‘iliea Mihajové: TerminoloSk ytaik i norma Raspr. Ist vat jer, jezikos, Koj 27 (2001), str. 191-208 pk au.10a42'973 ' Finger io pocnes 2001 voce 23'Meak weld 2002 Milica Mihaljevié Institut 2a hrvatele jezik jezikoslovjo Strossmayeroy trg 2 10.000 Zagreb miele hr TERMINOLOSKI RJECNIK I NORMA (uputnice, odrednice i normativne napomene u terminoloskom rjeéniku) U radu se na velikom broju dosada objavljenih hrvatskih terminoloékih rjeénika razlisitih struka analizira odnos medu istoznainicama, uporaba hormativnih odredniea i uputnica, normativne napomene u uvodu rjeéni- kka te odreduje stvarni i pofelini odnos hrvatskoga terminolotkog rjesnika inorme hrvatskog jezika.' Daju so konkretne upute i prijedlozi za sastav- ljaée bududih terminoloskih rjegnika te istige da bi buduci terminoloski rethiel s pomoén sustava uputniea i odredinica trebali jasno odrediti nor- ‘mativni status svakoga naziva, 1. Uvod - Istoznaénice (sinonimi) w opéem jeziku i istoznagnice u naziviju Istoznatnice ili sinonimi rijeti su razliita izraza (ozmatioca) a is- tog sadréaja (oznadenika). Ako istoznatnice definiramo kao rijei koje tuvijek znave isto pa se jedna moze zamijeniti drugom u svakoj reéenici, istoznadnice su iznimno rijetke.? Zato se katkad taj zahtjev ograniéuje T Ovajje Alanak potaknut razgovorom ¢ prof, Arturom R, Bagdasarovim iz Rusije koji bio zabuden nenormiranosea hrvatakog nazivja | nenormativaodéu hrvatski ferminoloskih rjetnila. 191‘Milica Mihajevié: Terminolotki eénik i norma Raspr Inst vat jez. ezikosL, kn. 27 (2001) st. 191-208, pa se kave da nije potrebno da se rije&i mogu zamijeniti u svim konteks- tima, veé je dovoljno da se lako mogu pronati konteksti u kojima su te rijedi zamjenjive.? Ako se istoznatnice definiraju kao rijeti koje imaju istu denotaciju, konotaciju i uporabu (Zgusta 1971: 89), pravih isto- znaénica gotovo i nema, jer najée8ée postoji razlika barem u uporabi. Obiéno se istoznaénice koje imaju istu denotaciju razlikuju jer pripa- daju razlititim dijalektima, razliéitim funkcionalnim stilovima, razligi- tim sintagmama. Da bi rijeéi mogle biti istoznatnice, moraju pripadati istomu idiomu i moraju imati isto denotativno zatenje (Tafra 1996). Stoga se uvijek kad je rije¢ o sinonimifi mora voditi raéuna o vremen- skoj, prostornoj i funkcionalnoj raslojenosti leksika da bi se mogli od- rediti okviri u Kojima su moguéi sinonimni odnosi. Istoznatnice se povezuju u sinonimne nizove. U tim je nizovima Jedna rijeé dominantna. To je ona rijeé koja je stilski neutralna, dok su stale rijedi sinonimnog niza stilski obiljezene rijeti pa bi se to trebalo vidjeti i u njihovoj leksikografskoj obradbi. U naziviju je polotaj sinonimije posve razligit. Dok je na razini opéeg jezika postojanje niza sinonima, dakle postojanje moguénosti izbora, prednost i bogatstvo, u naziviju su sinonimi uvijek nepoZeljni. Za raaliku od opéeg jevika u kojemu je sporno pitanje postoje li pot- pune istoznaénice, u strukovnim je jezicima easvim drukéije jer su de- notacije istoznaénih naziva najéeSée po definiciji iste pa se uglavnom ne postavija pitanje postojanja “pribliznih sinonima” o kojima se go- vori u opéemu jezikut. U terminologkim je sustavima najlakSe pronaéi primjere za istoznagnice, iako ti sustavi zapravo ne podnose sinoni- miju. Taj je paradoks objasnjiv supostojanjem, barem jedno vrijeme, dvaju naziva, domagega i posudenoga. Oni mogu dugo egzistirati za: Jedno tako to su stilski raslojeni. Jedan se upotrebljava u obinom go- voru, a