Professional Documents
Culture Documents
Sigmund Frojd TUMACENJE SNOVA PDF
Sigmund Frojd TUMACENJE SNOVA PDF
Knjiga
esta
SIGMUND
FROJD
TUMAENJE SNOVA
TUMAENJE SNOVA, I
i
Preveo S/iiemakog
Dr
URKDNIK: D r
HUGO
KLAJN
^Mii*iiiiiUi4iiUU
Albin
Vilhar
Naslov originala
Die
Traumdeutung
NAUNA LITERATURA
O PROBLEMIMA SNA
Tumaenje snova, I
Sledei podaci prema paljivom prikazivanju Biksenica (Biichsenschiitz) u delu: Traum und Traumdeutung im
Altertum, Berlin 1861.
/
0
Tumaenje snova, 1
10
Tumaenje snova, I
predmet raspravljanja uzme eventualno neko pojedinuno pitanje iz oblasti doivljavanja sna. Ja bih u
toj promeni eleo da vidim izraz jednog uverenja da
se u tako tamnim stvarima objanjenje i saglasnost
mogu postii samo nizom detaljnih ispitivanja. Ovde
ja ne mogu dati nita drugo do jednu takvu detaljnu
raspravu, i to specijalno psiholoke prirode. Nisam
imao mnogo povoda da se bavim problemom spava
nja, jer je to u sutini psiholoki problem, mada se u
karakteristici stanja spavanja mora sadravati zajed
no i promena uslova funkcije duevnog aparata. Pre
ma tome, ovde je izostavljena i literatura o spavanju.
Nauno interesovanje za fenomene sna kao takve
dovodi do sledeih pitanja koja se meusobno delimino isprepliu:
A
ODNOS SNA PREMA BUDNOM
STANJU
Naivni sud oveka koji se probudio pretpostavlja
da je san ako ve ne dolazi iz nekog drugog sveta
spavaa ipak odneo u neki drugi svet. Stari fizio
log Burdah (Burdach), kome dugujemo briljivo i du
hovito opisivanje fenomena sna, izrazio je ovo uverenje jednom veoma zapaenom reenicom (strana 474):
. . . nikad se ne ponavlja ivot preko dana sa svima
svojim naporima i uivanjima, radostima i bolom, ve
naprotiv san tei da nas svega toga oslobodi. ak i
ako je itava naa dua bila ispunjena jednim pred
metom, ako je dubok bol razdirao nau unutranjost,
ili ako je neki zadatak iziskivao nau celokupnu du
evnu snagu, san nam daje ili neto sasvim strano,
ili on iz stvarnosti uzima samo pojedine elemente za
stvaranje svojih kombinacija, ili pak samo ulazi u
skalu naeg raspoloenja i simbolizuje stvarnost." J.
\\
Tumaenje snova, I
12
u svojim snovima bavi predmetom svojih slatkih nadanja . . . Sve ulne elje i preziranja koje spavaju
u srcu mogu izazvati, ako budu podstaknute bilo ka
kvim razlogom, da iz predstave povezanih i udrue
nih sa njima nastane san ili da se ove predstave umeaju u jedan ve postojei san." (Saoptio Vintertajn
/V/interstein/ u asopisu Zeitschrift filr Psychounalyse).
Tako isto su mislili i stari o zavisnosti sadrine
sna od ivota. Ja citiram po Radentoku (Radenstock,
Hir. 139): Kad je Kserks pre svoga ratnog pohoda pro
tiv Grke dobrim savetom bio odvraen od te odluke,
dok su ga snovi neprestano na to podsticali, rekao
mu je ve stari racionalni persijski tuma snova Artaban vrlo zgodno da snovi najee sadre ono to
ovek ve u budnom stanju misli.
U didaktikom epu Lukrecijevu De rerum natura
( O prirodi stvari) nalazi se ovo mesto (IV, stih 959):
Et quo quisque fere studio evinctus adhaeret,
aut quibus in rebus multum sumus ante morati
atque in ea ratione fuit contenta magis mens,
in somnis eadem plerumque videmur obire;
causidici causas agere et componere leges,
induperatores pugnare ac proelia obire, ... itd. itd.1
Ciceron kae potpuno slino u svom delu De divmstione II, kao to mnogo kasnije tvrdi Mori: ,,Maximcque reliquise earum r e r u m moventur in animis
et ugitantur, de quibus vigilantes aut cogitavimus aut
cgimus."*
1
13
Tumaenje snova, 1
14
B
GRADIVO SNA SECANJE U SNU
Da celokupni materijal koji sainjava sadrinu
sna na neki nain vodi poreklo od doivljenog, da se
dakle u snu reprodukuje, spominje, to bar treba da
nam vai kao neosporno saznanje. Ali bi pogreno bilo
pretpostaviti da se takva povezanost sadrine sna sa
budnim ivotom mora bez muke pokazati kao oigle
dan rezultat postavljenog uporeenja. Ova poveza
nost, naprotiv, mora se traiti paljivo i ona ume da
se u itavom nizu sluajeva dugo krije. Razlog za to
nalazi se u velikom broju osobenosti koje pokazuje
sposobnost seanja u snu i koje su dosad ipak izbegle
svako objanjenje, iako su opte primeene. Isplatie
se trud ako se sa ovim osobenostima detaljno poza
bavimo.
Pre svega se deava da se u materiji sna pojav
ljuje materijal koji posle toga u budnom stanju ne
priznajemo da pripada krugu naeg saznanja i doiv
ljen ja. Seamo se, dodue, da smo o tome sanjali, ali
se ne seamo da li smo i kada to doiveli. Onda osta
jemo u neizvesnosti o tome iz kojeg se izvora san
15
1
Vaie (Vaschide) tvri takoe da je esto primeeno
da u snu ovek strane jezike govori tenije i bolje nego kad
je budan.
16
Tumaenje
snova,
17
nings, na navedenom mestu str. 300), koji je pisao pesmu pohvale slavnim ljudima iz Verone; njemu se u
snu javio neki ovek po imenu Brugnolus, i alio mu
se to ga je u pesmi bio zaboravio. Mada se Skaliger
nije seao da je o tom oveku ikada ma ta uo, on
je ipak nainio stihove njemu u poast, a njegov sin
je kasnije u Veroni saznao da je nekad ranije u tom
gradu bio uven kao kritiar ovek po imenu Brug
nolus.
O jednom hipermnestikom snu koji se istie na
roitom osobenou da se, naime, u jednom kasnijem
snu obavlja agnosciranje nekog seanja koje prvobit
no nije moglo biti raspoznato pria markiz D'Erve de
Sen Deni (Marquis d'Hervev de St. Denis, prema Vaidu, str. 232): Jednom sam sanjao o nekoj mladoj
eni sa zlatnoplavom kosom; video sam kako aska sa
mojom sestrom dok joj je ona pokazivala neki vez.
