Sveuilite u Zagrebu

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

Zavod za primjenjenu matematiku

Seminarski rad iz predmeta

Ergonomija raunalne i programske opreme

BILJE U RADNOM
PROSTORU
Katarina Pavlovi

Zagreb, 2004.
1

UVOD ____________________________________________________________________ 4
ZAGAIVAI _____________________________________________________________ 5
Izvori oneienja________________________________________________________________ 5
Utjecaj na zdravlje_______________________________________________________________ 5
Najei zagaivai ______________________________________________________________ 6
Ugljini monoksid _____________________________________________________________________
Benzen ______________________________________________________________________________
Formaldehid _________________________________________________________________________
Trikloretilen _________________________________________________________________________
Ksilen _______________________________________________________________________________

6
7
7
7
8

IONIZACIJA ZRAKA _______________________________________________________ 9

Ioni u prostoru __________________________________________________________________ 9
Uzroci pomanjkanja negativnih iona________________________________________________ 9
Utjecaj na zagaivae ___________________________________________________________ 10
Utjecaj na zdravlje______________________________________________________________ 10

ISTRAIVANJE AGENCIJE NASA __________________________________________ 11

Planiranje studije_______________________________________________________________ 11
Metode testiranja _______________________________________________________________ 11
Rezultati istraivanja____________________________________________________________ 11

KAKO BILJKE PROIUJU ZRAK _________________________________________ 12

Fotosinteza ____________________________________________________________________ 12
Biljke i ionizacija zraka__________________________________________________________ 12
Dugotrajni utjecaj na biljke ______________________________________________________ 12

BILJKE U ZATVORENOM PROSTORU ______________________________________ 13

Optimalan broj biljaka __________________________________________________________ 13
Svjetlost_______________________________________________________________________ 13
Temperatura___________________________________________________________________ 14

FENG SHUI ______________________________________________________________ 15

Teorija________________________________________________________________________ 15
Biljke i feng shui________________________________________________________________ 15
Biljke s pozitivnim djelovanjem ___________________________________________________ 15
Biljke s negativnim djelovanjem __________________________________________________ 16

BILJKE PROIIVAI ___________________________________________________ 17

Chrysalidocarpus Lutescens (palma) ______________________________________________ 17
Chamaedorea seifrizii (palma) ____________________________________________________ 18
Hedera helix (brljan) ___________________________________________________________ 19
Spathyphyllum wallisii (spatifilum, mirni ljiljan) ____________________________________ 20
Dracaena Massangeana (drvo ivota) ______________________________________________ 21
2

Dracaena deremensis (drvo ivota) ________________________________________________ 22

Nephrolepsis exaltata bostoniensis (paprat) _________________________________________ 23
Chlorophytum comosum (uperasti klorofit) ________________________________________ 24

ZAKLJUAK _____________________________________________________________ 25

UVOD
Kvaliteta zraka u zatvorenim prostorijama naih domova i radnih mjesta postupno se
pogorava zadnjih 30 godina. Do nedavno se zagaenje zraka u zatvorenim prostorima
nije smatralo znaajnom prijetnjom za zdravlje. Takvom stajalitu pridonosila je injenica
da je veina javnih i stambenih zgrada bilo upitne graevinske kvalitete, pa je zrak
nesputano odlazio u okolinu i obratno. Poto je 70-tih godina prolog stoljea dolo do
naglog preokretu u odnosu prema ouvanju energije, u graevinskoj industriji su se
poeli koristiti posebni izolacijski materijali, kvalitetnija stolarija preciznijih dimenzija te
sline napredne konstrukcijske tehnike da bi se sprijeilo gubljenje toplinske energije iz
zatvorenih prostora. Time se pridonijelo zadravanju toksinih tvari u zraku koje kod ljudi
mogu uzrokovati sindrom bolesne zgrade te mnoge druge zdravstvene probleme.
Osim to zrak u zatvorenim prostorijama sadri toksine tvari koje ga zagauju, takoer
je bitno napomenuti da u njemu nedostaju negativni ioni i tragovi ozona. Par estica
ozona na milijardu molekula zraka i zdrava doza negativnih iona sanira, dezodorira i
revitalizira zrak.
U potrazi za efikasnim rjeenjem problema zagaenog zraka otkriveno je da postoje
biljke koje se mogu uzgajati u zatvorenim prostorima, a sposobne su proistiti zrak od
toksinih tvari te poveati koliinu negativnih iona u zraku. Biljke osvjeuju zrak i
poboljavaju njegovu kvalitetu tako da filtriraju ugljini dioksid kojeg ljudi izdiu te
razliite zagaivae akumulirane u zatvorenim prostorima (formaldehid, amonijak,
nikotin, benzen), a proizvode kisik koji je ljudima neophodan za ivot.

ZAGAIVAI
Izvori oneienja
Veina zagaivaa posljedica je oslobaanja razliitih organskih tvari iz uobiajenih
predmeta koji nas okruuju: namjetaj, tepih, papir, boja, pa ak i plastine vreice.
tetne tvari u spomenutim predmetima iz nae okoline koritene su kao izolatori, ljepila,
otapala, vezivna sredstva i slino.