drugi u tekstovima (Tafra 1996-79). * Tfwe take synonyms to be words which always mean the same thing 0 that one of them can replace the other in absolutely any sentence, then synonyms are extraor- Ainarily rare (Bauer 1988: 30) ° Les synonymes ne sont done pas néoossalrement mutuellement. substituables| dans tous lex contaxtes. I suffit que Pon puissefacilement trouver des contextes oi la ‘substitution paraphrastique est possible pour que Te len de synonymie soit stabi (Polguére 2000: 72). “La synonymie lexicale est avant tout une synonymie approximative (Polguére 2000: 7. 192‘Milica Mihajevié: Terminoloiki reiki norma [aspr. Ins. hrvat! jez jeikos), ky, 27 (2001), st. 191-208 Nazivije pripada standardnomu jeziku', a ne pojedinim dijalekti- ‘ma, iako moze pripadati pojedinim jezitnim varijantama (npr. ameri¢- komu i britanskomu engleskom, é(o je desto jasno oznageno u, engle- skom stupcu hrvatskih dvojeziénih terminoloskih rjetnika). Cini se medutim da i u naziviju moZemo u nekoj mjeri govoriti o funkeional- nim stilovima®. Tako npr. mozemo re¢i da nazivi racunalo, pisaé pripa- daju znanstvenomu funkeionanom stilu, dok njima istoznaéni nazivi hompjuter, printer pripadaju razgovornomu funkcionalnom stilu br- vatskoga standardnog jezika, a nazivi kao daunloudati, krekati, fejkati pripadaju Zargonu i iskljuéeni su iz hrvatskoga standardnog jezika, Tu se postavlja problem odredenja naziva naziv. Postavija se pi tanje je li naziv i ono Sto je stilski obiljezeno ili samo ono &to je normi rrano, tj. mogu Iii stilski obiljeZene rijedi biti nazivi, To se pasebno od- nosi na rijeéi koje pripadaju struénim Zargonima ili razgovornomu funkeionalonom stilu. Cini se da tu u terminologkom nazivlju postoji zbrka jer mozemo govoriti o nazivima u Sire iu uzem smislu, Nazivi u Sirem smislu obuhva¢aju i Zargonske nazive, a nazivi u uéem smislu, zanstveni nazivi obuhvaéaju samo nazive koji se preporuéuju u znan- stvenom funkcionalnom stil esto se kao jedno od osnovnih terminoloskih naéela navodi i na- éelo neemocionalnosti”. To znaéi da nazivi ne bi trebali imati kenota- tivno znaéenje. Dakle, nazivi imaju ili bi trebali imati samo denotativ- no znatenje. Nazivi koji imaju iste definicije proglaguju se po definicifi istoznaénima. Denotativno je znatenje po definiciji isto ako je istoznaé- nim nazivima pridruzena ista definicija ili iste istovrijednice na stra- nim jezicima, a to je upravo ono &to je istoznagnim nazivima pridruze- no u terminologkim rjetnicima, * Tu isto posto terminolotka nopreciznost jor nazivije u vem smisha znaéi ‘nanstveno nazivbo, a nazivije u girem smislu mote obubvaéati } narodno nazivl, npr, unaslovu ove kajige: Filip G, 1994: Istarske ornitonimja~etimologisktrjeensh pudkog naziulja, Indavathi centar Rijeka, Rijeka © To togava i Tafra kad kate: “Csto struénjaci u svojim sociolektima rabe po- sudenieu, all se uw popularnim prodavanjime ili u priruenieima sve domacom rijedhu? (1996: 75), * Usp. npr. Tamara Pirjavoe Maréota: Radunalno nazilje v hroatskom i talifan- hom jeciku; referat odréan na Savjetovanju Hrvalskoga drustva 2a primijenjent Tingvistik 2000. godine u Opatiji. Cin se da bi ge to nagelo moglo osporti u suvreme- nom rafunalnom nazivjy, nazivia generativne gramatike i neki drugih podracia, ‘onom naziviu koje u druge jezike dolazi proko americkoga engleskog u kojeana nazivi ‘esto nastaju metaforizaijom, metonimizacjom, igrom ried te odrazavaju odredent. doz humora koja drugi jezii vetko