HR

124

Slubeni list Europske unije

12/Sv. 3

32010L0031

18.6.2010.

SLUBENI LIST EUROPSKE UNIJE

L 153/13

DIREKTIVA 2010/31/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA

od 19. svibnja 2010.
o energetskoj uinkovitosti zgrada
(preinaka)
uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni
klime (UNFCCC) te ispuni svoju dugoronu obvezu u
pogledu odravanja globalnog porasta temperature na
razini ispod 2 C kao i obvezu da do 2020. godine
smanji svoje ukupne emisije staklenikih plinova za
najmanje 20 % u odnosu na razine iz 1990. godine, a
ako se postigne meunarodni sporazum i za 30 %.
Smanjenje potronje energije i poveanje koritenja
energije iz obnovljivih izvora takoer ima vanu ulogu
u promicanju sigurnosti opskrbe energijom i tehnolokog
razvoja te otvaranju radnih mjesta i mogunosti regio
nalnog razvoja, posebno u ruralnim podrujima.

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE,

uzimajui u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a

posebno njegov lanak 194. stavak 2.,
uzimajui u obzir prijedlog Europske komisije,
uzimajui u obzir miljenje Europskoga gospodarskog i soci
jalnog odbora (1),
uzimajui u obzir miljenje Odbora regija (2),
(4)

Upravljanje potranjom za energijom vaan je instrument

pomou kojeg Unija moe utjecati na globalno
energetsko trite, a time i na sigurnost opskrbe
energijom u srednjoronom i dugoronom razdoblju.

(5)

Europsko je vijee u oujku 2007. naglasilo potrebu

poveanja energetske uinkovitosti u Uniji, kako bi
Unija postigla svoj cilj 20 %-tnog smanjenja potronje
energije do 2020. godine, i pozvalo na temeljitu i brzu
provedbu prioriteta utvrenih u komunikaciji Komisije
pod naslovom Plan djelovanja za energetsku uinkovi
tost: ostvarivanje potencijala. U tom je planu djelovanja
utvren znaajan potencijal trokovno uinkovitih uteda
energije u zgradarstvu. Europski je parlament u svojoj
rezoluciji od 31. sijenja 2008. pozvao na jaanje odre
daba Direktive 2002/91/EZ te je u vie navrata pozvao
da se cilj od 20 % u vezi s energetskom uinkovitosti za
2020. godinu uini obvezujuim, posljednji put u svojoj
rezoluciji od 3. veljae 2009. o drugom stratekom
pregledu energetske politike. Povrh toga, Odlukom
br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijea od
23. travnja 2009. o mjerama drava lanica za smanji
vanje njihovih emisija staklenikih plinova s ciljem ispu
njavanja obveza Zajednice u pogledu smanjenja emisija
staklenikih plinova do 2020. (6), utvreni su obvezujui
nacionalni ciljevi za smanjenje CO2 za koje e biti
kljuna energetska uinkovitost u zgradarstvu, dok se
Direktivom 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijea
od 23. travnja 2009. o promicanju koritenja energije iz
obnovljivih izvora (7) predvia promicanje energetske
uinkovitosti u kontekstu obvezujueg cilja da se do
2020. godine iz obnovljivih izvora pokriva 20 %
ukupne potronje energije Unije.

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budui da:
(1)

Direktiva 2002/91/EZ Europskog parlamenta i Vijea od

16. prosinca 2002. o energetskoj uinkovitosti zgrada (4)
izmijenjena je (5). Budui da predstoje nove znaajne
izmjene, trebalo bi je preinaiti u interesu jasnoe.

(2)

Uinkovito, razborito, racionalno i odrivo koritenje

energije odnosi se, meu ostalim, na naftne derivate,
prirodni plin i kruta goriva koji su bitni izvori energije,
ali istovremeno predstavljaju vodee izvore emisija uglji
kova dioksida.

(3)

Zgrade su odgovorne za 40 % ukupne potronje energije

u Uniji. Sektor se iri, to e neumitno poveati potronju
energije. Stoga su smanjenje potronje energije i kori
tenje energije iz obnovljivih izvora u zgradarstvu
vane mjere koje su potrebne da bi se smanjila
energetska ovisnost Unije i emisije staklenikih plinova.
Mjere za smanjenje potronje energije u Uniji, u kombi
naciji s poveanim koritenjem energije iz obnovljivih
izvora, omoguile bi Uniji da ispotuje Kyotski protokol

(1) SL C 277, 17.11.2009., str. 75.

(2) SL C 200, 25.8.2009., str. 41.
(3) Stajalite Europskog parlamenta od 23. travnja 2009. (jo nije objav
ljeno u Slubenom listu), stajalite Vijea u prvom itanju od
14. travnja 2010. (jo nije objavljeno u Slubenom listu), stajalite
Europskog parlamenta od 18. svibnja 2010. (jo nije objavljeno u
Slubenom listu).
(4) SL L 1, 4.1.2003., str. 65.
(5) Vidjeti Prilog IV. dio A.

(6) SL L 140, 5.6.2009., str. 136.

(7) SL L 140, 5.6.2009., str. 16.

12/Sv. 3

HR

Slubeni list Europske unije

(6)

Europsko je vijee u oujku 2007. ponovno potvrdilo

predanost Unije razvoju energije iz obnovljivih izvora
na razini itave Unije, podravi obvezujui cilj 20 %tnog udjela energije iz obnovljivih izvora do 2020.
godine. Direktivom 2009/28/EZ uspostavljen je zajed
niki okvir za promicanje energije iz obnovljivih izvora.

(7)

Nuno je utvrditi konkretnije mjere kako bi se ostvario

veliki neiskoriteni potencijal uteda energije u zgradama
i smanjile velike razlike meu rezultatima drava lanica
u tom podruju.

(8)

Mjerama za daljnje poboljanje energetske uinkovitosti

zgrada trebalo bi se uzeti u obzir klimatske i lokalne
uvjete te unutarnju klimu prostora i trokovnu uinkovi
tost. Te mjere ne bi smjele utjecati na druge zahtjeve koji
se tiu zgrada, kao to su pristupanost, sigurnost i
namjena zgrade.

(9)

Energetsku uinkovitost zgrada trebalo bi izraunati na

temelju metodologije koja se moe razlikovati na nacio
nalnoj i regionalnoj razini. To uz toplinske znaajke
ukljuuje i druge imbenike kojima pripada sve vanija
uloga, kao to su postrojenja za grijanje i klimatizaciju,
primjena energije iz obnovljivih izvora, elementi pasi
vnoga grijanja i hlaenja, zatita od sunca, kakvoa
unutarnjeg zraka, odgovarajua prirodna rasvjeta i oblik
zgrade. Metodologija za izraunavanje energetske uinko
vitosti ne bi se smjela temeljiti samo na sezoni u kojoj je
potrebno grijanje, ve bi trebala obuhvatiti godinju
energetsku uinkovitost zgrade. U toj bi metodologiji
trebalo uzeti u obzir postojee europske norme.

(10)

Odreivanje minimalnih zahtjeva energetske uinkovitosti

zgrada i graevinskih elemenata iskljuiva je odgovornost
drava lanica. Te bi zahtjeve trebalo odrediti s ciljem
postizanja trokovno optimalne ravnotee izmeu
potrebnih ulaganja i uteenih trokova energije tijekom
ukupnog vijeka trajanja zgrade, ne dovodei u pitanje
pravo drava lanica da odrede minimalne zahtjeve koji
su energetski uinkovitiji od trokovno optimalnih razina
energetske uinkovitosti. Dravama lanicama trebalo bi
pruiti mogunost redovitog preispitivanja minimalnih
zahtjeva energetske uinkovitosti za zgrade u svjetlu
tehnikog napretka.

(11)

Imajui u vidu cilj trokovno uinkovitih odnosno

trokovno optimalnih razina energetske uinkovitosti, u

125

odreenim okolnostima moe biti opravdano, primjerice

u svjetlu klimatskih razlika, da drave lanice odrede
trokovno uinkovite odnosno trokovno optimalne
zahtjeve za graevinske elemente koji u praksi ogrania
vaju postavljanje graevinskih proizvoda koji udovolja
vaju normama utvrenim u zakonodavstvu Unije, pod
uvjetom da ti zahtjevi ne predstavljaju neopravdanu
trinu prepreku.

(12)

Drave lanice bi kod odreivanja zahtjeva energetske

uinkovitosti za tehnike sustave zgrade trebale koristiti
usklaene instrumente, ako su oni raspoloivi i prikladni,
posebno ispitne i raunske metode i razrede energetske
uinkovitosti izraene u okviru mjera za provedbu Direk
tive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijea od
21. listopada 2009. o uspostavljanju okvira za odrei
vanje zahtjeva za ekoloki dizajn proizvoda povezanih s
energijom (1) i Direktive 2010/30/EU Europskog parla
menta i Vijea od 19. svibnja 2010. o iskazivanju potro
nje energije i drugih resursa proizvoda povezanih s
energijom pomou oznaka i standardiziranih informacija
o proizvodu (2), kako bi se osigurala usklaenost s pove
zanim inicijativama i to je vie mogue umanjila poten
cijalna fragmentacija trita.

(13)

Ovom se Direktivom ne dovode u pitanje lanci 107. i

108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
Stoga se izraz poticaj, koji se koristi u ovoj Direktivi, ne
bi smjelo tumaiti kao dravnu potporu.

(14)

Komisija bi trebala utvrditi poredbeni metodoloki okvir

za izraunavanje trokovno optimalnih razina mini
malnih zahtjeva energetske uinkovitosti. Drave lanice
trebale bi taj okvir koristiti za usporedbu rezultata s
minimalnim zahtjevima energetske uinkovitosti koje su
donijele. Ako bi izmeu izraunanih trokovno opti
malnih razina minimalnih zahtjeva energetske uinkovi
tosti i minimalnih zahtjeva energetske uinkovitosti koji
su na snazi postojale znaajne razlike, tj. iznad 15 %,
drave lanice trebale bi opravdati tu razliku ili planirati
odgovarajue korake kako bi je smanjile. Drave lanice
trebale bi odrediti procijenjeni gospodarski vijek trajanja
zgrade odnosno graevinskog elementa, uzimajui u
obzir trenutanu praksu i iskustvo u odreivanju uobia
jenoga gospodarskog vijeka trajanja. Komisiju bi trebalo
redovito izvjeivati o rezultatima te usporedbe i poda
cima koji su koriteni za dobivanje rezultata. Ta bi
izvjea trebala omoguiti Komisiji da ocijeni napredak
drava lanica u postizanju trokovno optimalnih razina
minimalnih zahtjeva energetske uinkovitosti i podnese
izvjee o tom napretku.

(1) SL L 285, 31.10.2009., str. 10.

(2) SL L 153, 18.6.2010., str. 1.

126

HR

Slubeni list Europske unije

(15)

Zgrade imaju uinak na dugoronu potronju energije.