A
B
C
E
G
D

Azbest
Ugljini monoksid
Formaldehid
Nikotin
Ozon
Mikroorganizmi

Razliite organske tvari

ploe na stropu i podu, toplinska i zvuna izolacija

garae, motorna vozila, prostori za utovar i istovar
ljepila, tepisi, namjetaj
cigarete, cigare, lule
fotokopirni ureaji
ventilacija, WC, klimatizacijski ureaji
pisai pribor, boja, fotokopirni ureaji, otapala,
sredstva za ienje

Utjecaj na zdravlje
Loa kvaliteta zraka za posljedicu moe imati upalu dinih putova, astmu, bronhitis, pa
ak i rak plua. Brojna istraivanja provedena unatrag 25 godina pokazala su postojanje
107 poznatih karcinogenih tvari u modernim uredima i domovima. U kombinaciji sa
puenjem taj uinak moe dodatno poveati ozbiljnost potencijalnih zdravstvenih
problema. Nadalje, vlaga i razliiti mikroorganizmi takoer utjeu na ljudsko zdravlje
tako da obino uzrokuju alergije, poremeaje imunolokog sustava te bolesti kostiju.
U ekstremnim sluajevima se u nekim zgradama nalazi toliko visoka razina
kontaminiranih tvari da ljudi koji borave u njima imaju viestruke simptome spomenutih
bolesti. Uobiajen naziv za takve sluajeve je sindrom bolesne zgrade. Taj pojam
opisuje situacije vezane uz ljude koji borave u velikim zgradama i imaju akutne efekte na
zdravlje i udobnost koji se mogu povezati s vremenom provedenom u zgradi, ali im se ne
moe dijagnosticirati nikakva specifina bolest. Pojedini sluajevi mogu biti lokalizirani u
odreenoj prostoriji ili podruju, ali mogu biti i ravnomjerno rasporeeni unutar itave
5

zgrade. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1984. godine izvijestila kako 30%
novih i preureenih zgrada predstavlja potencijalne izvore sindroma bolesne zgrade.
esto su ti loi uvjeti privremeni, no nekim zgradama prijete dugoroni problemi. Do
problema najee dolazi kada se zgrada koristi u svrhu koja nije konzistentna s njenim
izvornim dizajnom ili namjenom. Ponekad je takoer problem u looj i nekvalitetnoj
konstrukciji zgrade te nepravilnom odravanju.
Najuobiajeniji indikatori sindroma bolesne zgrade su:
simptomi vezani uz intenzivne osjeaje nelagode: glavobolja,
iritacija oiju, nosa i grla, suhi kaalj, suha koa i svrab,
vrtoglavica i munina, oteana koncentracija, umor, osjetljivost na
mirise
uzrok postojeih simptoma nije poznat
veina prijavljenih pacijenata se osjea bolje ubrzo nakon
naputanja zgrade
injenica koja najvie zabrinjava znanstvenike i lijenike su nepoznati uinci koje ovaj
sindrom moe imati na ljude kroz due vremenske periode, pa ak i ako su razine tetnih
tvari u zraku iznimno male. Znanstvenici takoer napominju kako jo uvijek ne mogu sa
odreenom sigurnou povezati poveanje pojave raka i izlaganje modernim zgradama i
domovima.

Najei zagaivai
Ugljini monoksid
Ugljini monoksid nastaje pri izgaranju drva, plina, ulja, nafte, benzina, ugljena i sl. U
manjim koliinama ovaj plin nije opasan po zdravlje, ali se zbog nedovoljne kvalitete,
nepravilnog koritenja ili neispravnosti naprava u kojima izgaranjem nastaje moe
pojaviti u iznimno opasnim, pa ak i smrtonosnim koliinama. Uobiajeni izvori ovog plina
su industrijske pei, automobilski ispuni ventili, otvorena loita, rotilji, penice te
grijai vode i prostora.
Udisanje manjih koliina ugljinog monoksida moe uzrokovati probleme s disanjem,
muninu i glavobolju te potencijalno utjecati na trajno pogoranje zdravlja. Udisanje vee
koliine dovodi do smanjenja koliine kisika u krvotoku, te do glavobolje, vrtoglavice,
slabosti, povraanja, pospanosti i dezorijentiranosti. Najgore mogue posljedice su
nesvjestica i smrt. Posebna osjetljiva skupina su djeca, trudnice i starije osobe.
Radon
Radon je bezbojni, bezmirisni, radioaktivni plin koji nastaje prirodnim procesom
raspadanja kemijskog elementa radija, a sastavni je dio tla. Raspadanjem radona nastaju
radioaktivni nusproizvodi koji ako se udiu izazivaju probleme dinih organa i rak plua.
Prema istraivanjima zdravstvenih organizacija, svaka petnaesta kua sadri opasne,
odnosno, smrtonosne koliine ovoga plina. Na otvorenom radon ne predstavlja toliki
problem jer ne moe ostati koncentriran u dovoljnoj mjeri, no u zatvorenim prostorima
situacija je znatno drugaija. Naravno, ugroenija su podruja na tlima bogatima
radonom jer plin prodire u objekte kroz pukotine u temeljima i izolaciji, kroz slavine,
odvode i zidove. Voda koju svakodnevno koristimo takoer upija radon ako prethodno
doe s njim u dodir unutar zemlje, te tako postane njegov prijenosnik do kuanskih
pomagala poput perilice za rublje,
posue ili tua.
Radon se smatra uzronikom 5000-20000 smrtnih sluajeva u Americi godinje. Takoer
zauzima drugo mjesto meu uzronicima raka plua.
6