U snu mi je izgledala veoma poznata, mislio sam ak
da sam je ve vie puta video. Kad sam se probudio
imao sam ovaj lik sasvim ivo pred sobom, ali ga uopte nisam mogao prepoznati. Ponovo sam zaspao i
snovienje mi se ponovo pojavi. U ovom novom snu
ja oslovljavam tu plavokosu damu i pitam je da li
ve moda nisam imao zadovoljstvo da je negde vi
dim. Sigurno", odgovori dama, setite se samo mor
skog kupalita u Pornicu". Smesta se ponovo probu
dili, i sad se sa potpunom sigurnou mogu setiti svih
pojedinosti sa kojima je ovo ljupko snovienje bilo
povezano."
Isti pisac (kod Vaida, str. 233) pria:
Neki muziar koga je on poznavao sluao je jed
nom u snu neku melodiju koja mu je izgledala potpu
no nova. Tek mnogo godina kasnije on je istu melodi
ju naao zabeleenu u jednoj staroj zbirci muzikih
komada, za koju se jo uvek ne sea da ju je ikad
ranije imao u rukama.
Ma jer s (Myers) je na nekom mestu, koje mi na
alost nije pristupano (Proceedings of the Societv for
Psvchical Research), objavio itavu zbirku ovakvih
hipermnestikih snova. Ja mislim da e svako ko se
bavi snovima morati priznati kao veoma obian fe2 Frojd, Odabrana dela, VI
18
Tumaenje snova, J
19
20
Tumaenje snova, I
21
22
Tumaenje
snova,
23
24
Tumaenje snova, I
25
C
NADRAAJI SNA I IZVORI SNA
Ono to t r e b a da podrazumevamo pod n a d r a a jima sna i izvorima sna, moe se objasniti poziva
njem na n a r o d n u izreku: Snovi dolaze iz stomaka."
1
26
Tumaenje snova, I
27
28
Tumaenje snova, I
29
pria Mekni, ovakve opite vrio je ve Ziron de Bizareng (Giron de Buzareingues). On je ostavio svo
ja kolena nepokrivena i sanjao je da nou putuju
potanskim kolima. Pri tom primeuje da e putnici
svakako znati da se nou u koijama kolena rashlade.
Drugi put ostavio je zadnji deo glave nepokriven pa
je sanjao da prisustvuje nekom verskom obredu na
otvorenom prostoru. Na selu, naime, gde je iveo, bio
je obiaj da glava uvek bude pokrivena, izuzev kod
ovakvih prilika kao to je ba sad pomenuta."
Mori pripoveda o novim posmatranjima snova
koje je sam na sebi bio izazvao (Niz drugih pokuaja
nije doveo ni do kakvog rezultata).
1) Golicaju ga na usnama i na vrhu nosa percem.
On sanja o stranom muenju; na lice mu stav
ljaju masku od smole, zatim je deru sa lica tako da
mu skidaju kou.
2) Na jednoj pinceti otre se makaze. On uje
kako zvone zvona, zatim zvonjenje na uzbunu i od
jednom se nalazi u junskim danima 1848. godine.
3) Daju mu da pomirie kolonjsku vodu. On
se nalazi u Kairu u radnji Johana Marije Farine. Za
tim dolaze lude pustolovine koje ne moe da reprodukuje.
4) Utinu ga lagano za potiljak. On sanja da
mu stavljaju melem za izazivanje plikova, i misli na
lekara koji ga je u detinjstvu leio.
5) Njegovom licu prinose usijano gvoe. On
sanja o loaima" 1 koji su se uvukli u kuu i uku
ane naterali da im predaju novac tako to su im
noge stavili u mangal. Onda se pojavljuje vojvotki
nja od Abranta (Abrantes) iji je on sekretar.
8) Na elo mu sipaju kap vode. On se nalazi
u Italiji, jako se znoji i pije belo vino iz Orvijeta.
9) Nekoliko puta putaju da svetlost svece pada
na njega kroz crveni papir. On sanja o vremenu,
1
30
Tumaenje snova, I
31
32
Tumaenje snova, I
emo morati sebi postaviti pitanje, zato je isti nadraaj izazvao tako razliite, i zato ba ove rezul
tate sna:
(Str.37) Jednog prolenog jutra idem dakle u
etnju i lutam preko zelenih polja sve do susednog
sela; tamo vidim seljake u sveanim odelima, sa pesmaricom pod rukom, kako u velikom broju odlaze
u crkvu. U redu! Nedelja je i uskoro e poeti rana
sluba boja. Reih da uzmem uea u tom bogosluenju, ali da se pre toga, poto sam malo zagrejan,
rashladim na groblju koje se nalazi oko crkve. I dok
tu na groblju itam razne nadgrobne natpise, ujem
zvonara kako se penje na toranj, i u visini tornja
spazim malo seosko zvono koje e dati znak za po
etak slube boje. Jo prilino dugo ono je stajalo
nepokretno, zatim poe da se klati i odjednom nje
govi udarci odjeknue jasno i prodorno tako jasno
i prodorno da nainie kraj mom spavanju. A gla
sovi zvona dolaze od budilnika."
Druga kombinacija. Vedar je zimski dan; ulice
su prekrivene dubokim snegom. Obeao sam da u
uestvovati u vonji sankama, ali moram dugo da e
kam dok stie glas da se sanke nalaze pred kapijom.
Sad dolaze pripreme za penjanje u sanke nameta se krzno, vadi jastue za zagrevanje nogu i
najzad ja sedim na svom mestu. Ali jo se odugovlai
s polaskom dok dizginima konjima nije dat znak da
se krene. Sad konji povukoe; i snano potreseni pra
porci poinju svoju dobro poznatu janiarsku muzi
ku, i to takvom snagom da se pauina sna odjednom
prekide. I opet samo otri zvuk budilnika."
Jo trei primer! Vidim kako jedna kuvarica ide
hodnikom prema trpezariji, sa nekoliko tuceta tanjira nagomilanih na rukama. Izgleda mi kao da se por
culanska kula u njenim rukama nalazi u opasnosti da
izgubi ravnoteu. Pazi", opominjem je ja, itav te-,
ret pae na zemlju." Razume se da nije izostalo
obavezno protivljenje: da se ovek na to ve navikao
itd., dok je ja jo uvek zabrinutim pogledom pratim.
I tano, na samom pragu ona se spotie lomljivo
mm
33
Tumaenje
34
snova,
ad 2)
35
3G
Tumaenje snova, I
37
38
Tumaenje snova, I
39
40
Tumaenje snova, I
41
42
Tumaenje snova, I
43
44
Tumaenje snova, I
45
46
Tumaenje snova, 1
47
D
ZATO SE SAN ZABORAVLJA
POSLE BUENJA?
Ulo je u poslovicu da se san ujutru razie".