Stoga bi, s obzirom na dugaak ciklus obnove postojeih
zgrada, nove zgrade i postojee zgrade koje se podvrga
vaju znaajnoj obnovi trebale ispuniti minimalne zahtjeve
energetske uinkovitosti prilagoene lokalnoj klimi.
Budui da se mogunosti primjene alternativnih sustava
opskrbe energijom openito ne istrauju do svojeg punog
potencijala, kod novih bi zgrada, bez obzira na veliinu,
trebalo razmotriti alternativne sustave opskrbe energijom,
i to prema naelu da se prvo osigura da su energetske
potrebe grijanja i hlaenja svedene na trokovno opti
malne razine.

(16)

Znaajne obnove postojeih zgrada, bez obzira na veli

inu, prilika su da se poduzmu trokovno uinkovite
mjere poveanja energetske uinkovitosti. Iz razloga
trokovne uinkovitosti trebalo bi omoguiti da se mini
malni zahtjevi energetske uinkovitosti ogranie na one
obnovljene dijelove koji su najvaniji za energetsku uin
kovitost zgrade. Dravama lanicama trebalo bi dati
mogunost da same odlue hoe li znaajnu obnovu
definirati u postotku povrine ovojnice zgrade ili vrijed
nosti zgrade. Ako drava lanica odlui znaajnu obnovu
definirati u odnosu na vrijednost zgrade, mogle bi se
koristiti vrijednosti kao to su aktuarska vrijednost ili
tekua vrijednost na temelju trokova izgradnje nove
zgrade, bez vrijednosti zemljita na kojemu se zgrada
nalazi.

(17)

(18)

Potrebno je poduzeti mjere kako bi se poveao broj

zgrada koje ne samo da ispunjavaju trenutane mini
malne zahtjeve energetske uinkovitosti, ve su i
energetski uinkovitije, kako bi se smanjila potronja
energije i emisije ugljikova dioksida. Drave lanice bi u
tu svrhu trebale izraditi nacionalne planove za poveanje
broja zgrada priblino nulte energije i o tim planovima
redovito izvjeivati Komisiju.

Trenutano se uspostavljaju odnosno prilagoavaju

financijski instrumenti Unije i ostale mjere s ciljem stimu
liranja mjera energetske uinkovitosti. Ti financijski
instrumenti na razini Unije ukljuuju, meu ostalim,
Uredbu (EZ) br. 1080/2006 Europskog parlamenta i
Vijea od 5. srpnja 2006. o Europskom fondu za regio
nalni razvoj (1), koja je izmijenjena kako bi se omoguila
vea ulaganja u energetsku uinkovitost u stanogradnji;
javno-privatno partnerstvo u okviru inicijative Europske
energetski uinkovite zgrade za promicanje zelenih
tehnologija i razvoja energetski uinkovitih sustava i
materijala u novim i obnovljenim zgradama; inicijativu
Europske komisije i Europske investicijske banke (EIB)

(1) SL L 210, 31.7.2006., str. 1.

12/Sv. 3

Inicijativa EU-a za financiranje odrive energetike iji je

cilj, meu ostalim, omoguiti ulaganja u energetsku uin
kovitost te Europski fond 2020. za energetiku, klimatske
promjene i infrastrukturu pod vodstvom EIB-a pod
nazivom Fond Marguerite; Direktivu Vijea 2009/47/EZ
od 5. svibnja 2009. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u
pogledu smanjenih stopa poreza na dodanu vrijednost (2);
instrument strukturnih fondova i kohezijskog fonda
Jeremie (Zajednika europska sredstva za mikro, mala i
srednja poduzea); Financijski instrument za energetsku
uinkovitost; Okvirni program za konkurentnost i inova
cije, ukljuujui Program inteligentna energija Europa II,
koji je posebno usmjeren na uklanjanje trinih prepreka
povezanih s energetskom uinkovitosti i energijom iz
obnovljivih izvora, primjerice putem instrumenta za
tehniku pomo ELENA (Europski instrument za
pomo lokalnom energetskom razvitku); Sporazum
gradonaelnika; Program za poduzetnitvo i inovacije;
Program potpore politici IKT 2010. i Sedmi okvirni
program za istraivanje. Europska banka za obnovu i
razvoj takoer osigurava sredstva s ciljem stimuliranja
mjera povezanih s energetskom uinkovitosti.

(19)

Financijski instrumenti Unije trebali bi dati praktian

uinak ciljevima ove Direktive, ali oni ne bi smjeli zami
jeniti nacionalne mjere. Njih bi posebno trebalo upotri
jebiti za osiguravanje primjerenih i inovativnih sredstava
financiranja koja e ubrzati ulaganja u energetski uinko
vite mjere. Oni bi mogli imati vanu ulogu u razvoju
nacionalnih, regionalnih i lokalnih fondova, instrumenata
ili mehanizama za energetsku uinkovitost, koji takve
mogunosti financiranja nude vlasnicima privatnih
zgrada, malim i srednjim poduzeima i pruateljima
usluga na podruju energetske uinkovitosti.

(20)

Drave bi lanice za potrebe primjerenog obavjeivanja

Komisije trebale sastaviti popise postojeih i predloenih
mjera koje nisu predviene ovom Direktivom, ali
promiu ciljeve ove Direktive, ukljuujui one financijske
prirode. Drave lanice mogu u te popise posebno uklju
iti postojee i predloene mjere iji je cilj smanjiti posto
jee pravne i trine prepreke i potaknuti ulaganja i/ili
druge aktivnosti za poveanje energetske uinkovitosti
novih i postojeih zgrada i na taj nain potencijalno
doprinijeti smanjivanju energetskog siromatva. Te bi
mjere mogle sadravati, meu ostalim, besplatnu ili
subvencioniranu tehniku pomo i savjetovanje, izravne
subvencije, subvencionirane programe kreditiranja
odnosno kredite s niskom kamatom, programe potpora
i programe kreditnih jamstava. Tijela javne vlasti i druge
institucije koje osiguravaju te mjere financijske prirode
mogle bi primjenu tih mjera povezati s navedenom
energetskom uinkovitosti i preporukama iz energetskih
certifikata.

(2) SL L 116, 9.5.2009., str. 18.

12/Sv. 3

HR

Slubeni list Europske unije

(21)

Kako bi se ograniio teret za drave lanice u pogledu

izvjeivanja, trebalo bi omoguiti da se izvjea koja se
zahtijevaju u ovoj Direktivi ukljue u planove djelovanja
u vezi s energetskom uinkovitosti iz lanka 14. stavka 2.
Direktive 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijea od
5. travnja 2006. o energetskoj uinkovitosti u krajnjoj
potronji i energetskim uslugama (1). Javni bi sektor u
svakoj dravi lanici trebao biti predvodnik na podruju
energetske uinkovitosti zgrada te bi stoga u nacionalnim
planovima trebalo odrediti ambicioznije ciljeve za zgrade
u kojima su smjetena tijela javne vlasti.

(22)

Potencijalni kupac ili najmoprimac zgrade odnosno

graevinske cjeline trebao bi u energetskom certifikatu
dobiti tone informacije o energetskoj uinkovitosti
zgrade i praktine savjete za poboljanje te uinkovitosti.
Informativne kampanje mogu pomoi da se vlasnici i
najmoprimci dodatno potaknu na poboljavanje
energetske uinkovitosti svoje zgrade odnosno grae
vinske cjeline. Vlasnike i najmoprimce poslovnih zgrada
trebalo bi takoer potaknuti na razmjenu informacija o
stvarnoj potronji energije, kako bi se osiguralo da su
raspoloivi svi podaci koji su potrebni za donoenje
informiranih odluka o nunim poboljanjima. Energetski
bi certifikat takoer trebao pruati informacije o
stvarnom utjecaju grijanja i hlaenja na energetske
potrebe zgrade, njezinu potronju primarne energije i
emisije ugljikova dioksida.

(23)

Tijela javne vlasti trebala bi predvoditi svojim primjerom

i potruditi se da provedu preporuke obuhvaene energet
skim certifikatom. Drave bi lanice u svoje nacionalne
planove trebale ukljuiti mjere koje podupiru tijela javne
vlasti da to prije usvoje poboljanja energetske uinko
vitosti i u najkraem moguem roku provedu preporuke
iz energetskog certifikata.

(24)

Zgrade u kojima su smjetena tijela javne vlasti i zgrade u

kojima se esto zadrava graanstvo trebale bi svojim
odnosom prema okoliu i energiji sluiti kao primjer
ostalima i stoga bi te zgrade trebalo redovito podvrgavati
energetskom certificiranju. Radi boljeg informiranja
javnosti o energetskoj uinkovitosti, te bi energetske
certifikate trebalo izloiti na vidljivom mjestu, posebno
u zgradama odreene veliine u kojima su smjetena
tijela javne vlasti odnosno u kojima se esto zadrava
graanstvo, kao to su trgovine i trgovaki centri, super
marketi, restorani, kazalita, banke i hoteli.

(25)

Posljednjih je godina uoljiv porast broja sustava klima

tizacije u europskim zemljama. To stvara znatne

(1) SL L 114, 27.4.2006., str. 64.

127

probleme u vremenima vrnog optereenja i poveava

troak elektrine energije te naruava energetsku ravno
teu. Prednost bi trebalo dati strategijama koje pobolja
vaju toplinska svojstva zgrada u ljetnom razdoblju. U tu
bi se svrhu trebalo usredotoiti na mjere za spreavanje
pregrijavanja, kao to je zatita od sunca i dovoljan
toplinski kapacitet konstrukcije zgrade te daljnji razvoj i
primjena pasivnih tehnika hlaenja, prvenstveno onih
koje poboljavaju unutarnje klimatske uvjete i mikro
klimu oko zgrada.

(26)

Redovito odravanje i pregled sustava grijanja i klimati

zacije putem kvalificiranog osoblja doprinosi odravanju
ispravne podeenosti sustava, u skladu sa specifikacijama
proizvoda, i na taj nain osigurava optimalnu uinkovi
tost s okolinog, sigurnosnog i energetskog stajalita.
Tijekom vijeka trajanja sustava trebalo bi u redovitim
razmacima provoditi neovisne procjene itavog sustava
grijanja i klimatizacije, a posebno prije zamjene ili dogra
dnje. Da bi se umanjilo administrativno optereenje
vlasnika zgrada i najmoprimaca, drave lanice bi trebale,
u mjeri u kojoj je to mogue, nastojati objediniti preglede
i certificiranje.

(27)

Zajedniki pristup energetskom certificiranju zgrada i

pregledu sustava grijanja i klimatizacije, koje provode
kvalificirani i/ili akreditirani strunjaci ija je neovisnost
zajamena na temelju objektivnih kriterija, stvorit e
ravnopravnije uvjete u pogledu napora za utedu energije
u zgradarstvu koji se poduzimaju u dravama lanicama,
a za potencijalne vlasnike i korisnike uvesti transparent
nost na trite nekretnina Unije po pitanju energetske
uinkovitosti. Kako bi se osigurala kvaliteta energetskih
certifikata i pregleda sustava grijanja i klimatizacije u
itavoj Uniji, trebalo bi uspostaviti neovisni kontrolni
mehanizam u svim dravama lanicama.