Benzen
Benzen je esto koriteno otapalo i prisutan je u mnogim uobiajenim tvarima koje se
nalaze u naoj okolini: benzin, tinta, ulje, boja, plastika, guma, deterdenti, dim cigarete,
sintetika vlakna i sl.
to se tie utjecaja na ljudsko zdravlje, za benzen je poznato da iritira kou i oi.
Takoer je dokazano da je nepostojan na staninoj razini te da pokazuje znakove
kancerogenosti. Postoje i dokazi da benzen moe pridonijeti stvaranju devijacija na
kromosomima te pojavi leukemije. Uestali doticaj koe s benzenom moe uzrokovati
suenje, upalu, dermatitis te pojavu plikova na koi. Akutna inhalacija velikih koliina
benzena obino dovodi do vrtoglavice, slabosti, euforije, glavobolje, munine,
zamagljenog vida, respiratornih bolesti, poremeaja u otkucajima srca, oteenja jetre i
bubrega, paralize te nesvjestice. Kronino izlaganje i relativno malim koliinama benzena
moe biti uzrokom glavobolja, gubitkom apetita, pospanosti, nervoze, psiholokih smetnji
te bolesti krvnog sustava, kao to je anemija.
Formaldehid
Drugi najei zagaiva stambenog prostora je formaldehid. Uglavnom se pojavljuje kao
sastojak u pjenama koje se koriste za izolaciju izmeu vanjskih i unutarnjih zidova.
Nakon dramatinih izvjetaja o pogoranju zdravlja ljudi koji su ivjeli u takvim
okruenjima, njegova upotreba se dramatino smanjila, iako u mnogim zemljama jo
uvijek nije zabranjen. Formaldehid se koristi u vie od 3000 proizvoda od kojih se veina
nalazi u stanovima: preano drvo, osvjeivai prostora, dim cigarete, zavjese, sredstva
protiv moljaca, plastika, kozmetika, papirnati runici itd.
Formaldehid je po ljudsko zdravlje najopasniji u plinovitom obliku. Taj plin obino
isputaju svi navedeni proizvodi koji ga sadre. Povezan je s respiratornim problemima,
iritacijom koe i oiju, glavoboljom i muninom. Takoer je poznato da je plin
formaldehida visoko reaktivna kemikalija koja se spaja s proteinom, pa moe izazvati
ozbiljne alergije. Donedavno se smatralo da je najopasnija bolest koju ovaj plin moe
izazvati astma, no najnovija istraivanja pokazuju da vjerojatno jako utjee na pojavu
rijetke vrste raka grla.
Trikloretilen
Trikloretilen (TCE) je komercijalni proizvod koji se najee koristi u industriji. Vie od
90% trikloretilena proizvodi se prilikom obrade metala i za potrebe kemijskog ienja.
To je nezapaljiva, bezbojna tekuina slatkastog mirisa te slatkog i intenzivnog okusa.
Veinom se koristi kao otapalo, ali takoer se moe nai kao sastavni dio ljepila, boje,
odstranjivaa boje, korektora, lakova i sl. TCE se ne nalazi u prirodnoj okolini, ali se
moe nai u podzemnim izvorima vode te u mnogim povrinskim vodama kao rezultat
odlaganja kemikalija.
Udisanje manjih koliina trikloretilena moe uzrokovati glavobolju, iritaciju plua,
vrtoglavicu, oslabljenu koordinaciju i oteanu koncentraciju. Dugorono udisanje ovog
zagaivaa uzrokuje oteenje ivanog sustava, jetre i bubrega. Udisanje veih koliina
dovodi do onemoguavanja rada srca, nesvjestice te smrti. Ako se TCE unosi u
organizam u obliku tekuine, i to u velikim koliinama, dolazi do munine, oteenja
jetre, nesvjestice, onemoguavanja rada srca ili smrti. Unoenje manjih koliina tijekom
dueg vremenskog razdoblja takoer ima negativan utjecaj na jetru, bubrege i
imunoloki sustav, a moe biti poguban za razvoj djeteta kod trudnica. U doticaju s
koom, TCE uzrokuje stvaranje osipa. Odreena istraivanja dokazala su utjecaj
trikloretilena na poveano obolijevanje od raka.
7

Ksilen
Ksilen je bezbojni plin slatkastog mirisa. To je preteno sintetika kemikalija koja se
proizvodi iz petroleja. U prirodi se pojavljuje takoer u petroleju, u katranu te tijekom
umskih poara. Preteno se koristi se kao otapalo u proizvodnji gume i koe, ali i kao
sredstvo za ienje i razrjeiva za boje. U manjim koliinama se moe pronai u gorivu
za avione i u benzinu te u dimu cigarete.
Ksilen je mogue unijeti u organizam udisanjem njegovih para iz proizvoda koji ga sadre
ili udisanjem zraka koji kontaminiran ksilenom. Njegov utjecaj na zdravlje ovisi o duljini
izloenosti te o razini ksilena koja je dospjela u organizam. Izlaganje visokim razinama
ksilena u periodu manjem od 14 dana moe uzrokovati glavobolju, oslabljenu
koordinaciju miia, vrtoglavicu, zbunjenost, poremeeni osjeaj za ravnoteu, muninu,
probleme sa elucem, iritaciju koe, oiju, nosa i grla. EPA nije klasificirala ksilen kao
kancerogen.

