SOLARNI KOLEKTORI

SOLARNI SISTEMI ZA TOPLU VODU

Tuzla, Oktobar 2011.

SOLARNI KOLEKTORI
SOLARNI SISTEMI ZA TOPLU VODU

Tuzla, Oktobar 2011.

Izdava:

Centar za ekologiju i energiju

M. i . Crnogorevia 8
75000 Tuzla, Bosna i Hercegovina
tel/fax: +387 35 249 311
ceetz@bih.net.ba
www.ekologija.ba

Autor:

Sejfudin Agi, dipl.ing.elektrotehnike

Koautori:

Mr.sc. Demila Agi

Vanja Rizvi, dipl ing.tehn.
Denis iko, koordinator projekta

Tehnika priprema i design:

Goran Markovi, dipl.ecc
tampa:
Tira:

OFF-SET Tuzla
1000 primjeraka

Sponzori
projekta:
Die Interdepartementale Plattform zur Frderung
der erneuerbaren Energien in der internationalen
Zusammenarbeit (REPIC)

Das Detailhandelsunternehmen Migros

Die Planungsfirma Metron AG

SADRAJ
Fosilna ili obnovljiva energija?
Potencijali obnovljivih energetskih resursa
Solarna ili energija Sunca
Solarna arhitektura
Fotoelija i fotonapon
"Ukljuimo" se na Sunce!
Energija iz solarnog kolektora
Solarni potencijal u BiH
Sastavljanje solarnog kolektora
Kuite panela
Sistemi apsorbirajuih cijevi i ploa
Apsorbirajua krila
Izolacija panela i umetanje cjevovoda
Postavljanje solarnog kolektora
Aktivni sistemi zatvorene petlje
Postavljanje panela
Instaliranje sistema za toplu vodu
Izolacija i zavrni radovi
Jedna finansijski pristupanija varijanta
Termosifonski efekat
Proirenje solarnih sistema
Umjesto zakljuka

1.
1.
1.
2.
3.
4.
5.
5.
5.
6.
6.
7.
10.
14.
14.
15.
17.
18.
19.
20.
22.
23.

FOSILNA ILI OBNOVLJIVA ENERGIJA?

Fosilna obnovljiva energija?

Dananje
ovjeanstvo uglavnom energiju
proizvodi sagorijevanjem uglja, gradnjom velikih
brana ili iz nuklearnih centrala i na taj nain troi
neobnovljive resurse, zagauje okoli i ivi u
stalnom strahu od moguih novih nuklearnih
katastrofa.

je oko 1600 kWh/m2, a na sjeveru 1240 kWh/m2,

tako da je prosjek za podruje Tuzlanskog kantona
oko 1300 kWh/m2. Prema statistikim podacima, u
BiH je godinje oko 270 sunanih dana. Ovi podaci
su pokazatelj da je postavljanje i koritenje solarnih
kolektora u sistemima za toplu vodu mogue i
isplativo.

Globalno posmatrano, moemo rei da je u "svojoj

energetskoj istoriji" svijet doao do kraja jedne
epohe kada neobnovljivi izvori energije ne mogu
biti osnova za planiranje budueg razvoja i kada se
postavlja pitanje ta dalje?
Odgovor moemo potraiti u obnovljivim izvorima
energije.
Karakteristika obnovljivih izvora energije je da se
tokom koritenja njihove zalihe ne smanjuju kao
kod fosilnih goriva, ima ih u ogromnim koliinama
i, to je veoma vano, ne zagauju okoli.

Potencijali obnovljivih energetskih resursa

Mogunosti dobivanja eneregije iz obnovljivih
energetskih izvora jo nisu do kraja ispitane, ali
pogledajmo koliki je taj potencijal. Na pitanje
koliko to energije moemo dobiti, kratak odgovor
glasi: i vie nego to nam je potrebno. Ali, da
bismo pojasnili prisjetimo se koliko energije
troimo i koliko nam razliitih energetskih izvora
stoji na raspolaganju.
U svim rijekama svijeta ima upravo toliko
energetskog potencijala kolike su nae trenutne
potrebe. Energetski potencijal okeanskih talasa,
nastalih uticajem plime i oseke, je dovoljan da
proizvede duplo vie energije nego to nam je
potrebno. Geotermalni potencijal je pet puta vei,
dok je svjetski potencijal biomase oko dvadeset
puta vei od naih potreba. Dvjesto puta vei je
potencijal vjetra, a potencijal Suneve energije na
naoj planeti je 2850 puta vei od trenutnih
godinjih energetskih potreba.
Zajedniki izvor svih obnovljivih izvora je Sunce
iji kapacitet moemo smatrati neogranienim.
Suneva energija je resurs koji je, zavisno od
klimatskog podruja, u veoj ili manjoj mjeri
dostupan svim ljudima.
Ako se u obzir uzme podruje Bosne i
Hercegovine, solarno zraenje u junim dijelovima

Slika 1. Solarni potencijal Bosne i Hercegovine

Namjera ovog prirunika je da pokae alternative i

mogunosti, te promovira jednostavne sisteme za
zagrijavanje tople vode koritenjem Suneve
energije.
Prirunik je pripremljen na osnovu znanja, iskustva
i maerijala koji su nastali kao rezultat
implementacije konkretnih projekata Centra za
ekologiju i energiju iz Tuzle. U njemu je pokazano
da je mogue uz pomo osnovnih znanja i vjetina
koje imaju osobe koje se bave vodo, elektro i
instalacijom centralnog grijanja napraviti solarne
sisteme za zagrijavanje vode ijim koritenjem e
se umanjiti rauni za elektrinu energiju, koja je
troena za zagrijavanje vode i uticati na ouvanje
okolia.

Solarna ili energija Sunca

Bez imalo sumnje, meu obnovljivim energetskim
izvorima solarna energija je najinteresantnija, a
dobila je ime po latinskoj rijei koja oznaava
Sunce "Sol". Sunce je oboavano od davnina
(slika 2) i zbog injenica da je jedno od primarnih
pokretakih sila ivota uope, nije ni udo da nam
moe pomoi u spaavanju od posljedica koje su
nastale koritenjem fosilnih energetskih resursa.
to se tie izvora energije, solarna energija ima
najvie prednosti. Prvo, nema nijedne zemlje na
svijetu koja nema Suneve svjetlosti i drugo, skoro
svaki oblik savremene energije potie od Suneve.
1

FOSILNA ILI OBNOVLJIVA ENERGIJA?

Slika 2. Oboavanje i kultovi Sunca su pratilje ljudske civilizacije

Suneva svjetlost izaziva temperaturne promjene

koje pokreu vjetrove i okeanske struje, opstanak
biljnog i ivotinjskog svijeta i neophodna je za
odravanje vodenog ciklusa rijeka i mora.
Bez Sunca, naa planeta ne samo da ne bi mogla
odravati ivi svijet, ve ne bi ni bila dovoljno
topla da odrava geotermalne izvore pod zemljom.

Vanost Sunca u naoj svakodnevnici je, takoer,

vrlo znaajna. Zbog Sunca nam nisu potrebne
baterijske lampe po cijeli dan, niti moramo da
grijemo svoje domove tokom odreenih godinjih
doba, moemo suiti ve napolju, ouvati hranu bez
potrebe za hemikalijama, moemo ii na godinji
odmor na toplija odredita kako bismo uivali u
Suncu i njegovoj toplini.

ak i fosilna goriva koje ekolozi nekada zovu jo i

"starom biomasom" akumulirala su energiju Sunca.

Na slici 3 je prikazan energetski bilans Sunevog

zraenja na Zemlji.