(28)

Budui da su lokalna i regionalna tijela kljuna za

uspjenu provedbu ove Direktive, njih bi trebalo prema
potrebi konzultirati i ukljuiti u planiranje, izradu
programa informiranja, obuke i osvjeivanja te provedbu
ove Direktive na nacionalnoj i regionalnoj razini kad god
je to primjereno u skladu s vaeim nacionalnim zako
nodavstvom. Te se konzultacije takoer mogu iskoristiti
za pruanje odgovarajuih smjernica lokalnim planerima
i graevinskim inspektorima u vezi s obavljanjem
potrebnih zadaa. Nadalje, drave bi lanice trebale
omoguiti i potaknuti arhitekte i planere da kod planira
nja, projektiranja, izgradnje i obnove industrijskih i stam
benih zona na primjeren nain razmotre optimalnu
kombinaciju poboljanja energetske uinkovitosti, kori
tenja energije iz obnovljivih izvora i koritenja daljin
skoga grijanja i hlaenja.

128

(29)

(30)

(31)

(32)

HR

Slubeni list Europske unije

Instalateri i graevinari od kljunog su znaaja za

uspjenu provedbu ove Direktive. Stoga bi odgovarajui
broj instalatera i graevinara trebao putem izobrazbe i
drugih mjera stei potreban stupanj strune osposoblje
nosti za postavljanje i ugradnju potrebne energetski uin
kovite tehnologije odnosno tehnologije koja koristi
obnovljive izvore energije.

to se tie uzajamnog priznavanja strunjaka kojima se

bavi ova Direktiva, drave lanice trebale bi voditi rauna
o Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijea
od 7. rujna 2005. o priznavanju strunih kvalifikacija (1),
a Komisija bi trebala nastaviti rad na smjernicama i
preporukama u pogledu standarda izobrazbe za te stru
njake u okviru Programa inteligentna energija Europa.

Kako bi se poveala transparentnost energetske uinko

vitosti na nestambenom tritu nekretnina Unije, trebalo
bi utvrditi jedinstvene uvjete za dragovoljnu zajedniku
shemu energetskog certificiranja nestambenih zgrada. U
skladu s lankom 291. UFEU-a, pravila i opa naela za
mehanizme kojima drave lanice nadziru izvravanje
provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji utvruju se
unaprijed u obliku uredbe koja se donosi u skladu s
redovnim zakonodavnim postupkom. Do donoenja te
nove uredbe i dalje se primjenjuje Odluka Vijea
1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrivanju postu
paka za izvravanje provedbenih ovlasti dodijeljenih
Komisiji (2), uz izuzetak regulatornog postupka s kontro
lom, koji nije primjenjiv.

Komisiju bi trebalo ovlastiti da donese delegirane akte u

skladu s lankom 290. UFEU-a u pogledu prilagodbe
odreenih dijelova opeg okvira iz Priloga I. tehnikom
napretku te u pogledu uspostave metodolokog okvira za
izraunavanje trokovno optimalnih razina minimalnih
zahtjeva energetske uinkovitosti. Posebno je vano da
Komisija obavi odgovarajue konzultacije tijekom
pripremnog dijela posla, takoer i na strunoj razini.

12/Sv. 3

(34)

Obvezu prenoenja ove Direktive u nacionalna zakono

davstva trebalo bi ograniiti na one odredbe koje pred
stavljaju znaajnu promjenu u odnosu na Direktivu
2002/91/EZ. Obveza prenoenja odredaba koje su
ostale nepromijenjene proizlazi iz te direktive.

(35)

Ova Direktiva ne bi smjela dovesti u pitanje obveze

drava lanica u vezi s rokovima za prijenos Direktive
2002/91/EZ u nacionalno pravo i njezinu primjenu.

(36)

Drave se lanice u skladu s tokom 34. Meuinstitucio

nalnoga sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (3)
potiu da za vlastite potrebe i u interesu Unije izrade
vlastite tablice koje u najveoj moguoj mjeri odraavaju
odnos izmeu ove Direktive i prenesenih mjera te da te
tablice objave,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

lanak 1.
Predmet
1.
Ova Direktiva promie poboljavanje energetske uinkovi
tosti zgrada u Uniji, uzimajui u obzir vanjske klimatske i
lokalne uvjete te zahtjeve unutarnje klime i trokovnu uinko
vitost.

2.

Ovom se Direktivom utvruju zahtjevi u pogledu:

(a) zajednikog opeg okvira metodologije za izraunavanje

integrirane energetske uinkovitosti zgrada i graevinskih
cjelina;

(b) primjene minimalnih zahtjeva energetske uinkovitosti za

nove zgrade i nove graevinske cjeline;

(c) primjene minimalnih zahtjeva energetske uinkovitosti za:

(33)

Budui da drave lanice, zbog sloenosti sektora zgra

darstva i nemogunosti nacionalnih trita nekretnina da
na odgovarajui nain odgovore na izazove u podruju
energetske uinkovitosti, ne mogu dostatno ostvariti cilj
ove Direktive poveanje energetske uinkovitosti
zgrada, nego se taj cilj zbog opsega i uinaka djelovanja
moe na bolje nain ostvariti na razini Unije, Unija moe
usvojiti mjere u skladu s naelom supsidijarnosti odre
enim u lanku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s
naelom proporcionalnosti odreenim u tom lanku, ova
Direktiva ne prelazi ono to je potrebno za ostvarivanje
toga cilja.

(1) SL L 255, 30.9.2005., str. 22.

(2) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

i. postojee zgrade, graevinske cjeline i graevinske

elemente koji se podvrgavaju znaajnoj obnovi;

ii. graevinske elemente koji ine dio ovojnice zgrade i koji

imaju znaajan utjecaj na energetsku uinkovitost ovoj
nice zgrade ako se naknadno ugrauju ili zamjenjuju; i

iii. tehnike sustave zgrade bez obzira na to kad su postav

ljeni, zamijenjeni ili dograeni;
(3) SL C 321, 31.12.2003., str. 1.

12/Sv. 3

HR

Slubeni list Europske unije

(d) nacionalnih planova za poveanje broja zgrada priblino

nulte energije;

(e) energetskog certificiranja zgrada ili graevinskih cjelina;

(f) redovitih pregleda sustava grijanja i klimatizacije u zgra

dama; i

(g) neovisnih sustava kontrole energetskih certifikata i izvjea

o pregledu.

3.
Zahtjevi utvreni u ovoj Direktivi su minimalni zahtjevi i
ne prijee drave lanice da zadre ili uvedu stroe mjere. Te su
mjere u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. O
tim se mjerama obavjeuje Komisija.

lanak 2.
Definicije

129

aerotermalna, geotermalna, hidrotermalna energija i energija

oceana, hidroenergija, biomasa, deponijski plin, plin iz
postrojenja za proiavanje otpadnih voda i bioplinovi;

7. ovojnica zgrade znai ugraeni elementi zgrade koji odva

jaju unutranjost zgrade od vanjskog okolia;

8. graevinska cjelina znai dio zgrade, kat ili stan unutar

zgrade koji je predvien ili preureen za zasebno koritenje;

9. graevinski element znai tehniki sustav zgrade ili

element ovojnice zgrade;

10. znaajna obnova znai obnova zgrade gdje:

(a) ukupni troak obnove ovojnice zgrade ili tehnikog

sustava zgrade prelazi 25 % vrijednosti zgrade, ne rau
najui vrijednosti zemljita na kojemu se zgrada nalazi;
ili

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedee definicije:

1. zgrada znai graevina s krovom i zidovima u kojoj se

koristi energija radi postizanja odreenih unutarnjih klimat
skih uvjeta;

2. zgrada priblino nulte energije znai zgrada koja ima vrlo

visoku energetsku uinkovitost utvrenu u skladu s
Prilogom I. Ta priblino nulta odnosno vrlo niska koliina
energije trebala bi se u vrlo znaajnoj mjeri pokrivati
energijom iz obnovljivih izvora, ukljuujui energiju iz
obnovljivih izvora koja se proizvodi u krugu zgrade ili u
blizini zgrade;

3. tehniki sustav zgrade znai tehnika oprema za grijanje,

hlaenje, ventilaciju, pripremu tople vode i rasvjetu zgrade
ili graevinske cjeline ili kombinaciju navedenog;

4. energetska uinkovitost zgrade znai izraunana ili izmje

rena koliina energije koja je potrebna da se zadovolje
energetske potrebe povezane s uobiajenim koritenjem
zgrade, to ukljuuje, meu ostalim, energiju koja se
koristi za grijanje, hlaenje, ventilaciju, pripremu tople
vode i rasvjetu;

5. primarna energija znai energija iz obnovljivih i neobnov

ljivih izvora koja nije podvrgnuta nijednom postupku pret
vorbe;

6. energija iz obnovljivih izvora znai energija iz obnovljivih

nefosilnih izvora, tj. energija vjetra, suneva energija,

(b) se obnovi podvrgava vie od 25 % povrine ovojnice

zgrade.

Drave lanice mogu odabrati primjenu opcije (a) ili (b);

11. europska norma znai norma koju je donio Europski

odbor za normizaciju, Europski odbor za elektrotehniku
normizaciju ili Europski institut za telekomunikacijske
norme te koja je stavljena na raspolaganje za javnu
uporabu;

12. energetski certifikat znai certifikat koji priznaje drava

lanica odnosno pravna osoba koju je odredila drava
lanica i iz kojega je vidljiva energetska uinkovitost
zgrade ili graevinske cjeline, izraunana u skladu s meto
dologijom usvojenom u skladu s lankom 3.;

13. kogeneracija znai istodobna proizvodnja toplinske i elek

trine i/ili mehanike energije u istom postupku;

14. trokovno optimalna razina znai razina energetske uin

kovitosti koja rezultira najmanjim trokom tijekom procije
njenoga gospodarskog vijeka trajanja, pri emu:

(a) najmanji troak odreuje se uzimajui u obzir trokove

ulaganja povezana s energijom, trokove odravanja i
operativne trokove (ukljuujui trokove i utede
energije, kategoriju dotine zgrade, zaradu od proizve
dene energije), gdje je primjenjivo, kao i trokove zbri
njavanja, gdje je primjenjivo; i

HR

130

Slubeni list Europske unije

(b) procijenjeni gospodarski vijek trajanja odreuje svaka

drava lanica. On se odnosi na preostali procijenjeni
gospodarski vijek trajanja zgrade, ako se zahtjevi
energetske uinkovitosti odreuju u odnosu na zgradu
u cjelini, odnosno na procijenjeni gospodarski vijek
trajanja graevinskog elementa, ako se zahtjevi
energetske uinkovitosti odreuju u odnosu na grae
vinske elemente.

