Professional Documents
Culture Documents
Zbirka Elektrotehnika
Zbirka Elektrotehnika
4 0
r2
r
gde je
k = 9 10 9 Nm 2 C 2
ili dielektrina konstanta vakuuma
0 = 8 ,85 10 12 C 2 Nm 2 = 8 ,85 10 12 F m
Potencijal elektrinog polja u nekoj taki brojno je jednak potencijalnoj
energiji koju bi imalo telo jedinine koliine elektriciteta dovedeno u tu taku.
Jedinica za potencijal je VOLT. Potencijal elektrinog polja na rastojanju r od
izvora polja iznosi:
Q
1 Q
=k =
r 4 0 r
Ako elektrino polje potie od vie takastih naelektrisanja, rezultujui
potencijal jednak je algebarskom zbiru potencijala koji su izazvani svakim
naelektrisanjem pojedinano:
= 1 + 2 + + n
Napon izmeu take A (koja je na rastojanju rA od izvora radijalnog elektrinog
polja) i take B (koja je na rastojanju rB od izvora radijalnog elektrinog polja)
jednak je razlici potencijala:
1 1
1 1
1
U AB = A B = kQ =
Q
rA rB 4 0 rA rB
Jedinica za napon je VOLT. Pri pomeranju naelektrisanja q iz take A u
taku B sile elektrinog polja obave rad koji se moe izraunati:
1 1
1 1
1
qQ
AAB = qU AB = q( a b ) = kqQ =
rA rB
rA rB 4 0
Jaina elektrinog polja u nekoj taki brojno je jednaka sili kojom bi polje
delovalo na jedininu koliinu elektriciteta dovedeno u tu taku:
r
r F
E=
Q
1
r
gde je F sila kojom bi polje delovalo na telo koliine elektriciteta q dovedeno
u posmatranu taku. Jedinica za jainu elektrinog polja je jedan NJUTN po
KULONU ili jedan VOLT po METRU (1N/C ili 1V/m). Jaina elektrinog polja
koje stvara takasto naelektrisanje Q u taki koja je od njega udaljena za r moe
se izraunati po obrascu:
Q
1
Q
E=k 2 =
2
4 0 r
r
Ako polje potie od pozitivnog takastog naelektrisanja vektor jaine polja
usmeren je od tog naelektrisanja, a ako je izvor polja negativan vektor jaine
polja je usmeren ka njemu.
C e = C 1 + C 2 + C 3 + ... + C n = C i
i =1
1
1
1 Q2
QU = CU 2 =
2
2
2 C
gde je Q koliina elektriciteta na elektrodama kondenzatora, a U napon
izmeu njih.
W =
REENJE:
r
Sila F na jedno naelektrisanje potie od Kulonove sile druga dva naelektrisanja
i jednaka je vektorskom zbiru tih sila.
r r
r
F = F1 + F2
Smer sila je kao na slici, a intenzitet je:
q2
F1 = F2 = k 2
a
3
q2
o
o
F = 2 F1 cos 30 = 2 F2 cos 30 = 2 k 2
2
a
2
q
F =k 3 2
a
Da bi rezultujua sila na naelektrisanju Q bila jednaka nuli intenziteti sila FQq i
F moraju biti jednaki, a suprotnog smera i zato naelektrisanje Q mora biti
negativno da bi se ove dve sile ponitile. Koliinu naelektrisanja nalazimo iz
uslova:
FQq = F
h=
a 3
2
FQq = k
Qq
2 a 3
3 2
=k
Qq
a 3
=k
Qq
9 Q q
= 3k 2
2
a
3a
q2 3
q2 3
Qq
F =k
k
= 3k 2
2
2
a
a
a
3Q = q 3
3
3
q
3
Reenje pokazuje da koliina elektriciteta Q zavisi samo od koliine pozitivnog
naelektrisanja q u temenima i da je nezavisno od rastojanja a.
Q=
REENJE:
Ako sa x oznaimo rastojanje takastog naelektrisanja q1 od take C gde treba
da se postavi naelektrisanje q3 tada je rastojanje take C do naelektrisanja q2
iznosi a x .Da bi posle postavljanja naelektrisanja sistem bio nepokretan treba
da intenziteti sila zadovolje sledei uslov:
F13 = F23
q2 2
x = a 2 2ax + x 2
q1
x 2 = 4a 2 8ax + 4 x 2
3x 2 8ax + 4a 2 = 0
8 60
60 60
=0
x2
x+4
3
3
x 2 160 x + 4800 = 0
Ovo je kvadratna jednaina ija su reenja x1 i x 2 .
4
q q
q1 q 2
= 3 22
2
a
(a x )
2
1
60 40
a x
q3 =
= 4
= 4
9
60
a
q3 = 0.444nC
F21 = F31
q1 q 2 q3 q1
=
a2
x2
2
4
40
x
q3 = q 2 = 1 =
9
60
a
q3 = 0.444nC
1.3 Dve veoma male kuglice, istih masa
m1=m2=m, vise o koniima jednake
duine l=10cm koji su uvreni u taki A.
Kada se kuglicama dovedu koliine
elektriciteta Q1=Q2=Q=10pC one se
odbijaju tako da svaki koni gradi sa
vertikalom ugao =30o. Odrediti masu
kuglica.
Napomena: Kuglice smatrati takastim
naelektrisanjima. Masu konia zanemariti.
Sistem se nalazi u vakuumu.
REENJE:
F
= tg 30 0
G
kQ Q
Q2
F = 12 2 = k 2
l
l
G = mg
m=
kQ 2
= 1,589 10 11 kg
2
0
(gl tg 30 )
REENJE:
a) Oba tela su pozitivno naelektrisana. Rezultantno polje je:
r r
r
E = E1 + E 2
r
r
a bie jednako nuli ako je
E1 = E 2
E1 = E 2
1
Q1
4 0 r1
Q2
4 0 r2 2
r1 = x
r2 = r x
Q1
Q2
=
2
x
(r x )2
Q1
+
x 2 = 4,45m
+
r2
r1=x
10 10 6 15 10 6
=
x2
(1 x )2
x1 = 0,45m
Q2
E1
E2
Q1
r1
Q2
r2
Q2
Q1
=
x 2 (r + x )2
1 10 6 15 10 6
=
x2
(1 + x )2
x1 = 0,45m
x 2 = 4,45m
Poto x treba da bude van dui koja spaja Q1 i Q2 reenje je x=4.45m.
c) Oba naelektrisanja su negativna. Rezultat je isti kao i u sluaju pod a).
1.5 Tri takasta naelektrisanja QB=-2pC,
QD=5pC i QC=16pC, rasporeena su u
temenima B, D i C pravougaonika
stranica a = 10 3cm i b = 10cm . Odrediti
r
elektrino polje E u temenu A, ako se
sistem nalazi u vakuumu.
REENJE:
Prema oznakama sa slike je:
d 2 = a2 + b2
d 2 = 10 3 + 10 2 = 400cm 2
d = 400 = 20cm
1
sin = sin 30 0 =
2
cos = cos 30 0 =
3
2
E x = 0 E D EC cos = 4.57 N
E y = E B + 0 EC sin = 0
QB
N
= 1.79
2
C
b
Q
N
E C = k C2 = 3.59
C
d
Q
N
E D = k D2 = 1.49
C
a
EB = k
N
2
2
E = E x + E y = 4.57 2 + 0 = 4.57
C
r
(Vektor E lei na x osi)
REENJE:
C 23 = C 2 + C 3
1
1
1
1
=
+
+
C e C1 C 2 + C 3 C 4
C1C 4
(C 2 + C3 )
C1 + C 4
C1C 4 (C 2 + C 3 )
C14 C 23
=
Ce =
=
C1C 4
C1C 4 + (C1 + C 4 )(C 2 + C 3 )
C14 + C 23
+ (C 2 + C 3 )
C1 + C 4
REENJE:
U jednoj grani imamo dva jednaka kondenzatora od po 10 F redno vezana.
Njih moemo zameniti jednim kondenzatorom iji je kapacitet upola manji od
kapaciteta jednog kondenzatora tj. 5 F . Ovaj kondenzator je paralelno vezan sa
kondenzatorom kapaciteta 1F . Njihov ekvivalentni kapacitet jednak je zbiru
kapaciteta tako da se dobije 6 F . Ovaj kondenzator je redno vezan sa
kondenzatorom kapaciteta 3 F , pa je njihov ekvivalentni kapacitet jednak
koliniku njihovog proizvoda i njihovog zbira. Na taj nain se dobija da je
njihov ekvivalentni kapacitet jednak 2 F . Ovaj kondenzator je paralelno vezan
sa kondenzatorom kapaciteta 6 F . Ukupni ekvivalentni kapacitet jednak je
zbiru ova dva tj. 8 F . Koliina elektriciteta na tom kondenzatoru bila bi
jednaka proizvodu ekvivalentnog kapaciteta i napona tj. 96 C .
1.8 Dva kondenzatora iji su kapaciteti C1 = 6F i C 2 = 3F vezani su
a) redno
b) paralelno
Kolike koliine elektriciteta e da budu na pozitivnim ploama tih kondenzatora,
ako takvu vezu kondenzatora prikljuimo na izvor napona U = 10V ?
REENJE:
a) Na redno vezanim kondenzatorima moraju biti jednake koliine elektriciteta.
Ta koliina elektriciteta jednaka je koliini elektriciteta na njihovom
ekvivalentnom kondenzatoru. Ekvivalentni kapacitet jednak je rednoj vezi
kondenzatora C1 i C2 pa je:
C1C 2
Ce =
C1 + C 2
Prema tome
CC
Q1 = Q2 = Qe = C eU = 1 2 U = 20 C
C1 + C 2
b) Kod paralelno vezanih kondenzatora naponi su isti na oba kondenzatora pa
je:
Q1 = C1U = 60 C
Q2 = C 2U = 30 C
1.9 Kapaciteti kondenzatora prikazanih na slici su C1 = 4 nF , C 2 = 2nF i
C 3 = 3nF , dok je napon U = 18V .
a) Odredi koliinu elektriciteta na kondenzatoru C2
b) Kako se menja napon na kondenzatoru C3 ako doe do proboja kondenzatora
C2 ?
10
REENJE:
a)
C12 = C1 + C 2 = 4nF + 2nF = 6nF
(C + C 2 )C3 (4 + 2) 3 18
C C
1
1
1
=
=
+
C e = 12 3 = 1
=
C e C12 C 3
C12 + C 3 C1 + C 2 + C 3 4 + 2 + 3 9
C e = 2nF
Na redno vezanim kondenzatorima moraju biti jednake koliine elektriciteta pa
C3 i paralelna veza C1 i C2 tj. C12 imaju iste koliine elektriciteta
(C + C 2 )C3
Qe = C eU = 1
U = Q12 = Q3
C1 + C 2 + C 3
C 3U
C 2 C 3U
Q12
=
Q2 = C 2U AB =
= 12nC
C12 C1 + C 2 + C 3
C1 + C 2 + C 3
b) Pre probijanja navedenog kondenzatora napon na kondenzatoru C3 je
U AB =
Q3
(C1 + C 2 ) U
=
C 3 C1 + C 2 + C 3
Kada doe do proboja kondenzatora C2 ploe kondenzatora C1 postanu
kratko vezane: njihovi potencijali se izjednae pa je napon na C3 jednak U .