Slika 3. Energetski bilans Sunevog zraenja

Solarna arhitektura
Arhitekte i graevinci koriste pasivni solarni
princip kako bi proizveli besplatno osvjetljenje i
grijanja uz pomo Suneve svjetlosti. Upravljanje
Sunevom energijom mogue je izborom boja
objekata. Bijele fasada kua reflektira svjetlost, to
znai da se moe odravati hladnija temperatura u
kuama.
Obrnuti uinak moe se postii farbanjem zidova
kua u crno. Postavljanjem prozora na junu stranu
kue, za nas koji ivimo na sjevernoj hemisferi,
omoguava se znaajan dotok besplatne toplote i
svjetlosti ak i zimi.

Slika 4. Solarna arhitektura

Slino tome bi se mogao ugraditi i prozor na krovu,

kako bi posvijetlio inae prirodno mranu sobu.
2

FOSILNA ILI OBNOVLJIVA ENERGIJA?

Fotoelija i fotonapon
S druge strane postoje aktivne metode za koritenje
solarne energije, gdje se vri konverzija Suneve
svjetlosti u istosmjerni napon u tzv. fotonaponskim
elijama.
Fotoelije ili fotovoltaici (photovoltaics) su nastale
iz grkih rijei za svjetlo "photo" i jedinice za
elektrini napon "volt".
Prve silicijske fotoelije (PV-elije) iz 1950.-ih
godina bile su oko 4% efikasne. Neke dananje
imaju stepen efikasnosti skoro 30%. To znai da se
preko etvrtine ukupne svjetlosti koja pogodi fotoeliju pretvara u elektrinu energiju.

se fotonapon, odnosno istosmjeni napon vrijednosti

od 0,4 do 0,5 V.
Proizvedena energija se prenosi i skladiti u bateriji
(akumulatoru) odakle se moe koristiti direktno
kao istosmjerna struja, ili se invertovanjam moe
pretvoriti u izmjeninu struju.
Najpoznatije upotrebe PV-a su u programima za
izuavanje svemira interplanetarnim stanicama,
satelitima (slika 6), planetarnim istraivanjima
pomou robota...

Pretvaranje "samo" etvrtine moda i ne izgleda

mnogo, ali ako znamo da oko 7x1017 kWh solarne
energije dospije na Zemljinu povrinu, onda bi se
pretvorbom tolike koliine energije mogle i vie
nego zadovoljiti sve nae energetske potrebe.
PV-elija funkcionira na bazi dva ultra tanka sloja
silicija koja su smjetena izmeu dva sloja
elektroda (slika 5).

Slika 6. Interplanetarna svemirska stanica

Postoje mnogi "prizemljeniji" naini upotrebe

fotonaponskih tehnologija. Jedan od najkorisnijih
naina je osiguravanje energije na nepristupanim i
udaljenim lokacijama. To bi znailo da je
nepotrebno ugraditi dodatne kablove za prenos
samo da bi se dovela elektrina energija
meteorolokoj stanici na vrhu planine, ili da bi brod
koji se nalazi na sredini okeana obavio poziv putem
radija.

Slika 5. Princip rada fotonaponske elije

Sunana elija izvodi se kao PN-dioda.

Djelovanjem Sunevog zraenja generiraju se
parovi nosilaca naboja. Zbog elektrinog polja u
osiromaenom podruju, generirani parovi naboja
se razdvajaju, slobodni elektroni kreu se u smjeru
N-poluprovodnika, a upljine u smjeru Ppoluprovodnika. Na prikljucima PN-diode stvara

Zahvaljujui fotonaponu, naunici na sjevernom i

junom polu su u mogunosti da izvre svoja
ispitivanja sa vie nego dovoljnom koliinom
elektrine energije
U urbanoj sredini bezbrojni su naini primjene ove
tehnologije. Zamislimo samo da sva vozila vie
nisu ovisna o gorivu i da se oslanjaju iskljuivo na
solarnu energiju.
Najvei problem za modernu PV-industriju jeste
cijena. Jednostavno reeno, fotonaponske ploe su
skupe jer silicijum od kojeg se prave mora biti

FOSILNA ILI OBNOVLJIVA ENERGIJA?

izuzetno ist. Koliina potrebna za jednu PV-plou

od 50W bila bi dovoljna za oko 2000 raunara.

fotonaponskih sistema opadnu da bismo otpoeli sa

najjeftinijim nainom koritenja energije Sunca
pasivnim sunanim kolektorima za zagrijavanje
tople vode.
Podsjetimo se da preko polovine energetskih
potreba domainstava troi na grijanje, a onda
zamislimo mogunost utede kunog budeta kada
bi sva, ili dio energije koja otpada na grijanje,
dolazila besplatno od Sunca. Do 90% potreba
domainstava za toplom vodom bi se moglo
zadovoljiti iz kolektora.

Slika 7. Fotoelije na krovu

Solarna industrija ulae velike napore da svoje

proizvode uini pristupanima. Obzirom na to da
su cijene obrade silicija visoke, naunici i inenjeri
rade na smanjivanju potrebnih koliina silicija a da
time ne tete PV-kvalitetu.
Danas se eksperimentie sa hologramima koji
preusmjeravaju Sunevu svjetlost, da bi se dobili
modeli za 75% povoljniji od tradicionalne PVploe.

"Ukljuimo" se na Sunce!
Energija Sunca se koristi pri proizvodnji elektrine
energije u solarnim elektranama. Najee
implementirani modeli solarnih elektrana koriste
ogledala za skupljanje svjetlosti (slika 8).

Najjednostavniji sistemi podrazumijevaju da

nabavimo stari bojler, bure ili neki slini rezervoar,
da ga obojimo crnom bojom, prikljuimo na
vodovodne cijevi i postavimo na Suncem
osvijetljen prostor. Meutim, tu dolazi do velikih
gubitaka toplote nou i obino se dobivena topla
voda ohladi do jutra.
Jo bolji efekat se postie postavljanjem bojlera u
veliku kutiju koja bi se pokrila nekim providnim
prekrivaem. Za jo vei uinak, bi se mogao
koristiti sistem malih cijevi umjesto jednog velikog
bojlera, te poveati povrinski dio kojeg Suneva
svjetlost direktno pogaa.
Uz dodatak pumpe, elektronike, ventila i malo
veeg rezervoara za vodu koji bi bio izoliran,
sistem sa pasivnim, tzv. ploastim kolektorima bio
bi primjenjiv za sve mogue vanjske uslove.

Slika 8. Solarna elektrana sa rotirajuim ogledalima

Velika polja rotirajuih ogledala usmjeravaju

Sunevu svjetlost na vrh centralnog tornja gdje
zagrijana tenost, koje se unutra nalazi, dostie
temperature do 1500C.
Ne moramo ekati da neka firma odlui da sagradi
solarnu elektranu u naoj zemlji, ili da cijene

Slika 9. Montirani ploasti solarni kolektori

Efikasniji sistemi od gore pomenutih, su tzv.

vakuumski kolektori, sa efikasnou do 75%.

ENERGIJA IZ SOLARNOG KOLEKTORA

Energija iz solarnog kolektora

Sistemi koje promoviramo su jednostavni. Ne radi
se ni o kakvoj komplikovanoj nauci. Sve ime se
treba sluiti jesu zdrav razum, poznavanje osnova
vodo, elektro i instalacija centralnog grijanja i
neto malo alata kojeg posjeduje skoro svako
domainstvo.