Covek je, naravno, sposoban da se sna sea. Jer za
san mi znamo samo po seanju na njega posle bu
enja; ali vrlo esto verujemo da ga se samo ne
potpuno seamo, dok je u noi postojalo vie od nje
ga; mi moemo posmatrati kako se u toku dana do
neznatnih fragmenata gubi seanje koje je ujutru
bilo jo svee; esto znamo da smo sanjali, ali ne zna
mo ta smo sanjali, i tako smo se u toj meri navikli na
iskustvo da je san podloan zaboravu da ne odbacu
jemo kao apsurdnu mogunost da je i onaj ovek
mogao sanjati nou koji ujutru ne zna nita ni o sa
drim sna niti o injenici da je sanjao. S druge stra
ne, dogaa se da snovi pokazuju izvanrednu postoja
nost u seanju. Kod svojih pacijenata ja sam anali
zirao snove koji su se kod njih odigrali pre dvadeset
i pet i vie godina, i mogu da se setim svoga sopstvenog sna koji je od ovoga dananjeg dana odvojen naj
manje trideset i sedam godina, pa ipak nije izgubio
Tumaenje snova, I
48
49
50
Tumaenje snova, I
51
no koncipirao: . . . l'observation des reves a ses difficultes speciales et le seul moyen d'eviter toute erreur
en pareille matiere est de confter au papier sans le
moindre retard ce que l'on vient d'prouver et de remarquer; sinon, l'oubli vient vite ou total ou partiel;
l'oubli total est sans gravite; mais l'oubli partiel est
perfide; car si l'on se met ensuite a raconter ce que
l'on n'a pas oubli, on est expose a completer par
imagination les fragments incoherents et disjoints
journi par la mmoire ...; on devient artiste a son
insu, et le rcit priodiquement repete s'impose a la
creance de son auteur, qui, de bonne foi, le presente
comme un fait authentique, dument itabli selon les
bonnes mthodcs .. ."'
Potpuno slino misli i Spita (Spitta, str. 338) koji
izgleda da pretpostavlja da mi tek pri pokuaju da
san reprodukujemo unosimo red u meusobno ne
povezano asocirane elemente sna iz onog to je
jedno do drugoga nainimo neto to je jedno iza dru
goga, to je jedno od drugog razdvojeno, dakle da
pridodajemo proces logike povezanosti koji u snu
nedostaje.
Poto, dakle, za vernost naeg seanja ne posedujemo neku drugu kontrolu kao objektivnu kontro
lu, a ova je nemogua kod sna koji je na sopstveni
doivljaj, i za koji nam je jedino seanje na njega
poznato kao njegov izvor, koja vrednost onda jo
preostaje za nae seanje sna?
1
Posmatranje snova ima svoje tekoe i jedino sredstvo
da se u ovakvoj stvari izbegne svaka greka jeste da bez
najmanjeg oklevanja poverimo hartiji sve Sto smo iskusili i
primetili; inae zaborav postaje brz, ili totalan ili parcijalan;
totalni zaborav je bez tekih posledica, ali je parcijalni zabo
rav perfidan, jer kad ovek kasnije pone da pria ono to
nije zaboravio nae se u situaciji da izmiljanjem dopunjava
nepovezane i razbacane odlomke koje mu pamenje prua ...;
ovek i bez svoga znanja postane umetnik i periodiki obnov
ljena pria namee se njenom tvorcu da u nju poveruje, koji
je u iskrenoj nameri prikazuje kao autentinu injenicu, pro
pisno utvrenu prema dobrim metodima...
4*
52
Tumaenje snova, I
P S I H O L O K E OSOBENOSTI SNA
53
1
H. Zilberer (Silberer) je na lepim primerima pokazao
kako se ak i apstraktne misli u stanju pospanosti pretvaraju
u zorno-plastine slike koje ele isto da izraze (Jahrbuch
Blojler-Frojda, sveska I, 1909). Ja u se na ove nalaze vra
titi u vezi s neim drugim.
54
Tumaenje snova, I
55
56
Psiholoke
Tumaenje snova, I
osobenosti
sna
57
Uporedi sa ovim i raspravu Desinteret" (nezainteresovanost) u kojoj Klapared (Claparede 1905) nalazi mehani
zam uspavljivanja.
58
Tumaenje snova, I
59
San je nepovezan, on bez ikakvog zazora sjedinjava najgore kontradikcije, doputa nemogunosti,
ostavlja po strani nae znanje koje je danju uticajno,
pokazuje nas i etiki i moralno tupim. Ko bi se u
budnom stanju ponaao onako kao to to prikazuje
san u svojim situacijama smatrali bismo ga ludim;
i ko bi budan govorio ovako ili priao o takvim stva
rima kao to nam u sadrini sna dolaze taj bi na nas
ostavio utisak poremeenog oveka ili slaboumnika.
Mislim da to govori injenino stanje, ako o psihi
koj aktivnosti u snu damo vrlo nisko miljenje i ako
izjavimo da su u snu odstranjene naroito vie inte
lektualne aktivnosti ili da su bar teko oteene.
Sa neobinom jednodunou o izuzecima e
biti reci na jednom drugom mestu doneli su na
unici takve sudove o snu koji vode i neposredno jed
noj odreenoj teoriji ili objanjenju snevanja. I ve
je vreme da svoj ba izreeni rezime zamenim zbir
kom izreka raznih autora filozofa i lekara o psi
holokim osobinama sna.
Po Lemoenu (Lemoine), inkoherencija slike sno
va jedini je bitni karakter sna.
Mori se s tim slae; on kae (Le sommeil, str.
163): II n'y a pas des reves absolument raisonndbles
et qui ne contiennent quelque incoherence, quelque
1
anachronisme, quelque absurdite."
Prema Hegelu (navedeno kod Spite) snu nedo
staje svaka objektivna i razumna povezanost.
Diga (Dugas) kae: Le reve c'est l'anarchie
psychique, affective et mentole, c'est le jeu des
fonctions livrees a elles memes et s'exergant sans controle et sans but; dans le reve l'esprit est un automate
spirituel."2
1
60
Tumaenje
snova,
Psiholoke
osobenosti
sna
61
62
Tumaenje snova, 1
pel (str. 70) veli: San tee ili iskljuivo, kako izgle
da, po zakonima golih predstava ili organskih nadraaja sa takvim predstavama, to znai tako da reflek
sija i razum, estetski ukus i moralni sud pri tome ni
ta ne mogu." Naunici ije poglede ovde reprodukujem stvaranje snova otprilike ovako zamiljaju:
suma senzacijskih nadraaja iz razliitih, na drugom
mestu navedenih izvora koji deluju za vreme spava
nja, bude u dui najpre izvestan broj predstava koje
se prikazuju kao halucinacije (po Vuntu pravilnije
kao iluzije zbog njihovog izvoenja iz spoljanjih i
unutranjih nadraaja). Ove se meu sobom povezuju
prema poznatim asocijacionim zakonima i na osnovu
istih pravila sa svoje strane izazivaju jedan nov niz
predstava (slika). itav ovaj materijal obraen je za
tim od jo aktivnog ostatka duevnih sposobnosti
koje sreuju i misle, onoliko koliko se moe (uporedi, na primer Vunta i Vajganta). Nisu samo jo
uspeno otkriveni motivi koji odluuju o tome da se
izazivanje slika koje ne dolaze spolja vri prema ovom
ili onom zakonu o asocijaciji.