Prema tome napon se povea
C + C 2 + C3
U
n=
= 1
= 1,5 puta
U3
C1 + C 2
U3 =
Q3
Q
CC
Q12 = Q1 = Q2 = 1 2 3
C3
C1 + C 2 C 3
U AB =
C 2 Q3
Q1
=
= 1V
C1 (C1 + C 2 )C 3
11
REENJE:
Potrebno je najpre izraunati ekvivalentnu kapacitivnost kola
C
C
2 =C
C12 =
- jer su C1 = C i C 2 = C vezani redno
2
C 3
C+
2
4
C123 = C12 + C 3 = C - C12 i C 3 su vezani paralelno
3
4
Ce = C
7
Qe = Q4 = Q123
Q4 4
3
= U U AD = U U 4 = U
C4 7
7
Q12 =
C1C 2
1
U AD = CU = Q1 = C1U 1 U = 7U 1
7
C1 + C 2
REENJE:
a)
C 0 = 100 pF
Kapacitet ravnog ploastog kondenzatora se izraunava po obrascu:
S
C0 = 0
d
Q0 = C 0 U
Posle iskljuivanja izvora i uvlaenja dielektrika (prema slici) dobija se
paralelna veza dva kondenzatora C1 i C2 pa je ekvivalentna kapacitivnost
jednaka zbiru pojedinanih kapacitivnosti.
S
C1 = 0 r 2 = r C 0
d
2
S
C
C2 = 0 2 = 0
d
2
1
C e = C1 + C 2 = C 0 r + = 2.5 C 0 = 250 pF
2 2
Ukupna koliina naelektrisanja kondenzatora je ista pre i posle uvlaenja
dielektrika pa je:
Q = const
Q0 = C0 U = 2.5 C0 U /
U/ =
U
= 40V
2 .5
b)
1
C 0 U 2 = 5 10 7 J
2
2
1
W / = 2.5C0 U / = 2 10 7 J
2
W0 =
( )
13
REENJE:
0 = 8,85 10 12 C
N m2
Kapacitet ravnog vazdunog kondenzatora se izraunava po obrascu:
S
C1 = 0 = 4,248 10 7 F
d
Energija kondenzatora je:
1
W1 = C1 U 2 = 8,496 10 4 J
2
Jaina elektrinog polja je:
U
E1 = = 400 kV
m
d
Koliina naelektrisanja kondenzatora je:
Q1 = C1 U = 8,496 10 7 C
Kada se razmaknu ploe dolazi do promene kapacitivnosti kondenzatora, a
koliina naelektrisanja ostaje nepromenjena jer je izvor iskljuen. U ovom
sluaju dolazi do promene napona izmeu ploa kondenzatora.
S
C2 = 0
= 2,12 10 10 F
d1
Q1 = Q2 = C 2 U 2 U 2 =
Q2
C2
W2 =
Q
1
1
1 Q
2
C 2U 2 = C 2 2 2 = 2
2
2
2 C2
C2
W2 =
1 Q2
= 1,7 10 3 J
2 C2
U2 =
Q2
= 4000V = 4kV
C2
E2 =
U2
= 400 kV
m
d1
14
REENJE:
U ovom sluaju se menja koliina elektriciteta Q jer napon baterije ostaje isti pa
je:
S
C1 = 0 = 8 ,673 10 10 F
d
1
W1 = C1U 2 = 10 ,84 mJ
2
Q1 = C1 U = 4 ,33 10 6 C
U
= 1 MV
m
d
U = const
S
C 2 = 0 / = 4 ,3364 10 10 F
d
1
W2 = C 2U 2 = 5,42 10 3 J
2
Q2 = C 2U = 2.1652 10 6 C
E1 =
E2 =
U
= 500 kV
m
d/
ab
= 5 ,31 10 10 F
c
1
C rU 2 = 5 ,97 10 4 J
2
Kondenzator se odvoji od izvora i izvue
se dielektrik
Wr =
C0 = 0
ab
= 1,062 10 10 F
c
15
Q = const
Q = C rU = 7 ,965 10 7 C
Q = C 0U U =
W0 =
Q
C0
1
1 Q2
C 0U 2 =
= 2,987 10 3 J
2
2 C0
W = Wr W0 = 2,983 10 3 J
Privlana sila izmeu elektroda kondenzatora je:
W
W = Fd F =
d
2
2
Q2
1 CU
1 (CU )
1 Q2
=
=
=
F=
S
2 d
2 Cd
2
0 d 2 0 S
d
2
Q
0.299 N
F=
2 0 S
1.16 Naelektrisana estica mase m = 0.01 g nalazi se u ravnotei u homogenom
elektrinom polju horizontalnog ravnog kondenzatora. Kondenzator je
prikljuen na napon U = 20kV , dok je rastojanje izmeu elektroda d = 5cm .
Odrediti naelektrisanje estice.
REENJE:
Uslov za ravnoteu estice je:
F =G
pri emu su smerovi sila oznaeni na slici.
qE = mg
U
= mg
d
mgd
q=
U
0,01 10 3 9,81 5 10 2
q=
20 10 3
q = 2,45 10 10 C = 0,245 10 9 C = 0,245nC
q
16
. Do koje
m
visine h treba naliti ulje u posudu da bi polje u vazdunom delu kondenzatora
dostiglo vrednost E0 = 1.5 MV . Relativna dielektrina konstanta ulja je
m
r = 4 .
REENJE:
/
U = E0 d = 4500V
Sa slike je vidljivo da se radi o rednoj vezi dva kondenzatora gde je:
S
C1 = 0
d h
S
C 2 = 0 r
h
Ekvivalentna kapacitivnost je:
0 r S
C C
Ce = 1 2 =
C1 + C 2 h + r (d h )
Koliina naelektrisanja je ista za oba kondenzatora i iznosi:
Q = Ce U
Napon na kondenzatoru C1 , koji za dielektrik ima vazduh, je:
0 r S
U
(d h ) U
Q h + r (d h )
U1 =
=
= r
0S
C1
h + r (d h )
d h
Jaina elektrinog polja koju treba realizovati je data relacijom:
U1
r U
=
= 1,5 MV h = 8mm
E0 =
m
d h h + r (d h )
17
ab
1
1
C1U 2 = U 2 0
c
2
2
a(b x )
1
1
W2 = C 2U 2 = U 2 0
d
2
2
a
1
W = W1 W2 = U 2 0 [b b + x ]
d
2
W 1 2 a
= U 0 = 4,425 10 4 N
F=
2
x
d
W1 =
Q2
2 0 S
F1 = F2
Q = CU
C = 0
S
dx
2
0S
2
2
0S
C U
2 d x
=U
=U2
cx =
2
2 0 S
2 0 S
2(d x )
18
U2 =
2(d x ) cx
0S
U=
2cx(d x )
= 470V
0S
REENJE:
b
1
1
W = U 2 [C r C e ] = U 2 0 [ r a r a x + r x ]
2
2
d
2
1 bU
W = 0
x( r 1)
2
d
Sila potrebna za izvlaenje dielektrika se izraunava:
( 1) = 0,5 8,85 10 12 20 10 2 100 2 4 = 1,77 10 5 N
W 1
= 0 bU 2 r
F=
2
x
d
2 10 3
1.21 Ravan vazduni kondenzator ima rastojanje izmeu elektroda d i
prikljuen je na stalni napon U. Ako se u meuelektrodni prostor kondenzatora
ubaci ploica od izolacionog materijala, relativne dielektrine konstante r i
debljine d , jaina polja u vazdunom delu kondenzatora e se poveati za
2
50% u odnosu na prvobitnu. Odrediti r .
REENJE:
S
C0 = 0
d
U
E=
d
S
C 1 = 0 = 2C 0
d
2
S
C 2 = r 0 = 2 r C0
d
2
C1C 2
2 r
Ce =
C0
=
C1 + C 2 1 + r
Q = Ce U
U = U1 + U 2
U1 =
2 r C 0
Q C eU
=
=
U = r U
(1 + r ) 2C0
1+ r
C1
C1
E1 = 1,5E
2 r
U1
U
= 1,5
= 1,5
d
1+ r
d
2
2 r = 1,5(1 + r ) = 1,5 + 1,5 r
0,5 r = 1,5 r = 3
20
Q
= 1500V
C1
U2 =
Q
= 3000V
C2
U1
= 1.5 MV
m
1mm
Q
= 375 kV
E2 =
m
C2
E1 =
21
m
R
m
Otpor provodnika menja se sa temperaturom po formuli:
R = R0 (1 + t )
22
Re = Ri = R1 + R2 + ... + Rn
i =1
23
2.1 Elektrina struja tee izmeu ploa kondenzatora (povrine Zemlje i sloja
na visini 50-ak kilometara) prenosei svakog godine koliinu elektriciteta od
priblino 0.15GC. Izraunaj srednju jainu elektrine struje.
REENJE:
Srednja jaina elektrine struje je protekla koliina elektriciteta za dato vreme,
pa je:
q
0.15 10 9 C
= 1,7 kA
I= =
t 365 24 60 60 s
2.2 Kolika koliina elektriciteta e da protekne kroz popreni presek
provodnika u toku jednog minuta, ako kroz provodnik protie elektrina struja
jaine 10mA?
REENJE:
q = It = 10 10 3 A 60 s = 0 ,6 C
2.3 Ako pri udaru groma kroz vazduh protekne koliina elektriciteta 20C, pri
srednjoj jaini elektrine struje od 20kA, koliko vremena traje protok
elektriciteta?
REENJE:
q
20C
= 10 3 s = 1ms
t= =
I 20 10 3 A
2.4 Kroz vlakno sijalice prenika 19m protie struja jaine 125mA. Kolika je
gustina struje u vlaknu?
REENJE:
j=
I
4I
4 125 10 3 A
A
A
= 2 =
= 4 ,41 10 8 2 = 441
2
S d
m
mm 2
19 10 6 m
2.5 Iz kosmosa prema Zemlji krei se protoni ija je prosena brzina oko
v = 470 km s . Njihova koncentracija je n = 8.7cm 3 . Kada ih Zemljino
magnetno polje, iznad atmosfere, ne bi skretalo i rasejavalo, kolika bi bila
24
gustina elektrine struje tih protona koja bi uvirala u atmosferu? Kolika bi bila
ukupna jaina te struje? Poluprenik Zemlje je R = 6370km .
REENJE:
j = ne = 8.7 10 6 m 3 1.6 10 19 C 470 10 3
A
m
= 6.5 10 7 2
s
m
I = ne 4 R 2 = 4jR 2 = 33.3GA
2.6 Metalni provodnici mogu da izdre protok elektrine struje ija je gustina
oko j max = 10 A mm 2 . Ako je koncentracija slobodnih elektrona n = 10 29 m 3
proceni srednju brzinu usmerenog kretanja elektrona.
REENJE:
A
j
mm
m2
= 0 .6
j max = ne = max = 29
3
19
ne
s
10 m 1.6 10 C
2.7 Snop elektrona daje elektrinu struju gustine j = 10 A mm 2 . Ako je
10 10 6
m
2.8 Ako nervno vlakno zamislimo kao cilindar poluprenika r = 5m i duine
l = 1cm koliki je elektrini otpor tog vlakna? Specifini otpor supstance vlakna
(aksoplazme) je = 2m .
REENJE:
l
l
10 2 m
R = = 2 = 2m
= 255M
2
S
r
5 10 6 m
adR
l
l
=
l =
= 10m
S
ad
25
iznosi
REENJE:
0
1
= 0,004( 0 C )
0t
2.13 Na kojoj temperaturi otpor ice od nihroma iznosi R = 48 , ako je njen
= 0 (1 + t ) =
REENJE:
R = R0 (1 + t ) t =
26
R R0
= 8330 C
R0
1
1 I
17
E k = m 2 = m
= 1,8 10 eV
2
2 neS
2.16 Provodnik kroz koji protie struja sastoji se iz dva dela valjkastog oblika
kao na slici. Prenik preseka debljeg valjka iznosi d1 = 4mm , a ueg d 2 = 2mm .
A
, kolika je gustina
Ako u irem delu protie elektrina struja gustine j1 = 2
mm 2
u uem delu?