Solarni potencijal u BiH

Kako bismo imali predstavu o tome koliko tano
potencijala imamo, saznajmo koliko je priblino

solarno zraenje u naoj okolini. Juni dijelovi

Bosne i Hercegovine imaju solarno zraenje oko
1600 kWh/m2, a na sjeveru 1240 kWh/m2, to je
otprilike prosjek za ovaj region od 1300 kWh/m2
(slika 10).
Broj sunanih dana u godini za Bosnu i
Hercegovinu je oko 270.
Sunevo zraenje bilo da je direktno ili indirektno
ak i u maglovitim danima dopire do povrine
kolektora i izvor je solarne energije.

Slika 10. Prosjek godinje solarne radijacije na evropskom nivou (kW/m2)

Sastavljanje solarnog kolektora

dozvoljava temperaturne vrijednosti od oko 5065C.

Kljuni dio sistema solarnog kolektora jeste

ploasti panel. To je dio kroz koji Suneva svjetlost
ulazi u sistem i pretvara se u toplotu. Radi na
principu minijaturnog staklenika smjetenog na
krovu kue.
Na panel je postavljen transparentni prekriva koji
spreava izlazak Suneve svjetlosti, dok
apsorbirajua ploa i izolacija slue kao primaoci
solarne energije. Odreena koliina energije moe
se izgubiti u vidu toplote koja izlazi bono ili sa
donjih strana panela, ali izolacijom i upotrebom
materijala sa izolacionim osobinama (kao to je
drvo), takvi gubici se mogu umanjiti. Rezultat je
maksimalna koliina energije dobivena i
apsorbirana u sistemu, a koja nakon toga prelazi u
tenost unutar cjevovoda koji toplotu prenose do
izmjenjivaa za zagrijavanje vode.

Slika 11. Princip funkcioniranja solarnog panela

Tokom sunanog, ljetnog dana, tenost koja se

zagrijava u cijevima obino dosee temperature od
60-80C ili vie, dok jedan takav dan zimi

Ovi podaci ukazuju na to da, za razliku od

miljenja mnogih, solarni kolektori rade jednako
dobro i tokom zime.
5

SASTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Kuite panela
Nain kako emo napraviti kuite panela zavisi,
prije svega, od toga koliko novca elimo investirati
u kompletan sistem za dobivanje tople vode.
Ako koristimo drvo kao gradivni materijal za
kuite panela minimiziramo gubitke toplote. Ali,
mi smo se odluili za kuite od aluminija koje je
otporno na vremenske uticaje i mnogostruko
produava radni vijek sistema.

Ne treba nanositi silikon na dio koji e sainjavati

donji kraj panela, kada je postavljen koso na krovu
Na ovaj nain sva vlaga i/ili kondenzacija stvorena
unutar panela moe da ispari (iskapa) na tu stranu.
Kako smo rekli, od finansijskih mogunosti zavisi
kvalitet i duina radnog vijeka sistema za toplu
vodu. Za one koji su u mogunosti dobro je da
izradu kuita panela koriste aluminij jer ima dug
radni vijek, a i lagan je.

Radi poreenja, govoriemo o obje varijante,

zavisno o njihovim prednostima.
Izmjerimo (dva puta!) i isjeemo daske na
eljene dimenzije, obradimo daske mirgl
papirom i nanesemo dva sloja laka otpornog
na vremenske prilike.
Daske, poredamo tako da se uklope i nanesemo
lijepak na sva mjesta gdje se daske spajaju.
Na pozadinu panela treba privrstiti
aluminijsku plou u ravnomjernim razmacima i
obavezno je privrstiti i za srednji popreni dio.

Slika 13. Aluminijska kuita panela

Na kraju nanesemo silikon sa unutranje i

spoljanje strane sastava aluminijske ploa i
daske.

Slika 14. Aluminijska kuita panela na radnom stolu

Sistemi apsorbirajuih cijevi i ploa

Prvi dio apsorbirajue ploe jeste mrea cijevi kroz
koju e tei voda, odnosno zagrijana tenost.
Treba izrezati sve cijevi na odgovarajuu
duinu kako bi se uklopile u kuite panela
koje smo ve izgradili. Plastini nosai i svaki
fiting utie na duinu cijevnog sistema.

Slika 12. Drveno kuite panela i materijal potreban za

njegovu izgradnju

Nakon mjerenja i sjeenja cijevi, oistimo

krajeve svake cijevi komadiima iane vune,
kao i unutranjost i vanjsku povrinu svih
fitinga, zavisno od toga na kojem e se mjestu
spajati.
6

SASTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Kada smo sigurni da e cijevni sistem

odgovarati kuitu panela, moemo poeti sa
spajanjem cijevi i fitinga.

Slika 16. Kalaj za lemljenje se dodaje

samo sa gornje strane i sam razliva

Apsorbirajua krila
Slika 15. Smjer protoka vode kroz mreu cijevi

Nanesemo pastu za lemljenje na cijevi i fitinge

na svim kontaktnim mjestima. Previe je i u
ovom sluaju bolje nego premalo! Ovaj prvi
korak u procesu lemljenja je apsolutno
neophodan, jer pasta dozvoljava otopljenom
lemu (kalaju) da utie u fitinge gdje je potrebno
da se stvori vrsta veza poput iga.
Sada zagrijavamo cijev i fitinge koristei se
plamenikom, a plamen lagano pomjerajui sa
jedne na drugu stranu, kako bi se izbjeglo
paljenje metala. Temperatura je dovoljno
visoka za nanoenje lema kada se lem u dodiru
sa cijevi odmah pone topiti, te izazvati
ulivanje lema u cijevi i fiting.
Preporuka za profesionalnije sisteme je da se
svi spojevi, a pogotovo spojevi cjevovoda u
kolektoru, zbog mogunosti ekstremno visokih
temperatura i pritiska spajaju varenjem, tzv.
tvrdo lemjenje.
Ponovimo ovu radnju na svakom spojitu sa
bilo kojom vrstom fitinga. Vjerovatno e biti
male stvrdnutih kapi lema na donjem dijelu
spojita. Moemo ih otkloniti turpijom za
metal, ali to nije neophodno.
Nakon to su sva spojita dobro zalemljena,
provjerimo da li su vam cijevi negdje uplje. Za to
je potrebno jedan otvor cijevi zaepiti, te cijev
ispuniti vodom. Provjeriti svaki fiting da li curi.
Veina upljih mjesta su posljedica loeg lemljenja
sa premalo paste ili lema nanesenog prvi put.

Slijedei koraci su u vezi sa izgradnjom

apsorbirajuih krila potrebnih za izradu
apsorbirajue ploe. Ova krila se prave na taj nain
to se bakarne ploe djelimino saviju oko cijevi,
to omoguava odgovarajui kontakt i dozvoljava
dovoljan dotok toplote tenosti unutar cijevi.
Postavimo sistem cijevi unutar kuita panela
kako bismo izmjerili irine i duine potrebne za
bakarna krila.
Treba se uzeti u obzir i obim cijevi u
odreivanju prave irine ploe koja e da ini
budue krilo. To se moe jednostavno
izraunati odreivanjem polovine obima cijevi
(O) i oduzimanjem presjeka cijevi (p).
Dobivenu vrijednost dodajemo irini krila koju
smo ranije izraunali () da bismo dobili pravu
irinu krila potrebnu za bakarne ploe. U
sluaju cijevi promjera 15 mm, znai da je
prava irina krila zapravo za 8,55 mm vea od
navodne irine.