Ali je ve vie puta istaknuto da su asocijacije,
koje meu sobom povezuju predstave u snu, sasvim
posebne vrste i da se razlikuju od asocijacija koje su
aktivne u budnom miljenju. Tako kae Folkelt (str.
15): ,,U snu se predstave jure i love prema sluajnim
slinostima i jedva primetnim povezanostima. Sve
snove provejavaju ovakve nehatne i neusiljene aso
cijacije." Mori polae najveu vrednost na ovaj ka
rakter vezivanja predstava koje mu dozvoljava da
snevanje dovede u tenju analogiju sa izvesnim du
evnim smetnjama. On priznaje dve glavne karakte
ristinosti delira": 1) une action spontanee et comme
automatique de l'esprit; 2) une association vicieuse
et irreguliere des idees1 (Le sommeil, str. 126). Od Mo
rija potiu i dva izvrsna primera sna, u kojima jednozvunost reci sama posreduje povezivanju pred
stava u snu. On je jednom sanjao da preduzima ho1
63
Tumaenje
(34
snova,
65
Tumaenje snova, I
66
Psiholoke
osobenosti
sna
67
Tumaenje snova, I
68
69
Tumaenje snova, I
70
F
ETIKA OSECANJA U SNU
Iz motiva koji mogu postati razumljivi tek poto
se uzmu na znanje moja sopstvena istraivanja o snu
izdvojio sam od teme psihologije snova poseban pro
blem: da li se i ukoliko se moralne dispozicije i oseanja budnoga stanja prostiru i na snove. Jer nas
ista protivrenost u pisanju pojedinih autora koju
smo sa uenjem morali primetiti za sve ostale du
evne radnje iznenauje i ovde. Jedni isto tako od
luno uveravaju da san nita ne zna o moralnim zahtevima kao to drugi tvrde da moralna priroda ovekova ostaje sauvana i za san.
Izgleda da pozivanje na svakonono iskustvo sa
snovima pravilnost prvog tvrenja uzdie iznad sva
ke sumnje. Jesen kae (str. 553): Covek za vreme
spavanja ne postaje ni bolji ni puniji vrline, naprotiv,
71
72
Tumaenje snova, I
73
74
Tumaenje snova, I
75
sa smene strane. ovek se osea odgovornim za snevaeve zablude, ne za celokupni zbir njihov ali sva
kako za izvestan procenat od njih. Ukratko ako u
ovom smislu koji se teko moe pobijati, raz'umemo
Hristovu re: ,Iz pakosnog srca dolaze pakosne misli'
onda emo se jedva osloboditi ubeenja da svaki
gr eh nainjen u snu nosi sobom bar jedan nejasan
minimum krivice."
Hildebrant, dakle, u klicama i nagovetajima lo
ih podsticaja koji preko dana misli iskuenja pro
laze naim duama nalazi izvor za nemoralnost sno
va i ne ustee se da ove imoralne elemente uzima
u obzir pri moralnom procenjivanju linosti. To su
iste misli i ista ocena koje su, kao to nam je poz
nato, pobone i svete ljude svih vremena terale na
to da se ale da su teki grenici. 1
Svakako, ne postoji sumnja o tome da se ovakve
predstave koje odudaraju jedna od druge javljaju
kod veine ljudi, ali i na nekom drugom i ne samo
etikom polju. Osuda ovakvih predstava bila je po
nekad manje ozbiljna. Kod Spite nalazimo navede
nu sledeu izjavu A. Celera (Zeller) u lanku Irre"
u Optoj enciklopediji nauka od Era i Grub era
(Ersch, Gruber, str. 144): Duh je retko kada tako
sreno organizovan da bi u svakom trenutku imao
punu mo i da jasan tok njegovih misli ne bude uvek
iznova prekidan ne samo nebitnim nego i potpuno
iskrivljenim i zdravom razumu protivnim predsta
vama; tavie, i najvei mislioci morali su se aliti
na mnoinu loih predstava slinih snu, zadirkivajuih i munih, poto im smetaju u njihovom naj
dubljem razmiljanju, u njihovom najsvetijem i naj
ozbiljnijem misaonom radu."
1
Nee biti nezanimljivo saznati k a k a v je stav zauzela
sveta inkvizicija prema naem problemu, u delu Tractatus
de Officio sanctissimae Inquisitionis", koje j e narrisao Tomas
Karena (Thomas Carena, izdanje u Lionu 1659 godine) nalazi
se sledee mesto: Ako neko iznosi krivoverje u snu i'nkvizi
tori treba da u tome vide povod da ispitaju njegov nain
ivota, jer obino u snu ponovo dolazi ono 6ime se neko nreko
dana zanimao." Dr Eniger (Ehniger, S. Urban, Svajcarska).
Tumaenje snova, I
76
77
Tumaenje snova, I
78
79
80
Tumaenje snova, I
Jedno mesto u Strikerovom (Stricker) delu Studien iiber das Bevmsstsein (Studije o svesti) glasi:
San se ne sastoji iskljuivo i jedino od obmana; ako
se ovek u snu, na primer, boji razbojnika, ti raz
bojnici su, dodue, imaginarni, ali je strah realan."
Tako nam je skrenuta panja na to da razvijanje efekata u snu ne dozvoljava ocenjivanje koje pokla
njamo ostaloj sadrini sna, i pred nas se postavlja
problem: ta od psihikih zbivanja u snu moe biti
realno, to jest, ta srne da polae pravo na to da bude
uvreno meu psihike procese budnog stanja?
G
TEORIJE O SNU I FUNKCIJA SNA
Jedan iskaz o snu koji pokuava da sa jednog
gledita objasni to je moguno vei broj njegovih
osobenosti i u isto vreme odredi poloaj sna prema
jednoj opirnijoj oblasti fenomena, moi emo nazvati
teorijom o snu. Pojedine teorije o snu razlikovae se
meu sobom po tome to jednu ili drugu karakteri
stiku sna odreuju kao bitnu, to ga uzimaju za po
laznu taku za objanjenja i odnose. Jedna funkcija,
to jest korist ili neki drugi efekat sna nee morati
neophodno da se izvode iz teorije, ali nae oekiva
nje, koje je po navici upravljeno teleologiji, ipak e
izii u susret onim teorijama koje stoje u vezi sa
uvidom u jednu funkciju sna.
Ve smo upoznali vie shvatanja o snu koja su
vie ili manje zasluila naziv teorije sna u ovom
smislu. Verovanje starih da san alju bogovi da bi
upravljali ljudskim radnjama predstavljalo je pot
punu teoriju sna koja je dala objanjenje o svemu
to o snu vredi znati. Otkako je san postao predme
tom biolokog prouavanja poznat nam je vei broj
teorija sna, ali meu njima ima i ponekih veoma ne
potpunih.