eljed, ali je ‘pak iu njima vidjiva, O tom pod . Pri upuéivanju s jedne natuknice na drug primjenjuju se normativni, semantiéki, gramati¢ki i pravopisni kriteri 4, Rjetnici najéeiée ni u popisu kratica ni u uvodu ne objaSnjavaju funk- cciju uputnica u rjetnileu. “Prosjeéni govornik hrvatskog jezika zna da kratica v, znadi svidic, a kratica usp. susporedi«, ali moze li korisnik yjetnika mati i njihovu funkeiju u rjeéniku, odnosno moze Ii sasvim siguno odrediti koju leksikografovu poruku prenose” (Petrovié 2001). Ta twrdnja vrijedi i za sve pregledane terminoloske rjeénika. U uvodu 7 Teerpa analicu uputnica u optim hrvatskim rjetnicime napravilaje Bernard na Petrovié u teferatu Uputnice u duojesiénicima « hruatskin hap polaenime jeaikom >rofitanom na 3. medunarodnom lekstkolosko-leksikografskom znanstvenonn skupu Evojecidna i videjenigna leksikegrafja” odrdanom 15.1 16, studenoga 2001. godine u HAZU w Zagrebu, 199Milica Mihaljevié: Terminolegi jénik i norma Rasp Inst va, jez, jezikos; kn 27 (2001), st. 191-21 Muljeviéeva Hlektrotehnidhog rjeinika pike: “Hrvatski nazivi s istim (gotovo istim) znagenjem upuéuju se na jedan od tih naziva kraticom v, (vidi), npr. import v. uvoz.” Sligni su i primjeri abonent v. pretplat- nik, Kladica v. klada, Laueova slika v. Laueov dijagram iz istog rjetnika. Hrvatsko-engleski i englesko-hruatski agronomski rjecnik J. Ritza takoder ima oznaku v. za vidi, ali nigdje ne objainjava kad se ta oznaka upotrebljava te kakav je normativni status natuknice uz koju stoji. Ako analiziramo primjere uz koje se pojavijuje v., mozemo zaklju- Giti da se ta oznaka pojavijuje uz manje prihvatljive istoznatnice koje se upuéuju na prihvatljivije, npr. kkesa v. vreéa kesiea v. vregica Kabast v. glomazan iajsija v. marelica Kastraeija v. Skopljenjc maéina v. siroj hhasura v. rogotina hhauba v. pokrov motora ‘Medutim, nije jasno odredeno smatra li autor rjetnika: a) da su ti nazivi potvrdeni u praksi, ali neprihvatljivi b) da su ti nazivi potvrdeni u praksi te da su u naziviju prihvatlji- vi, ali uz bolju istoznaénicu ©} da su ti nazivi potvrdeni u praksii istovrijedni nazivu uz koji se nalaze engleske istovrijednice, ali se zbog uStede prostora isto- vrijednice nalaze samo na jednom mjestu, Odnosi su jo8 nejasniji ako se kaze da se npr. pokrov motora wopée ne nalazi u rjeéniku i da je rogozina prevedena s éitavim nizom isto- vrijednica: hassock, mat, straw matting, straw mat, roll of matting, rushmat, door-mat. Ako pak hassock potrazimo u englesko-hrvatskom dijelu rjetnika, nalazimo hrvatske istovrijednice busen frave, rogozina (ne rogogina kao wu hrvatskom dijelu), ali ne i hasura. U petojeziénim rjetnicima Tehniéke knjige (Klimatizacijska i ras- Aladna tehnika, Obrada podataka i programiranje, Automatizacija i Medicinska tehnika) nalazi se uputnica v. ali, osim podatka da v. znagi vidi, niéta drugo ne mozemo doznati o njezinoj funkeij U Rieénikw marketinga upotrebljava se uputnica >. Njezino je ‘znatenje objainjeno ovako: “znak -> ispred neke rijedi (ili sintagme) u 200‘Milica Mihaljevg: Terminolotk eik i norma Rasp. Int vat. je, jezikos, kj 27 (2001), str 191-208 objainjenju natuknice upuéuje na to da je ona obradena kao posebna natuknica i uvrStena na mjesto koje joj pripada po abecednom redu; uputnica se redovito upotrebljava kad se objainjenje jedne natukmice prebacuje na drugu da bi se izhjeglo suvisno ponavijanje (u slugaju si- nonima, te u sluéaju kompleksnijih natuknica).” Pogiedamo li primje- re