Slika 17. Raunanje irine bakarnih krila

Oznaimo i izreemo bakarnu plou prema

dimenzijama koje smo izraunali.
Postavimo izrezane ploe na donji dio kalupa
za lim. Postavimo ploe u sredinu i oznaimo
liniju po sredini ploe ako je to neophodno.
Paljivo postavimo gornji dio alata za
7

SASTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

kalupljenje lima uz sredinju liniju i gumenim

ekiem dva dijela ovog alata spojimo.

dijelovima cijevi koji su izloeni, tj. gdje

Suneva svjetlost direktno pada na cijevi.
Ako vam se ini da je prikazani nain izrade
cjevovoda i aprorbirajuih krila komplikovan,
nemojte odustati. Iz iskustva vam moemo rei da
je veoma zabavan, a nije ni skup.

Slika 18. Pravljenje utora na limenim kricima

Za one koji imaju vee izvedbene zahtjeve

preporuujemo da apsorpciona krila kupe. Trite u
Bosni i Hercegovini ve nudi apsorbirajua krilaca
na koja su laserski spojeni cjevovodi standardnih
dimenzija. Krilca su premazana lakom koji
poveava njegove apsorpcione sposobnosti (slika
21 i slika 22).

Slika 19. Izgled krila sa udubljenjem

Slika 21. Apsorbirajue krilce sa zatitom

Slika 20. Zalemljena krila i cijevi spremni za farbanje

Sada moemo poeti sa sklapanjem

apsorbirajuih krila i cijevnog sistema. Kao i
ranije sa lemljenjem, obavezno nanesemo
dovoljno paste za lemljenje na donji dio cijevi i
na udubljenje krila. Ne moramo lemovati cijelu
duinu krila, nego samo na nekoliko mjesta da
bismo zatitili cijev i krilo i spojili ih zajedno.
Sada smo spremni za lemljenje krila sa
sistemom cijevi.
Posljednji korak u izradi apsorbirajue ploe
jeste njeno bojenje crnom mat bojom, na onim

Slika 22. Apsorbirajue krilce gornja strana

U ovom sluaju sklapanje sistema cjevovoda u

kojem e se vriti neposredna konverzija toplotne
energije znatno je olakana i realizirali smo je na
nain kako je opisano u daljem tekstu.
Izradili smo pomoni alat (pravougaoni metalni
okvir na slici 23) za buenje cijevi na unaprijed
proraunatom razmaku potrebnom za montau
apsorbirajuih krila.

SASTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Cijevi nosai se postavljaju u posebno konstruirane

drae na radnom stolu radi daljeg varenja i
montae.

se od radne povrine i draa koji uvrste

konstrukciju tokom varenja, to omoguava
odravanje pravougaonog oblika i razmaka meu
krilcima i sprijeava uvijanje konstrukcije.

Slika 23. Pomoni alat za buenje nosaa konstrukcije krilaca

Radi kvalitetnijeg i pouzdanijeg varenja (tvrdi lem)

prenik rupa nosaa treba da je neznatno vei od
prenika cijevi apsorbirajuih krilaca koja ulaze u
njih.
Slika 26. Detalj konstrukcija sa draem i utaknutim krilcima

Slika 24. Rupe u nosau konstrukcije krilaca

Slika 27. Varenje krilaca na konstrukciju

Slika 25. Sklapanje konstrukcije sa apsorbirajuim krilima

Krilca se oiste i utaknu u nosa konstrukcije na

radnom stolu koji je prilagoen za ovu operaciju.
Prilagoeni, posebno konstruirani radni sto, sastoji

Slika 28. Detalj tvrdog vara na krilcima

SASTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Pri varenju koriste se bakarne ipke, tzv. tvrdi lem

koji obezbjeuje rad ploastog panela i na
temperaturama preko 200C. Najbolje je taj dio
posla prepustiti profesionalcima.

Dostignutu pritisak mjerimo manometrom (slika 31

i slika 32).

Slika 31. Ispitivanje nepropusnosti konstrukcije cjevovoda

Slika 29. Zavrena konstrukcija cjevovoda

Slika 32. Mjerenje pritiska u konstrukciji cjevovoda

Slika 30. Sistem cjevovoda i kuite panela

Da bismo bili sigurni da konstrukcija cjevovoda

moe izdrati visoke temperatute i pritiske koji e
se neizostavno pojaviti u buduem radu, treba
provjeriti kvalitet lemljenja. U tu svrhu se jedan
kraj konstrukcije cjevovoda zatvori nepropusnim
epom a na drugi se upumpava komprimovani zrak
iz kompresora do pritiska 7-8 bara.

Slika 31. Ispitivanje nepropusnosti konstrukcije cjevovoda

Nakon provjere kvaliteta lemljenja potrebno je

kompletnu konstrukciju sa cijevima postaviti
unutar kuita ploastog panela. Pri tome ne treba
skidati zatitnu foliju sa apsorbirajuih krilaca, jer
neistoe na njima trajno ostaju. Ali, prvo treba
pripremiti kuite panela stavljanjem izolacije.

Izolacija panela i umetanje cjevovoda

Slika 33. Izolacija od kamene vune

10

SASTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Izolacija se ugrauje kako bi se minimizirao

gubitak toplote.
Da bi izolacija bila otporna na direktni dodir sa
vrelom konstrukcijom cjevovoda i apsorbirajuih
ploa treba izabrati presovanu kamenu vunu,
debljine 5 cm.
Prije postavljanja izolacije na kuitu panela
potrebno je izbuiti rupe za izvode cjevovoda na
obje due strane kuita (slika 34 i slika 35).
Boni otvori bue se zato da bi se olakala montaa
sistema cjevovoda i treba dobro izraunati poloaj
mjesta za rupe. Oprez! Napravljenu greku je teko
ispraviti, u kolektor e ulaziti zrak, a cjevovod nee
stabilno stajati.

Slika 36. Reite izolaciju na ravnoj i istoj povrini

Potrebno je isjei odgovarajue komade izolacije

za izoliranje bonih strana kuita panela i ugurati
ih tako da ispune prostor do metalnih stjenki.
Panja! Osjetljivije osobe obavezno trebaju koristiti
zatitne rukavice.

Slika 34. Buenje panela za izvode cjevovoda

Slika 37. Izoliranje kuita i stranica panela

Slika 35. Otvor za izvode cjevovoda

Sada izmjerimo i izreemo ploe od kamene vune

koja treba da se uklopi u kuite panela.
Slika 38. Detalj ispravno postavljene izolacije

Voditi rauna da se ploe reu za 5-10 mm due od

izmjerene vrijednosti, jer je poeljno da izolacija
ispuni cijeli ram i da nema razmaka ili upljina
izmeu susjednih komada izolacije ili rama.

Sada je potrebno postaviti provjereni cjevovod sa

apsorbirajuim ploama. Ako smo dobro izbuili
izvode na kuitu panela, ovo operacija ne bi
trebala predstavljati problem.

11

SASTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Nakon ubacivanja konstrukcije u unutranjost

kuita, potrebno je jo dodati bonu stranu na
kuite, izolirati njenu unutranjost i privrstiti je.
Ali, prije konanog lemljenja neophodno je
napraviti leite za termoelement.

Slika 39. Ubacivanje unutranjih instalacija u kolektor

Voditi rauna da ulazno/izlazne cijevi budu

provuene kroz gumene dihtunge (slika 40).
Pomoi e vam ako cijev pokvasite vodom
pomjeanom sa deterdentom. Cijev se onda lake
provlai kroz otvor na kuitu i kroz dihtung.

Slika 42. Kuite termoelementa pravi se od komada krilca

Termoelementi (ima ih tri) mjere temperaturu

medija u cjevovodima, na izlazu iz kolektora i u
bojleru. U naem sluaju smo leite
termoelementa vezali na strani izlaza toplog medija
na apsorbirajue krilce. Osim ove postoje i druge
praktine varijante mjerenja temperature medija.