REENJE:
Jaina struje u oba poprena preseka je ista, ali se gustine struja menjaju pa je:
2
d
S
A
MA
I = j1 S1 = j 2 S 2 j 2 = j1 1 = j1 1 = 8
=8 2
2
S2
mm
m
d2
REENJE:
Povrina poprenog preseka tapa iznosi:
S n = S sin
I = jS n = jS sin = 10 A
pa je jaina struje:
REENJE:
2 = 1 (1 + t ) = 1 [1 + (t 2 t1 )]
q = Idt = a t 2 dt = a
t1
A 33
0 = 3 2 = 27C
3
s 3
R2 = R0 (1 + t 2 )
R1 R0 (1 + t 1 )
R2 R1
=
=
= 0 ,004 0 C 1
R2 R0 (1 + t 2 )
R1t 2 R2 t 1
28
R0 =
R1
R0 = 20
1 + t 1
2.21 ajnik ima dva grejaa. Pri ukljuivanju jednog grejaa aj provri za
t 1 = 4 min ,a pri ukljuivanju samo drugog grejaa za t 2 = 12 min . Za koje e
vreme ista koliina aja da provri kada su ukljuena oba grejaa i to:
a) redno
b) paralelno
Smatrati da u oba sluaja ukupna koliina toplote ide samo na zagrevanje aja.
REENJE:
U2
U2
t1
t1 =
R2
R1
R1t 2 = R2 t 1
12 R1 = 4 R2
R2 = 3 R1
U2
U2
t3
t1 =
a) R1
R1 + R2
b)
t 3 = 16 min
U 2 (R1 + R2 )
U2
t4
t1 =
R1 R2
R1
t 4 = 3 min
2
I
A
I = jS = j r 2 = 320 2 0 ,3 10 1 cm
S
cm
U = RI = RjS = 40 320 0 ,2827433 10 2 = 36 ,19V
j=
U2
= 32 ,74W
P=
R
29
m = 1000
kg
0 ,6 10 3 m 3 = 0 ,6 kg
m3
U 2 t
U 2t
R=
= 21,68
R
mct
2.24 Kolika koliina elektriciteta q treba da proe kroz elektrini greja ija je
otpornost R = 20 da bi se grejaem zagrejalo 100l vode za t = 50 0 C u toku
t = 30 min .
REENJE:
mct
= 24 ,11 A
Rt
Q = It = 24 ,11 30 60 = 4 ,34 10 4 C
Q = mct = I 2 Rt I =
Re = R1 + R2 =
1 l1
1 l2
1
5
1
8
+
=
= 0,55
6
6
6
1 S 2 S 50 10 0,4 10
67 10 0,4 10 6
30
b)
Re =
R1 R2
l1l 2
=
= 0,14
R1 + R2 S (l1 2 + l 2 1 )
U Ut 12 3600
=
=
= 0,54
I
q
80 10 3
REENJE:
Izmeu glave i stopala oveka vlada napon :
U = Eh = 10kV
pa je jaina struje koja protie kroz telo:
U Eh
I= =
= 10mA
R
R
31
I=
E
= 1A
R+r
E
E
E
I0 = r =
= 2 ,25
R+r
r
I0
U US Ur 2
=
I= =
R l
l
sledi:
a) kada se napon povea n puta toliko puta se povea i jaina struje
b) kada se duina provodnika povea n puta jaina struje se smanji n puta
c) ako se poluprenik poprenog preseka povea n puta jaina struje se
povea n 2
2.32 Bakarni provodnik duine l = 1m prikljuen je na izvor napona U = 6V .
Koliko vremena je potrebno da slobodni elektron pree put od jednog do drugog
kraja provodnika? Koncentracija slobodnih elektrona u bakru je
n = 8,4 10 22 cm 3 , a specifini otpor = 17 n m .
32
REENJE:
I = neS
U US
I= =
R l
t=
l 2 ne
U
= 38s
q =
I1 + I 2
U +U2
t = 1
t = 90C
2
2R
a)
b)
REENJE:
a) Kada paralelno vezane otpore R2 i R3
zamenimo
njihovim
ekvivalentnim
otporom R23 dobiemo vezu prikazanu
na crteu. Prema tome je:
R R
Re = R1 + R23 = R1 + 2 3 = 4
R2 + R3
b)
(R + R2 )R3
R R
= 218
Re = 12 3 = 1
R12 + R3 R1 + R2 + R3
33
c)
c)
R R + R1 R3 + R2 R3
1
1
1
1
=
+
+
= 1 2
Re R1 R2 R3
R1 R2 R3
Re =
R1 R2 R3
= 1
R1 R2 + R1 R3 + R2 R3
2.35 Kolika je jaina struje koja protie kroz otpornik R1 kada je prekida K:
a) otvoren
b) zatvoren
Vrednosti veliina prikaznih na crteu su R1 = 60 , R2 = 40 , r = 0, E = 10V .
Smatraj da je otpor provodnika a jednak nuli.
REENJE:
E
= 0 .1 A
R1 + R2
b) Kada je prekida K zatvoren napon na krajevima provodnika a je jednak
nuli ( U AB = 0 ), pa je i jaina struje kroz otpornik jednaka nuli
U
( I 1 = AB = 0 )
R1
a) I =
34
REENJE:
I x = I1
R2
R2 + R x
U (R2 + R x )
U
=
R R
R1 (R2 + R x ) + R2 R x
R1 + 2 x
R2 + R x
I1 =
Ix =
U (R2 + R x )
R2
UR2
=
R2 + R x R2 R x + R1 (R2 + R x ) R2 R x + R1 (R2 + R x )
Px = R x I x
dPx
48
= 0 14 R x = 48 R x =
3,14
dR x
14
I 1 = 14 ,28 A
I x = 10 A
2
Px = R x I x = 343W
2.37 U kolu prikazanom na slici dato je U = 36V , R1 = 8 , R2 = 6 . Odrediti
vrednost otpora R x tako da se na njemu razvija maksimalna snaga kao i
vrednost te snage.
REENJE:
Re =
R1 R2
8 6
=
= 3 ,43
R1 + R2 8 + 6
Px = R x I 2
I=
U
Re + R x
R x = Re
2
U
P = R x
Re + R x
dP
=0
dR x
dP U
=
dR x R x + Re
+ R x 2
R x + Re
(R x + Re )
35
=0
2 R xU 2
U2
=0
(Rx + Re )2 (Rx + Re )3
2 Rx
1
U 2
2
(Rx + Re )3
(R x + Re )
R x + Re 2 R x
=0
(Rx + Re )3
=0
Re R x = 0
R x = Re
I=
U
= 5 ,24 A
R x + Re
Px = R x I 2 = 94 ,46W
2.38 Galvanometar unutranje otpornosti r = 8 vezan je na red sa otporom od
R = 200 .Ako se otpor R zameni otporom R1 = 40 da bi kroz galvanometar
tekla struja iste jaine galvanometar se mora antirati otporom r1 . Kolika je
otpornost anta?
REENJE:
(R + r )I = U
rI + R1 (I + I 1 ) = U
rI = r1 I 1 I 1 =
rI
r1
rI
rI + R1 I + = U
r1
r
I r + R1 + R1 = U
r1
U
I=
R+r
U
r
r + R1 + R1 = U
R+r
r1
36
r + R1 + R1
r
= R+r
r1
r
R1 1 + = R
r1
r
401 + = 200
r1
r1 = 2
Ovi otpornici slue za ogranienje struje kroz galvanometar.
b ) U = RI = 19,8V
c ) P = I 2 R = 7 ,84W
2.40 Generator stalne elektromotorne sile E = 20V i zanemarljive unutranje
otpornosti i otpornici otpornosti R1 = 200 , R2 = 300 i R3 = 500 . Obrazuju
elektrino kolo kao na slici. Odrediti napone na krajevima otpornika i snage na
njima usled Dulovog efekta.
REENJE:
E
I=
= 20mA
R1 + R2 + R3
U 1 = R1 I = 4V
U 2 = R2 I = 6V
U 3 = R3 I = 10V
P1 = R1 I 2 = 80mV
P2 = R2 I 2 = 120mV
P3 = R3 I 2 = 200mV
EI = 400mV
37
REENJE:
I1 + I 3 = I 2
Na osnovu I Kirhofovog zakona moe se napisati:
n 1 = 2 1 = 1
(Ri1 + R1 )I 1 R3 I 3 = E1
I 2 ( R 2 + Ri 2 ) + R 3 I 3 = E 2
(I 1 + I 2 )(R2 + Ri 2 ) = R2 I 1 + R2 I 2 + Ri 2 I 1 + Ri 2 I 2
Na osnovu II Kirhofovog zakona moe se napisati:
n g (n 1) = 3 1 = 2
Ri 1 I 1 E1 + R1 I 1 R3 R3 = 0
R2 I 2 E 2 + Ri 2 I 2 + R3 I 3 = 0
I 1 (Ri 1 + R1 ) R3 I 3 = E1
I 1 (R2 + Ri 2 ) + (R3 + R2 + Ri 2 )I 3 = E 2
300 ,2 I 1 400 I 3 = 20
700 ,05 I 1 + 1100 ,05 I 3 = 6
I 3 = 0 ,019 A 0 ,020 A = 20 mA
I 2 = 40 20 = 20 mA
I 1 = 0 ,039 A 0 ,040 A = 40 mA
38
E1 + E 2 E 3 + R2 I + R3 I + R4 I + R1 I = 0
I (R1 + R2 + R3 + R4 ) = E1 + E 3 E 2
50
= 0 ,1 A
500
U AB + E 3 = R3 I + R4 I
I=
U AB = (R3 + R4 )I E 3 = 350 0 ,1 30 = 5V
2.43 Elektrini toster namenjen za rad pri naponu od U = 120V ima unutranji
otpor R = 10 ,6 . Kolika je snaga tog tostera?
REENJE:
U 2 120 2
P=
=
= 1360W
R
10 ,6
2.44 Sijalica snage P = 100W namenjena je za rad na naponu U = 220V .
Koliki je otpor sijalice na radnoj temperaturi? Kolika je jaina struje koja protie
kroz vlakno?
REENJE:
U2
U 2 220 2
R=
=
= 484
R
P
100
P 100
P = UI I = =
= 0 ,45 A
U 220
P=
39
2.45 Uporedi koliinu elektriciteta koja protekne u toku 1s kroz jedan popreni
presek vlakna sijalice za depnu lampu snage P1 = 1W koja je prikljuena na
izvor napona U 1 = 4 ,5V i sijalice snage P2 = 60W koja je prikljuena na izvor
napona U 2 = 220V .
REENJE:
Koliine elektriciteta su:
P t
Q1 = I 1t = 1 = 0,22C
U1
Q2 = I 2 t =
P2 t
= 0,27C
U2
0,4 10 6
Q
=
= 0,1s
RI 2 0,1 10 3 (0,2 10 3 ) 2
52
E2
E
A
A = Eq = EIt = E
10 = 50 J
t=
t=
4 ,5 + 0 ,5
R+r
R+r
q
2
E
b) Qr = rI t = r
10 = 5 J
t = 0,5
R+r
4,5 + 0.5
2
40
E
c) QR = R
10 = 45 J
t = 4,5
R+r
4,5 + 0,5
d) QR + r = Qr + QR = 5 + 45 = 50 J = A
41
3. ELEKTROMAGNETIZAM
r
Amperova sila kojom magnetno polje indukcije B deluje na provodnik duine l ,
kroz koji protie elektrine struja jaine I , jednaka je:
r
r
F = Il xB
r
gde vektor Il ima smer kao elektrine struja. Intenzitet vektora F jednak je:
F = BIl sin
gde je ugao koji zaklapa provodnik sa magnetnim linijma sila datog polja.