uporabe znaka u tom rjeniku, npr. eksterno istrazivanje -> is- tradivanje na terenu, moZemo pretpostaviti da ta uputnica ima i neku normativnu ulogu, tj. da upuéuje na normativno prihvatljiviji naziv, ali to nigdje nije jasno reéeno, a nije ni dosljedno primijenjeno u rjetnikcu. Nakon provedene analize uputnica u pregledanim hrvatskim ter- minologkim rjeénicima mokemo zakljutiti: Oéito je da uputnice u ne- kim slugajevima imaju normativnu funkeiju te da se s normativno ‘manje prihvatljivog naziva upuéuje na prihvatljiviji naziv. Medutim, ni 1u jednom od pregledanih rjetnika nije jasno odredeno je li natuknica s ‘koje se upuéuje isk}juéena iz nazivija ili je u njemu dopustena uz pri- hvatljiviju istoznatnicu. Katkada se moida radi i o istoznaénicama koje norma izjednaéuje, a samo se zbog uStede na prostoru jedna upu- éuje na drugu. 5. Analiza napomena o odnosu medu istoznaénicama te o normativnom statusu rjeénika u uvodu rjeénika Noki terminoloski rjefnici u uvodu ne daju nikakve napomene 0 odabranom nazivlju, o odnosu rjeénika i norme hrvatskog jezika, te 0 ‘upotrijebljenim stilskim odrednicama i normativnim uputnicama (npr. Gusié 1995, Bosanac, Mandié, Petkovié 1977, Sijak, Lonéarek 1993, Stipetié 1994), Veéina pak rjetnika ima neku kratku i najée8ée uopGenu napome- nu o Zelji autora da rjoénik bude u skladu s hrvatskom jeziénom nor- mom te 0 njegovanju hrvatskog nazivlja. Ta je napomena obiéno po- praéena ogradom autora da mu niposto nije namjera da nazivlje nor- mira ili ga komu nameée, Pogledajmo nekoliko primjera iz uvoda ter- minoloskih rjetnikea: Rjeénik bankarstua i financija: “Autori i urednici nastojali su, gdje je god to bilo moguée, strane izraze (najéeSée engleske) zamijeniti odgovarajuéim hrvatskim izra- zima, te time unaprijediti hrvatsko bankovno i finaneijsko nazivie.” Klimatizacijska i rashlacina tehnika, Obrada podataka i programi- ranje, Automatizacija, Medicinska tehnika: 201Milica Mialjevié: Terminolo8ki sjénik i norma Inst. hrvat. jez jeikos, kn, 27 (2001), str. 191-208 “Tedavat je nastojao da zadovolji hitnu potrebu i da u sadainjim prilikama postigne Sto se najvise moglo s teinjom za usavréavanje u novim izdanjima, pogotovu kada su posrijedi novi tehniéki pojmovi za koje se i u syjetskim jezicima tek postupno pokuSavaju pronaéi, naci niti ili odrediti najprikladnifi nazivi. Zato su katkada i u hrvatskom dijelu davani sinonimi, pogotovu kod novijih naziva ili tamo gdje se ‘mogao predlotiti dobar nov naziv pogodan za usvajanje jer termino- JoSki rje6nici i ne mogu imati krutu normativau obvezu kao zakoni, ‘oni samo obvezuju opéeprihvaéeno’éu dosadainjih rjeSenja i valjano’- 6a prihvatjivoséu novih. Drukéfje shvaéanje znatilo bi koéenje termi- noloskog usavréavanja, a time i Koéenje napretka same struke.” U rieéniku A. Stambuk i suradnika u Predgovoru pie: “U prijevodnim smo ekvivalentima prednost davali izvornim hr- vatskim nazivima wz koje smo, gdje se ukazala potreba, takoder navo- dili i njihove ustaljene inagice stranog podrijetla. Pritom smo nastojali podtivati jeziénu praksu u onoj mjeri u kojoj je to moguée u ovoj vrsti nazivlja koje se svakodnevno prosiruje i mijenja. Status prijevodnih ekvivalenata, kao i status njihovih definicija nije uvijek jednak. U slugaju hrvatskih prijevodnih ekvivalenata istih ili bliskih znaéenja de- finicije smo oznagivali slovima, a u sluéaju postojanja prijevodnih ekvi- valenata razlifitih matenja, dofinicije smo oznaéivali brojevima.” U Periéeva Naftnom