IONIZACIJA ZRAKA
Ioni u prostoru
Zrak sadri odreene koliine iona, odnosno, razliitih molekula koje su nositelji
elektrinog naboja. Ioni se dijele na pozitivne (estice s manjkom elektrona) i negativne
(estice s vikom elektrona).

Mnoga istraivanja pokazuju da je stanje elektriciteta, odnosno, koncentracija negativnih

i pozitivnih iona u zraku, utjecajan faktor u kontekstu zdravog i pogodnog ivotnog
prostora.
U prirodnom okruenju je najpovoljnije stanje ionizacije zraka obino nakon nevremena
te nakon olujnih i grmljavinskih pljuskova. Tada omjer pozitivnih i negativnih iona iznosi
izmeu 0.6 i 0.9, tj. negativnih iona ima vie. Suprotno tome, utvreno je da su vjetrovi
koji su nepovoljno utjecali na ivotne uvjete sadravali vrlo visoku koncentraciju
pozitivnih iona. U idealnim uvjetima u zatvorenom je prostoru stanje ionizacije takvo da
negativnih iona ima izmeu 2000 i 4000 po kubnom centimetru, a pozitivnih iona tek
neto vie.
U tipinom stambenom prostoru obino se moe izmjeriti oko 100 negativnih iona po
kubnom centimetru, a u nekim poslovnim objektima i uredima prosjek je tek izmeu 25 i
50 negativnih iona po kubnom centimetru.

Uzroci pomanjkanja negativnih iona

Veina elemenata u tipinom modernom okruenju pridonosi kroninom pomanjkanju
negativnih iona:

klimatizacijski ureaji
grijanje
sintetika vlakna u odjei i namjetaju
dim cigarete
fluorescentna svjetla
elektrini ureaji
elektronika oprema
TV ekrani

U zatvorenim radnim prostorima kao to su

tvornice i poslovni objekti koncentracija iona u
zraku je jo nepovoljnija. Razlog tome je to
9

zgrade sadre goleme koliine elika i betona koji upijaju negativne ione kao magneti.

Utjecaj na zagaivae
Kada se pojave u zraku, negativni ioni se brzo veu uz
ostale sastojke, pa tako i uz zagaivae. Potom ti sastojci
postaju preteki da bi putovali zrakom te padnu na pod.
Time se ublaava negativan uinak tetnih tvari na ljudsko
zdravlje jer se smanjuje mogunost njihova ulaska u
ovjekov dini sustav.
Stvaranje
negativnih
iona
kisika
uvijek
rezultira
proizvodnjom ozona. Naime, ozon sainjavaju tri molekule
kisika koje su povezane elektrinom vezom. Ozon ima
oksidirajui efekt na tetne tvari tako da ih rastavlja na
molekularnoj razini sve do osnovnih kemijskih elemenata
ime se neutraliziraju njihova tetna svojstva. Takoer je
ustanovljeno pozitivno djelovanje ozona na bakterije.

Utjecaj na zdravlje
Promjena ionizacije zraka na ljude moe djelovati tako da uzrokuje smanjenje tjelesne
snage i koncentracije, uznemirenost, bezvoljnost, lo san i glavobolje. Kod labilnih i
preosjetljivih osoba takoer se poveava agresivnost i razdraljivost.
Znanstvenici vjeruju da negativni ioni imaju sljedea pozitivna svojstva:

stimuliranje imunolokog sustava

poveana sposobnost apsorbiranja i iskoritavanja kisika
ubrzana oksidacija serotonina u krvi koja ima znaajne efekte na raspoloenje,
podnoenje boli i seksualne nagone

Ostali zapaeni uinci su:

meu zaposlenicima u uredu primijeena je vea otpornost na prehlade i sline

bolesti, poveana budnost, te uestalija dobra raspoloenja
poveana razina negativnih iona u podmornicama i svemirskim letjelicama
takoer se pokazala uspjenom
znanstveno istraivanje na sveuilitu Berkeley pokazalo je poveanje amplitude
modanih valova za 20%, povean broj alfa modanih valova te sinkronizaciju
lijeve i desne hemisfere mozga

10

ISTRAIVANJE AGENCIJE NASA

Planiranje studije
Dr. Bill Wolverton, bivi znanstveni istraiva u NASA (National
Aeronautics and Space Administration) centru John C. Stennis
Space Center, godinama je istraivao moguu primjenu biolokih
procesa u rjeavanju ekolokih problema na Zemlji te u
svemirskim letjelicama. S druge strane, agencija NASA bila je
zabrinuta za dugorone posljedice na zdravlje koje bi mogle
imati stotine kemijskih spojeva pronaenih u svemirskim
letjelicama i stanicama. Stoga je ranih 90-tih godina prolog
stoljea pokrenuto znanstveno istraivanje temeljeno na preliminarnim evaluacijama
uporabe tipinih sobnih biljaka u svrhu proiavanja i revitalizacije zraka. Plan
istraivanja ukljuivao je prouavanje nekoliko popularnih vrsta ornamentalnih biljaka te
njihovo djelovanje na razliite tetne tvari povezane sa zagaenjem zraka u zatvorenim
prostorima.