Trokovno optimalna razina nalazi se unutar podruja

razina energetske uinkovitosti za koje je analiza trokova
i koristi tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka
trajanja pozitivna;

15. sustav klimatizacije znai kombinacija komponenti koje

su potrebne za odreeni oblik obrade zraka u prostoriji
pomou koje se nadzire temperatura odnosno pomou
koje se temperatura moe sniziti;

16. kotao znai kombinirana jedinica koja se sastoji od tijela

kotla i plamenika i koja je namijenjena prijenosu topline
koja se oslobaa izgaranjem u tekuine;

17. nazivna snaga znai maksimalna toplinska snaga, izraena

u kW, koju navodi i jami proizvoa tijekom neprekidnog
pogona uz istovremeni korisni uinak koji je naznaio;

18. toplinska crpka znai ureaj, naprava ili postrojenje koje

prenosi toplinu iz prirodnog okruenja kao to su zrak,
voda ili tlo, u zgrade ili industrijske aplikacije obrtanjem
prirodnog tijeka topline tako da ona tee od nie tempera
turne razine prema vioj. Kod reverzibilnih toplinskih crpki
toplina se moe prenositi iz zgrade u prirodno okruenje;

19. daljinsko grijanje odnosno daljinsko hlaenje znai

distribuiranje toplinske energije u obliku pare, vrue vode
ili pothlaenih tekuina iz centralnog izvora proizvodnje
putem mree u vie zgrada ili na vie lokacija radi kori
tenja za zagrijavanje ili hlaenje prostora ili procesa.

12/Sv. 3

lanak 4.
Odreivanje minimalnih zahtjeva energetske uinkovitosti
1.
Drave lanice poduzimaju potrebne mjere kako bi se
osiguralo odreivanje minimalnih zahtjeva energetske uinkovi
tosti za zgrade odnosno graevinske cjeline, s ciljem postizanja
trokovno optimalnih razina. Energetska uinkovitost izrau
nava se u skladu s metodologijom iz lanka 3. Trokovno opti
malne razine izraunavaju se u skladu s poredbenim metodolo
kim okvirom iz lanka 5. po uspostavi tog okvira.

Drave lanice poduzimaju potrebne mjere kako bi se osiguralo

odreivanje minimalnih zahtjeva energetske uinkovitosti za
graevinske elemente koji ine dio ovojnice zgrade i koji, ako
se zamijene ili naknadno ugrade, imaju znaajan utjecaj na
energetsku uinkovitost ovojnice zgrade, s ciljem postizanja
trokovno optimalnih razina.

Drave lanice kod odreivanja zahtjeva mogu razlikovati

izmeu novih i postojeih zgrada te izmeu razliitih kategorija
zgrada.

U okviru tih zahtjeva uzimaju se u obzir opi unutarnji

klimatski uvjeti, kako bi se izbjegli mogui negativni uinci,
npr. nedostatno prozraivanje, kao i lokalni uvjeti, namjena i
starost zgrade.

Drava lanica nije obvezna odrediti minimalne zahtjeve

energetske uinkovitosti koji nisu trokovno uinkoviti
tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja.

Minimalni zahtjevi energetske uinkovitosti preispituju se u

redovitim razmacima, koji nisu dui od pet godina, te se
prema potrebi auriraju sukladno tehnikom napretku u grae
vinarstvu.

2.
Drave lanice mogu odluiti da nee odrediti ili primje
njivati zahtjeve iz stavka 1. na sljedee kategorije zgrada:

lanak 3.

Drave lanice primjenjuju metodologiju za izraunavanje

energetske uinkovitosti zgrada u skladu sa zajednikim
opim okvirom utvrenim u Prilogu I.

(a) zgrade koje su slubeno zatiene zbog toga to pripadaju

posebno zatienom podruju ili zbog svoje posebne arhi
tektonske ili povijesne vrijednosti, u mjeri u kojoj bi se
ispunjavanjem odreenih minimalnih zahtjeva energetske
uinkovitosti na neprihvatljiv nain promijenio njihov
znaaj ili izgled;

Ta se metodologija usvaja na nacionalnoj ili regionalnoj razini.

(b) zgrade koje se koriste u obredne i vjerske svrhe;

Usvajanje

metodologije za izraunavanje
uinkovitosti zgrada

energetske

12/Sv. 3

HR

Slubeni list Europske unije

(c) privremene zgrade s rokom uporabe do dvije godine, indu

strijska postrojenja, radionice i nestambene poljoprivredne
zgrade s niskim energetskim potrebama te nestambene
poljoprivredne zgrade koje koristi sektor obuhvaen nacio
nalnim sektorskim ugovorom o energetskoj uinkovitosti;

(d) stambene zgrade koje se koriste ili su predviene za kori

tenje manje od etiri mjeseca u godini odnosno koje se
koriste ili su predviene za koritenje u ogranienom
vremenu tijekom godine i ija oekivana potronja energije
iznosi manje od 25 % oekivane potronje kod cjelogodi
njeg koritenja;

(e) samostojee zgrade s ukupnom korisnom povrinom ispod

50 m2.

lanak 5.
Izraunavanje trokovno optimalnih razina minimalnih
zahtjeva energetske uinkovitosti
1.
Komisija do 30. lipnja 2011. putem delegiranih akata u
skladu s lancima 23., 24. i 25. utvruje poredbeni metodoloki
okvir za izraunavanje trokovno optimalnih razina minimalnih
zahtjeva energetske uinkovitosti za zgrade i graevinske
elemente.

Poredbeni metodoloki okvir utvruje se u skladu s Prilogom III.

i u njemu se razlikuju nove i postojee zgrade te razliite kate
gorije zgrada.

2.
Drave lanice izraunavaju trokovno optimalne razine
minimalnih zahtjeva energetske uinkovitosti primjenom pored
benog metodolokog okvira utvrenog u skladu sa stavkom 1. i
relevantnim parametrima, kao to su klimatski uvjeti i stvarna
dostupnost energetske infrastrukture, te usporeuju rezultate tog
izrauna s minimalnim zahtjevima energetske uinkovitosti koji
su na snazi.

Drave lanice Komisiji podnose izvjee o rezultatima tih izra

una sa svim ulaznim podacima i pretpostavkama koje su
pritom koritene. To se izvjee moe ukljuiti u planove djelo
vanja u vezi s energetskom uinkovitosti iz lanka 14. stavka 2.
Direktive 2006/32/EZ. Drave lanice ta izvjea podnose
Komisiji u redovitim razmacima, koji ne smiju biti dui od
pet godina. Prvo se izvjee dostavlja do 30. lipnja 2012.

3.
Ako usporedba provedena u skladu sa stavkom 2. pokae
da su vaei minimalni zahtjevi energetske uinkovitosti bitno
manje energetski uinkoviti od trokovno optimalnih razina
minimalnih zahtjeva energetske uinkovitosti, drava lanica
Komisiji opravdava tu razliku u pisanom obliku u izvjeu iz
stavka 2., kojemu, ako se ta razlika ne moe opravdati, prilae

131

plan odgovarajuih koraka za znaajno smanjenje te razlike do

sljedeega preispitivanja zahtjeva energetske uinkovitosti iz
lanka 4. stavka 1.
4.
Komisija objavljuje izvjee o napretku drava lanica u
postizanju trokovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva
energetske uinkovitosti.
lanak 6.
Nove zgrade
1.
Drave lanice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigu
rale da nove zgrade ispune minimalne zahtjeve energetske uin
kovitosti odreene u skladu s lankom 4.
Drave lanice osiguravaju da se kod novih zgrada prije poetka
gradnje razmotri i uzme u obzir tehnika, okolina i gospo
darska izvedivost visokouinkovitih alternativnih sustava,
poput onih koji su navedeni u nastavku, ako su oni raspoloivi:
(a) decentralizirani sustavi opskrbe energijom na temelju
energije iz obnovljivih izvora;
(b) kogeneracija;
(c) daljinsko ili blokovsko grijanje ili hlaenje, posebno ako se
u cijelosti ili djelomino temelji na energiji iz obnovljivih
izvora;
(d) toplinske crpke.
2.
Drave lanice osiguravaju da se analiza alternativnih
sustava iz stavka 1. dokumentira i bude raspoloiva u svrhu
provjere.
3.
Ta se analiza alternativnih sustava moe provesti za poje
dinane zgrade ili skupine slinih zgrada ili za zgrade zajednike
tipologije na istom podruju. to se tie skupnih sustava grijanja
i hlaenja, analiza se moe provesti za sve zgrade koje su
povezane na sustav na istom podruju.
lanak 7.
Postojee zgrade
Drave lanice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da
se prilikom znaajne obnove zgrada unaprijedi energetska uin
kovitost itave zgrade ili obnovljenog dijela zgrade kako bi se
ispunili minimalni zahtjevi energetske uinkovitosti u skladu s
lankom 4., u mjeri u kojoj je to tehniki, funkcionalno i
gospodarski izvedivo.
Ti se zahtjevi primjenjuju na itavu obnovljenu zgradu ili grae
vinsku cjelinu. Zahtjevi se osim toga, ili umjesto toga, mogu
primjenjivati i na obnovljene graevinske elemente.

HR

132

Slubeni list Europske unije

Drave lanice osim toga poduzimaju potrebne mjere kako bi

osigurale da se kod naknadne ugradnje ili zamjene graevinskog
elementa koji ini dio ovojnice zgrade i koji ima znaajan
utjecaj na energetsku uinkovitost ovojnice zgrade ispune mini
malni zahtjevi energetske uinkovitosti za graevinski element,
u mjeri u kojoj je to tehniki, funkcionalno i gospodarski izve
divo.

12/Sv. 3

trite elektrine energije (1). Drave lanice mogu nadalje, ako

je to primjereno, poticati postavljanje aktivnih upravljakih
sustava, kao to su automatizacijski, upravljaki i nadzorni
sustavi koji tede energiju.

lanak 9.
Zgrade priblino nulte energije

Drave lanice te minimalne zahtjeve energetske uinkovitosti

utvruju u skladu s lankom 4.

Drave lanice potiu da se u sluaju zgrada koje se podvrga

vaju znaajnoj obnovi razmotre i uzmu u obzir visokouinko
viti alternativni sustavi, kako je navedeno u lanku 6. stavku 1.,
u mjeri u kojoj je to tehniki, funkcionalno i gospodarski izve
divo.

1.

Drave lanice osiguravaju da:

(a) do 31. prosinca 2020. sve nove zgrade budu zgrade

priblino nulte energije; i

(b) nakon 31. prosinca 2018. nove zgrade u kojima su smje

tena tijela javne vlasti odnosno koje su u vlasnitvu tijela
javne vlasti budu zgrade priblino nulte energije.

lanak 8.
Tehniki sustavi zgrade
1.
Drave lanice s ciljem optimiziranja energije koju troe
tehniki sustavi zgrade odreuju sustavne zahtjeve u pogledu
ukupne energetske uinkovitosti, ispravnog postavljanja i odgo
varajueg dimenzioniranja, ugaanja i upravljanja tehnikim
sustavima koji se postavljaju u postojeim zgradama. Drave
lanice mogu te sustavne zahtjeve primjenjivati i na nove
zgrade.