Jedinica za indukciju magnetnog polja je tesla (T):
[B] = [F ] = 1 N = 1T
[I ] [l ] A m
Lorencova sila deluje na naelektrisanu esticu (koliine elektriciteta q ) koja se
r
r
indukcije
B:
kree brzinom kroz magnetno polje
r
r r
F = q x B
F = qBsin
gde je ugao koji zaklapa vektor brzine sa magnetnim linijama sila.
Bio-Savarov zakon: magnetno polje koje izaziva vrlo mali deo provodnika
duine l , kroz koji protie elektrina struja jaine I , u taki koja je za r
udaljena od tog elementa moe se izraaunati kao:
I dl x r0
dB = 0
4
r2
I dl sin
dB = 0
4
r2
gde je r0 - jedinini vektor usmeren od posmatranog elementa ka taki u kojoj je
r
indukcija polja B , a ugao koji zaklapa jedinini vektor sa posmatranim
elementom (sa vektorom I l ).
3.1 Data je strujna kontura oblika kao na slici. Odrediti vektor indukcije B u
taki O.
B1
x
2
1
R
2
B2
R/2
REENJE:
R
R 1 1
1
cos = 2 = = = arccos = 60 0
2 R 2 R 2
2
2
0
0
= 2 60 = 120
= 120 0 - 1/3 punog kruga
1 I
B1 = 0
3 2R
I
B2 = 0 (cos 1 cos 2 )
R
4
2
3
cos 1 = cos 30 0 =
2
3
cos 2 = cos 150 0 =
2
43
B2 =
0 I 3
2R
B = B2 B1 =
0 I 3 1 0 I 0 I 3 1
=
2R
3 2 R 2 R 3
3.2 Odrediti fluks vektora magnetne indukcije koja potie od beskonano dugog
provodnika kroz pravougaonu konturu dimenzija axb (u vakuumu).
x
dx
x
dS
x
REENJE:
r
= B dS
r
Fluks je pozitivan zbog istog smera vektora B i dS .
dS = bdx
c+a
0 I
0 Ib c + a dx 0 Ib c + a
=
ln
bdx =
c
2x
2 c x
2
0 Ib c + a
ln
2
c
44
REENJE:
= 2 1
e=
i=
d
dt
e
R
i=
dQ
dt
2
1
e
d
Q = idt = dt =
dt = ( 2 1 )
R
Rdt
R
0
0
1
1
(1 2 )
R
x0 + a
x +a
0 I
0 Ih 0 dx1 0 Ih x0 + a
1 =
=
hdx1 =
ln
2x1
2 x0 x1
2
x0
x0
Q=
x+a
2 =
0 I
Ih x + a
hdx 2 = 0 ln
x
2x 2
2
x0 + a
Ih
Ih x(x0 + a )
x0
1 2 = 0 ln
= 0 ln
x+a
2
2
x0 (x + a )
x
0 Ih x(x0 + a )
Q=
ln
2R x0 ( x + a )
3.4 Dva veoma duga paralelna pravolinijska provodnika i pravougaona kontura
dimenzija axb nalaze se u istoj ravni, u vakuumu. Smer struje kroz provodnik
(1) oznaen je na slici. Odrediti struju u drugom provodniku tako da magnetni
fluks kroz pravougaonu konturu bude jednak nuli.
45
REENJE:
Iz uslova zadatka sledi da je:
= 1 2 = 0
1 = 2
Kako je:
1 =
4a
3
0 I1
2x
a
3
bdx1 =
4a
3
0 I 1b dx1
2 a x1
3
4a
Ib
Ib
1 = 0 1 ln 3 = 0 1 ln 4
a
2
2
3
i
2 =
3a
2
0 I 2
2x
a
2
bdx 2 =
0 I 2b
ln 3
2
pa onda dobijamo:
0 I 1b
I b
ln 4 = 0 2 ln 3
2
2
I 2 = I1
ln 4
ln 2
= 2 I1
ln 3
ln 3
46
REENJE:
d +b
r
I
I a
Ia d +b d + b x
dx
= B dS = 0 dS = 0 (d + b x )dx = 0
x
2x
2x b
2b d
S
S
d
dS = y dx
a
(d + b x )
b
= 1,34 10 6 Wb
3.6 U blizini magneta indukcija magnetnog polja iznosi B = 10mT . Kolikom
silom to polje deluje na deo provodnika duine l = 1cm kroz koji protie
elektrina struja jaine I = 0 ,1kA ako provodnik zaklapa ugao = 90 0 sa
magnetnim linijama sila? Uporedi tu silu sa teinom tela ija je masa 1g .
y=
REENJE:
N
0 ,1 10 3 A 10 2 m sin 90 0 = 0 ,01N
Am
Moe se zapaziti da je sila malog intenziteta iako kroz provodnik protie
relativno jaka struja. Ta sila je priblino jednaka teini tela mase 1g.
F = BIl sin = 10 10 3
= 90 0 I =
F
= 30 A
Bl
3.8 Kroz provodnik tramvajske linije protie struja jaine I = 400 A . Kolika je
horizontalna komponenta sile kojom Zemljino magnetno polje deluje na dno
provodnika duine l = 10m na mestu gde je vertikalna komponenta zemljinog
magnetnog polja B y = 5 10 6 T ?
REENJE:
Fx = BIl sin = B y Il = 0 ,02 N
47
3.9 Pod kojim uglom u odnosu na magnetne linije sila magnetnog polja
indukcije B = 10mT treba postaviti provodnik duine l = 2m kroz koji protie
elektrina struja jaine I = 5 A , pa da polje na provodnik deluje silom
F = 50mN ?
REENJE:
F = BIl sin sin =
F
1
= = 30 0
BIl 2
3.10 Tipini laboratorijski kalem ima 1000 navoja po jednom metru duine.
Pretpostavimo da moemo smatrati da je njegova duina mnogo vea od
prenika. Kolika e da bude indukcija magnetnog polja u centru kalema
(solenoida) kada se kroz njega propusti elektrina struja jaine I = 10 A ?
REENJE:
B = 0 nI = 12,57mT
m
. Koliki
s
ugao sa magnetnim linijama sila treba da zaklapa vektor brzine da bi magnetno
polje delovalo na elektron silom F = 1,6 pN ?
REENJE:
F = eB sin sin =
1
F
= = 30 0
eB 2
REENJE:
= BS cos = Br 2 cos r =
= 25,2cm
B cos
3.14 Dat
je
elektromagnet
l1 = 10cm ,l 2 = 20cm ,l 0 = 0,2mm .
ije
su
duine
Povrine poprenog
srednjih
preseka
linija
jezgra
REENJE:
Sila u vazdunom procepu je:
F = I 1 l B0 odakle se izraunava magnetna indukcija B0 .
A
m
A
2
H 2 = 103 B2 = 160
m
NI = H 0l0 + H1l1 + H 2l2 I = 0 ,558 A
2
H1 = 103 B1 = 640
H ( A m)
B(T )
0
0
100
0,35
200
0,65
300
0,80
400
1,00
500
1,10
600
1,25
REENJE:
Na teret mase m deluje zemljina tea silom
F = mg = 784 ,8 N
F/ =
B0 S
- odakle se izraunava magnetna indukcija B0 .
2 0
50
700
1,30
F = F / B01,28T
Fluks je isti u celom magnetnom polju:
S 0 B0 = S1 B1 = S 2 B2 B0 = B1 = B2 = 1,28T
H0 =
B0
= 1018591,6
A
m
A
m
NI 1 = 2 H 0 l 0 + H 1l1 + H 2 l 2
H 1 = H 2 = 650
I 1 = 2,17 A
/
NI 2 = 2 H 0 l 0 + H 1l1 + H 2 l 2
I 2 = 3,196 A
W=
1
B0 H 0 2S 0 l 0 = 0,23J
2
51
REENJE:
F = mg = 60 g = 588,6 N
m = m1 + m2 = 60kg
S = 2 S 0 = 12cm 2
2
B S
F = 0
2 0
/
F = F / B0 = 1,11T
= const.
B0 S 0 = B1 S1 = B2 S 2 B1 = B0 = 1,11T
B2 =
B0 S 0
= 0,95T
S2
NI = 2 H 0 l 0 + H 1l1 + H 2 l 2
B
A
B0 = 1,11T
H 0 = 0 = 883309,9
0
m
B1 = 1,11T
B2 = 0,95T
A
m
A
H 2 = 650
m
H 1 = 470
I = 1,99 A
I
S = d = 0 ,71mm
j
0
0
0.1
100
0.9
200
1.0
400
0.1
52
1.0
1.2
H(A/m)
50
100
400
Duina vazdunog procepa izmeu jezgra i kotve je l0. Zanemariti rasipni fluks.
Odrediti struju kroz namotaj tako da nosea sila ovog elektromagneta ima
vrednost F. Numeriki podaci: a=6cm, b=4cm, l1=0.5m, l2=0.2m, l0=0.5mm,
N=500, F=936N.
S1
l1
l0
S2
l2
b
Iz poznate nosee sile elektromagneta
F=
B02
B2
2 S0 = 0 S 0
0
2 0
0 F
S0
= 0.7T
dok se iz uslova
B0 S0 = B1 S1 = B 2 S 2
odreuju magnetne indukcije u jezgru B1 = 0.467T i kotvi B2 = 1.05T , a sa
karakterisitike magneenja materijala (sl.1b) odgovarajue jaine magnetnog polja:
H1 146 A / m i H 2 175 A / m
53
NI = H1 l1 + H 2 l 2 + 2 H 0 l 0 665 A
H 1l 1
H 0l 0
H 0l 0
NI
H 2l 2
sl.1c
odnosno struja kroz namotaj je I 1.33 A
3.18 Dva bakarna provodnika (=1,7510-8 m ) duine L=25 m, preseka S=50
mm2, na meusobnom rastojanju d=10 cm, privreni su za zid nosaima od
izolatora. Nosai se nalaze na rastojanju od 1 m. Vodovi se koriste za
prikljuivanje ureaja na napon U=120V. Odrediti srednju prosenu silu koja
deluje na jedan nosei izolator pri kratkom spoju na ureaju.
L
REENJE: Ukupna otpornost oba provodnika je Rv = 2 R ' = 2 , a posle
S
zamene brojnih vrednosti je:
Rv = 2 1,75 10 8
25
-3
6 = 17,510
50 10
Ik =
U
120
3
=
3 = 6,86 10 A
Rv 1,75 10
o I 1 I 2 L o I 2 L 4 10 7 (6860) 2 25
F=
=
=
= 2352,98 N=2353 N
2 d
2 d
2 10 10 2
Broj noseih izolatorskih nosaa je n =
jedan nosa je F ' =
L
25
+1 =
+ 1 = 26 , a sila koja optereuje
d
1
F 2353
=
= 90,5 N.
n
26
REENJE:
Srednja indukciona linija u torusu je:
D + Du
Ls = s
l o = (120 1) 10 3 m
2
REENJE:
Otpornost namotaja na temperaturi od 50C je
R50 = Ro (1 + (50 0)) = Ro (1 + 0,004 50) = 1,2 Ro .
Ako je napon konstantan, struja kroz otpornik pri zagrevanju opadne na
I50=U/R50=0,83Io , gde je Io struja nezagrejanog provodnika. Za isti odnos se
smanji magnetopobudna sila, fluks i indukcija. Iz Maxwell-ove formule zbog
nezasienosti magnetnog kola i fluks kao i indukcija 50=0,83o i B50=0,83Bo
Kako je po Maxwell-ovoj formuli privlana sila elektromagneta:
B 2 S B502 S (0,83Bo ) S
=
=
= 0,832 Fo = 0,69 Fo .
F50 =
2 o
2 o
2 o
Sila privlaenja se zbog zagrevanja provodnika smanjila za 31%.