rjeéniku nalazi se normativna napomena w poglavlju koje nosi naslov O horistenju rjeénika: ““Svakom francuskom terminu dan je odgovarajuéi termin na hr- vatekom ili srpskom jeziku (s tudicom ako se udomacila u suvremeno} naftnoj terminologifi), odnosno opisna definicija u sluéaju kada ne po- stoji adekvatan domaéi termin, Pri nabrajanju odgovarajuéih termina (opisnih pojmova) na hrvatskom ili srpskom jeziku u okruglim zagra- dama su dani sinonimi pojmova, dok su dopunska objaénjenja pojma dana u kosim zagradama. Takoder, pri nabrajanju hrvatskih ili srp- skih termina sinonimi su odijeljeni zarezom a drugostepena znaéenja ~ totkom sa zarezom.” Tako se u tom rjetniku uz natuknicu foret na- lazi sordlo; dlijeto; busilica; buSaéi stroj, a uz natuknicu formation dure turda formacija, éursta stijena. To se objaénjenje Gini nejasno i nedostatno da objasni normativni status navedenih istovrijednica, U predgovoru Dabéeva Njematko-hrvatskoga tehnickog rjetniha iz 1969. godine, koji potpisuje prof. dr. ing. Hrvoje Pozar, taj je rjeénik Jasno odreden kao deskriptivan, a ne normativan: 202Milica Mihajevg: Terminolotk reiki norma Aaspr. Inst, hrvat. jez. jezikos, kj. 27 (2 E “Nije evrha ovakva rjetnika da propite nauénu i struénu termino- logiju, veé da je zabiljezi onakvu kakva se danas upotrebljava. Velik dio nazivija vee je stekao pravo gradanstva, dio ée ga vjerojatno tek stedi, ok ée jedan dio biti zaboravljen, pa ée biti zamijenjen boljim i epsim nazivljom. Ako ovaj rjeénik samo potakne na razmiljanje, ve ako samo { djelomiéno dovede do uskladivanja tehniske terminologije, njegova ée svrha biti postignuta.” Istije stay naveden i u autorovu predgovora istomu rjetniku: “Zahvaljujuéi svima koji su bilo kako sudjelovali u izradi ovoga dje- Ja radili kod njegova izdavanja, prikljucujem se stanovistu prof. Pola- rada se terminologija ne moze propisivati i Zelim da rjeénik kao cjelina ‘bude dobrovolino prihvaéen od sredine w kojoj je nastao kao osnova i podstrek za daljnji intenzivnjji rad na ovom do sada dosta zanemare- nom podrugju struine literature.” Slitne se napomene nalaze i u drugim pregledanim rjeénicima. Svima im je zajednitko isticanje da navedeni nazivi nikoga ne obvezuju te da nije namjera sastavijaéa i priredivaéa rjetnika da ikomu ita nameée, 6, Terminoloski rjeénici i norma Zadatak bi terminoloskog rjetnika trebao biti da se u njemu popi- suje i sreduje nazivlje odredene struke. Nazivlje neke struke nastaje normiranjem naziva u pojmovnom sustavu. Svakom se terminologiom sustavu postavljaju dva osnovna zahtjeva: 1. da bude u skladu sa suvremenom razinom i najnovijim postig- nuéima znanost i tehnike 2, da je u skladu sa standardnim jezikom, tj. u naSem sluéaju s bnrvatskim jezikom, Problemi odabira odgovarajuéega naziva i njegova normiranja sre 4iSnji su terminolokki problemi. Medutim, ako se u rjetniku nalaze is- toznaénice bez ikakvih odrednica ili objanjenja u uvodu, znaéi da rjeé- nik nazive samo popisuje, ali medu njima ne uspostavija nikakav od- nos, Iz provedene analize vidimo da su veéinom analizirani rjetnici iz- rijekom odredeni kao deskriptivni. Opis je postojeéeg stanja u svakom sluéaju koristan posao. To je prvi korak i preduvjet normiranju. Dakle, uudinjeno je ono to prethodi normiranju, a to je popisivanje postojeex stanja, neka vrsta jeziéne inventure, ali sad predstoji drugi korak, a to 203Milica Mibajevié: Terminolotki sink i norma Raspr Ist vat. jz jezikosL, kj. 27 (2001) st, 191-208 Je odabir jednog od postojeéih naziva. Pri stvaranju novih naziva, raz- granigenju naziva bliska znatenja, odabiru medu istoznaénim nazivi- tma itd, treba voditi raguna o terminoloskim i jezignim nagelima!