Sustavni zahtjevi odreuju se za nove tehnike sustave zgrade te

za zamjenu i dogradnju postojeih tehnikih sustava i primje
njuju se u mjeri u kojoj je to tehniki, gospodarski i funkcio
nalno izvedivo.

Sustavni zahtjevi ukljuuju barem:

(a) sustave grijanja;

(b) sustave pripreme tople vode;

(c) sustave klimatizacije;

(d) velike ventilacijske sustave;

ili kombinaciju tih sustava.

2.
Drave lanice potiu uvoenje inteligentnih mjernih
sustava kod svake izgradnje ili znaajne obnove zgrada, isto
dobno osiguravajui da ti poticaji budu u skladu s Prilogom I.
tokom 2, Direktivi 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijea
od 13. srpnja 2009. o zajednikim pravilima za unutarnje

Drave lanice sastavljaju nacionalne planove za poveanje broja

zgrada priblino nulte energije. Ti nacionalni planovi mogu
sadravati ciljeve koji se razlikuju po kategorijama zgrade.

2.
Drave lanice nadalje, po uzoru na javni sektor, izrauju
politike i poduzimaju mjere kao to je odreivanje ciljeva za
poticanje pretvorbe zgrada koje se obnavljaju u zgrade priblino
nulte energije i o tome obavjeuju Komisiju u svojim nacio
nalnim planovima iz stavka 1.

3.
Nacionalni planovi obuhvaaju, meu ostalim, sljedee
elemente:

(a) detaljan prikaz primjene definicije zgrade priblino nulte

energije u praksi u dravi lanici, u skladu s njezinim nacio
nalnim, regionalnim i lokalnim uvjetima, ukljuujui broj
ani pokazatelj potronje primarne energije u kWh/m2
godinje. Faktori primarne energije koji se koriste za odre
ivanje potronje primarne energije mogu se temeljiti na
nacionalnim ili regionalnim godinjim prosjecima, a mogu
ukljuivati i relevantne europske norme;

(b) prijelazne ciljeve za poboljanje energetske uinkovitosti

novih zgrada do 2015. godine, s ciljem pripreme za
provedbu stavka 1.;

(c) informacije o politikama i financijskim ili drugim mjerama

donesenima u kontekstu stavka 1. i 2. za promicanje zgrada
priblino nulte energije, ukljuujui pojedinosti nacionalnih
zahtjeva i mjera u pogledu koritenja energije iz obnovljivih
izvora u novim zgradama i u postojeim zgradama koje se
podvrgavaju znaajnoj obnovi u kontekstu lanka 13. stavka
4. Direktive 2009/28/EZ i lanaka 6. i 7. ove Direktive.
(1) SL L 211, 14.8.2009., str. 55.

12/Sv. 3

HR

Slubeni list Europske unije

4.
Komisija ocjenjuje nacionalne planove iz stavka 1.,
posebno dostatnost mjera koje su predvidjele drave lanice u
odnosu na ciljeve ove Direktive. Vodei rauna o naelu supsi
dijarnosti Komisija moe prema potrebi zatraiti dodatne
konkretne informacije u vezi sa zahtjevima navedenima u stav
cima 1., 2. i 3. U tom sluaju dotina drava lanica dostavlja
traene informacije ili predlae izmjene u roku od devet mjeseci
od zahtjeva Komisije. Komisija moe nakon ocjenjivanja izdati
preporuku.

5.
Komisija do 31. prosinca 2012. i svake tri godine nakon
toga objavljuje izvjee o napretku koje su drave lanice
postigle u poveavanju broja zgrada priblino nulte energije.
Komisija na temelju tog izvjea izrauje plan djelovanja i
prema potrebi predlae mjere za poveanje broja tih zgrada i
potie primjenu najbolje prakse za trokovno uinkovitu pret
vorbu postojeih zgrada u zgrade priblino nulte energije.

6.
Drave lanice mogu u posebnim i opravdanim sluaje
vima odluiti da nee primjenjivati zahtjeve iz stavka 1. toaka
(a) i (b), ako je analiza trokova i koristi tijekom gospodarskog
vijeka trajanja predmetne zgrade negativna. Drave lanice
obavjeuju Komisiju o naelima odgovarajuih zakonskih
reima.

lanak 10.
Financijski poticaji i trine prepreke
1.
S obzirom na vanost osiguravanja primjerenih financij
skih i drugih instrumenata kojima se pospjeuje energetska uin
kovitost zgrada i prelazak na zgrade priblino nulte energije,
drave lanice poduzimaju odgovarajue mjere kako bi se
razmotrili najrelevantniji takvi instrumenti u svjetlu nacionalnih
okolnosti.

2.
Drave lanice do 30. lipnja 2011. sastavljaju popis posto
jeih i, prema potrebi, predloenih mjera i instrumenata uklju
ujui one financijske prirode, koji promiu ciljeve ove Direk
tive, a koji nisu predvieni ovom Direktivom.

Drave lanice taj popis auriraju svake tri godine. Drave

lanice te popise dostavljaju Komisiji, to mogu uiniti tako
da ih ukljue u planove djelovanja u vezi s energetskom uin
kovitosti iz lanka 14. stavka 2. Direktive 2006/32/EZ.

133

i mogue savjete ili preporuke ukljuiti u svoje izvjee o nacio

nalnim planovima energetske uinkovitosti iz lanka 14. stavka
5. Direktive 2006/32/EZ.

4.
Komisija prema potrebi na zahtjev drava lanica pomae
kod odreivanja nacionalnih i regionalnih programa financijske
potpore s ciljem poveanja energetske uinkovitosti zgrada,
posebno postojeih zgrada, podupirui razmjenu najbolje
prakse meu odgovornim nacionalnim i regionalnim vlastima
ili tijelima.

5.
Komisija po mogunosti do 2011. godine, u svrhu pobolj
anja financijske potpore provedbi ove Direktive i vodei rauna
o naelu supsidijarnosti, predstavlja analizu posebno sljedeih
aspekata:

(a) uinkovitosti, primjerenosti visine i stvarno iskoritenog

iznosa strukturnih fondova i okvirnih programa koji se
koriste u svrhu poveavanja energetske uinkovitosti
zgrada, posebno u stambenom sektoru;

(b) uinkovitosti koritenja fondova EIB-a i drugih javnih

financijskih ustanova;

(c) koordinacije sredstava Unije s nacionalnim sredstvima i

drugim oblicima potpore koji mogu dodatno potaknuti
ulaganja u energetsku uinkovitost i dostatnosti tih sred
stava u odnosu na ostvarenje ciljeva Unije.

Na temelju te analize i u skladu s viegodinjim financijskim

okvirom, Komisija moe zatim podnijeti prijedloge Europskom
parlamentu i Vijeu u pogledu instrumenata Unije, ako to
smatra primjerenim.

6.
Drave lanice kod osiguravanja poticaja za izgradnju ili
znaajnu obnovu zgrada vode rauna o trokovno optimalnim
razinama energetske uinkovitosti.

7.
Odredbe ove Direktive ne prijee drave lanice da osigu
raju poticaje za nove zgrade, obnove ili graevinske elemente
koji prelaze trokovno optimalne razine.

lanak 11.
Energetski certifikati

3.
Komisija u okviru potpore provedbi ove Direktive ispituje
uinkovitost navedenih postojeih i predloenih mjera iz stavka
2. kao i relevantnih instrumenata Unije. Komisija moe na
temelju tog ispitivanja pruiti savjete i preporuke u pogledu
pojedinih nacionalnih programa i koordinacije s Unijom i
meunarodnim financijskim institucijama, vodei rauna o
naelu supsidijarnosti. Komisija moe rezultate tog ispitivanja

1.
Drave lanice donose potrebne mjere za uspostavu
sustava energetskog certificiranja zgrada. Energetski certifikat
obuhvaa energetsku uinkovitost zgrade i referentne vrijedno
sti, kao to su minimalni zahtjevi energetske uinkovitosti, kako
bi se vlasnicima i najmoprimcima zgrade odnosno graevinske
cjeline omoguilo da usporede i procijene njezinu energetsku
uinkovitost.

134

HR

Slubeni list Europske unije

Energetski certifikat moe sadravati dodatne informacije, kao

to je godinja potronja energije za nestambene zgrade i
postotak energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potronji
energije.

2.
Energetski certifikat obuhvaa preporuke za trokovno
optimalno ili trokovno uinkovito poboljanje energetske uin
kovitosti zgrade ili graevinske cjeline, osim ako nema realnog
potencijala za takvo poboljanje u odnosu na zahtjeve
energetske uinkovitosti koji su na snazi.

Preporuke u energetskom certifikatu ukljuuju:

(a) mjere koje se provode u vezi sa znaajnom obnovom ovoj

nice zgrade ili tehnikog/tehnikih sustava zgrade; i

7.
Certificiranje obiteljskih kua moe se temeljiti na procjeni
druge reprezentativne zgrade slinog oblika i veliine i sline
stvarne energetske uinkovitosti, ako strunjak koji izdaje
energetski certifikat moe zajamiti tu slinost.

8.
Valjanost energetskog certifikata ne moe biti dua od 10
godina.

9.
Uz savjetovanje s relevantnim sektorima Komisija do
2011. godine donosi dragovoljnu zajedniku shemu certifici
ranja energetske uinkovitosti nestambenih zgrada u Europskoj
uniji. Ta se mjera usvaja u skladu sa savjetodavnim postupkom
iz lanka 26. stavka 2. Drave lanice potiu se da priznaju
odnosno da koriste tu shemu ili da koriste dio te sheme u
skladu s nacionalnim okolnostima.

(b) mjere za pojedinane graevinske elemente neovisne o

znaajnoj obnovi ovojnice zgrade ili tehnikog/tehnikih
sustava zgrade.

3.
Preporuke u energetskom certifikatu tehniki su izvedive
za konkretnu zgradu i mogu sadravati procjenu razdoblja
povrata ulaganja ili analizu trokova i koristi tijekom gospodar
skog vijeka trajanja zgrade.

12/Sv. 3

lanak 12.
Izdavanje energetskih certifikata
1.
za:

Drave lanice osiguravaju da se energetski certifikat izda

(a) zgrade odnosno graevinske cjeline koje se grade, prodaju ili

iznajmljuju novom stanaru; i
4.
U energetskom certifikatu navodi se gdje vlasnik odnosno
najmoprimac moe dobiti detaljnije informacije, ukljuujui
informacije u pogledu trokovne uinkovitosti preporuka nave
denih u energetskom certifikatu. Ocjenjivanje trokovne uinko
vitosti temelji se na setu standardnih uvjeta, kao to su procjena
uteda energije i cijene energije na kojima se ta procjena temelji
te preliminarna prognoza trokova. Osim toga, on sadri infor
macije o koracima za provedbu preporuka. Vlasniku odnosno
najmoprimcu mogu se pruiti i druge informacije o povezanim
pitanjima, kao to su energetski pregledi i poticaji financijske i
druge prirode te mogunosti financiranja.