2
a)
b)
2
B S
dobija se vrednost indukcije
2 o
B=0,56T. Iz krive magnetisanja se nalazi da je pri ovoj indukciji jaina polja
H=600 A/m. Poto je u vazdunom zazoru B=Bo= oHo , Ho=B/o po zakonu
ukupne struje je:
REENJE: Iz Maxwell-ove formule F =
NI = 2 H o lo + H1l1 + H 2 l2 = 2
B(T)
H(A/m)
0
0
0.2
40
0.4
95
0.6
160
0.8
270
1.0
440
1.2
850
I N
l 1, S 1
l 0, s 0
l 2, S 2
Odrediti jainu struje kroz namotaj i energiju polja u vazdunom zazoru. Rasipni
fluks u magnetnom kolu je zanemarljiv.
REENJE: Vidi zadatak 3.17
3.23 Dat je elektromagnet sa duinama srednjih linija l1=10cm, l2=20cm,
l0=0.2mm. Povrine poprenog preseka su S1=4cm2, S2=8cm2 i kvadratnog su
oblika. Jezgro je napravljeno od materijala ija se karakterisitika magneenja moe
predstaviti
I N
l 2, S 2
l 1, S 1
l0
broj namotaja N=400, tako da sila na provodnik u vazdunom procepu kroz koji
tee struja I1=1A bude F = 16 10 3 N .
REENJE: Vidi zadatak 3.17
57
0
0
100
0.35
200
0.65
300
0.8
400
1.0
500
1.1
600
1.25
700
1.3
I N
l 1, S 1
l 0, s 0
l 2, S 2
REENJE: Vidi zadatak 3.17
3.25 Kriva magnetisanja materijala magnetnog kola data je tabelarno, a dimenzije
magnetnog kola su: l0=1mm, l1=l2=25cm, l3=10cm, S0=S1=S2=25cm2, S3=100cm3.
Namotaj (N=300 zavojaka) je prikljuen na napon U=24V. Odrediti jainu struje I
pri kojoj je indukcija u vazdunom zazoru B0=1T, snagu toplih gubitaka u
namotaju i privlanu silu izmeu polova elektromagneta. Rasipni fluks zanemariti.
B(T)
H(A/m)
0.2
40
0.4
65
0.6
100
0.8
130
3
1
2
l 0, S 0
sl.9
58
1.0
200
1.2
400
IN A
l m
gde je:
I jaina struje (A)
N broj navoja
l duina (m)
Kada znamo jainu magnetnog polja i
relativni permeabilitet moemo nai
jainu magnetne indukcije B po formuli
B = aH = 0 r H
a - je apsolutni permeabilitet
0 - je permeabilitet vakuuma i sistemu SI iznosi 4 10 7 H m
r - relativna permeabilnost
= BS = 0 r HS = 0 r
= 0.4 10 6
= 0.075Wb
3.27 Nai jainu struje koja treba da protie kroz kalem sa 300 navoja, srednje
duine magnetnog jezgra 0.8m, poprenog preseka 0.0016m2 i vazdunog
proreza lv=0.002m, da bi jaina magnetne indukcije B iznosila 0.8T. Koeficijent
magnetnog rasipanja u vazdunom prorezu jednak je nuli.
REENJE: Magnetni fluks u vazdunom prorezu i magnetnom jezgru iznosi:
= BS = 0.8 0.0016 = 0.00128Wb
59
H C = 300 A
HC =
IN
lC
IN = H C l C = 300 0.8
IN = 240 ampernavoj aka
0 .8
8 10 5
=
=
0.4 10 6 0.4
= 6.7 10 5
H v = 67 10 4 A m
IN = H v l v = 67 10 4 0.002 = 1340 AN
Magnetopobudna sila M iznosi:
M = H C l C + H v l v = 240 + 1340 = 1580 A
M 1580
=
= 5.26 A
N
300
REENJE:
60
( )
p m = nIS = nabI = 5 10 2
M = p m B = 5 10 3 N m
61
2
Padovi napona na pasivnim komponentama kola sa naizmeninom strujom su:
T
1
di
i uC = i( t )dt
uR = R i , u L = L
C0
dt
Kada se kolo sa rednom vezom otpornosti R, induktivnosti L i kapaciteta C
prikljue na napon
u=Um cos t u kolu e tei struja :
U
i = i( t ) = I m cos(t ) , gde je I m= m amplituda struje .
Z
62
Z = R 2 + L
1
S = U m I m = UI (VA)
2
Uslov prilagoenja prijemnika na generator u kolu naizmenine struje je:
Z p = Z g ( R p = Rg , X p = X g )
prividna snaga :
3
3
Kompleksni predstavnici trofaznih napona su:
2
j
2
j
U1 = U m , U 2 = U me 3 i U 3 = U me 3 .
U simetrinom trofaznom sistemu odnos linijskih napona Ul i struja I1 faznih
napona Uf i struja If pri sprezi u trougao je Ul=Uf , Il= 3 If , a u zvezdu je
Ul= 3 Uf , Il=If .
Aktivna snaga simetrinog trofaznog sistema je :
P = 3 U l I l cos
a reaktivna snaga :
Q = 3 U l I l sin
Kod obrtnog polja trofaznog sistema intenzitet vektora magnetne indukcije je :
3
B = Bm
2
a pravac vektora je u funkciji vremena odreen sa = t
Wheatston-ov most: se koristi za merenje otpornosti (otpornici, otporni
pretvarai neelektrinih veliina u elektrine i sl.). Pomou njega se mogu vriti
veoma precizna merenja iako je njegova konstrukcija veoma jednostavna (sl.1)
64
B
R 3, I 3
R 1, I 1
A
R 1, I 1
R 3 ,I 3
C
Rx
R 2, I 2
R 2 ,I 2
R 4, I 4
D
U
E,r
E,r
a)
b)
sl.1
Uslov koji moraju zadovoljiti vrednosti otpornosti R1-R4 (odn. odnos njihovih
vrednosti R1-R4 ) da bi most bio u ravnotei:
R1 R4 = R2 R3
... (1)
R2 R3
... (2)
R1
- merenje se vri kada je most u ravnotei i kad kroz indikator ne protie
struja tako da on ne utie na ishod merenja
- u jednaini (2) ne figurie napon za napajanje (U) kao i otpornosti
prikljunih vodova tako da male promene njihovih vrednosti ne utiu na
ishod merenja
- Vitstonov most je u ravnotei kada su proizvodi otpornosti u suprotnim
granama kola meusobno jednaki
Mostovi za naizmeninu struju se koriste za merenje induktivnosti.,
kapacitivnosti, impedanse i uestanosti.
R1 R x = R2 R3 R x =
B
Z 3, I 3
Z 1, I 1
A
Z 2, I 2
Z 4, I 4
D
sl.2
Uslov ravnotee impedansi je:
Z1 Z 4 = Z 2 Z 3
...(3)
65
(4)
1 + 4 = 2 + 3
S obzirom na vrstu impedanse razlikuju se Maxvell-ov, Desotijev, Vinov i sl.
mostovi.
4.1 Potroa impedanse Z = 12.5 + j12( ) prikljuen je preko bakarnog
dvoinog voda prenika d=4mm = 1,75 10 8 m , a na rastojanju L=180m od
izvora U=220V, f=50Hz. Odrediti za koliko e se promeniti snaga toplotnih
gubitaka u napojnom vodu posle prikljuivanja kondenzatora kapaciteta
C=150F paralelno potroau zatvaranjem prekidaa P. Induktivnost voda Rv
zanemariti.
REENJE:
Otpornost voda za napajanje je:
P
RV =
Z
2L
= 1.75 10 8
d2
2 180 4
=
3.14 4 2 10 6
= 0.5
2L jer se vod sastoji od dva provodnika
U ,f
Z = 13 2 + 12 2 = 17.7
R + RV
= 0.735
Z
I1 =
U 220
=
= 12.43 A
Z 17.7
Z ZC
Z + ZC
= 23.3 j 4
66
Z = 23.3 2 + 4 2 = 23.65
23.3
cos 2 =
= 0.985
23.65
Struja u vodu za napajanje posle zatvaranja prekidaa je:
I2 =
U
220
=
= 9.16 + j1.57 ( A )
Z e 23.3 j 4
I 2 = 9 .3 ( A )
A
Rg
I1 =
U ,f
L
C
U
=
Z1
U
R2 + ( X L X C )
U
=
Z2
U
R + X L2
2
U
R 2 + X L2
XL XC = XC
pa je XC=2XL
Kako je X L = L
X L = 314 6,37 10 3 = 20 to je X C = 40
67
1
1
=
= 79,6 F
X C 314 40
Ako se uestanost f izvora menja pokazivanje ampermetra e biti najvee pri
naponskoj rezonansi kada je XL=XC jer je tada Z najmanje. Na osnovu toga je
Kapacitet kondenzatora je C =
1
= L
C
1
2 =
LC
1
=
LC
R1
f =
R2
U,f
I1
a
I2
Z1
=
= 70,7 Hz
2 2 LC
I3
U,f
REENJE:
Pri
odreivanju
pokazivanja
instrumenata
koristiemo
b
ekvivalentno kolo prikazano na
1
slici pod b). Reaktanse su XL=1000 0,1 =100 i XC=
= 50 , a impedanse i
C
napon :
Z2
Z3
Z1 = R1 + jL = ( 60 + j100) , Z2 = R2 = 100 , Z3 =
U = U e j = 100 2 V
Ukupna impedansa kola je
Z Z
100( j 50 )
Z = Z 1 + 2 3 = 60 + j100 +
Z2 + Z2
100 j 50
a struja kroz kolo je :
68
1
= j50 ,
C
U
= (1,13 j 0,85)
Z2Z3
Z1 +
Z2 + Z3
ZZ
Dalje je : U ab = 2 3 I = ( 11,3 j 62,2) V
Z 2 + Z3
.Napon na voltmetru je
U 1 = U U ab = 130 j62,2 (V) .
Struje I2 i I3 se nalaze na osnovu :
U
I 2 = ab = ( 0,113 j 0,62) A, I 3 = I I 2 = (1,24 j 0,23) A .
Z2
Instrumenti pokazuju efektivne vrednosti, a njihova pokazivanja su:
1
1
Ia =
113
, 2 + 0,852 = 0,45 A , U v =
1302 + 62,2 2 = 101,9 V.
2
2
Vatmetar meri aktivnu snagu na delu a-b kola.Ova snaga se dobija iz kompleksne
snage kao :
1
I =
[]
I1
I1
U1,f
U1,f
L
69
Pm = U 1 I m cos = 10 W , I 1 =
Pm
= 0,397 A
U 1 cos
R = Z 2 X L2 Rm = 487 .
Pri vezivanju kondenzatora faktor snage je :
X X C 64,8 615
tan 1 = L
=
= 8,66 , cos 1 = 0,115
Rm
63,5
a ukupna aktivna snaga P1 = U I1 cos 1 = 220 0,379 0,115 = 10 W
Pri vezivanju otpornika R faktor snage je :
XL
65
=
= 0,118 , cos 2 = 0 ,993
tan 2 =
R + Rm 487 + 63,5
a ukupna aktivna snaga P2 = U I1 cos 2 = 220 0,397 0,993 = 86,7 W
70
REENJE:
I1
U 1 ,f
P 6
= A
U 11
Otpornost sijalice je :
R = P I 2 = 201 .7
Kada se sijalica redno vezana sa kondenzatorom, prikljui na napon U1,
impedansa potroaa je:
Z 2 = R 2 + X C2
Snaga potroaa P = RI 2 treba da ostane ista odnosno treba da vai da je I = I1 .