® te bi 1u tome poshu trebali suradivati jeziéni i predmetni struénjaci. Hrvatski terminolo8ki rjeénici uglavnom su autorski rjegnici iza koji ne stoji nikakvo mjerodavno tijelo (radna skupina, institut, ministarstvo itd.) pa oni Sesto nemaju ni naznaktu normativnosti. Neki rjetnici ipak na- ‘vode ime lektora (Kis 2000, Stambuk 2000 itd.) ili jezitnog savjetnika (npr. petojezitni rjeénici Tehnitke knjige), sto znaéi da je postojao pokuaj uskladivanja rjeénika s normom. Medutim, i tada se uglavnom radilo samo 0 jeziénom (opéejezi¢nom), a ne i o terminoloskom normi- ranju, Primjer rjetnika koji su proali i terminologku verifikaciju termi- noloke su norme koje izdaje Dréavni zavod za normizaeiju i mjeritel- stvo koje prije izdavanja prolaze postupak lekture i potvrduje ih termi- noloski odbor. Te su norme obiéno vigejeziéne, a uz prijevodne isto- viijednice navode se i definicije na hrvatskom jeziku, npr. viskoznost ‘jera unutarnjeg otpora tekuéine teéenju; smanj rature. se porastom tempe- ‘Te su terminoloske norme ipak ogranitena opsega, nastaju isklju- Givo prevodenjem stranih norma te ne mogu u potpunosti zamijeniti terminoloiki rjetnik. 7. Zakdjuéak Svrha je ovoga rada upozoriti na problem odnosa medu istoznaéni- cama u naziviju i u terminoloskom rjetniku, na povezanost toga pro- bloma s normiranjem u nazivija te upozoriti na éinjenieu da razlika iz- ‘medu deskriptivnih i normativaih rjegnika ne postaji samo na razini opteg jezika, veé da je ta razlika jo8 jaée izrazena u terminologkim rjeGnicima, Terminoloske rjetnike takoder mozemo po kriteriju odnosa, prema normi podjjeliti na deskriptivne i normativne. Pravi bi termi- noloSki rjeénik trebao biti normativan, a da bi terminologki rjegnik bio pravi normativni rjetniky, trebalo bi ga potvrditi mjerodavno tijelo. Ta- koder bi s pomoéu jasnog sustava uputnica i odrednica, koje su jedno- ‘znaéno objaSinjene ut uvodu te koje se dosljedno upotrebljavaju u rjez- niku, morao prenijeti nedvosmislenu normative poruku korisniku "(0 jezignim i terminoloskim nadelima vidi viée u Mikaljevié 1998, 204‘Milica Mibajovie: Terminolofk sjegik i norma Rasp. Inst. vat. jez jeikos, kn. 27 (2001), st. 19 koji najéeSée ne Zeli sinonimni niz veé jedan preporuéeni naziv. Iz pro- vedene se analize vidi da se u dosada objavijenim hrvatskim termino- logkim rjegnicima nije posvecivala dovolina pozornost dosljednoj upo- abi sustava uputnica i normativnih odrednica, a hrvatska se leksiko- grafska i terminoloska literatura tim problemom uopée nije bavila. Konaéno bi trebalo krenuti k postizanju terminoloike norme te bi ubuduée trebalo proizvoditi normativne prijevodno-objasnidbene ter- minolo&ke rjeénike. I ti bi rjeénici mogli navoditi istoznatnice, ali bi jasno trebali razlikovati preporuéene nazive od naziva koji se ne prepo- rruduju te bi jasno trebalo razlikovati nazive koji pripadaju znanstve- nomu funkeionalnom stilu od razgovornih ili Zargonskih naziva. Literatura 1, Bauer, L., 1998: Vocabulary, Language workbooks, Routledge, London. 2. Bratanié, M., 1998, Standardizacija strukovnog nazivlja, Jeziéna norma i varijeteti, Zbornik, Hervatsko drustvo za primijenjemu lingvistiku, Zagreb = Rijeka, 55-62, 3, Felber, H., 1984: Terminology Manual, INFOTERM, Paris. 