5.
Drave lanice, podlono nacionalnim propisima, potiu
tijela javne vlasti da vode rauna o svojoj vodeoj ulozi u
podruju energetske uinkovitosti zgrada i u skladu s tom
ulogom, meu ostalim, provedu preporuke iz energetskog certi
fikata koji je izdan za zgrade u njihovu vlasnitvu u razdoblju
njegove valjanosti.

6.

Certificiranje graevinskih cjelina moe se temeljiti na:

(a) zajednikom certificiranju itave zgrade; ili

(b) procjeni druge reprezentativne graevinske cjeline s istim

energetskim znaajkama u istoj zgradi.

(b) zgrade u kojima vie od 500 m2 ukupne korisne povrine

zauzima prostor koji koriste tijela javne vlasti i u kojima se
esto zadrava graanstvo. Od 9. srpnja 2015. taj se prag
od 500 m2 sputa na 250 m2.

Zahtjev izdavanja energetskog certifikata ne primjenjuje se na

zgrade odnosno graevinske cjeline koje posjeduju valjan certi
fikat izdan u skladu s Direktivom 2002/91/EZ ili ovom Direk
tivom.

2.
Drave lanice zahtijevaju da se kod izgradnje, prodaje i
iznajmljivanja zgrada ili graevinskih cjelina potencijalnom
novom najmoprimcu ili kupcu pokae, a kupcu odnosno
najmoprimcu i preda, energetski certifikat odnosno njegova
preslika.

3.
Ako se zgrada prodaje ili iznajmljuje prije nego to je
izgraena, drave lanice mogu zahtijevati da prodavatelj, odstu
pajui od stavaka 1. i. 2., osigura procjenu njezine budue
energetske uinkovitosti; u tom se sluaju energetski certifikat
izdaje najkasnije kada zgrada bude izgraena.

12/Sv. 3

4.

HR

Slubeni list Europske unije

Drave lanice trae da se prilikom oglaavanja:

135

lanak 14.
Pregled sustava grijanja

zgrada koje imaju energetski certifikat,

graevinskih cjelina u zgradi koja ima energetski certifikat, i

graevinskih cjelina koje imaju energetski certifikat,

u komercijalnim medijima u svrhu njihove prodaje ili iznajmlji

vanja navede pokazatelj energetske uinkovitosti iz energetskog
certifikata zgrade odnosno graevinske cjeline.

5.
Odredbe ovog lanka provode se u skladu s primjenjivim
nacionalnim propisima o suvlasnitvu odnosno zajednikom
vlasnitvu.

1.
Drave lanice utvruju potrebne mjere za uspostavu
redovitih pregleda dostupnih dijelova sustava grijanja zgrada,
kao to su toplinski generator, upravljaki sustav i optona
crpka ili crpke, s kotlovima ija nazivna snaga za potrebe zagri
javanja prostora prelazi 20 kW. Ti pregledi ukljuuju procjenu
uinkovitosti i dimenzioniranja kotla u odnosu na toplinske
potrebe zgrade. Procjenu dimenzioniranja kotla nije potrebno
ponavljati, osim ako su u meuvremenu izvrene promjene na
sustavu grijanja ili ako su se promijenile toplinske potrebe
zgrade.

Drave lanice mogu smanjiti uestalost tih pregleda odnosno

ublaiti ih, ako se koristi sustav elektronikog nadzora i uprav
ljanja.

2.
Drave lanice mogu odrediti drukiju dinamiku pregleda,
ovisno o vrsti i nazivnoj snazi sustava grijanja, uzimajui u
obzir trokove pregleda sustava grijanja i procijenjene utede
trokova energije koje bi se mogle postii kao rezultat pregleda.

6.
Drave lanice mogu kategorije zgrada iz lanka 4. stavka
2. izuzeti od primjene stavaka 1., 2., 4. i 5. ovog lanka.
3.
Sustavi grijanja s kotlovima nazivne snage iznad 100 kW
pregledavaju se barem svake dvije godine.
7.
O moguim uincima energetskih certifikata u smislu
moguih sudskih postupaka odluuje se u skladu s nacionalnim
propisima.

Kod plinskih se kotlova to razdoblje moe produljiti na etiri

godine.

lanak 13.
Izlaganje energetskih certifikata
1.
Drave lanice poduzimaju mjere kako bi osigurale da u
zgradama u kojima tijela javne vlasti koriste prostor koji
zauzima vie od 500 m2 ukupne korisne povrine i u kojima
se esto zadrava graanstvo, a za koje je izdan certifikat u
skladu s lankom 12. stavkom 1., energetski certifikat bude
izloen na uoljivom mjestu tako da bude jasno vidljiv graan
stvu.

Od 9. srpnja 2015. taj se prag od 500 m2 sputa na 250 m2.

2.
Drave lanice zahtijevaju da u zgradama u kojima vie od
500 m2 korisne povrine zauzima prostor u kojemu se esto
zadrava graanstvo i za koje je izdan certifikat u skladu s
lankom 12. stavkom 1., energetski certifikat bude izloen na
uoljivom mjestu tako da bude jasno vidljiv graanstvu.

3.
Odredbe ovog lanka ne ukljuuju obvezu izlaganja
preporuka iz energetskog certifikata.

4.
Drave lanice mogu umjesto stavaka 1., 2. i 3. poduzeti
mjere radi savjetovanja korisnika u pogledu zamjene kotlova,
drugih izmjena sustava grijanja i alternativnih rjeenja za
procjenu uinkovitosti i odgovarajueg dimenzioniranja kotla.
Ukupni uinak ovog pristupa istovjetan je uinku koji proizlazi
iz odredaba stavaka 1., 2. i 3.

Ako drave lanice odlue primjenjivati mjere iz prvog

podstavka, one Komisiji podnose izvjee o istovjetnosti tih
mjera s mjerama iz stavaka 1., 2 i 3. ovog lanka najkasnije
do 30. lipnja 2011. Drave lanice ta izvjea podnose Komisiji
svake tri godine. Izvjea se mogu ukljuiti u planove djelovanja
u vezi s energetskom uinkovitosti iz lanka 14. stavka 2.
Direktive 2006/32/EZ.

5.
Komisija moe po primitku nacionalnog izvjea drave
lanice o primjeni opcije opisane u stavku 4. zatraiti dodatne
konkretne informacije u pogledu zahtjeva i istovjetnosti mjera
utvrenih u tom stavku. U tom sluaju dotina drava lanica
dostavlja traene informacije ili predlae izmjene u roku od
devet mjeseci.

136

HR

Slubeni list Europske unije

lanak 15.
Pregled sustava klimatizacije
1.
Drave lanice utvruju potrebne mjere za uspostavu
redovitih pregleda dostupnih dijelova sustava klimatizacije
nazivne snage iznad 12 kW. Ti pregledi ukljuuju procjenu
uinkovitosti klimatiziranja i dimenzioniranja u odnosu na
potrebe hlaenja zgrade. Procjenu dimenzioniranja nije
potrebno ponavljati, osim ako su u meuvremenu izvrene
promjene na sustavu klimatizacije ili ako su se promijenile
potrebe hlaenja zgrade.

12/Sv. 3

utvrenih u tom stavku. U tom sluaju dotina drava lanica

dostavlja traene informacije ili predlae izmjene u roku od
devet mjeseci.

lanak 16.
Izvjea o pregledu sustava grijanja i klimatizacije
1.
Izvjee o pregledu izdaje se nakon svakog pregleda
sustava grijanja odnosno klimatizacije. Izvjee o pregledu
sadri rezultat pregleda obavljenog u skladu s lankom 14. ili
15. i ukljuuje preporuke za trokovno uinkovito poboljanje
energetske uinkovitosti pregledanog sustava.

Drave lanice mogu smanjiti uestalost pregleda odnosno ubla

iti ih, ako se koristi sustav elektronikog nadzora i upravljanja.

2.
Drave lanice mogu odrediti drukiju dinamiku pregleda,
ovisno o vrsti i nazivnoj snazi sustava klimatizacije, uzimajui u
obzir trokove pregleda sustava klimatizacije i procijenjene
utede trokova energije koje bi se mogle postii kao rezultat
pregleda.

Preporuke se mogu temeljiti na usporedbi energetske uinkovi

tosti pregledanog sustava s energetskom uinkovitou najboljeg
raspoloivog i izvedivog sustava i sustava slinoga tipa kod
kojeg sve relevantne komponente postiu razinu energetske
uinkovitosti koju predvia mjerodavno zakonodavstvo.

2.
Izvjee o pregledu
najmoprimcu zgrade.
3.
Drave lanice kod utvrivanja mjera iz stavaka 1. i 2.
ovog lanka osiguravaju, u mjeri u kojoj je to gospodarski i
tehniki izvedivo, da se pregledi provode u skladu s pregledima
sustava grijanja i drugih tehnikih sustava iz lanka 14. ove
Direktive i kontrolom proputanja iz Uredbe (EZ) br. 842/2006
Europskog parlamenta i Vijea od 17. svibnja 2006. o odre
enim fluoriranim staklenikim plinovima (1).

4.
Drave lanice mogu umjesto stavaka 1., 2. i 3. poduzeti
mjere radi savjetovanja korisnika u pogledu zamjene sustava
klimatizacije ili drugih izmjena sustava klimatizacije, to moe
ukljuivati preglede za procjenu uinkovitosti i odgovarajueg
dimenzioniranja sustava klimatizacije. Ukupni uinak ovog
pristupa istovjetan je uinku koji proizlazi iz odredaba stavaka
1., 2. i 3.

Ako drave lanice primjenjuju mjere iz prvog podstavka, one

Komisiji podnose izvjee o istovjetnosti tih mjera s mjerama iz
stavaka 1., 2. i 3. ovog lanka najkasnije do 30. lipnja 2011.
Drave lanice ta izvjea podnose Komisiji svake tri godine.
Izvjea se mogu ukljuiti u planove djelovanja u vezi s energet
skom uinkovitosti iz lanka 14. stavka 2. Direktive
2006/32/EZ.

predaje

se

vlasniku

odnosno

lanak 17.
Neovisni strunjaci
Drave lanice osiguravaju da energetsko certificiranje zgrada i
preglede sustava grijanja i klimatizacije provode kvalificirani i/ili
akreditirani strunjaci na neovisan nain, bilo da se radi o samo
stalno zaposlenim osobama ili zaposlenicima javnih tijela ili
privatnih poduzea.

Strunjaci se akreditiraju na temelju strunosti.

Drave lanice javnosti stavljaju na raspolaganje informacije o

izobrazbi i akreditacijama. Drave lanice osiguravaju da se
javnosti stave na raspolaganje popisi kvalificiranih i/ili akrediti
ranih strunjaka ili popisi akreditiranih poduzea koja nude
usluge tih strunjaka i da se ti popisi redovito auriraju.

lanak 18.
Neovisni sustav kontrole

5.
Komisija moe po primitku nacionalnog izvjea drave
lanice o primjeni opcije opisane u stavku 4. zatraiti dodatne
konkretne informacije u pogledu zahtjeva i istovjetnosti mjera
(1) SL L 161, 14.6.2006., str. 1.