Kako je:
I=
U
R
I1 =
U
=
R
U1
R 2 + X C2
U1
R + X C2
2
Odatle je:
2
X C = 1 R R 2 = R 3 = 350
U
1
C=
= 9.1F
X C
4.7 Kolo
ija
je
R
A
L
W
R
C
A
72
4.12 Kada se na izvode kalema prikljui jednosmerni napon U=10V kroz njega
tee struja I=200mA. Kada se na isti kalem prikljui naizmenini napon
U=45.8V, f=50Hz struja je I =165mA. Izraunati otpor i induktivnost kalema,
kao i cos. REENJE: R=50, L=0.864H, cos =0.181
4.13 Kada se kalem nepoznatog otpora r i induktivnosti L prikljui na napon
U=200V, 50Hz struja kroz njega je I=2.5A, a =76O. Odredi otpor r i
induktivnost L.
REENJE: R=19.4, L=247mH
4.14 Kazaljka mernog instrumenta unutrajeg otpora Ri=500 skrene do zadnje
podele pri struji I=0,5 mA. Odrediti vrednosti otpornosti R1,R2 i R3 da bi se merni
instrument koristio kao voltmetar za merenje napona u opsezima 6V(1), 25V(2) i
60V(3). ema veze mernog instrumenta, preklopnika P i otpornika data je na slici.
REENJE:
Proirenje mernog opsega instrumenta pri merenju napona vri se rednim
vezivanjem dodatnog otpora unutranjoj otpornosti mernog instrumenta. Pri
zadatoj jaini struje I=0,5 mA i unutranjoj otpornosti Ri=500 napon na
izvodima mernog instrumenta je:
U v = Ri I = 500 0,5 10 3 = 0,25 V .
Da bi se merni opseg instrumenta proirio n-puta potrebno je redno vezati
otpornost R tako da bude ispunjen uslov:
(n1 1) Rv = R .
U poloaju 1 preklopnika ovaj odnos je:
6
= 24 i uslov (n1 1) Ri = R1 .
n1 =
0,25
U poloaju 2 preklopnika:
25
= 100 i (n2 1) Ri = R1 + R2 .
n2 =
0,25
73
Rg
Ic
Ia
I
Im
Ig
I r = I m sin = I m 1 cos 2 =
= 12,2 0,667 = 8,1A
Kompleksna struja motora je :
I m = I a + jI r = 9 + j8,1 (A)
a ukupna struja koju motor i greja povlae iz mree je :
I = I m+ I g = (9 + j8,1) + (7 + j 0) = 16 + j8,1 (A)
74
75
cos =
I
W
A
Ic
Rg
U ,f
a impedansa potroaa je :
C
L
1200
= 0,52
220 10,5
Z=
U 220
=
= 20,96 = 21
I 10,5
P
37
=
= 0,467 .
U I 220 0,36
76
Indukovana
elektromotorna
sila
u
namotajima primara je:
E 1 = 4,44 fN 1 m U 1
a amplituda magnetnog fluksa kroz jezgro
U
transformatora je:
U1
220
=
= 2,06m
m =
4,44 f N 1 4,44 50 480
Wb
4.19 U kolu ija je ema data na slici merni instrumenti pokazuju U=220V,
I=32A i P=4,5kW. Odrediti kapacitet kondenzatora koji treba vezati paralelno
potroau da bi se pokazivanje ampermetra smanjilo za 8 A, a pokazivanja
voltmetra i vatmetra ostanu nepromenjena.
REENJE: Faktor snage pre vezivanja kondenzatora je :
cos =
P
4500
=
0,64
UI 220 32
cos 1 =
4500
P
0,85
=
U ( I 8) 220 24
C=172,5 F .
77
4.20 Primar transformatora ima N1=300, a sekundar N2=80 zavojaka. Ako kroz
sekundar protie struja I=5A odrediti struju kroz primar.
REENJE: Ip=1.33A
4.21 Snaga primara transformatora je P1=5kW. Struja optereenja ( u
sekundaru) je I2=50A, a faktor snage je cos = 0.9 . Ako je stepen korisnog
dejstva = 0.94 odrediti napon na sekundaru.
REENJE: U2=104V
4.22 Generator jednosmerne struje sa paralelnom pobudom pokree se motorom
sa unutranjim sagorevanjem i daje mrei napona U=440V snagu P=150kW pri
brzini ng=900 ob/min. Ako se prekine mehanika veza motora za pokretanje i
maine jednosmerne struje, generator produi da rotira kao motor pri emu uzima
iz mree snagu P2=15kW. Odrediti brzinu kojom maina jednosmerne struje rotira
kao i brzinu idealnog praznog hoda. Otpor namotaja indukta je Rr=0,2, a
induktora Rp=100 .
REENJE: Kada maina radi kao generator struja kroz kolo indukta nalazi se na
osnovu:
P U
150 10 3 440
Ir = I + I p = +
=
+
= 345A .
U Rp
440
100
Indukovana elektromotorna sila u namotaju indukta je:
E g = U + Rr I r = 440 + 0,2 345 = 509
pa je iz relacije:
E g = cn g , c =
Eg
= 0,565
ng
Kada se prekine mehanika veza maine i pogonskog motora, maina ostaje
prikljuena na mreu i radi kao motor. Struja koju povlai iz mree je:
P2
U
I=
= Ir + I p = Ir +
U
Rp
P2 U
= 29,7A .
U Rp
Indukovana kontraelektromotorna sila je:
E m = U Rr I r = 440 0,2 29,7 = 434V .
Kako je:
Em
434
=
= 768 ob/min .
c 0,565
Pri idealnom praznom hodu struja u kolu rotora tei "0", pa je:
E m = cnm , to je nm =
78
E mo = U Rr I ro U = cno = 440V .
Iz odnosa:
E mo cno
E
, nalazi se no = nm mo = 778,6 ob/min .
=
Em
cnm
Em
dn
REENJE: U stacionarnim uslovima rada je Mp=Mo=M , J
= 0 .
dt
)
+ R )I
E 2 U Rd + Rr + R p I 2 cn2
=
=
.
E1
cn1
U Rr + R p I 1
79
Odatle je: n2 = n1
U Rd + Rr + R p I
U Rr + R p I
= 687 ob/min
sl.4.1
U prvom kvadrantu (n<no) maina radi kao motor i smer struje je od mree ka
motoru. U II kvadrantu brzina je vea od brzine no , a struja ima suprotan smer
odnosno od maine prema mrei .
REENJE:
Na osnovu energetskog bilansa potronje struje sa rednom pobudom dobija se
sledea relacija:
2 n 2 3,14 1500
14 = 2198W ,
=
60
60
81
U = cn + Rr + R p + Rd I p .
No kako je pri putanju u rad brzina n=0 i indukovna kontraelektromotorna sila
E=cn=0 , na osnovu gornje relacije sledi:
U
Rd =
Rr R p = 0,5 .
Ip
Posle pokretanja motora prekida se zatvara i struja tee preko kontakta prekidaa .
4.27 Motor za jednosmernu struju sa rednom pobudom prikljuen na napon
U=500V razvija obrtni moment M1=176Nm pri struji I1=41A i brzini obrtanja
n=1000o/min. Zbir otpora pobude i rotor Rp+Rr=0.2, a magnetni fluks pobude je
proporcionalan struji (=kI). Odrediti:
a) kontraelektromotornu silu
b) pri momentu M2=87Nm (kada se motor rastereti) odrediti struju I2,
kontraelektromotornu silu EMS2 i n2 .
REENJE: a) E=491.8v, b) E=495.9V, I2=20.3A, n2=1008.4o/min
83
1
1
Rx +
R2 = Ro +
R ,
jC x
jCo 1
1
1
odnosno R x R2 + R2
= Ro R1 + R1
jC x
jCo
Posle izjednaavanja realnih i imaginarnih delova sa
leve i desne strane jednaine dobija se:
R x R2 = Ro R1 , Rx=1,01 , kao i R2
R
1
1
, C x = Co 2 = 9,68 F .
= R1
jC x
jCo
R1
Ra
m1
Ra
m1 1
Ra + R1
R2 + R3 =
m2 1
R1 + R2 + R3 =
84
Ra + R1 + R2
m3 1
Reavanjem sistema jednaina 1-3 dobija se:
(m m1 )Ra = Ra R = m1 (m3 m2 )Ra = Ra
R1 = 2
, 2
10
m2 (m1 1)
m2 m3 (m1 1) 100
m1 Ra
R
= a
R3 =
m3 (m1 1) 900
R3 =
F
63 10 3
=
= 0 ,1 10 2 = 0 ,1%
2
S E 20
10 6 2 10 11
4
Uab kada na valjak deluje sila F, ako je ulazna otpornost mernog instrumenta Ri
velika.
UR '
UR
= 0,01V=10mV .
R + R' R + R
Z 1, I 1
A
Z 2, I 2
Z 4, I 4
D
(R X
R X R4 + jR4 L X = R2 R3 + jR3 L2
R X R4 = R2 R3 R X =
R2 R3
R4
R4 L X = R3 L2 L X =
R3 L2
R4
86
2
2
1
3
V
U 3 = 220 + j
2
2
87
I1 =
U1
220
=
= (7 ,35 j 7 ,35)A
Z 1 15 + j15
1
3
220 j
2
2
U2
= ( 10 j 2,69)A
I2 =
=
Z2
15 + j15
1
3
220 + j
2
2
U3
I3 =
= (2,69 + j10)A
=
15 + j15
Z3
Iz razloga simetrinosti potencijalna razlika neutralnih taaka izvora i potroaa
je nula, pa su padovi napona jednaki odgovarajuim faznim naponima.
Pokazivanje vatmetra, tj. aktivna snaga se odreuje iz sledee relacije:
*
PW 2 = Re U 12 I 1
PW 2
(
= R (U
e
32
I2
)
)
2
2
U 32 = U 3 U 2 = 220 j 3V
3
3
(7 ,35 + j 7 ,35) = 1020W
PW 1 = Re 220 + j
2
88
U 1 = U F = 220V
1
3
V
U 2 = 220 j
2
2
1
3
V
U 3 = 220 + j
2
2
U
220
= 22 A
I1 = 1 =
Z1
10
1
3
220 j
2
2
U2
=
= (24,5 j 37,3)A
I2 =
Z2
2,2 j 4,4
1
3
220 + j
2
2
U3
= (38 + j 22 )A
=
I2 =
Z3
j5
I 0 = I 1 + I 2 + I 3 = (84,5 j15,3)A
89
Qo RCt
u c (t ) Qo RC
RC
e
, uc ( t ) =
i ic =
q( t ) = Qo e
=
e
C
R
RC
gde je Qo=CUo poetna koliina naelektrisanja kondenzatora, a RC=
vremenska konstanta.
Pri prikljuivanju kondenzatora kapaciteta C na napon U preko otpornika R,
naelektrisanje kondenzatora q, napon na njemu i struja menjaju se prema:
t
t
U RCt
RC
RC
.
q ( t ) = CU 1 e , uc ( t ) = U 1 e , ic (t ) = e
R
E
L
i( t ) = 1 e L = I o 1 e , =
R
R
t
t
L
.
u R (t ) = R i = E 1 e i u L = E u R = E e L
Ako je r-otpornost paralelno vezana kalemu (redna veza R-L) pri prekidu struje
kroz R-L kolo struja kroz kolo i napon uL se vremenski menjaju prema relaciji:
R+r
E R+r t
r
t
i (t ) = e L
,
uL = E e L
.
R
R
L
Vremenska konstanta u ovom sluaju je =
.
R+r
90
WJ = R i 2 ( t )dt
dWJ = R i (t )dt
2
t1
5.1 U kolu ija je ema data na slici posle zatvaranja prekidaa P uspostavljeno je
stacionarno stanje. Poznato je U=120 V, R1=100, R2=R3=300 i C=100F.
Odrediti energiju kondenzatora C u trenutku t=120 ms posle otvaranja prekidaa P
i toplotnu energiju koja se u tom periodu oslobodi na otpornicima R2 i R3 .
REENJE: Kada je prekida P zatvoren, u kolu se uspostavlja stacionarno stanje.
