisation and Association Report 2003.
COM(2003)139 final.
Communication from the Commission. Opinion on Croatias application for membership of the
European Union. COM (2004) 257 final. Brussels, 20 April 2004.
Communication from the Commission to the Council. Financial Perspectives 2007 2013.
COM(2004) 487 final.
Council Decision on the principles and conditions in the European Partnership with Croatia.
COM(2004) 275 final.
European Commission. DG ECFIN, (2003). Western Balkans in Transition. European Economy.
Occasional Papers. No. 1. Bruxelles.
Government of the Republic of Croatia, (2004). Pre-accession Economic Programme 2005-2007.
October 2004.
Government of the Republic of Croatia. Regular monthly reports on the execution of the
Implementation Plan for the Stabilisation and Association Agreement between the Republic of
Croatia and the European Communities and their Member States, for the year 2004. Zagreb.
Main Administrative Structures Required for the Implementation of the acquis. Overview. Informal
working document for information purposes only (last update: 1 June, 2003).
Proposal for a Council Decision Concerning the Signature of the Stabilisation and Association
Agreement between the European Communities and its Member States and Republic of
Croatia on behalf of the European Community. COM(2001) 371 final. Brussels, 09.07. 2001.
Report from the Commission. The Stabilisation and Association process for South Eastern Europe.
Third Annual Report. COM(2004) 202/2 final
Samardzija, Visnja and Zivkovic, Zrinka: Internal Market, National Report for Croatia. Prepared
within the project Support to promotion of reciprocal understanding of relations and dialogue
between the European Union and the Western Balkans, Specific Grant Agreement RELEX I-2
190202 REG 4-14. CEPOR, Zagreb, 2005 (in publishing).

11