1.
Drave lanice osiguravaju uspostavu neovisnih sustava
kontrole energetskih certifikata i izvjea o pregledu sustava
grijanja i klimatizacije u skladu s Prilogom II. Drave lanice
mogu uspostaviti odvojene sustave za kontrolu energetskih
certifikata i kontrolu izvjea o pregledu sustava grijanja i klima
tizacije.

12/Sv. 3

HR

Slubeni list Europske unije

2.
Drave lanice mogu prenijeti odgovornost za provedbu
neovisnih sustava kontrole.

Drave lanice koje se za to odlue osiguravaju da se neovisni

sustavi kontrole provode u skladu s Prilogom II.

3.
Drave lanice zahtijevaju da se energetski certifikati i
izvjea o pregledu iz stavka 1. stave na raspolaganje nadlenim
vlastima i tijelima na njihov zahtjev.

lanak 19.

137

prema graanima, strunjacima i nadlenim tijelima, kako bi

dravama lanicama pomogla u njihovim naporima obavjei
vanja i osvjeivanja. Informacije na tim internetskim stranicama
mogu sadravati poveznice na relevantno zakonodavstvo
Europske unije te nacionalno, regionalno i lokalno zakonodav
stvo, poveznice na internetske stranice EUROPA koje sadre
nacionalne planove djelovanja u vezi s energetskom uinkovito
sti, poveznice na raspoloive financijske instrumente te primjere
najbolje prakse na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Komisija u kontekstu Europskog fonda za regionalni razvoj
nastavlja i dodatno intenzivira svoje usluge obavjeivanja, s
ciljem olakavanja koritenja raspoloivih sredstava pruajui
pomo i informacije zainteresiranim subjektima, ukljuujui
nacionalna, regionalna i lokalna tijela, u pogledu mogunosti
financiranja, uzimajui u obzir posljednje izmjene regulatornog
okvira.

Preispitivanje
Komisija uz pomo odbora osnovanog lankom 26. ocjenjuje
ovu Direktivu najkasnije do 1. sijenja 2017. u svjetlu steenih
iskustava i napretka uinjenog tijekom njezine primjene te
prema potrebi daje prijedloge.

lanak 21.
Savjetovanje

Obavjeivanje

Kako bi se olakala uinkovita provedba Direktive, drave se

lanice u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom
i prema potrebi savjetuju s relevantnim subjektima, ukljuujui
lokalna i regionalna tijela. To savjetovanje posebno je vano za
primjenu lanaka 9. i 20.

1.
Drave lanice poduzimaju potrebne mjere kako bi
vlasnici i najmoprimci zgrada ili graevinskih cjelina bili obavi
jeteni o razliitim metodama i praksi kojima se moe poveati
energetska uinkovitost.

lanak 22.

lanak 20.

Prilagoavanje Priloga I. tehnikom napretku

2.
Drave lanice vlasnicima i najmoprimcima zgrada
posebno pruaju informacije o energetskim certifikatima i izvje
ima o pregledu, njihovoj svrsi i ciljevima, trokovno uinko
vitim nainima poboljanja energetske uinkovitosti zgrade i,
prema potrebi, o financijskim instrumentima koji su raspoloivi
za poboljanje energetske uinkovitosti zgrade.

Komisija prilagoava toke 3. i 4. Priloga I. tehnikom napretku

putem delegiranih akata u skladu s lancima 23., 24. i 25.

lanak 23.
Delegiranje ovlasti

Komisija na zahtjev drava lanica pomae dravama lanicama

u provoenju informativnih kampanja za potrebe stavka 1. i
prvog podstavka ovog stavka, koje mogu biti predmet programa
Unije.

3.
Drave lanice osiguravaju da se svima koji su odgovorni
za provedbu ove Direktive stave na raspolaganje smjernice i
izobrazba. Te smjernice i izobrazba bave se vanou pobolj
anja energetske uinkovitosti i omoguuju da se kod planiranja,
projektiranja, graenja i obnove industrijskih i stambenih zona
razmotri optimalna kombinacija poboljanja energetske uinko
vitosti, koritenja energije iz obnovljivih izvora i koritenja
daljinskoga grijanja i hlaenja.

4.
Komisija se poziva da stalno poboljava svoje usluge
obavjeivanja, posebno internetske stranice koje su ureene
kao europski portal za energetsku uinkovitost zgrada usmjeren

1.
Komisiji se dodjeljuju ovlasti za donoenje delegiranih
akata iz lanka 22. na razdoblje od pet godina, poevi od
8. srpnja 2010. Komisija sastavlja izvjee u vezi s prenesenim
ovlastima najkasnije est mjeseci prije zavretka petogodinjeg
razdoblja. Prenoenje ovlasti automatski se produljuje za
razdoblja jednake duine, osim ako ga Europski parlament ili
Vijee opozove u skladu s lankom 24.

2.
Ne dovodei u pitanje rok iz lanka 5. stavka 1., ovlasti za
donoenje delegiranih akata iz lanka 5. Komisiji se dodjeljuju
do 30. lipnja 2012.

3.
im Komisija donese delegirani akt, ona ga istodobno
prosljeuje Europskom parlamentu i Vijeu.

138

HR

Slubeni list Europske unije

12/Sv. 3

lanak 26.

4.
Ovlasti za donoenje delegiranih akata Komisiji se dodje
ljuju podlono uvjetima utvrenima u lancima 24. i 25.

Odborski postupak
1.

Komisiji pomae odbor.

lanak 24.
Opoziv ovlasti
1.
Delegiranje ovlasti iz lanaka 5. i 22. moe opozvati
Europski parlament ili Vijee.

2.
Institucija koja je zapoela unutarnji postupak za dono
enje odluke o opozivu delegiranja ovlasti nastoji o tomu obavi
jestiti drugu instituciju i Komisiju u razumnom roku prije dono
enja konane odluke, navodei delegirane ovlasti koje bi mogle
biti predmetom opoziva te mogue razloge za opoziv.

3.
Odlukom o opozivu prestaju delegirane ovlasti navedene u
toj odluci. Ona proizvodi uinke odmah ili na kasniji dan
utvren u odluci. Ona ne utjee na valjanost delegiranih akata
koji su na snazi. Ona se objavljuje u Slubenom listu Europske
unije.

2.
Kod upuivanja na ovaj stavak primjenjuju se lanci 3. i 7.
Odluke 1999/468/EZ, uzimajui u obzir odredbe njezina
lanka 8.

lanak 27.
Sankcije
Drave lanice utvruju pravila o sankcijama koje se primjenjuju
u sluaju povrede nacionalnih odredaba donesenih na temelju
ove Direktive i poduzimaju sve mjere potrebne za osiguranje
njihove provedbe. Predviene sankcije moraju biti uinkovite,
proporcionalne i odvraajue. Drave lanice Komisiji dostav
ljaju te odredbe najkasnije do 9. sijenja 2013. te je bez odla
ganja obavjeuju o svim naknadnim izmjenama koje na njih
utjeu.

lanak 28.
Prijenos
lanak 25.
Prigovori na delegirane akte

1.
Drave lanice donose i objavljuju zakone i druge propise
potrebne za usklaivanje s lancima 2. do 18. te lancima 20. i
27. najkasnije do 9. srpnja 2012.

1.
Europski parlament i Vijee mogu staviti prigovor na dele
girani akt u roku od dva mjeseca od dana priopenja.
to se tie lanaka 2., 3., 9., 11., 12., 13., 17., 18., 20. i 27.,
one primjenjuju te odredbe najkasnije od 9. sijenja 2013.
Taj se rok na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijea produ
ljuje za dva mjeseca.

2.
Ako do isteka tog roka ni Europski parlament niti Vijee
ne stave prigovor na delegirani akt, on se objavljuje u Slubenom
listu Europske unije i stupa na snagu na dan koji je u njemu
naveden.

Delegirani se akt moe objaviti u Slubenom listu Europske unije i

stupiti na snagu i prije isteka toga roka, ako su Europski parla
ment i Vijee obavijestili Komisiju da ne namjeravaju staviti
prigovor.

3.
Ako Europski parlament ili Vijee stavi prigovor na dele
girani akt, on ne stupa na snagu. Institucija koja stavlja prigovor
navodi razloge prigovora na delegirani akt.

to se tie lanaka 4., 5., 6., 7., 8., 14., 15. i 16., one primje
njuju te odredbe na zgrade u kojima su smjetena tijela javne
vlasti najkasnije od 9. sijenja 2013., a na ostale zgrade
najkasnije od 9. srpnja 2013.

One mogu odgoditi primjenu lanka 12. stavaka 1. i 2., u

odnosu na pojedinane graevinske cjeline koje se iznajmljuju,
do 31. prosinca 2015. Ipak, to ne smije dovesti do izdavanja
manjeg broja certifikata nego to bi ih bilo izdano na temelju
primjene Direktive 2002/91/EZ u dotinoj dravi lanici.

Kada drave lanice donose ove mjere, te mjere prilikom

njihove slubene objave sadravaju uputu na ovu Direktivu ili
se uz njih navodi takva uputa. One takoer sadravaju izjavu da
se upute na Direktivu 2002/91/EZ u postojeim zakonima i
drugim propisima smatraju uputama na ovu Direktivu. Drave
lanice odreuju naine tog upuivanja te formulaciju te izjave.

12/Sv. 3

HR

Slubeni list Europske unije

139

lanak 30.

2.
Drave lanice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba
nacionalnog prava koje donesu u podruju na koje se odnosi
ova Direktiva.

Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave
u Slubenom listu Europske unije.

lanak 29.

lanak 31.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 2002/91/EZ, kako je izmijenjena Uredbom nave
denom u Priloga IV. dijelu A, ovim se stavlja izvan snage s
uinkom od 1. veljae 2012., ne dovodei u pitanje obveze
drava lanica u pogledu roka za njezin prijenos u nacionalno
pravo i njezinu primjenu, kako je navedeno u Prilogu IV.
dijelu B.

Upuivanja na Direktivu 2002/91/EZ smatraju se upuivanjima

na ovu Direktivu i itaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz
Priloga V.

Adresati
Ova je Direktiva upuena dravama lanicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 19. svibnja 2010.