Slika 40. Ispravno postavljena cijev kroz gumeni dihtung

Sada se jo zaleme mesingani holenderi koji slue

za vezivanje kolektora. Preporuljiva je ovakva
fleksibilna vez, iako se pri postavljanju moe
napraviti i vrsta veza. U tom sluaju se izlazne
cijevi sastave pogodnim prelazima i zaleme.

Slika 43. Kuite termoelementa uvreno na krilcu

Slika 41. Holender za elastinu vezu kolektora

Slika 44. Kuite termoelementa izvodi se van kuita panela

12

SASTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Kao to smo rekli, postavili smo bonu stranu i,

poto se radi o aluminiju, ponovo smo potraili
pomo profesionalca koji zna variti ovaj metal.

Ne zaboravite! Prije postavljanja kaljenog stakla

treba skinuti zatitnu foliju sa apsorbirajuih krila i
pazite da ih vie ne dodirujeta ili isprljate.

Slika 45. Varenje bone strane aluminijskog rama

Slika 48. Staklo se paljivo postavlja na kuite

Sad je na kolektor kompletiran i nedostaje jo

samo prozirni pokriva sa gornje strane. Kao
pokriva koristili smo kaljeno staklo za solarne
kolektore, proizvoaa iz Lipika Hrvatska. Staklo
proputa svjetlosno i toplotno Sunevo zraenje u
unutranjost kolektora i tu ga zadrava. Tako u
kolektoru dobivamo efekat staklenika.

Staklo se postavlja na jednakom rastojanju od

ivica kuita panela, a preostali prostor se ispuni
silikon. Silikoniranje se izvodi sa specijalnim
silikonom otpornim na visoke temperature.

Slika 49. Silikoniranje stakla prije zatvaranja

I kolektor je ve dobio svoj prepoznatljivi izgled.

Slika 46. Kaljeno prizmatsko solarno staklo

Slika 47. Postavljanje dihtunga na kaljeno staklo

Slika 50. Postavljanje zavrnog poklopca kolektora

13

POSTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Nedostaje samo montaa zavrnog poklopca koji

uvruje staklo i titi unutranjost od prodora
vlage. Nakon buenja rupa na rastojanju od 10-tak
cm po obodu kuita postave se zakovice.

Slika 54. Transport kolektora

Slika 51. Detalj poklopca kolektora sa zakovicama

Postavljanje solarnog kolektora

Solarni panel je najvaniji dio kompletnog solarnog
sistema za zagrijavanje vode, ali bez ostatka
sistema, u sutini, imamo samo moderno izraenu
kutiju na krovu.
Ono to slijedi jesu osnovni podaci o
mogunostima i upute o instaliranju kompletnih
sistema.

Slika 52. Jedan pasivni solarni kolektor

Opis koji slijedi predstavlja instaliranje solarnog

sistema kako smo ga mi realizirali, uz napomenu da
je svaka od instalacija (bilo ih je deset) bila
drugaija.
Dakle, na slijedee upute gledajmo kao na vodi za
izradu funkcionalnog vlastitog solarnog kolektora.

Aktivni sistemi zatvorene petlje

Sistem koji je instaliran nije najjednostavniji, ali je
jedan od najefikasnijih. Osnovne komponente
sistema su prikazane pojednostavljeno na slici 55.
Napravili smo tzv. aktivni, sistem zatvorene petlje.

Slika 53. Kolektori spremni za transport

Nakon to su uspjeno sastavljeni svi kolektori,

izvrena je distribucija.
Ve istog dana su neki uesnici projekta krenuli sa
instaliranjem vlastitih sistema za toplu vodu. Puni
nestrpljenja i radoznalosti da ispitaju funkcionalnost onog to su sami sastavili.

Slika 55. Princip sistema za dobivanje tople vode

14

POSTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Zove se aktivni sistem jer autonomno radi nadziran

elektronskim regulatorom. Prednost aktivnog
sistema se ogleda u tome to ugrijani medij za
prenos toplote krui upravljan vrijednostima
vanjske temperature koja ukljuuje pumpu, tj
elektronskog regulatora koji pokree rad pumpe
prema temperaturnim razlikama panela i bojlera.

sa promjenjivim nagibom. Samo u tom sluaju

emo tokom itave godine imati najefikasnije
iskoritenje Suneve toplote, jer e zraci na panel
padati pod otprilike 90. I takvi sistemi postoje,
samo je pitanje sa koliko finansija raspolaete.

Instalirani sistem je tzv. sistem zatvorene petlje jer

tenost za provoenje toplote (npr. glikol) koja tee
kroz sistem cjevovoda nije u direktnom dodiru sa
vodom koju emo koristiti iz bojlera.
Sistemi zatvorene petlje funkcioniraju na principu
neprekidne cijevi u kojem voda krui iz panelkolektora u bojler i tako ukrug. Unutar bojlera, ona
tee kroz izmjenjiva toplote, a izlazi na krovu da
bi se dalje zagrijavala pod Sunevom toplotom.
Oigledno, sistem zatvorene petlje cijelo vrijeme
zadrava isti medij za prenos toplote (tenost), te se
na taj nain minimizira taloenje kamenca. Da bi se
eliminiralo zamrzavanje tenosti najee se koristi
etilen glikol, iako je za okoli povoljnije rjeenje
propilen glikol. Glikol se mijea u 30%-tnom
rastvoru sa vodom. Iako je ovako napunjen sistem
otporan na niske temperature, ipak ga treba svakih
tri do deset godina provjeravati i po potrebi
zamijeniti tekuinu, ili popraviti koncentraciju
glikola. Ako se desi da sistem curi, ne smijeno ga
dopuniti vodom nego 30% procentnim rastvorom.

Postavljanje panela

Slika 56. Nagib kolektora zavisi od doba godine

Oprez! Teko je obezbijediti sigurnost prikljunih

mjesta pri izmjeni nagiba i zbog toga
preporuujemo da vaem kolektoru obezbijedite
fiksni nagib od otprilike 45.
Krovovi na naim kuama su priblino navedenih
nagiba pa je ponekad dovoljno napraviti samo
jednostavni dra (slika 57) koji e zadovoljiti sve
uslove.

Za postavljanje panela neophodno je konstruirati

nosa prema postojeim dimenzijama panela.
Nosa se postavlja na dijelu objekta koji e
posluiti za postavljanje panela.
Mjesto za postavljanje panela se odreuje prema
orijentaciji u odnosu na strane svijeta.
Nosa panela se moe napraviti od elinih Lprofila. Iz estetskih razloga, kao i zbog poveanja
ivotnog vijeka, nosa treba paljivo premazati
zatitnom farbom. Nosa mora imati rupe koje
slue za postavljanje na krov i za uvrivanje
panela.
Najvanija stvar u svemu je napraviti nosa tako
da je nagib panela koji e se postaviti na njega
priblino 45.
Na slici 56 prikazali smo zavisnost nagiba
kolektora od poloaja Sunca kroz sva etiri
godinja doba. Bilo bi optimalno praviti kolektore

Slika 57. Principska ema postavljanja jednog panela na krovu

Svrha nosaa je dvostruka. Prvo, titi panel da ga

ne bi vjetar oborio ili da se ne bi uvrnuo, a drugo,
odie panel od krova za barem 10cm, stvarajui
dovoljno prostora da kia ili snijeg mogu proi
ispod njega (bez odvajanja od krova bi zimi, uz
15

POSTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

mali snijeni nanos, moglo doi do smanjene

efikasnosti i poveanja vlage).
Da bismo privrstili elino kuite za krov,
postavimo ga iznad dvije krovne grede, a zatim
buimo crijepove i krovne grede odgovarajuim
borerima. U sluaju kad treba postaviti vie panela
pravi se odgovarajui nosa i vodi se rauna da mu
dimenzije budu takve da se paneli mogu
meusobno nastavljati (slika 58).