81
82
Tumaenje snova, I
83
Tumaenje snova, I
84
85
Tumaenje
86
snova,
Ako su bili jako zaljubljeni, oni pre braka ili za vreme medenog meseca gotovo nikad nisu sanjali jedno o drugo
me; a ako su imali erotine snove o ljubavi bili su neverni
sa nekom indiferentnom ili odvratnom osobom.
87
88
\l
Tumaenje snova, I
Tumaenje snova, I
90
91
92
Tumaenje snova, 1
93
H
ODNOSI IZMEU SNA I DUEVNIH
BOLESTI
Ko govori o odnosu sna prema duevnim poreme
ajima moe imati na umu tri stvari: 1) etioloke i
klinike odnose, ako jedan san otprilike zastupa me
sto jednog psihotikog stanja, uvodi ga ili posle njega
preostaje; 2) izmene koje snevanje u sluaju duevne
bolesti pretrpi; 3) unutranje odnose izmeu sna i
psihoza, analogije koje ukazuju na sutinsku srodnost.
Ovi mnogostruki odnosi izmeu oba niza fenomena
predstavljali su u ranijim vremenima medicine a
94
Tumaenje
snova,
u sadanjosti opet iznova omiljenu temu pisaca-lekara, kao to nam pokazuje literatura o tom pred
metu prikupljena kod Spite, Radetoka, Morija i Ti
si jea. Nedavno je Sante de Sanktis (Sante de Sanctis)
ovom predmetu posvetio svoju panju. 1 Za cilj naeg
izlaganja bie dovoljno ako ovaj znaajan predmet
samo dodirnemo.
U vezi sa klinikim i etiolokim odnosima izmeu
sna i psihoza hou da saoptim sledea svoja zapaa
nja kao paradigme. Honbaum (Hohnbaum) saoptava
(kod Krausa, Krauss), da se prvo izbijanje ludila e
sto pripisivalo obespokojavajuem stranom snu, i da
je dominantna predstava u vezi s ovim snom. Sante de
Sanktis navodi slina posmatranja paranoiara i u
pojedinih od ovih paranoiara izjavljuje da je san
vraie cause determinante de la folie".2 Psihoza se od
jednom moe stvoriti pojavom efikasnog sna, koji sa
drava sumanuto objanjenje, ili se moe polagano
razvijati kroz niz daljih snova koji jo imaju da se
bore protiv sumnje. U jednom De Sanktis-ovom slu
aju pridruili su se ovom snu laki histerini napadi,
a posle toga se javilo uplaeno melanholino stanje.
Fere (Fere) nam (kod Tisijea) javlja o jednom snu
koji je za posledicu imao histerinu paralizu. Ovde
nam se san prikazuje kao etiologija duevne poremeenosti, mada isto tako vodimo rauna o stanju stvari
ako izjavimo da se duevni poremeaj prvi put ispoljio u snu, najpre probio tek u snu. U drugim primerima su sadrani u snu bolesni simptomi, ili pak psi
hoza ostaje ograniena na snove. Tako Toma jer (Thomayer) skree panju na snove (nespokojstva-straha)
koji se moraju shvatiti ekvivalentima epileptikih na
pada. Alison (AUison) je opisao nonu duevnu bolest
(nocturnal insanitv) (prema navodima Radetoka) u
kojoj su pojedinci preko dana prividno potpuno zdra1
Kasniji pisci koji o takvim odnosima raspravljaju jesu:
sFere, Ideler, Lasegue, Pion (Pichon), Regis (Rei), Vespa,
Gisler (Giessler), Kazodovski (Kazodowsky), Paantoni (Pa
chantoni) i drugi.
' Pravi determinantni uzrok ludila.
95
96
Tumaenje snova, l
97
Tumaenje snova, I
98
Dodatak 1909:
Potrebno je opravdanje to literaturu o pro
blemima sna nisam navodio i dalje za vreme od pr
vog objavljivanja ove knjige do njenog drugog izda
nja. Ta literatura moe itaocu izgledati kao da ne
zadovoljava: ali pri svemu tome ona me je opredelila.
Motivi koji su me uopte podstakli da prikazem kako
je san u literaturi opisan bili su ovim predstojeim
uvodom iscrpeni; nastavak ovog rada traio bi od
mene izvanredne napore a doneo bi mi vrlo malo
koristi ili pouke. Jer vremenski razmak od devet go
dina o kome je ovde re nije doneo nita to bi bilo
novo ili vredno niti od stvarnog materijala niti pak
od gledita za shvatanje sna. U veini publikacija ob
javljenih od toga vremena moj rad je ostao nepomenut i nije uziman u obzir; na najmanju panju naiao
je kod takozvanih istraivaa sna" koji su time dali
sjajan primer za odvratnost svojstvenu nauniku, na
ime da neto novo naui.
Les savants ne sont pas curieux", veli podrugljivac Anatol Frans (France). Ako u nauci postoji pra
vo revaniranja, onda bih svakako bio u pravu da i sa
svoje strane zanemarim literaturu objavljenu posle
99
Tumaenje snova, I
100
II
Tumaenje
102
snova,
103
104
Tumaenje
snova,
105
Tumaenje snova, 1
106
Brojer i Frojd, Studije o histeriji (Studien uber Hysteric), Be 1895. 4. izd. 1922 (Sabrana dela sv. I).
107
Tumaenje
108
snova,
Metod
tumaenja
sna
109
Tumaenje snova, I
110
111
Uvod
U leto 1895. godine leio sam psihoanalitiki jed
nu m l a d u d a m u koja je i sa m n o m i sa mojima bila
u veoma bliskom prijateljstvu. Razumljivo je da ova
kva meavina odnosa moe za lekara znaiti izvor r a
znovrsnih uzbuenja, pogotovo za psihoterapeuta.
Lino interesovanje lekara je vee, a njegov a u t o r i t e t
manji. Svaki neuspeh p r e t i da oslabi staro prijatelj
stvo sa bolesnikovim roacima. Leenje se zavrilo
deliminim uspehom, pacijentkinja je izgubila svoj
histerini strah, ali ne i sve svoje somatike simpto
me. U to v r e m e jo nisam bio sasvim siguran u k r i
terije koji odreuju definitivno reenje jedne histe
rine istorije bolesti i oekivao sam od bolesnice jed
no reenje koje joj nije izgledalo prihvatljivo. I u t a
kvoj nesaglasnosti mi smo zbog leta prekinuli leenje.
Jednog dana posetio me jedan mlai kolega, j e d a n
od mojih najbliih prijatelja koji je bio posetio bole
snicu I r m u i njenu porodicu za v r e m e njihovog
boravka na selu. Pitao sam ga u kakvom ju je stanju
1
Svaki psiholog mora da prizna svoje slabosti ako veruje da time moe baciti svetlost na neki taman problem.