4, Mihaljevié; M., 1996: Natuknica u torminolofkom rjeéniku, Filologija, 27, 97-106. 5. Mibaljevig, M,, ij. Sarié, 1995: Obradba istoznaénica u hrvatskim termi- noloskim rjegnicima, Filotogija, 24-25, 253-258. 6. Mihaljevié, M., 1998: Terminoloiki priruénik, Hrvatska sveutiliina nak- lada, Zagreb. 7. Pearson, J., 1998: Terms in context, John Benjamins Publishing Com- pany, Amsterdam. 8. Polguére, A., 2000: Notions de base en lexicologie, Observatoire de Lin- ‘guistique Sens-Texte, Département de linguistique et de traduction, Uni- versité de Montréal, Montréal (radni materijal koji je bio dostupan na lingvistiGkoj listi Linguist List) 9. Rey, A., 1995: Essays on Terminology, John Benjamins Publishing Com- pany, Amsterdam, 10, Samardiija, M. (ur.), 1999: Norme i normiranje hrvatskoga standardnog Jezika, Mation hrvatska, Zagreb. 11, Silié, J,, 1997; Znanstveni stil hrvatskoga standardnog jezika, Kolo, 2, 307-415. 205Milica Minaljeié: Terminoloi sjetnik i norma ‘Raspr. Ins. vat. je, jezikos, kn 27 (2001), str. 191-208 12, Suonuuti, H., 1999: Upute 2a nazivlje, Drdavni zavod za normizaciju i myjeriteljstvo, Zagreb, 18, Skarié, L, 1983: Hardware je zapravo Zeljexarija, Jezik, 80/4, 101-108. 14, Tafra, B., 1996: Bliskoznatni odnosi u leksiku, Filologija, 26, 73-84. 15, Waster, E., 1979: Binfihrung in die Allgemeine Terminologielehre und Terminologische Lexicographie, Springer Verlag, Wien, 16. Zgusta, L., 1971: Manual of Lexicography, Academia, Mouton, Prague, the Hague. Korpus analiziranih terminoloikih rjeénika 1, Andrijatevié, 8, i T. Ragié-Zlibar (ur.), 1997: Rjeénik osiguranja, Masme- dia, Zagreb, 2 Bartolié, Lj, 1979: Englesko-hroatshi ili erpski i hroateko ili srpsko en- gleski seénik brodogradeoni, strojarskih 1 nublearno-ehnittih naziva, olska Knjiga, Zagreb, 8. Baril Li 1996: Start nit nergeltng erjarta ¢ omnoun strojarstva (englesko-hrvatski, hruatsko-engleski), Skolska knjiga, Zagreb. 4 Baril 1, 1996: Tenis rsnihbrodogradnj,siaarstua i nulearne tehnike (hrvatsho-engleski, englesko-hrvatshi), Skolska knjiga, Zagreb 5, Bosanac, M., 0, Mandi¢ iS. Petkovié, 1977: Rjetnik sociologije i socijalne sihologije, informator, Zagreb, 6. Campara, E., 1984: Medunarodni rjetnih arhitekture, gradevinarstua i urbanizma, Grafidki zavod Hrvatske, Zagreb, 11. Dabae, V., 1969: Njemacko-hroatski tehnizhi rjeénik, Tehnigka knjiga, Za- ered, 8, Filipovig, V. (ur.), 1984; Filozofijeki rjetnik, Nakladni zavod Matice br- vatske, Zagreb 8. Gorene, V., 1997: Rjetnik trgovackoy prava, Masmedia, Zagreb. 10. Gusié, 1, 1995: Matematighi rjeénik, Blement, Zagreb, 11, Handokovig, M., P. Jurkovié, F. Lukovié, D. Pribidevie i 8. Ravlié (ur.), 1092: Poslouni’ hrvatski-engleski-francuski-njemaéki-ruski, Masmedia, Zagreb. 12. Hudolin, V., 1985: Rjeénik psihijatrijskog nazivlja, Skolska knjiga, Zagreb. 18. ISO 1998/1 i 1998/2 Naftna industrija - Rjeénik, 1, dio (33 str.) i Naftna industrija ~ Rjeénik, 2, dio (39 str.), Driavni zavod 2a normizaeiju i mjeri- toljstvo, Zagreb, 206Milica Mialjevié: Terminoloisénik i norma Raspr, Inst. vat jo. jzikos kr. 27 (2001), str. 191-208 4. 15, 16, 1 18. 19. a. 22. 24, BR 1, 29, 30. a1. 