Kad je u pitanju geografska orjentacija, jasno je da

panel treba postavljati, ako je to mogue, na junu
stranu krova. Meutim, ako nemamo idealnu
orjentaciju krova, kolektore moemo postaviti i na
na jugozapad ili jugoistok, jer vrijedi pravilo da je
dozvoljeno odstupanje 20 od orijentacije prema
jugu. Preporuujemo da vae nosae i kolektore
fiksirate u jednom poloaju, jer je sigurnije i
finansijski prihvatljivije.
Na postavljeni nosa paljivo se postave i uvrste
paneli i pripreme za dalju montau. Od sluaja do
sluaja razliiti fitinzi i cijevi se trebaju montirati
na panele-kolektore na samome krovu. S obzirom
na to da je ovo najvia taka sistema, tu se montira
poseban ventil za ozraivanje za solarne sisteme.
Ventil je instaliran na krovu i u sluaju
pregrijavanja i prekomjernog porasta pritiska
prenosnog medija u sistemu poinje zvidati radi
upozorenja.

Slika 58. Pripremljeni nosai za dva solarna panela

Slika 61. Kolektori sa ozranim ventilom za solarne sisteme

Slika 59. Nosa za dva solarna panela prilagoen na krov

Potrebno je svaki nosa konstrukcije zatititi

bojenjem. Na taj nain produava mu se ivotni
vijek i osigurava stabilnost kolektora na krovu.
Ako nosa treba dizati na veu visinu
preporuujemo da ga napravite iz dva dijela koje
kasnije moete meusobno spojiti na krovu.

Slika 60. Postavljanje dva solarna panela na nosa

Slika 62. Kolektori se postavljaju u zavisnosti od uslova

16

INSTALIRANJE SISTEMA ZA TOPLU VODU

Pojedinani kolektor je teak oko 30 kg pa treba o

tome voditi rauna pri izboru mjesta postavljanja
nosaa.

iz razloga to vie materijala podrazumijeva i vie

trokova, nego i zbog toga to uz due cijevi dolazi
i do veeg gubitka toplote.

Slika 64. Najvanije je osigurati duu osunanost tokom dana

Slika 63. Orjentacija panela u prostoru je prema jug

Instaliranje sistema za toplu vodu

Sada treba osmisliti nain na koji emo instalirati
sistem cijevi, da bi spojili panel koji je na krovu sa
bojlerom koji se obino nalaziti na spratu (ili dva)
ispod. Ovaj dio zavisi od arhitekture svake kue.

Naime, profesionalniji sistemi za toplu vodu

omoguavaju autonoman rad bez uea ovjeka,
kontroliran elektronskim dodacima za automatsku
regulaciju rada, opremljen pumpom, ekspanzionom
posudom i spremnikom za toplu vodu
odgovarajueg kapaciteta.
Da bi nam to bilo jasnije pogledajmo sliku 65.

U svakom sluaju, treba raditi na minimiziranju

duine cijevi neophodnih za doseg bojlera, ne samo

Slika 65. Solarni sistem za dobivanje tople vode sa automatskom regulacijom

17

INSTALIRANJE SISTEMA ZA TOPLU VODU

Bojler na slici je zapremine 300 l (i/ili vie) i ima

dvije ogrijevne spirale (izmjenjivaa toplote).
Donja spirala je u sastavu solarnog grijanja, a
gornja u ogrjevnom sastavu konvencionalnog
centralnog grijanja. Pored toga, bojler ima
mogunost dodavanja grijaa na elektrinu
energiju.
Mjerenje temperature u
termoelementom T2 i T3.

bojleru

vri

se

Kada razlika temperatura termoelementa T1 (na

kolektoru) i T2 (na spirali izmjenjivau toplote
solarnog sistema) poraste na 12 C sistem za
automatsku regulaciju i kontrolu (solarna
regulacija) ukljuuje posebnu solarnu pumpu i
pokrene se tenost u cjevovodima solarnog
grijanja. I ova pumpa je trobrzinska i regulacijom
brzine rada pumpe podeava se protok prenosnog
medija kroz sistem i usklauje sa preporuenom
brzinom protoka.

Slika 67. Kontroler solarne regulacije u funkciji

Kontroler solarne regulacije moete postaviti pored

bojlera ili na nekom drugom mjestu pogodnom za
oitavanje i kontrolu, npr. u kupatila ili u hodnike
kojima ee prolazite.
Kablove termoelemenata obino treba produiti. Za
to koristite dvoilni kabl prenika 0,5-0,75 mm2.
Pazite da vam je spojno mjesto kablova vrsto jer
moete imati netano oitavanje temperature.

Slika 68. Solarno grijanje kombinirano sa grijanjem na ugalj

Na slici 68 je varijanta solarno grijanje grijanje

na ugalj, a na slici 69 varijanta solarno grijanje
grijanje na pelete.

Slika 66. Kontroler solarne regulacije

Najbolje mjesto za postavljanje bojlera velike

zapremine je u blizini vodovodnih instalacija i
pored postojeeg sistema centralnog grijanja.
Na taj nain smanjujemo gubitke na cjevovodima.
Mogue je kombinirati solarno i konvencionalno
grijanje, bilo ono na vrsto gorivo, elektrinu
energiju, pelete ili ostalo.
Slika 69. Solarno grijanje kombinirano sa peletim

18

IZOLACIJA I ZAVRNI RADOVI

Izolacija i zavrni radovi

Zavrni radovi podrazumijevaju izoliranje svih
cijevi, jer one mogu izgubiti dosta toplote prije
nego to ona i dospije do bojlera. Pored toga, cijevi
su najosjetljivije na zimske niske temperature.
Iako bi naa tenost za provoenje toplote trebala
da titi cijevi od pucanja, ona nee sprijeiti
odlazak toplote proizvedene iz solarne energije,
dok izolacija hoe.

Jednostavno ih je montirati. Samo rasjeemo tube

po duini koristei se otrim noem (nekada se i
prodaju ve isjeene). Potom ih obavijemo oko
cijevi, a one e se same za njih privrstiti.
Trebamo i izolaciju zatititi na odgovarajui nain.
Postoji specijalna izolaciona traka koja koja
minimizira gubitke toplote. Ova traka moe biti od
posebnog znaaja za krov, kako bi gubici toplote
bili veoma mali, ili bilo gdje kada su spojena dva
dijela/komada izolacije.

Slika 70. Priprema izolacija za cjevovode

Postoji specijalni cilindrini izolacioni materijal za

cijevi, a moemo ga nai u raznim veliinama za
cijevi raznih promjera. Ove uplje, spuvaste tube
spreavaju rasipanje toplote prema vani, a i
prodiranje hladnoe prema cijevima.

Slika 72. Izolacija savreno prijanja na cijevi

Iz iskustava korisnika ovih sistema moemo

zakljuiti da su svi tokom ljetnih mjeseci imali
utede elektrine energije od oko 30%. Takoer,
poboljali su komfor ivljenja u svojim kuama i
smanjili svoj uticaj na zagaenje okolia.

Jedna finansijski pristupanija varijanta

Za razliku od gore opisane varijante sistem za toplu
vodu moe se napraviti i uz finansijski znatno
povoljnije uslove.
Prikazaemo sluaj sistema koji bi bio idealan za
porodice koje imaju manje potrebe za vodom ili
vikend kue, gdje je potreba za vodom uglavnom u
ljetnim mjesecima kad je sunca u izobilju.