Nipoto ne elim da propustim da u ogranienje gore na
vedenoga iznesem da gotovo nikad nisam saoptio potpuno,
meni pristupano tumaenje jednog svog sna. Verovatno sam
bio u pravu da ne verujem suvie u diskreciju itaoca.
Tumaenje snova, I
112
113
Analiza
Dvorana mnogobrojni gosti koje primamo.
Toga leta smo stanovali na Belviju, u jednoj usamlje
noj kui na jednom od breuljaka koji se naslanjaju
na Kalenberg. Ta kua nekad je bila odreena da
bude zabavni lokal, i otada je zadrala neobino viso
ke prostorije sline dvorani, i san se takoe dogodio
8 Froid. Odabrana dela, VI
114
Tumaenje snova, I
115
Tumaenje snova, I
116
Na ovu treu linost moe se svesti ona jo neobjanjena alba na bolove u stomaku. U pitanju je, razume se, moja
sopstvena ena; bolovi u stomaku podseaju me na jedan od
povoda kad mi je njen strah postao jasan. Moram priznati
da sa Irmom i svojom enom u ovom snu ne postupam ba
veoma ljubazno; ali neka bude za* moje opravdanje primeeno da i jednu i drugu merim idealom jedne estite, poslune
pacijentkinje.
8
Nasluujem da tumaenje ovoga dela nije voeno do
voljno da bi se mogao pratiti celokupni skriveni smisao. Kad
bih hteo da nastavim sa uporeivanjem ove tri ene veoma
bih se udaljio. Svaki san ima najmanje jedno mesto na ko
jem je nedokuljiv, kao nekakav pupak kojim je povezan sa
onim to je ostalo nesaznato.
Metod
tumaenja sna
117
118
Tumaenje snova, I
119
Tumaenje snova, 1
120
121
Tumaenje snova, 1
122
123
*
1
124
Tumaenje snova, I
125
126
Tumaenje snova, 1
III
SAN JE ISPUNJENJE ELJE
Kad proemo kroz kakav tesnac i odjednom
stignemo na vis odakle se putevi ravaju i gde se
prua najdivniji vidik na sve strane moemo se za
trenutak zaustaviti i razmisliti kamo najpre da kre
nemo. Slino nam se deava poto smo savladali ovo
nae prvo tumaenje sna. Mi se nalazimo u punom
svetlu jednog iznenadnog otkria. San se ne moe
uporediti sa nepravilnim zvukom jednog instrumenta
koji je, umesto sviraeve ruke, pogodio udarac neke
sile spol ja, on nije besmislen, nije apsurdan, ne pret
postavlja da jedan deo riznice naih predstava spava
dok drugi deo poinje da se budi. San je punovaan
psihiki fenomen, i to jedno ispunjenje elje; on se
moe uvrstiti u sastav duevnih akcija budnoga sta
nja koje su nam razumljive; izgradila ga je jedna
veoma komplikovana duhovna aktivnost. Ali u istom
trenutku kad poelimo da se ovom saznanju raduje
mo navaljuje na nas itav roj pitanja. Ako san, kao
to tumaenje o njemu kae, predstavlja jednu ispu
njenu elju, odakle potie onda onaj upadljivi i neo
bini oblik kojim se ovo ispunjenje elje izraava?
Kakva se to promena desila sa mislima u snu dok se
iz njih nije oblikovao manifestni san onako kako ga
se prilikom buenja seamo? Na koji nain se dogo
dila ova promena? Odakle dolazi materijal koji je
bio preraen u san? Odakle dolaze mnogobrojne osobenosti koje smo mogli zapaziti na mislima sna, kako
128
Tumaenje snova, I
129
Tumaenje snova, I
130
9*
131
Tumaenje snova, I
132
133
134
Tumaenje
snova,
135
136
Tumaenje
snova,
137
138
Tumaenje snova, I
IV
IZOPAEN JE SNA
140
Tumaenje
snova,
Izopaenje sna
141
Tumaenje snova, l
Izopaenje sna
142
143
Tumaenje snova, I
144
Izopaenje
sna
145
146
Izopaenje sna
Tumaenje snova, I
nain se ve smanjilo otkako znam da procenim vrednosti iskaza u snu. Ja bih prema svakome osporavao
da R-a zaista smatram slaboumnikom i da veruj em
prikazivanju one afere iznuivanja kod N.-a. Ja takoe ne verujem da se Irma opasno razbolela zbog jedne
Otonove infekcije jednim propilenskim preparatom: i
ovde, kao i tamo, postoji samo moja elja da stanje
bude takvo kao to ga moj san izraava. Tvrenje u
kome se moja elja realizuje u drugom snu zvui ma
nje apsurdno nego u prvom; ono je ovde oblikovano
spretnim korienjem injenikih oslonaca, neto kao
ispravljena kleveta na kojoj neto jeste", jer prija
telj R. u svoje vreme imao je protiv sebe glas jed
nog strunog profesora, a prijatelj N. mi je bezazleno
i sam pruio materijal za klevetu. Ipak mi, ponav
ljam, izgleda da je snu potrebno dalje objanjenje.
Sad se seam da je san sadravao jo jedan deo
na koji se moje tumaenje dosad nije obaziralo. Po
to mi je palo na pamet da je R. moj stric, ja u snu
oseam toplu nenost prema njemu. Kuda spada ovo
oseanje? Za strica Jozefa naravno nikad nisam
imao neka oseanja nenosti. Prijatelj R. mi je ve
godinama mio i drag; ali kad bih doao k njemu i
kad bih mu svoju naklonost prema njemu izrazio re
cima, on bi nesumnjivo bio zapanjen. Moja nenost
prema njemu izgleda mi neistinita i preterana, sli
no kao i moj sud o njegovim duhovnim kvalitetima,
koji izraavam stapanjem njegove linosti sa lino
u moga strica; ali preterana u suprotnom smislu. A
sad mi se pred oima pojavljuje jedno drugo stanje
stvari. Nenost u snu ne spada u latentnu sadrinu,
u misli koje se nalaze iza sna; ona stoji u suprotno
sti sa ovom sadrinom; ona je sklona tome da mi
pokrije poznavanje tumaenja sna. Verovatno je ba
to njen smisao. Seam se sa kakvim otporom sam pri
lazio tumaenju sna, koliko dugo sam hteo da ga
odgodim proglaavajui san istom besmislicom. Iz
svojih psihoanalitikih leenja znam kako ovakav
odbijajui sud treba tumaiti. On nema nikakve vrednosti za saznanje, nego samo vrednost jednog izra
avanja afekta. Ako moja mala erka ne voli jabuku
147
148
Tumaenje snova, I
Izopaenje sna
149
150
Tumaenje
snova,
Izopaenje
sna
151
Tumaenje snova, I *
Izopaenje sna
152
153
154
Tumaenje snova, I
Izopaenje sna
155
Tumaenje
156
snova,
Izopaenje sna
157
Tumaenje snova, 1
Izopaenje sna
158
159
Tumaenje
160
snova,
Izopaenje
sna
161
132
Tumaenje snova, I
Izopaen
je
sna
163
malo da prijavi. I sad je sanjao kako sa sednice poreske komisije dolazi jedan poznanik i saoptava mu da
su sve ostale poreske prijave ostale bez prigovora, ali
da je njegova prijava izazvala opte nepoverenje i da
e mu doneti osetnu kaznu od poreskih vlasti. San
predstavlja jedno povrno prikriveno ispunjenje elje
da vai kao lekar sa velikim prihodima. On, uostalom,
podsea na poznatu priu o onoj mladoj devojci kojoj
se savetuje da odbije svoga prosca, poto je naprasit
ovek i poto e je u braku sigurno tui. Odgovor devojke glasi: Samo neka me bije!" Njena elja da se
uda je tako iva da prima i neprijatnost koja joj se
stavlja u izgled pa da je ak i podie do stepena elje.