Metode testiranja
Dvogodinje istraivanje provodilo se tako da je mnotvo razliitih biljaka smjeteno u
komore od pleksiglasa u koje su potom bile unesene odreene koliine zagaivaa.
Tonije, testiran je utjecaj 3 zagaivaa na 15 razliitih vrsta sobnih biljaka. Svaka biljka
smjetena je u zasebnu komoru gdje je dalje uzgajana na nain identian onome u
uredima te privatnim stanovima. Biljke su drane u svojim originalnim posudama,
zalijevane su po potrebi i periodiki im je dodavan supstrat "Miracle-Gro". Znanstvenike
je takoer zanimalo da li bakterije iz zemlje u kojoj biljka ivi imaju neki pozitivni utjecaj
na filtriranje zraka. Samo mjerenje izvodilo se tako da bi se tono odreena koliina
zagaivaa ubacila u komoru s jednom biljkom. 24 sata kasnije bi se izmjerila razina
tetne tvari u komori te bi se usporedila s razinom sa poetka mjerenja. Opisani testovi
provodili su se tijekom 2 godine i to tako da su se izmjenjivale razliite poetne
koncentracije zagaivaa. Stoga su uzete u obzir i razine zagaivaa uobiajene za radne
prostore i domove.

Rezultati istraivanja
Filodendron (lat. Philodendron) i uperasti klorofit (lat.
Chlorophytum Comosum) su se pokazali kao najefikasnije biljke u
odstranjivanju molekula formaldehida. Biljke koje cvjetaju, kao
to su gerberi (lat. Gerbera Jamesonii) i krizanteme (lat.
Chrysanthemum), bile su iznimno uinkovite u odstranjivanju
benzena iz komora. Ostale sobne biljke koje su pokazale dobre
rezultate su drvo ivota i mirni ljiljan. Iznenaujue rezultate su
pokazale aloe vera (lat. Asfodeliacee Barbadensis), filodendron i
sansevierija (lat. Sansevieria Trifasciata) koje su iz zraka uspjele
ukloniti ak i do 90% formaldehida ubaenog u komoru. Nadalje,
drvo ivota (lat. Dracaena Massangeana), mirni ljiljan (lat.
Spathyphyllum Wallisii), brljan (lat. Hedera Helix) i gerberi su
odstranili oko 80% benzena iz svojih izoliranih sustava. Mnoge od
navedenih biljaka su takoer reducirale koliinu trikloretilena za
gotovo 50%.
Istraivanje agencije NASA, provedeno u kontroliranim uvjetima, pokazalo je da
odreene sobne biljke mogu tijekom 24 sata ukloniti i do 87% zagaivaa zraka. Zbog
tako uspjenih rezultata, odlueno je da e neke od ispitivanih biljaka biti lansirane u
svemir kao dio biolokog sustava za odravanje ivota unutar svemirskih stanica.
11

KAKO BILJKE PROIUJU ZRAK

Fotosinteza
Biljke samostalno proizvode svoju hranu kroz proces
fotosinteze. Fotosinteza je proces u kojem se
svjetlosna energija pretvara u kemijsku energiju
pohranjenu u organskim molekulama. Za fotosintezu
potrebna je svjetlosna energija, kloroplasti, voda i
ugljini dioksid. Dok je biljka izloena svjetlosti, ona
apsorbira ugljini dioksid, a isputa kisik. Biljke
potrebne plinove preteno uzimaju pomou lia dok
kroz korijen uzimaju hranjive tvari. Ugljini dioksid im
je prijeko potreban jer bez njega ne bi mogle
preraditi hranjive tvari. Stoga biljke prilikom svog
prirodnog procesa fotosinteze igraju bitnu ulogu u
proiavanju zraka u zatvorenim prostorima. Proces
fotosinteze
dodatno
se
ubrzava
poveanjem
temperature, visokom koncentracijom ugljinog
dioksida te veom koliinom svjetlosti.
Osim ugljinog dioksida, biljke kroz svoje siune
otvore na listovima unose i ostale tvari, pa tako i
razne druge oneiivae. Te tvari se obino prenose do korijena, te se iskoritavaju,
prerauju ili isputaju u zemlju gdje ih polagano mogu razgraditi bakterije.