Slika 71. Montiranje izolacije na cijevi

Preporuka je da se koristi izolacija namjenjena za

solarne sisteme jer bi se izolacija koja je
namjenjena za klasine sisteme centralnog grijanja
mogla istopiti na temperaturama koje u solarenim
sistemima mogu prei 100C.

Kao spremnik za toplu vodu koristi se kombinirani

bojler od 60 litara za kunu upotrebu, jer oni imaju
izmjenjiva toplote na koji se spajaju cijevi iz
solarnog panela sa krova. Zbog mogueg
pregrijavanja dimenzija (povrina) kolektora mora
biti
usklaena
sa
zapreminom
bojlera.

19

JEDNA FINANSIJSKI PRISTUPANA VARIJANATA

Bojler je i napravljen tako da se voda u njemu

zagrijava na dva naina. Kada je vani previe
oblano, moemo ga prikljuiti na elektrini izvor.
Takvi sistemi rezervnog naina zagrijavanja su
neophodni u skoro svim, pa i najsunanijim i
najtoplijim klimatskim podrujima, zbog toga da bi
topla voda uvijek bila dostupna.

Uz pomo termometra/barometra vidimo kolika je

temperatura u sistemu kolektora i ona se znatno
razlikuje od vode za upotrebu u bojleru.

Na slici 73, pored bojlera su prikazani i ostali

elementi sistema za dobivanje tople vode. Tu su,
kao i u prethodnom primjeru, razni ventili, pumpa,
ekspanziona posuda i termometar/barometar.

Slika 74. Termometar/barometar u sistemu

Dodavanjem barometra smo u stanju da oitamo

koliki je pritisak u sistemu, kako bismo mogli
nadgledati isti u sluaju proputanja/curenja i
takoe u sluaju oteenja sistema radi povienog
pritiska.
Pumpa omoguava da tenost za provoenje
toplote krui sistemom. Protok tenosti kontrolira
runi prekida privren na zid, a moe se
postaviti na na tri strujna nivoa (ovakve pumpe
imaju niske potrebe za energijom).

Slika 73. Detalj bojlera od 60 l sa ostalim elementima sistema

Nakon to na bezbjedan nain privrstimo bojler na

zid (ili gdje elimo), prvo ga spojimo sa
vodovodnim cijevima, a zatima i na elektrine
kablove u zidu. Na kraju, izmjerimo cijevi potrebne
za ulaz/izlaz vode u bojler, uzimajui u obzir i sve
neophodne ventile i fitinge, kao i budue mjesto za
pumpu i ekspanzionu posudu.
Dvije vane stvari su:
na dnu bojlerovog izmjenjivaa za toplotu
instaliramo T-fiting koji e ga spojiti sa
ispusnim ventilom i koji omoguava da se
sistem puni i prazni po potrebi,
dobro bi bilo instalirati jednosmjerni (tzv.
nepovratni) ventil na izlazu izmjenjivaa, tako
da tokom noi zagrijana voda ne krui
prirodnim tokom nazad u ohlaeni kolektor na
krovu.

Slika 75. Trobrzinska niskoenergetska pumpa

Ekspanziona posuda slui kao veliki sigurnosni

ventil sistema. U sistemu se moe razviti visok
pritisak i temperatura. Ekspanziona posuda
kompenzira rast pritiska u sistemu uzrokovan
irenjem prenosnog medija. Zrak iz sistema
automatski se isputa na ozranom ventilu.

20

JEDNA FINANSIJSKI PRISTUPANA VARIJANATA

potrebno pretjerano investirati u ovakve solarne

sisteme i drugo najefektivnije vrijeme za upotrebu
ove vrste sistema je upravo vrijeme kada najvei
broj ljudi boravi u svojim vikendicama, dakle, od
kasnog proljea do rane jeseni.
Iako je efikasnost ovih sistema manja, potrebe za
toplom vodom u jednoj vikendici su obino male u
poreenju sa potrebama normalnog domainstva,
to znai da e sistem trajati mnogo godina,
inenii ga veoma isplativim rjeenjem po pitanju
energetske potronje.
Prema tome, ako vi ili vai prijatelji imate
vikendicu, zato ne biste isprobali koritenje i
solarne energije?

Slika 76. Ekspanziona posuda zapremine 5 litara

U sva tri sluaja trebamo obratiti panju na fizike

dimenzije ovih dijelova (za pumpu i ekspanzionu
posudu je potrebno vie prostora). Nije toliko bitno
gdje tano u sistemu instaliramo ove elemente, ali
radi lake upotrebe su postavljeni blizu jedni
drugima i blizu bojlera.
Pri svakom lemljenju cijevi, obavezno zatitimo zid
od plamena koristei se npr. kamenom ploom.

Najjeftiniji solarni kolektori rade na principu

pasivnog sistema bez pumpi ili drugih pokretnih
dijelova koristei fenomen zvan termosifonski
efekat. Tok tenosti za provoenje toplote se stvara
uz pomo priodnih temperaturnih razlika, kako je
prikazano na slici 77.
U sistem uvodimo hladnu vodu koja puni cijevi i
rezervoar do vrha. Sunce zagrijava vodu koja je
unutar cijevi panel-kolektora, a kako se toplota
poveava, topla voda se prirodno penje do vrha,
gdje izlazi iz panela i penje se do rezervoara sa
vodom.

Poto je solarni sistem spojen od panela, kroz

potkrovlje, do prizemlja dobili smo zatvorenu
petlju. Potrebno je jo samo provjeriti da li sistem
negdje proputa zrak ili tenost. esto se propusna
mjesta nalaze na spojevima, pa stoga najprije
provjeravamo njih.
Prednost opisanog sistema je njegova cijena koja je
relativno niska, ali ima taj nedostatak to je
rezervoar za toplu vodu mali, kontrola rada sistema
manuelna i veoma zavisna od vaeg iskustva.

Termosifonski efekat
Na kraju, prikaimo jo jednu varijantu solarnog
kolektora kojeg smo sami izgradili. Iako nije ba
efikasan poput sistema kolektora ranije opisanog,
zasigurno radi dovoljno dobro pod odgovarajuim
okolnostima, a kota znatno manje od prethodnog
aktivnog sistema kolektora zatvorene petlje. Ova
varijanta predstavlja tehniku suprotnost i to je
sistem kolektora otvorene petlje.
Smatramo da je ova vrsta sistema savrena za
vikendice i ljetnikovce. Ima dvije prednosti, a to
su: da njihova povoljna cijena znai da nije

Slika 77. Direktni termosifonski efekat - zagrijavanje

Poto vakuum ne moe nastati u cijevima, topla

voda koja je napustila panel zamjenjuje se hladnom
vodom iz rezervoara. Cjelokupni proces stvara
prilino brz vodeni tok, priblino 60 l/sat. Ovaj
21

JEDNA FINANSIJSKI PRISTUPANA VARIJANATA

efekat se nastavlja sve dok je vanjska temperatura

via od one u rezervoaru i panelu.
Naalost, kada su vanjske temperature nie, npr.
tokom noi ili kada je oblano, dolazi do obrnutog
efekta (slika 78)

I pored gubitaka, termosifonski sistem moe da nas

opskrbi sa vie nego dovoljno toplote pri
odgovarajuim uslovima. Ovi sistemi su povoljniji
i otprilike kotaju upola manje od aktivnog sistema,
velikim dijelom to je potrebni materijal mnogo
povoljniji. Obino plastino bure se moe koristiti
kao rezervoar, a plastine/gumene tube otporne na
toplotu mogu sluiti kao cijevi, kako je prikazano
na slici 79.
Izgleda prilino beskorisno imati sistem bez izvora
za vodu koja bi ga pokretala. Morali bismo
konstantno sistem puniti kantama vode, svaki put
kada nam je potrebna topla voda. Jedan od naina
pomou kojih moemo izbjei svakodnevno
punjenje rezervoara jeste da ga spojimo
vodovodnim cijevima koje vodom opskrbljavaju
na dom.