Ako sve ove snove te vrste koji se esto javljaju,
a koji izgleda kao da se direktno protive mom uenju
tako to imaju za sadraj neispunjenje neke elje ili
zbivanje neeg oigledno neeljenog, obuhvatim pod
nazivom snovi protiv elje", onda vidim da se uglav
nom mogu svesti na dva principa, od kojih jedan jo
nije bio spomenut mada igra veliku ulogu u snovima
ljudi. Jedna pokretna snaga ovih snova jeste elja da
ne budem u pravu. Ovi se snovi dogaaju redovno u
toku mojih leenja kad se pacijent nalazi u otporu
protiv mene, i ja sa velikom sigurnou mogu raunati
na to da u izazvati takav san im sam prethodno bo
lesniku izneo svoje uenje da je san ispunjenje elje.1
tavie, mogu oekivati da e se sa mnogim od mojih
italaca isto to dogoditi; oni e se u snu spremno od
rei neke elje samo da bi sebi ispunili elju da nisam
u pravu. Poslednji san te vrste, koji elim da saoptim, pokazuje opet to isto. Jedna mlada devojka koja
je s mukom izborila da se i dalje leci kod mene, pro
tiv elje svojih roaka i autoriteta koje je pitala za
savet, sanja: kako joj kod kue brane da i dalje do
lazi kod mene. Ona se onda poziva na obeanje koje
1
O slinim snovima protiv elje" priali su mi vie
puta moji sluaoci u toku poslednjih godina, kao o svojoj
reakciji na njihov prvi dodir sa teorijom elje sna".
u*
Tumaenje snova, I
Izopaenje sna
164
165
Tumaenje snova, I
166
Izopaenje sna
167
169
1. Da san razgovetno daje prednost utiscima poslednjih dana (Robert, Strimpel, Hildebrant, takoe
Vid-Halam).
2. Da san izbor vri prema drugaijim principima
od naeg pamenja u budnom stanju tako to se ne
sea bitnog i vanog nego sporednog i nezapaenog.
3. Da san raspolae naim najranijim utiscima iz
detinjstva i da ak donosi pojedinosti iz ovoga doba
ivota, koje nam opet izgledaju kao trivijalne i koje
smo u budnom stanju smatrali ve odavno zaborav
ljenim. 1
Osobenosti u izboru materijala sna pisci su, ra
zume se, posmatrali na manifestnoj sadrini sna.
A
RECENTNO I INDIFERENTNO U SNU
Ako sad pozovem svoje sopstveno iskustvo u po
mo u vezi sa poreklom elemenata koji se javljaju u
snu, moram pre svega postaviti tvrdnju da se u sva
kom snu moe nai nadovezivanje na doivljaje poslednjeg proteklog dana. Kad god uzimam neki san,
bilo svoj ili tu, uvek se ovo moje iskustvo potvru
je. Poznavajui ovu injenicu, ja tumaenje sna mogu
da eventualno ponem time to u se najpre raspiti
vati o doivljaju toga dana koji je san podstakao; u
mnogim sluajevima ovo je ak i najblii put. U oba
sna koja sam u prethodnom odeljku tano analizirao
(san o Irminoj injekciji, san o mom stricu sa utom
bradom), odnos prema danu pada u oi u toj meri da
1
170
Tumaenje snova, I
171
172
Tumaenje
snova,
Recentno
indiferentno
snu
173
174
Tumaenje snova, I
175
176
Tumaenje
snova,
177
Tumaenje snova, I
178
12
179
Tumaenje snova, I
180
181
183
Tumaenje snova, I
182
Tumaenje snova, I
184
185
187
Tumaenje snova, I
186
1
H. Elis, ljubazni kritiar moga Tumaenja sna", pie
na str. 169: Tu je mesto od kojeg dalje mnogi od nas vie
nee biti u stanju da slede Frojda." Ali H. Elis nije vrio
nikakve analize snova i nee verovati kako je neopravdano
suenje na osnovu manifestne sadrine sna.
Tumaenje snova, I
188
I
Neka inteligentna i fina mlada dama, ali koja i u
ivotu spada meu rezervisane linosti, meu tihe
vode", pria: Sanjala sam da dolazim na trg suvie
kasno i da ni kod mesara ni kod piljarice vie nita
ne nalazim. Sigurno jedan bezazlen san, ali tako san
ne izgleda: Zamolio sam je da mi ga u pojedinostima
ispria. Onda pria glasi ovako: Ona ide na trg sa svo
jom kuvaricom koja nosi korpu. Mesar joj kae, po
to je neto zatraila: Toga vie nema, i hoe da joj
da neto drugo uz napomenu: To je takoe dobro. Ona
odbija i ide piljarici, koja hoe da joj proda neku ne
obinu zelen, povezanu u vezice, ali crne boje. Ona
kae: Ovo ne poznajem, to neu uzeti.
Nadovezivanje sna za prethodni dan dovoljno je
jednostavno. Ona je zaista suvie kasno pola na trg
i vie nita nije dobila. Kasapnica je bila ve zatvo
rena (Die Fleischbank war schon geschlossen") 1
namee se oveku kao opisivanje doivljaja. Ali
stani, nije li to jedna sasvim prostaka izreka koja
se ili moda pre njena suprotnost odnosi na
povrnost u oblaenju jednog mukarca? Snevaica
te reci uostalom nije upotrebila, moda ih je izbegla.
Potraimo tumaenje pojedinosti sadranih u snu.
Gde neto u snu ima karakter jednog govora,
dakle to se kae ili uje, a ne samo misli to
se u veini sluajeva sigurno moe razlikovati do
lazi od govora u budnom ivotu, obraenih naravno
kao sirov materijal, raskomadanih, malo izmenjenih,
ali pre svega istrgnutih iz celine. 2 Prilikom rada na
1
U Beu se tako kae u smislu: Nisi zakopao lic
(Prim.2 prev.).