Biljke i ionizacija zraka

Osim svemirskih i sunevih zraenja, radioaktivnosti zemlje, vatre, te kie i prskanja
vode, biljke su takoer iznimno bitan faktor u stvaranju negativnih iona kisika. Ioni kisika
s vikom elektrona stvoreni od strane biljaka nazivaju se
kisikonima.
S druge strane, tetna energija koju emitiraju kompjuterski i
TV ekrani, zapravo je elektrostatika energija koju odreene
biljke upijaju i pretvaraju u kemijsku. Potom je mogu
jednostavno koristiti kao i energiju dobivenu fotosintezom, tj.
za metabolike procese i rast. Stoga e jae zraenje ekrana i
drugih elektronikih ureaja znaiti i vie hrane za biljku, pa
e njeni listovi, i eventualno cvjetovi, ubrzano rasti.
Najpoznatija sobna biljka s takvim svojstvima je mirni ljiljan.

Dugotrajni utjecaj na biljke

Poto se ustanovilo da biljke uklanjaju velik broj tetnih tvari iz svoje okoline, prirodno je
zapitati se kako to utjee na same biljke. Stoga su provedena brojna istraivanja koja su
pokazala da odreene biljke i zemlja iz njihovih posuda s vremenom postaju jo efikasniji
proiivai zraka. Znanstvenike takvi rezultati i nisu posebno zaudili poto je poznata
injenica da se mikroorganizmi brzo prilagoavaju svojem okoliu. Stoga se za biljke
kojima se poveava koncentracija zagaivaa u okolini moe rei da e se tijekom
vremena adaptirati i poeti koristiti jo vee koliine tetnih tvari kao svoj izvor hrane.

12

BILJKE U ZATVORENOM PROSTORU

Optimalan broj biljaka
ivot sobnih biljaka u potpunosti je u rukama
njihovih vlasnika, dok uspjean uzgoj vrtnih biljaka
dobrim dijelom ovisi o vremenskim uvjetima. Ako se
biljke postave u duboku sjenu ili se nedovoljno
zalijevaju, sigurno e propasti, a bez prihranjivanja
e nakon nekog vremena zakrljati. Sve sobne biljke
osjetljive su na mraz, a za one njenije najnia
temperatura zraka mora biti 16C. Mnoge su biljke
osjetljive na suh zrak u stambenim prostorima, pa
im treba povisiti zranu vlagu u okolini da listovi ne
bi poprimili smeu boju ili ak uvenuli. Sobne biljke
najee ne trebaju svje zrak, dok neke ipak
uspijevaju samo uz odgovarajue provjetravanje.
The Foliage for Clean Air Council, odbor osnovan u
svrhu informiranja javnosti o uporabi sobnih biljaka
za unapreivanje zraka u zatvorenim prostorima,
preporua minimalno dvije biljke na prostoru od 9
do 10 kvadratnih metara u prosjenom domu sa stropom na visini od 2,5 do 3 metra.
Naravno, savjetuje se uzgajanje to veeg broja biljaka unutar ivotnog ili radnog
prostora.

Svjetlost
Sobne biljke imaju vrlo individualne zahtjeve za svjetlou. Lisnate biljke trebaju dosta
svjetla bez izravnog sunca, a veina njih prilagodit e se na polusjenovite uvjete. Biljke
varijegiranih listova trebaju vie svjetla od biljaka potpuno zelenih listova. Kaktusi i
sukelenti imaju najvie zahtjeva glede svjetla. U svakom sluaju, za svaku biljku je
potrebno nai dobru kombinaciju svjetla i ventilacije jer to znatno utjee na njihovu
sposobnost proiavanja zraka.
Ako je mogue, biljkama treba omoguiti dovoljno prirodnog svjetla. Bijeli ili krem zidovi
i strop poboljavaju rast biljaka odravajui svjetlo u slabo osvijetljenim prostorijama.
Bijela pozadina takoer spreava naginjanje biljaka prema izvoru svjetla tj. prozoru.
Biljke postavljene na prozorskoj dasci takoer rastu prema izvoru svjetla, to je tom
sluaju staklu, pa ih radi uspravnosti i ravnomjernog rasta treba povremeno lagano
okretati.
Posudu s biljkom koja trenutno pupa ne bi trebalo pomicati. Nadalje, za cvatue biljke e
premjetanje sa svijetlog na sjenovitije mjesto biti iznimno loe. Broj i ljepota cvijetova
izravno ovise o intenzitetu i trajanju osvjetljenja. Bez odgovarajueg svjetla biljka moe
normalno rasti, ali vrlo vjerojatno nee cvjetati. S dolaskom zime biljke je poeljno
premjestiti blie prozoru. Treba napomenuti da praina skupljena na prozoru moe
umanjivati intenzitet svjetla i do 10%. Biljka se ne smije naglo premjestiti sa sjenovitog
mjesta na osunano nego bi je trebalo nekoliko dana postupno premjetati na svjetlije
mjesto. Lisnate biljke je dozvoljeno iznenada premjestiti, ali e taj postupak vjerojatno
utjecati na njenu bujnost. Sve biljke bi trebalo zatititi od podnevnog sunca jer ono ima
poguban uinak na mlade listove.
Umjetnim osvjetljenjem u zatvorenim prostoru moe se produiti trajanje osvjetljenja
tijekom zime kako bi biljke nastavile s aktivnim rastom. Pri tome nisu prikladne obine
elektrine arulje jer toplina koju isijavaju moe spriti listove. Najbolje je fluorescentno
svjetlo koje daju duge cijevi. Jaina svjetla po kvadratnom metru treba biti 20W, to je
13

jednako koliini svjetla na otvorenom i sjenovitom mjestu ljeti. Rasvjetna tijela koritena
u tu svrhu moraju se promijeniti jednom godinje.