Slika 78. Inverzni termosifonski efekat - hlaenje

Hladna vanjska temperatura izvlai svu toplotu iz

sistema, stvarajui prirodno kruenje vode kojim se
topla voda istjeruje iz rezervoara, pri emu njena
toplota biva emitirana sa povrine panela.

Naravno, ovaj sistem mora biti reguliran tako da

hladna voda ne ulazi konstantno u rezervoar jer bi
hladila toplu vodu zagrijanu solarnom energijom.
Najlaki nain reguliranja je putem prostog plovkaregulatora, poput onih u vodenim rezervoarima
(vodokotliima) toaleta. Ovaj regulator minimizira
dotok hladne vode iz vodovodnih cijevi koja, kada
je nivo vode posebno nizak, puni donje dijelove
rezervoara (slika 80).
Kada jednom ue u rezervoar, hladna voda se
zadrava blizu dna, a sav talog ostaje na samom
dnu. Hladna voda iz najniih slojeva moe tei van
rezervoara u panel, dok zagrijana voda iz panelkolektora ulazi pri samome vrhu.

Slika 80. Plovak-regulator za hladnu vodu

Slika 79. Sistem za toplu vodu sa termosifonskim efektom

Pri vrhu rezervoara se treba ugraditi preliv-cijev da

bi, uslijed pojave vika vode, ta voda na bezbjedan
nain mogla otei. Konano, kada koristimo toplu
vodu iz rezervoara, nivo vode opada, sputajui
22

PROIRENJE SOLARNIH SISTEMA

plovak regulator i omoguujui dotok nove, hladne

vode u rezervoar. Na taj nain ciklus starta
ispoetka.

bi zadnji panel trebalo bolje izolirati od prethodnih

da bi se gubitak toplote doveo do minimuma.

I u sluaju ovih jednostavnih sistema, vano je

znati pod kojim emo uglom nagnuti panel da bi
dobili maksimalnu koliinu Suneve svjetlosti. To
se razlikuje tokom cijele godine, jer je ljeti Sunce
najvie, a zimi je nie na nebeskom svodu.
Ukoliko panel neemo premjetati nekoliko puta
godinje, najbolji je kompromis postavljanje panela
tako da prima najvie svjetlosti tokom proljea i
jeseni. Ugao nagiba ne utie previe na efikasnost,
osim u sluaju da je panel postavljen suvie daleko
idealnom uglu.
Ako doista elimo maksimalno efikasan panel,
treba se posavjetovati sa profesionalcem za solarne
tehnologije.

Proirenje solarnih sistema

1m2 panel-kolektora dovoljan je za potrebe jedne
osobe za toplom vodom. Meutim, ako je cilj
koritenje solarne energije za zagrijanje kue, a ne
samo vode za topla tuiranja, sudopere itd., onda je
potrebna vea povrina kolektora.
Dakle, u sluaju koritenja solarnih sistema za
zagrijavanje kue jedne etvorolane obitelji,
potrebno je 15-20 m2 kolektora i rezervoar
kapaciteta 1000-2500 litara. Izraeno u energiji za
vodu i centralno grijanje potrebno je oko 0,6-1 m2
na svakih 1000 kWh potroene (potrebne) energije.
Dva ili vie kolektora se mogu spojiti na nekoliko
naina, bez obzira na to kako namjeravamo koristiti
vodu. Najpoznatije metode su serijska, paralelna i
kombinovana veza
Svaki od ova tri naina ima svoje prednosti i mane:
kod serijske veze se moe razviti visoka teperatura
vode, ali istovremeno moe doi do veeg gubitaka
iste; kod paralelne veze temperatura je prilino
konstantna u svim panelima, ali u danima kada su
male koliine Suneve svjetlosti, temperatura vode
je niska; kod kombinovane veze se stvara ravnotea
izmeu dvaju prethodnih veza, to znai da ima i
njihove prednosti, ali i mane.
U praksi ovo znai da bi paralelna veza vie
odgovarala normalnom koritenju tople vode u
domainstvima (za tuiranja, sudopere, itd.), dok je
serijska veza povoljnija za centralno grijanje, mada

Slika 81. Razliiti naini spajanja solarnih panela

Mi smo ispriali priu i sada je na vama da neto

preduzmete. Umjesto sjedenja i razmiljanja o tome
kako je loe ope stanje, kako je skupo gorivo ili
elektrina energija, mogli biste poeti raditi na
svom prvom solarnom kolektoru.
Uvijek imajte na umu tetni uticaj energetskih
izvora iz fosilnih goriva. Ponite sa uvoenjem
mjera energetske efikasnosti u vaim domovima i
koritenjem potencijala obnovljivih energetskih
izvora.

Umjesto zakljuka
Na mjestu zakljuka elimo dati jo nekoliko
praktinih savjeta pri koritenju solarnih kolektora.
Pored apsorbirajue ploe i cjevovoda, preostaje
jo nekoliko opcija koje vrijedi spomenuti:
Vlaga unutar panela stvara problem, te je zbog
toga vano to bolje zatititi ivice panela. Da bi
23

PROIRENJE SOLARNIH SISTEMA

nakupljena vlaga mogla izai, poeljno je

izbuiti nekoliko rupa na donjoj ivici panela da
bi voda mogla oticati.
Kao izolaciju koristimo mineralnu vunu kako
bismo bili obzirniji prema okoliu, ali moete
koristiti i razne druge materijale prema
eljama. Trebate znati da i debljina materijala
igra znaajnu ulogu. Smanjimo li debljinu na
2,5 cm, moe doi do poveanog gubitka
toplote u panelu za oko 8%.
Ako, umjesto polikarbonatnog, elimo postaviti
neku vrstu staklenog prekrivaa panela, postoji
nekoliko dobrih izbora. Ipak, moramo uzeti u
obzir faktore poput temperaturnih kolebanja,
mogunosti prenosa toplote i otpornosti na
grad. Mogli bismo koristiti obino staklo, ali bi
moda neto bolji izbor bio kaljeno staklo
debljine 4 mm, sa malim udjelom eljeza.
Solarni panel treba biti dva puta dui od svoje
irine, a najmanje dug 1m, mada e izabrano
mjesto, na koje planiramo postaviti panel,
zahtijevati razliite dimenzije.

Prema uputstvima smo zavrili izradu eljenog

sistema solarnog kolektora i sada se moemo
opustiti i uivati u osjeaju zadovoljstva prilikom
troenja tople vode.
Kada sistem jednom proradi, uvidjeemo da smo:
uveliko poeli razmiljati o novim nainima
upotrebe besplatnih energetskih izvora,
razvijamo bolje energetske navike kod kue,
tedimo novac,
postajemo blago "opsjednuti" obnovljivom
energijom
i uvamo okoli.
I na kraju, bez obzira koju vrstu kolektora
odaberemo i gdje ga instaliramo, vano je da
koristimo solarnu energiju i da svoje pozitivno
iskustvo prenesemo na porodicu, prijatelje i
komije, te na taj nain utiemo da i oni postanu
njeni korisnici.

24

Projekat implementira