Kroz granu kola sa otpornikom R3 i kondenzatorom C ne tee struja, pa je napon
na kondenzatoru:
U
= 90 V .
U c = U ab = R2 I = R2
R1 + R2
Koliina
elektriciteta
kojom
je
kondenzator naelektrisan je:
Qo = CU c = 100 10 6 90 = 9 mC ,
a energija kondenzatora je:
91
(9 10 3 )
Q2
= 0,405 J .
Wo = o =
2C 2 100 10 6
Posle otvaranja prekidaa kondenzator C se prazni preko redne veze otpornika R3 i
R2 . Vremenska konstanta je:
= ( R2 + R3 )C = ( 300 + 300)100 10 6 = 60103 s .
2
t1
dq q
=0 .
qt C
Reenje ove diferencijalne jednaine je pri q=0 za t=0 :
t
q ( t ) = CE 1 e
RC
uc = = E 1 e .
C
6
Za t=0,1s i RC=100010010 =0,1s vrednost napona na kondenzatoru je:
ER
92
t1
q
dt + dq = Ar + Wc .
C
0
0
0
lan na levoj strani je ukupan rad izvora ems E od trenutka zatvaranja prekidaa P
do trenutka t1 .
Toplotna energija koja se u tom intervalu oslobodi na otporniku R odreuje se
prvim lanom sa desne strane jednaine:
E idt = R i
t1
t1
2t
E 2 RC 2 t1 E 2 C
E
Ar = R i dt = R e dt =
(
e 4 + e 0 ) = 0,7 J
e
0 =
2
R 2
R
0
0
.
Energija kondenzatora u trenutku t posle zatvaranja prekidaa se izraunava se
drugim lanom jednaine:
Q
q
Q2 1
Wc = dq =
= CU 12 = 0,5 100 10 6 105,76 2 = 0,56 J .
2C 2
C
0
a rad izvora elektromotorne sile na osnovu gornje jednaine je:
AE = Ar + Wc = 0,7 + 0,56 = 1,26 J .
Rad izvora ems se moze nai i neposredno integraljenjem leve strane jednaine
posle zamene izraza za struju kroz kolo u intervalu t=0 do t=t1 ,
t1
t1
t
t
1
E RCt
2 1
2
t1
RC
RC
( RC)e 0 = E C1 e = 1,25 J ,
AE = E idt = E e dt = E
R
R
0
0
to je priblino kao i u prvom sluaju, a razlika se javlja
pri izraunavanju.
2
L 0,1
Vremenska konstanta kola je = =
= 5103 s=5ms .
R 20
U trenutku t =25ms posle zatvaranja prekidaa P jaina struje kroz kolo je:
15
24
i (t 1 ) =
1 e = 1,2(1 0,05) = 1,14 A .
20
t1
E idt = R i
0
It1
2
dt +
L idi = A
+ Wm .
2W
2 0,32
= 80V
=
C
100 10 6
Uc =
dq q
+ =0
qt C
q (t ) = CU c e
q (t )
, a odatle u(t ) =
= U ce
C
u(t ) =
, sledi da je
= U ce
2
2
1
2
C(0,5 U c ) = 0,320,08=0,24J
2
95
5.5 Deo kola sastavljen od dve paralelne grane prikljuuje se preko prekidaa P na
stalan napon U=60 V. Poznato je R1=R2=50, C=10F. Odrediti induktivnost L
tako da ukupna struja kroz obe grane posle zatvaranja prekidaa P ima konstantnu
vrednost kao i vrednost struje.
REENJE: Da bi struja imala konstantnu
vrednost zbir struja kroz obe grane :
i ( t ) = i1 ( t ) + i 2 ( t ) ,
ne treba da zavisi od vremena, odnosno zbir
lanova u krajnjem izrazu za ukupnu struju
koji sadre promenljivu t, treba da bude
jednak nuli. Struja kroz granu sa
kondenzatorom i1(t) posle zatvaranja prekidaa, u funciji vremena je:
t
t
t
dq
d
CU 1 U 1
i1 (t ) =
=
e =
e
, gde je 1=R1C .
Qo 1 e =
dt dt
R1
RC
Struja kroz granu sa induktivnou se vremenski menja prema izrazu:
t
U
2
i2 (t ) =
1 e , gde je 2=L/R2
R2
e
R1
R2 R2
Struja i(t) ne zavisi od vremena ako je:
t
t
U 1 U 2
e
e
=0
R1
R2
a poto je R1=R2=R, iz gornjih relacija se dobija:
e =e
, odakle je 1=2 , odnosno CR1=L/R2
2
6
odakle je L=CR =10 10 502=25mH, a struja I=U/R=1,2A.
5.6 U kolu na slici poznato je: R1=100, R2=200 i L=0,32H. Odrediti jainu
struje kroz induktivnost iL u trenutku
t=0,01s posle zatvaranja prekidaa P i
energiju magnetnog polja.
REENJE: U trenutku t posle zatvaranja
prekidaa za kolo na slici mogu se napisati
sledee relacije:
(1)
i1 = i L + i 2
96
di L
(2)
=U
dt
di
(3)
R2 i 2 L L = 0
dt
Zamenom vrednosti za i2 iz jednaine (3) dobijamo:
L di L
.
i1 = i L +
R2 dt
Posle zamene i1 u jednainu (2) dobija se:
di
R di
L dil
+ L L = U , odnosno L 1 + 1 L + R1i1 = U .
R1 i L +
R2 dt
dt
R2 dt
i L (t ) = I o 1 e
R1i1 + L
Ip =
U
R + Rd
odakle je Rd=20 .
di
+ R i .
dt
di
+ i = Io
dt
1
i (t ) = I p = I o 1 e
t1
Ip
1
, a t1=0,0654s=65,4ms .
I o 2,2
Kada je prekida stalno otvoren otpornost kola je R=R+Rd .Pri ukljuivanju
prekidaa P1 struja se menja prema:
t
2
2
'
i( t ) = I o 1 e
= 0,96Ip
L
gde
je
vremenska
konstanta
a
2 =
= 0,04545s=45,4ms,
R + Rd
U
I o' =
= 5A .
R + Rd
odakle je e
= 1
Posle zamene vrednosti u izrazu za i(t) pri uslovu i(t)=Io dobija se vreme
t2=0,146s=146ms .
Odnos vremena uspostavljanja struje je t2 : t1 = 2,24 .
98
i
i(t)=U/R=0,75A, (iL,R >> iRv), reenje diferencijalne jednaine je :
U t
i (t ) = e .
R
Elektromotorna sila usled samoindukcije je:
di LU t
eL = L =
e .
dt
R
Rv
UL
Najvea vrednost indukovane ems je E Lm =
= 1 + U = 1674V .
R
R
Indukovana ems ima znaajnu vrednost, oko 8 puta veu od opsega Uv voltmetra
(Elm : Uv=8,37 ).
L
i
i1
R2
R1
E,ri
R3
o
99
i2
q (t )
U ao = U c =
= E 1 e ,
C
U c = U ao = U bo , odnosno R3
= E 1 e .
R 2 + R3
i ( t ) = i 2 ( t ) + i1 ( t ) .
E
= 0,075A, a struja kroz
R2 + R 3
E t
dq d
d
e = 0,12e 10t
i1 ( t ) =
= Qo e = CEe CR , Qo=CE , i1 (t ) =
R1
dt dt
dt
Ukupna struja kroz izvor se menja prema zakonu:
120
120 1 10t
0,098 + 120
e
1000 + 600
1000 10
t1
0
t1
E
E 2 2t
1
t ,
W 1= R i dt = E 2 e dt , Wc = CU c2 , W2 = R2 i22 t1 = R2
2
R1
R2 + R3 1
0
0
2
1 1
E
t
W3 = R i t = R3
R2 + R3 1
2
3 2 1
A = E i (t )dt = W1 + Wc + W2 + W3 .
0
101
6. POLUPROVODNICI, POLUPROVODNIKE
DIODE
Poluprovodnika
dioda je elektronska komponenta dvoslojne strukture od
poluprovodnika P i N tipa. Kada dioda nije ukljuena u elektrino kolo na P strani
spoja postoji velika koncentracija upljina (+), a na N strani velika koncentracija
slobodnih elektrona (-). Zbog difuzije upljina u N podruje i elektrona u P podruje
formira se prelazni sloj irine reda 1m kao potencijalna barijera koja spreava dalju
difuziju.
+
P -
+
+
+ N
I d = I zas e t 1
Tranzistori
Za opisivanje rada tranzistora kao komponente u elektrinom kolu potrebno je
poznavati vrednosti struja (Ib, Ic i Ie) kao i napona ( Ube, Uce i Ubc). U ulaznom
kolu izmeu baze i emitera postoji napon Ube usled ega kroz kolo tee struja Ib.
Izmeu napona na trnzistoru postoji relacija:
U ce = U cb + U be .
Kod tranzistora NPN tipa struje Ib i Ic teku u tranzistor, a struja Ie iz trnzistora,
tako da izmeu njih postoji relacija:
Ib + I c = Ie .
Struja Icbo kroz inverzno polarisan kolektorski spoj se zbog male vrednosti (potie
od manjinskih nosilaca naelektrisanja) zanemaruje. Napon Ube je poznat, a napon
Uce se moe izraunati ako je poznata struja kolektora Ic, napon izvora i otpornost
u kolu kolektora (Uce= Ucc-RcIc ) .
S obzirom na to, za reavanje kola sa tranzistorom potrebne su jo dve nezavisne
relacije. Za tranzistor u kolu sa zajednikim emiterom, koja je data na slici to su:
Ib=Ib(Ube,Uce) , karakteristika baze. Pri grafikom prikazivanju Uce se uzima kao
parametar (ulazna karakteristika) .
Ic=Ic(Uce,Ib) , karakteristika kolektora. Pri grafikom prikazivanju Ib se uzima kao
parametar (izlazna karakteristika).
103
C
B
E
2
1
Xs =
x ( t )dt , X eff =
t 2 t 1 t1
1 2 2
x ( t ) dt .
t 2 t1 t1
Um
1
U s = U m sin tdt =
T0
Uef =
Is =
Us Um
=
R
R
T
U eff
Um
Um
1
2
2
U
sin
tdt
=
Ieff
=
=
,
.
m
T0
R
2 2
R 2
104
R
2
R 2
U kolu sa triakom i potroaem otpornost R i uglu paljenja , srednje i efektivne
vrednosti napona i struje su:
U eff
U
U
U
1
R
2
R
6.1 Statika karakteristika diode I d = f (U d ) , koja je redno vezana sa otpornikom
R = 20 i prikljuena na izvor ems E = 6V , data je tabelarno.Odrediti jainu
struje I 1 kroz kolo i disipaciju na diodi. Kolika je efektivna vrednost
prostoperiodinog napona U ab ( f = 50 Hz ) , koji treba prikljuiti umesto izvora E
da bi maksimalna vrednost struje kroz kolo bila I m = 2 I 1 .
REENJE:
Kolo izvora E sa rednom vezom otpornika R i diode je nelinearno. Jaina struje
kroz kolo se odreuje iz poloaja radne take koja se nalazi u preseku radne prave:
U = E R I = 6 20 I
i statike karakteristike diode I = F (U ) , koja je tabelarno data.
Na slici su prikazani dijagrami radne prave, karakteristike diode kao i poloaj
radne take A(I 1 ,U d ) . Na osnovu koordinata radne take nalazimo da je struja
105
U ab je:
Im =
Um
= 2 I1
R + Rd
U m = I m ( R + Rd' )
Rdotpornost diode pri struji I=2I1.
Sa dijagrama nalazimo da je pri struji I napon na diodi
Ud =1V
U'
Rd' =
= 1,7
2 I1
U m = 2 I 1 ( R + Rd' ) = 13,02 V
U
U eff = m = 0,709 U m = 18,4 V .