Temperatura
Prirodno stanite veine sobnih biljaka je u tropskim podrujima i
stoga se uzgajaju u staklenicima. Zato se moe zakljuiti da je za
njihov uzgoj najvanija visoka temperatura zraka. Treba naglasiti
da samo mali broj vrsti sobnih biljka moe uspijevati na
temperaturi iznad 21C. Veina e ih uspjeno rasti u malo
svjeijim uvjetima koji su prema mjerilima prosjena ovjeka
neugodni. Tropsko i suptropsko bilje zahtijeva najniu zimsku
temperaturu od 20C, palme najbolje uspijevaju na 10C, a
sukulente i biljke osjetljive na mraz na temperaturi od 5C.
Biljke koje vole toplinu i visoku zranu vlagu mogu se drati na
pladnju s mokrim kameniima koji stoje na radijatoru. Veina
biljaka je prilagodljiva i u kratkom razdoblju podnijet e za koji
stupanj vie ili nie temperature od optimalnih. Njihov istinski
neprijatelj jesu nagle promjene temperature.

14

FENG SHUI
Teorija
Feng shui poiva na staroj kineskoj tradiciji o ureenju ivotnog
prostora. Prouava energetski sustav prirodnog okruenja i poduava
ivot u skladu sa energijom okruenja stvarajui ravnoteu izmeu
razliitih energija prirode. Feng shui je sinonim za sinkroniziranost i
harmoniju koju pojedinac postie prvenstveno unutar sebe te izmeu
sebe i neposrednog okruenja. Poloaj namjetaja, dotok svjetlosti,
boja zidova, tepiha ili ploica u kuhinji, odnos vanjskog i unutarnjeg
prostora, zvukova, materijala i mirisa samo su dio filozofije feng shui.
Sve ima sposobnosti da utjee na pojedinca na ovaj ili onaj nain, bez
obzira na to koliko je pojedinac toga svjestan. "Harmonija u zgradama" teorije feng shui
pomae kod pronalaska prirodno dobrih terena za gradnju objekata, kod dizajniranja
projekata, ureenja soba i prostora za ivljenje, razmjetaja namjetaja itd. Na taj nain
se prirodne energije razmjetaju kako bi ono to radimo napravili jo bolje. Prema ovom
drevnom feng shui uenju, uvaavanjem prirodnih zakonitosti i usklaivanjem s njima,
utjee se na pozitivne efekte koji zadiru u gotovo svaki aspekt ljudskog ivota;
psiholoki, socioloki, emotivni, poslovni, obiteljski i sl.

Biljke i feng shui

Biljke su jedan od najdjelotvornijih faktora koritenih u feng shui uenju. Zdravi cvjetovi
privlae univerzalnu chi energiju i kisik te tako utjeu na ljudsku vitalnost. Toplo se
preporua dranje biljaka u stambenom prostoru jer one sudjeluju u stvaranju pozitivnih
osjeaja kod ljudi, pa tako unapreuju njihov imunoloki sustav. Openito, zdrave sobne
biljke usmjeravaju pozitivnu chi energiju na mjesta gdje je ona potrebna, usporavaju
prebrze tokove energije ili jednostavno prekrivaju otre kutove prostorija koji emitiraju
negativnu chi energiju. Zelena biljke predstavlja Drvo, jedan od pet fundamentalnih
elemenata u feng shui tradiciji. Taj element predstavlja najvaniju fazu ivotnog ciklusa
fazu rasta. Ako biljke ponu propadati, treba ih to prije zamijeniti da ne privlae
negativnu energiju.
Utjecaj biljaka varira ovisno o regijama i kulturama, ali
pojedine biljke se mogu izdvojiti kao generalno pozitivne.
Ovisno o boji i obliku njihovog cvijeta, mogue je potaknuti
energiju odreenih sektora ljudskog doma koji su povezani s
nekim aspektom ivota (karijera, zdravlje, prosperitet, slava,
meuljudski odnosi, kreativnost, djeca, putovanja). Crveni i
uti cvjetovi posjeduju vrlo visoku razinu yang energije, dok
plavi i ljubiasti cvjetovi imaju vie smirujue yin energije.
Ono to je korisno znati je da arko crveni ili rozi cvjetovi
pomau u postizanju mentalne, emotivne i duhovne
ravnotee.

Biljke s pozitivnim djelovanjem

Biljke sa zaobljenim listovima vrlo su pogodne za kuu. Za kaktus (lat. Crassula ovata) se
smatra da pridonosi prosperitetu, mirni ljiljan (lat. Spathiphyllum wallisii) neutralizira
pozitivne ione emitirane od strane kompjuterskih i TV ekrana, a palma (lat. Chamaedorea
seifrizii) simbolizira dugovjenost.

15

Takoer se moe koristiti i umjetno bilje i cvijee poto simbolizira vitalnu yang energiju.