Za Europski parlament
Predsjednik

Za Vijee
Predsjednik

J. BUZEK

D. LPEZ GARRIDO

140

HR

Slubeni list Europske unije

PRILOG I.
Zajedniki opi okvir za izraunavanje energetske uinkovitosti zgrada
(iz lanka 3.)
1. Energetska uinkovitost zgrade odreuje se na temelju izraunane ili stvarne godinje koliine energije koja se troi da
bi se zadovoljile razliite potrebe povezane s uobiajenim koritenjem zgrade i odraava potrebe za toplinskom
energijom i potrebe za rashladnom energijom (energija potrebna da bi se izbjeglo pregrijavanje), radi odravanja
predvienih temperaturnih uvjeta, te potrebe za sanitarnom toplom vodom.
2. Energetska uinkovitost zgrade izraava se na transparentan nain i ukljuuje pokazatelj energetske uinkovitosti i
brojani pokazatelj potronje primarne energije na temelju faktora primarne energije po nositelju energije, koji se
mogu temeljiti na nacionalnim ili regionalnim godinjim ponderiranim prosjecima ili specifinoj vrijednosti proizvo
dnje u krugu zgrade.
Metodologija za izraunavanje energetske uinkovitosti zgrada uzima u obzir europske norme i mora biti u skladu s
relevantnim zakonodavstvom Unije, ukljuujui Direktivu 2009/28/EZ.
3. Kod utvrivanja metodologije uzimaju se u obzir barem sljedei aspekti:
(a) sljedee stvarne toplinske znaajke zgrade, ukljuujui unutarnje pregrade:
i. toplinski kapacitet;
ii. izolacija;
iii. pasivno grijanje;
iv. rashladni elementi; i
v. toplinski mostovi;
(b) postrojenja za grijanje i opskrbu toplom vodom, ukljuujui njihova izolacijska svojstva;
(c) postrojenja za klimatizaciju;
(d) prirodno i mehaniko provjetravanje, koje moe ukljuivati zrakonepropusnost;
(e) ugradbena rasvjeta (uglavnom u nestambenom sektoru);
(f) oblik, poloaj i orijentacija zgrade, ukljuujui vanjsku klimu;
(g) pasivni solarni sustavi i zatita od sunca;
(h) unutarnji klimatski uvjeti, ukljuujui projektiranu unutarnju klimu;
(i) unutarnja optereenja.
4. Uzima se u obzir pozitivan utjecaj sljedeih imbenika, ako su oni relevantni za izraun:
(a) mjesni uvjeti osunanja, aktivni solarni sustavi i drugi sustavi grijanja i elektrini sustavi na temelju energije iz
obnovljivih izvora;
(b) elektrina energija proizvedena kogeneracijom;
(c) sustavi daljinskog i blokovskoga grijanja i hlaenja;
(d) prirodna rasvjeta.

12/Sv. 3

12/Sv. 3

HR

Slubeni list Europske unije

5. Zgrade bi u svrhu izrauna trebalo odgovarajue razvrstati u jednu od sljedeih kategorija:

(a) razliiti tipovi obiteljskih kua;
(b) stambene zgrade;
(c) poslovne zgrade;
(d) zgrade za obrazovanje;
(e) bolnice;
(f) hoteli i restorani;
(g) sportski objekti;
(h) zgrade veleprodaje i maloprodaje;
(i) ostali tipovi zgrada koje troe energiju.

141

142

HR

Slubeni list Europske unije

PRILOG II.
Neovisni sustavi kontrole energetskih certifikata i izvjea o pregledu
1. Nadlene vlasti odnosno tijela kojima su nadlene vlasti prenijele odgovornost za provedbu neovisnog sustava
kontrole nasumino odabiru i provjeravaju barem statistiki znaajan postotak svih energetskih certifikata koji su
izdani tijekom godine.
Provjera se temelji na sljedeim opcijama ili istovjetnim mjerama:
(a) provjera valjanosti ulaznih podataka zgrade koji su koriteni kod izdavanja energetskog certifikata i rezultata
navedenih u certifikatu;
(b) provjera ulaznih podataka i provjera rezultata energetskog certifikata, ukljuujui dane preporuke;
(c) potpuna provjera ulaznih podataka zgrade koji su koriteni kod izdavanja energetskog certifikata, potpuna
provjera rezultata navedenih u certifikatu, ukljuujui dane preporuke, te, po mogunosti, posjet samoj zgradi
radi provjere podudaranja specifikacija navedenih u energetskom certifikatu i certificirane zgrade.
2. Nadlene vlasti odnosno tijela kojima su nadlene vlasti prenijele odgovornost za provedbu neovisnog sustava
kontrole nasumino odabiru i provjeravaju barem statistiki znaajan postotak svih izvjea o pregledu koja su
izdana tijekom godine.

12/Sv. 3

12/Sv. 3

HR

Slubeni list Europske unije

PRILOG III.
Poredbeni metodoloki okvir za utvrivanje trokovno optimalnih razina zahtjeva energetske uinkovitosti za
zgrade i graevinske elemente
Poredbeni metodoloki okvir omoguuje dravama lanicama da utvrde energetsku uinkovitost zgrada i graevinskih
elemenata i da ocijene gospodarske aspekte mjera povezanih s energetskom uinkovitosti te da ih stave u meuodnos
kako bi utvrdile trokovno optimalnu razinu.
Poredbeni metodoloki okvir dopunjuje se smjernicama u kojima se opisuje primjena tog okvira u izraunavanju
trokovno optimalnih razina uinkovitosti.
Poredbeni metodoloki okvir omoguuje da se uzmu u obzir sljedei imbenici: obrasci koritenja, vanjski klimatski uvjeti,
trokovi ulaganja, kategorija zgrade, trokovi odravanja i operativni trokovi (ukljuujui trokove i utede energije) te
prema potrebi zarada od proizvedene energije i trokovi zbrinjavanja. Trebao bi se temeljiti na europskim normama koje
su relevantne za ove Direktivu.
Osim toga, Komisija osigurava:
smjernice uz poredbeni metodoloki okvir, koje e omoguiti dravama lanicama da poduzmu korake navedene u
nastavku,
informacije o procijenjenim dugoronim trendovima cijena energije.
Opi uvjeti za primjenu poredbenog metodolokog okvira u dravama lanicama, izraeni u parametrima, utvruju se na
razini drava lanica.
Na temelju poredbenog metodolokog okvira drave lanice dune su:
definirati referentne zgrade za koje je znaajna funkcionalnost i geografski poloaj, ukljuujui unutarnje i vanjske
klimatske uvjete, i koje su u tom smislu reprezentativne. Referentne zgrade obuhvaaju stambene i nestambene
zgrade, kako nove tako i postojee,
utvrditi mjere energetske uinkovitosti koje se ocjenjuju u odnosu na referentne zgrade. To mogu biti mjere za
pojedinane zgrade u cjelini, pojedinane graevinske elemente ili kombinaciju graevinskih elemenata,
procijeniti potrebe referentnih zgrada za krajnjom i primarnom energijom prije i nakon primjene utvrenih mjera
energetske uinkovitosti,
izraunati trokove (tj. neto sadanju vrijednost) mjera energetske uinkovitosti (kako je navedeno u drugoj alineji)
tijekom oekivanoga gospodarskog vijeka trajanja u odnosu na referentne zgrade (kako je navedeno u prvoj alineji)
primjenom naela poredbenog metodolokog okvira.
Izraunavanjem trokova mjera energetske uinkovitosti tijekom oekivanoga gospodarskog vijeka trajanja drave lanice
procjenjuju trokovnu uinkovitost razliitih razina minimalnih zahtjeva energetske uinkovitosti. To e omoguiti da se
odrede trokovno optimalne razine zahtjeva energetske uinkovitosti.

143

144

HR

Slubeni list Europske unije

12/Sv. 3

PRILOG IV.
DIO A
Direktiva stavljena izvan snage s njezinom naknadnom izmjenom
(iz lanka 29.)

Direktiva 2002/91/EZ Europskog parlamenta i Vijea

(SL L 1, 4.1.2003., str. 65.)
Uredba (EZ) br. 1137/2008 Europskog parlamenta i
Vijea (SL L 311, 21.11.2008., str. 1.)

samo toka 9.9. Priloga

DIO B
Rokovi za prijenos u nacionalno pravo i primjenu
(iz lanka 29.)
Direktiva

2002/91/EZ

Rok za prijenos

4. sijenja 2006.

Datum primjene

4. sijenja 2009., samo u odnosu na lanke 7., 8. i 9.

HR

12/Sv. 3

Slubeni list Europske unije

145

PRILOG V.
Korelacijska tablica
Ova Direktiva

Direktiva 2002/91/EZ

lanak 1.

lanak 1.

lanak 2. toka 1.

lanak 2. toka 1.

lanak 2. toke 2. i 3.

lanak 2. toka 2.

lanak 2. toka 4. i Prilog I.

lanak 2. toke 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11.

lanak 2. toka 3.

lanak 2. toka 12.

lanak 2. toka 4.

lanak 2. toka 13.

lanak 2. toka 14.

lanak 2. toka 5.

lanak 2. toka 15.

lanak 2. toka 6.

lanak 2. toka 16.

lanak 2. toka 7.

lanak 2. toka 17.

lanak 2. toka 8.

lanak 2. toka 18.

lanak 2. toka 19.

lanak 3.

lanak 3. i Prilog I.

lanak 4. stavak 1.

lanak 4. stavak 1.

lanak 4. stavak 2.

lanak 4. stavak 3.

lanak 4. stavak 2.

lanak 5.

lanak 5.

lanak 6. stavak 1.

lanak 6. stavci 2. i 3.

lanak 6.

lanak 7.

lanci 8., 9. i 10.

lanak 7. stavak 1. prvi podstavak

lanak 11. stavak 8. i lanak 12. stavak 2.

lanak 7. stavak 1. drugi podstavak

lanak 11. stavak 6.

lanak 7. stavak 1. trei podstavak

lanak 12. stavak 6.

lanak 7. stavak 2.

lanak 11. stavci 1. i 2.

lanak 11. stavci 3., 4., 5., 7. i 9.

lanak 12. stavci 1., 3., 4., 5. i 7.

lanak 7. stavak 3.

lanak 13. stavci 1. i 3.

lanak 13. stavak 2.

lanak 8. toka (a)

lanak 14. stavci 1. i 3.

lanak 14. stavak 2.

lanak 8. toka (b)

lanak 14. stavak 4.

lanak 14. stavak 5.

lanak 9.

lanak 15. stavak 1.

HR

146

Slubeni list Europske unije

Direktiva 2002/91/EZ

12/Sv. 3

Ova Direktiva

lanak 15. stavci 2., 3., 4. i 5.

lanak 16.

lanak 10.

lanak 17.

lanak 18.

lanak 11. uvodni dio

lanak 19.

lanak 11. toke (a) i (b)

lanak 12.

lanak 20. stavak 1. i lanak 20. stavak 2. drugi podstavak

lanak 20. stavak 2. prvi podstavak i lanak 20. stavci 3. i

4.

lanak 21.

lanak 13.

lanak 22.

lanci 23., 24. i 25.

lanak 14. stavak 1.

lanak 26. stavak 1.

lanak 14. stavci 2. i 3.

lanak 26. stavak 2.

lanak 27.

lanak 15. stavak 1.

lanak 28.

lanak 15. stavak 2.

lanak 29.

lanak 16.

lanak 30.

lanak 17.

lanak 31.

Prilog

Prilog I.

Prilozi II. do V.