2
a)
b)
106
I D = I S e KT 1
Za sobnu temperaturu je
e
1
40
KT
V
U tom sluaju je:
I 1 = 0 ,9 I S e 40U1 1
ln(0 ,1)
60[mV ]
40
ln 10
U 2 = U1 =
40
ln 10
40
I 2 = I S e 40 1 = I S (10 1) = 9 I S
U1 =
107
REENJE:
KTe U1
1 = 10 10 6 e 400 ,1 1 = 10 10 6 e 4 1 = 0,53mA
I D = I S e
a)
U
0,1
= 186
RD = D =
ID
0,53 10 3
I D = 10 10 6 (e 400 ,3 1) = 1,6 A
b)
RD =
U D 0,3
=
= 0,18
I D 1,6
2 sin t skicirati U 2 = f (t )
a)
b)
REENJE:
108
6.6 Zener dioda ima konstantan inverzni napon U Z = 50V u opsegu struja 5 50mA .
Ako je napon napajanja E = 250V izraunati vrednost rednog otpora R tako da se
struja kroz prijemnik moe regulisati u opsegu I P = 0 do I P = I P max . Odrediti I P max .
Za I P = 20mA i ve izraunatu vrednost otpora R izraunati granice E pod uslovom
da napon na prijemniku ostane unutar regulacije.
R=
E UP
= 4k (U P = U Z )
I D max
6.7 Statika karakteristika diode Id=f (Ud), koja je redno vezana sa otpornikom
R=20 i prikljuena na izvor ems E=6 V, data je tabelarno.
Odrediti jainu struje I1 kroz kolo i disipaciju na diodi. Kolika je efektivna
vrednost prostoperiodinog napona Uab (f=50 Hz), koji treba prikljuiti umesto
izvora E da bi maksimalna vrednost struje kroz kolo bila Im=2I1 .
REENJE: Kolo izvora E sa rednom vezom otpornika R i diode je nelinearno.
Jaina struje kroz kolo se odreuje iz poloaja radne take koja se nalazi u preseku
radne prave:
U = E R I = 6 20 I
i statike karakteristike diode I=F (U), koja je tabelarno data.
109
REENJE:
Prema Tevenenovoj teoremi struja kroz granu kola sa diodom je:
Id =
(U ab ) o
Rd + Re
(U ab ) o = R2 I = R2
odakle
je
(U ab ) o = Rd I d + Re I d
E
= 1,66 V
R1 + R2
110
gde
je
ekvivalentna
(U )
ab o
otpornost
Re =
R1 R2
= 118.
R1 + R2
Posle
zamene
111
6
T
1 Um
1 2
1
6
Us =
U
cos
t
dt
cos
tdt
sin
t
=
=
m
0 =
0
T
2 T
t1 t 2 t1
0
T 6
6
3U m
3 2 220
sin =
sin 60
=
3
Us=257,43 V .
U
Srednja vrednost struje kroz potroa je I sr = s = 8,58 A, a srednja vrednost
R
struje kroz jednu od dioda koja provodi u intervalu od jedne treine periode je:
I
I sr' = s = 2,86 A .
3
Grafik vremenske zavisnosti struje prikazan je na .Razlika napona na diodi D3 u
intervalu kada ne provodi je:
2
) ,
u = u1 u3 = U m cos t U m cos(t +
3
2
2
.
u = U m cos t (1 cos ) + U m sin t sin
t
3
112
T
.
= 0 , kada je t = , t =
dt
6
12
Posle zamene ove vrednosti (u prethodnu jednainu) dobija se maksimalna
vrednost inverznog napona:
um = 538,6 V , prema kojoj u katalogu za poluprovodnike diode treba izvriti
izbor odgovarajue diode .
R=60 napaja se preko ispravljaa sa
6.11 Potroa otpornosti
poluprovodnikim diodama koji je prikljuen na sekundar transformatora T.
Primar transformatora je prikljuen na mreu 220V, 50Hz. NaI odnos
transformacije transformatora ako je srednja vrednost struje kroz potroa Isr=366
mA .
R I sr 60 0,36 3,14
220
=
= 24,4 V , pa je odnos transformacije n =
U2 =
=9
24,4
2 1,41
2 2
.
6.12 Impedansa Z = R + j L () prikljuena je na napon u=Um sint preko
diode D. Ako se zanemari pad napona na diodi u propusnom smeru, odrediti
srednju vrednost struje kroz kolo i nacrtati grafik vremenske zavisnosti napona na
elementima kola.
113
t
L
t
e
sin
+
sin
(
)
i = i (t ) = Z
0,
gde je Z = R 2 + (L) 2
L
,
tg =
R
se odreuje iz uslova u trenutku kada dioda prestaje da provodi t=t1= /, a
reavanjem transcedentne jednaine:
sin( ) + e cos sin = 0 .
Srednja vrednost struje kroz kolo se moe odrediti iz prve jednaine pri uslovu I=Is
i u=Us :
T
T
L di
1
dt + RI s = U m sin tdt .
T 0 dt
T0
Poto je funkcija periodina, integral na levoj strani jednaine je:
T
L
di = i (T ) i (0) = 0 .
T 0
Integral na desnoj strani jednaine je:
1
udt = udt + 0dt = RI , pa je: RI s =
T
U
0
sin tdt =
Um
(1 cos ) ,
2
T j Ta
P
150 40
= 4,2 C/W
26
Ako se toplota odvodi sa diode bez hladnjaka, a termiki itpor izmeu spoja i
ambijenta iznosi 50C/W maksimalna vrednost snage koja se razvija na diodi je:
Pmax =
T j Ta
Rtj a
150 40
= 2,2 W
50
6.14 Fotodioda ija je statika karakteristika If(U) data na slici , redno je vezana
sa otpornikom R=820 k i prikljuena na napon U=12V. Odrediti napon na
otporniku, ako je osvetljenost E=750 lx.
REENJE:
Radna taka kola nalazi se u preseku radne prave U f = U I f R i statike
karakteristike pri osvetljenosti E=750 lx.
Kada se na dijagramu If (Uf) konstruie radna prava U f = 12 820 10 3 I f nalaze
se koordinate radne take Uf=5V i If=9 A .
Napon na otporniku R je UR=U-Uf=7V .
6.15 Odrediti I B , I E , I C i U B za kolo prokazano na slici.
RC
R
U
T1
CC
BB
U BB = 3V ,U CC = 20V , R B = 10k , RC = 1k
pojaanja upotrebljenog tranzistora iznosi = 50 .
Podaci:
,a
koeficijent
strujnog
REENJE:
Kako je emiter tranzistora T1 uzemljen to je U E = 0 pa je napon U B jednak naponu
potencijalne barijere PN spoja E B koji iznosi 0 ,7V . Dakle U B = 0,7V . Pad
napona na otporniku R B iznosi U BB U B pa je
IB =
U BB U B 3(V ) 0.7 (V )
=
= 0.23 mA
RB
10 k
Sada je:
116
IC = I B = 50 0.23 mA = 11.5 mA
I E = IC + I B = 11.5 mA + 0.23 mA = 11.73 mA
U C = UCC IC RC = 20V 11.73 mA 1k = 8.5V
6.16 U podacima proizvoaa za tranzistor 2N3904 navedeno je da se koeficijent
strujnog pojaanja menja od 100 do 300. Ako je navedeni tranzistor upotrebljen u
kolu na slici izraunati minimalnu i maksimalnu kolektorsku struju.
U
R
CC
RC
Podaci su:
U CC = 12V , RC = 2k , R B = 1M
REENJE:
Spoj baza emiter je direktno polarisan pa je na njemu pad napona od 0 ,7V .
Pad napona na R B je
U RB = U CC U BE = 12 0.7 = 11 .3V
Struja baze je I B =
U RB 11.3
=
= 11.3 A
RB
1
117
CC
UB =
R2
3.9k
UCC =
1.8V = 2.27V
R1 + R 2
27 k + 3.9 k
IE =
U E 1.57V
=
= 3.34 mA
R E 470
b
T1
i RT2 = a e
b
T2
= 4690 K , a =
R1
b
T1
= 3,510-6 .
e
Promena otpora sa temperaturom u okolini radne take T=50C je:
dR
a b b
= 2 e T = 0,16 10 6 e14 ,5 = 0,32 /
dT
T
a ralativna promena otpornosti sa temperaturom je:
R 1
1 dR
b
=
= 2 = 0,045 1/K .
R T R dT
T
119
REENJE:
U polju ulaznih karakteristika Ic= f(Uc) tranzistora, radna prava se crta na osnovu
jednaine U c = E c Rc I c . Ordinate take B prave se dobijaju iz uslova da je pri
Ic=0 napon na kolektoru Uc=Ec=40V. Koordinate take C se dobijaju iz uslova da
E
je pri Uc=0 struja I c = c =80 mA. S obzirom da se struja baze Ib menja prema
Rc
zakonu I b = I bo + I bp sin t , gde je Ibo=60 A i Ibp=40 A koordinate taaka 1
i 2 se dobijaju u preseku radne prave i odgovarajuih karakteristika IcUc sa
parametrima Ibo+ Ibp=100 A i Ib0Ibp=20 A. Koordinate taaka 1 i 2 su granine
take na radnoj pravoj izmeu kojih se menjaju vrednosti promenljivih
komponenti struja i napona. Sa grafika se oitavaju vrednosti amplituda struje
Icp=20 mA i napona Ucp=10V. Odgovarajui analitiki izrazi za struju i napon
kolekora imaju oblike:
I c = I co + I cp sin t = 40 + 20 sin t (mA)
U c = U co + U cp sin t = 20 10 sin t (V)
Efektivne vrednosti promenljivih komponenti struje i napona na kolektoru
odreuju se prema:
I c' =
I cp
2
U cp 10
20
= 14,15 mA , I U c' =
=
=7 V
2
2
2
U cp
U bp
I cp 20 10 3
10
= 40 I Ai =
=
= 500
I bp 40 10 6
0,25
120
REENJE: Ako je struja potrebna za privlaenje kotve relea Ic=10 mA, a strujno
pojaanje tranzistora =100, struja baze je:
Ib =
Ic
10 10 3
= 0,1 mA
100
U be 0,6
= 3 = 0,6 mA
R2
10
U U be
= I b + I R2
RT
U U be U U be
12 0,6
=
=
= 16286
I RT
I b + I R 2 (0,1 + 0,6)10 3
121
122
7. Literatura
1. Dragutin N. Miti, OSNOVI ELEKTROTEHNIKE - Elektrokinetika u
obliku metodike zbirke zadataka, SuperautomatX, Ni, 2001
2. dr Aleksandar Vorgui, dr Dragutin Miti, OSNOVI ELEKTROTEHNIKE
Elektrostatika u obliku metodike zbirke zadataka, Nauna knjiga,
Beograd, 1988
3. Obrad Trapari, akademik A. T, dr Labud Vukevi, ZBIRKA
ZADATAKA IZ FIZIKE Elektromagnetizam, Prirodno-matematiki
fakultet, Podgorica, 2003
4. dr Marija Hribek, mr Dragan Vasiljevi, mr Budimir Drakuli,
ELEKTRONIKA I Problemi i reenja, Nauna knjiga, Beograd, 1984
5. dr ing. Nikola Lj. Nikoli, dipl. ing. Suzana Milenovi, dipl. ing. Miroslava
Cvetkovi, ELEKTROTEHNIKA Zbirka zadataka, Novinsko-izdavaka
ustanova SLUBENI LIST SFRJ, Beograd, 1980
6. dr Nikola Nikoli, mr Boban Miloevi ZBIRKA ZADATAKA IZ
OSNOVA ELEKTROTEHNIKE ZA MAINSKE KOLE - Zavod za
udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1994
123