Biljke s negativnim djelovanjem

Odreene biljke imaju i dosta negativan efekt, pa bi ih se
trebalo izbjegavati. Odreene vrste pustinjskih biljaka su
nezdrave zbog svojih listova otrih oblika koji negativno utjeu
na ljudsku auru. Smjetanje takvih biljaka u poslovne objekte
moe suptilno odbijati klijente na nain da se vie ne ele
vraati u taj prostor. Ako se one u domovima dre pokraj
prostora za sjedenje ili spavanje, mogu uzrokovati slabljenje
imunolokog sustava.
Feng shui preporua izbjegavanje osuenog cvijea i bilja zbog
velikih koliina negativne energije koje oni emitiraju u okolinu
i zato to predstavljaju smrt. Bonsai drvee se takoer smatra
nepoeljnim za ivotni prostor jer nemaju pozitivno znaenje u
feng shui tradiciji poto su formirani metodama koje
usporavaju prirodni rast. Nadalje, cvijee u vazi bi trebalo
ukloniti iz spavae sobe preko noi jer upija mnogo kisika iz
zraka.

16

BILJKE PROIIVAI
Chrysalidocarpus Lutescens (palma)

Vrsta
Zagaivai koje odstranjuje
Preporueni smjetaj
Odravanje
Cijena

Uspravna, viegodinja, dosee 1,5-2m

visine
Ksilen (654 g/h), formaldehid (938
g/h)
U vlanom prostoru, na temperaturi od
18-24C, ne na direktnom suncu
Plodna zemlja s p.H faktorom 6,
umjereno zalijevati
150300kn
17

Chamaedorea seifrizii (palma)

Vrsta
Zagaivai koje odstranjuje
Preporueni smjetaj

Odravanje
Cijena

Grozdast oblik, viegodinja

Formaldehid, benzen, trikloretilen
Bilo koje osvijetljeno mjesto (ne na
direktnom suncu), moe izdrati i
temperaturu od -4C
Lagana i porozna zemlja s mnogo
humusa, temeljito zalijevati (ali tako da
se zemlja gotovo osui prije sljedeeg
zalijevanja)
~300kn

18

Hedera helix (brljan)

Vrsta
Zagaivai koje odstranjuje
Preporueni smjetaj
Odravanje
Cijena

Visea, viegodinja
Benzen (90%), formaldehid (1,120
g/h), ksilen (131 g/h)
Na zasjenjenom mjestu, na temperaturi
od 16-21C
Redovito (ali ne preobilno) zalijevati,
preferira bogatu ilovau
50-150kn

19

Spathyphyllum wallisii (spatifilum, mirni ljiljan)

Vrsta
Zagaivai koje odstranjuje
Preporueni smjetaj
Odravanje
Cijena

Zeljasta, viegodinja, do 90cm visine

Benzen, formaldehid; apsorbira tetni
elektrostatiki naboj ekrana
Postojana temperatura izmeu 15 i
24C, neizravno sunevo svjetlo
Zalijevati 3 puta tjedno, redovito
prskati lie
~30kn

20

Dracaena Massangeana (drvo ivota)

Vrsta
Zagaivai koje odstranjuje
Preporueni smjetaj
Odravanje
Cijena

U obliku grma ili drveta

Formaldehid
Slabo osvijetljena mjesta, minimalna
temperatura od 15C
Zalijevati tako da se zemlja osui prije
sljedeeg zalijevanja
100-200kn

21

Dracaena deremensis (drvo ivota)

Vrsta
Zagaivai koje odstranjuje
Preporueni smjetaj
Odravanje
Cijena

Uspravna, viegodinja, do 45cm visine

Formaldehid (1,361 g/h), ksilen (154
g/h)
Umjereno
osvijetljen
prostor,
preporuena temperatura izmeu 18 i
25C
Zalijevati kada je gornjih 3cm zemlje u
posudi suho
100-300kn

22

Nephrolepsis exaltata bostoniensis (paprat)

Vrsta
Zagaivai koje odstranjuje
Preporueni smjetaj
Odravanje
Cijena

Visea, viegodinja
Formaldehid (1,863 g/h), ksilen (208
g/h)
Umjereno do jako osvijetljene lokacije,
najnia dozvoljena temperatura je 15C
Zalijevati samo kada se zemlja ini
suhom
50-150kn

23

Chlorophytum comosum (uperasti klorofit)

Vrsta
Zagaivai koje odstranjuje
Preporueni smjetaj
Odravanje
Cijena

Penjaica, viegodinja
Ugljini dioksid (96%), ksilen (268
g/h), formaldehid (560 g/h)
Umjereno do jako osvijetljene lokacije,
najnia dozvoljena temperatura je 13C
Zalijevati samo kada se zemlja ini
suhom
50-100kn

24

ZAKLJUAK
Naravno da dodavanje nekolicine sobnih biljki u stambeni ili radni prostor nee osigurati
potpuno zdrav zrak u zatvorenim prostorima. ii i ugodniji zrak zahtijeva uporabu
prirodnijih proizvoda prilikom izgradnje zgrada, izrade namjetaja i tepiha, proizvodnje boja i
sredstva za ienja itd. No, poto je dokazano da sobne biljke viestruko poboljavaju
kvalitetu ivljenja u zatvorenim prostorijama, zasada se svakako preporuaju svakom
domainstvu i uredu.

25