32, 33, Ivir, V, 1998: Hroatsko-engleski poslouno ~ upravni rieénik, Skolska kn ka, Zagreb. Jurkovi6, P, 1995: Poslouni rjednik, Masmedia, Zagreb. Ki, M, J, Buljan, 8. Vukovié, 0. Anié, 1998: Englesko-hroatski informa ticki rjetnik ¢ raunadnim nazivljem, Skolska knjiga, Zagreb Ki, M, 2000; Englesko-hroatski i hroatsko-engleski informatighi reinih, Teva, Zagreb. aig, S, 1978: Bnglesko-hroats il srpski nafin rjeéni, Posloyno udu nie Nafta, Zagreb. Loko, V. (ur.), 1999: Rjeénik bankarstua i finacija, Masmedia, Zagreb. Loko, V., iN. Mates, 1993: Rjetnik ragunovodstva i financifa, Masmedia, Zagreb. ‘Medunarodni rjeénik osnounih i opéik naziva w metrlogiji, Dréavni 20 vod 2a normizaij i mjeriteljtvo, Zagreb, 1996. Muljevig, V. (autor hrvatskoga dijela), 1984: Automatizacija, Tehnigka Jenga, Zagreb Muljevig, Vi. Horvatié, 2000: Blektrofehnichi rjeénit, Skolska kngiga, Zagreb. Perié, M, 1989: Francusho-hroatsk ili srpski gelosto-naftnotehnihi red rik, Ina-Naftaplin, Zagreb, ota, B, (ar.),1992: Psihologjaki rjeénik, Prosyeta, Zagreb Plavee, . (ur), 1981: Englesko-hroatskosrpskirjeénik i Hroatshosrpsko- “engleshi rt, Nojudetaij iaraziu elehtrostrajarstou buacih postro- Jenja, Ina-Naftaplin, Zagreb, ‘Ritigassor, S., iJ. Rittgasser, 1996: Njematho-hroatski raéunalni reinik, Skolaka knyjiga, Zagreb Ritz, J., 1978; Englesko-hroatski ili srpski pojopriuredni njeénik, Liber, Zagreb. Ritz, J., 1996: Hreatsko-engteski i englesko-hroatski agronomshi rjeénik » Iatinsko-hroatskim indaksom, Skolska knjga, Zagreb. Rooeo, F (ur), 1998: Rjeznik marketing, Masmedi, Zagreb. Romae, A., 1983: Rjednik rimskog prava, Informator, Zagreb, Simeon, R., 1969: Enciklopediiski rjeéniklingvistigkih naziva, Matica hr- valska, Zagreb Spalatin, K., 1980: Englesko-hroatskosrpski i hruatskosrpsko-engleshi pri- rodoslouni rjesnik o rjeénihom izgovora, Sveusiliéna naklada Liber, Zagreb. 207‘Milica Mibaljeié: Terminolotki eénik i norma Rasp Inst. vat. jez. jezikosL, kn. 27 (2001), st. 191-208, 34, Stipeli, A, 1994: Rieénih Seljeenichoga naziuja, Institut prometa i veza, Zagreb 85, Santi, A, S. Tonkovie i B. Breyer (autori hrvatskoga dijela), 1986: Me- dicinska tehnika, Tehniéka knjige, Zagreb 36, Sijak, A., iD. Lonéarek 1998: Informatitki reénih, Tiskara “Varteks”, Varaidlin 31, Stambul, A. (dr), 1991: Rjetnk elektronike: englesko-hroatsh hruatsho- ~engleski, Logos, Split 38, Stambuk, A., M. Pervan i M, Pilkovié, 2000: Englesko-Aruaisk i hroatsko- vengleshielehtronighirjednik s defnicijama, FESB, Split 39, Sulok, B, 1874-1876: Hrvatsko-njemaskotolijanshi rinth enanstoenog nazivlia, Zagreb. 40. Tepiié,R, 1984: Rjetnit raéunovedstua i financij, Informator, Zagreb 41. Turk, 8. (autor hrvatskoga djela), 1984: Obrada podatake i programira- nije (englesh-njemachifrancushi-rushi-hroatsh), Pebnidka kag, Zagre. 42. Uprauljanje kakvoéom i osiguravanje kakvoée. Rjeénik (180 84021996). Cetverojesténa verzija, 1996: Dréavni zaved 2a normizac\ji i meritlistvo, Zagreb. 43, Urbany, M, 1991: Hroatsko-engleski rjeénik pomorshog nazivija, Skolska Jenga, Zagreb 4, Viligié, M,, M. Andrassy 1B. Kancir(autori hrvatskoga dijla), 1988: Kt matizaciska i rashladna tehnika, Tehnigka kajiga, Zagreb ‘TERMINOLOGICAL DICTIONARY AND LANGUAGE STANDARD Summary In the paper the author analyses the existing Croatian terminological dictio- naries, She focuses her attention on the problem of synonyms in the dictio- nary. Synonyms weaken a terminological system and should be avoided in ter~ ‘minology. In the process of standardization of terminology one of the synony- ‘mous terms should be solected (the preferred term), Thus, a good terming- logical dictionary should use style labels and references to preferred terms, terminoloSki rotnik, norma, orednice, uputnice, sinonimi Key words: terminlogical dictionary, norm, style labels, synonyms, references 208