Uporedi o govorima u snu u odeljku o radu sna. Iz
gleda da je jedan jedini autor shvatio poreklo govora u snu,
i to Delbef (str. 226) tako to ih uporeuje sa cliches" (kli
ejima).
189
190
Tumaenje
snova,
Recentno
indiferentno u
snu
191
II
III
IV
Ona stavlja svecu u svenjak; ali sveca je slom
ljena tako da ne stoji dobro. Devojke u koli kau
da je nespretna; a gospoica da to nije njena krivica.
I ovde jedan realan povod; ona je jue stvarno
stavila svecu u svenjak; ali ona nije bila slomljena.
Ovde je primenjena jedna providna simbolika. Sve
ca je predmet koji nadrauje enske genitalije; ako
je slomljena, tako da ne stoji dobro, onda to znai
impotenciju mua (to nije njena krivica"). Da li sad
ova mlada ena koja je bila briljivo vaspitana i
ostala daleko od svega to je runo zna za ovu pri1
Ovo je opet neprevodljivo. Smisao se vidi, ali tanije
tek ako se ima na umu sledee: nemaka re Uberzieher"
dolazi od reci uberziehen to znai: navlaiti preko. Sad je
slika kondom Uberzieher jasna (Prim. prev.).
Tumaenje snova, I
192
V
Da ne bismo zamiljali da su zakljuci sa snova
na stvarne prilike u ivotu snevaa suvie laki, dodau jo jedan san koji isto tako izgleda bezazlen i
dolazi od iste osobe. Sanjala sam neto, pria ona,
to sam danju zaista uradila, naime, jedan mali kofer
tako sam napunila knjigama da sam imala muke da
ga zatvorim i sanjala sam tako kao to se zaista i do
godilo. Osoba koja je to priala polagala je i sama
glavnu vanost na slaganje sna i stvarnosti. Svi ovakvi
sudovi o snu, napomene uz san, iako su stvorili
mesto u budnom miljenju, spadaju ipak redovno u
latentnu sadrinu sna to e nam i kasniji primeri
1
193
B
INFANTILNO KAO IZVOR SNA
Kao tree meu svim osobenostima sadrine sna
naveli smo sa svima autorima (osim Roberta) da se
u snu mogu pojavljivati utisci iz najranijeg doba i
vota, kojima pamenje u budnom stanju izgleda ne
raspolae. Razumljivo je da je teko prosuditi kako
se retko ili kako esto ovo deava, poto se odgova
rajui elementi sna posle buenja ne mogu prepo
znati odakle vode poreklo. Dokaz da se ovde radi
o utiscima iz detinjstva mora se dakle doneti objek
tivnim putem, a uslovi za to mogu se prikupiti samo
u retkim sluajevima. Kao naroito ubedljivu navodi
A. Mori priu oveka koji se jednog dana odluio
da poseti svoje zaviajno mesto posle dvadesetogo
dinjeg odsustvovanja. U noi pre polaska sanjao je
da se nalazi na nekom sasvim nepoznatom mestu i da
je tamo na ulici sreo nepoznatog gospodina sa ko
jim je razgovarao. Vrativi se u svoj zaviaj, mogao
se uveriti u to da ovo nepoznato mesto zaista postoji
sasvim blizu njegovog zaviajnog grada, a i nepo
znati ovek u snu pokazao se kao prijatelj njegovog
pokojnog oca koji u tom mestu ivi. Svakako jedan
13 Frojd, Odabrana dela, VI
194
Tumaenje snova, I
195
Tumaenje snova, I
196
197
198
Infantilno
Tumaenje snova, I
199
1
Cuker", nemaki Zucker = eer, Diabetes = eer
na bolest (Prim. prev.).
200
Tumaenje
snova,
Infantilno
kao
201
izvor sna
sumnja
se
jevrejsko
poreklo
ovog.
202
Tumaenje
snova,
203
Tumaenje snova, I
204
III
San jednog mukarca: On vidi dva deaka koji se
rvu, i to dva deaka pintera kao to moe zakljuiti
iz stvari koje lee oko njih; jedan od deaka oborio
je drugoga na zemlju, i taj deak koji lei ima minue sa plavim kamenima. On sa podignutim tapom
tri za zloincem da bi ga kaznio. Ovaj bei ka jed
noj eni koja stoji pored ograde od tarabe kao da je
njegova majka. To je ena
jednog nadniara i ona
snevau okree leda. Najzad, ona se okrene i pogleda
ga jednim stranim pogledom tako da ovaj uplaen
pobegne. Vidi se kako iz njenih oiju sa donjeg kapka
viri crveno meso.
205
207
Tumaenje snova, I
206
Tumaenje snova, I
208
1
Parke, grki Mojre, u grkoj mitologiji keri Zevsa i
Temide: Kloto poinje da prede konac ivota pri roenju deteta, Lahesis prede konac do kraja i Atropos, koja konac presee. (Prev. napomena).
209
210
Tumaenje
snova,
Infantilno
bez namere to mi se sam ponudio, a sada primeujem da moe posluiti kao most izmeu raznih delova
manifestne sadrine sna. Asocijacioni lanac Pelagija
plagijat plagiostome1 (vrsta morskih pasa)
riblji mehur (nemaki: Fischblase) povezuje stari ro
man sa aferom Knedl i sa kaputima koji, oigledno,
predstavljaju neki predmet seksualne tehnike (Uporedi Morijev san o kiloloto, str. 62). To je jedna veo
ma usiljena i besmislena veza, dodue, ali nijedna od
onih koje bih mogao uspostaviti u budnom stanju, da
ona ve nije uspostavljena radom sna. Stavie, kao
da pritiskuje da se predstave iznude, nita nije sveto;
drago ime Briicke (vidi gore Wortbrucke) slui sada
za to da me podseti na isti institut u kome sam kao
uenik proveo svoje najsrenije asove, slobodan od
svih elja. ,,So wirds Euch an der Weisheih Briisten
mit jedem Tage mehr gelusten". (,,I tako ete na
grudima mudrosti svakoga dana oseati sve veu ud
nju"), u punoj suprotnosti sa poudama koje me
mue (nemaki: plagen) dok sanjam. I najzad, javlja
se uspomena na jednog drugog dragog uitelja ije
ime opet zvui kao neto to se moe jesti (Flajl =
Fleischl, kao Knbdl)2, i na jednu tunu scenu u kojoj
ljuske epidermisa igraju neku ulogu (majka gaz
darica) i umna poremeenost (roman) i neko sredstvo
3
iz apoteke, koje utoljuje glad, a to je kokain.
Tako bih mogao dalje pratiti zamrene misaone
puteve i u analizi deo sna koji nedostaje potpuno
objasniti, ali moram to propustiti budui da su line
rtve koje bi ona traila isuvie velike. Uhvaticu samo
jednu od niti koja direktno moe odvesti misli sna
koja se nalazi u osnovi ove zbrke. Stranac sa dugu1
Plagiostome ne dopunjavam samovoljno; one me podseaju na jedan neprijatan sluaj blamae pred istim ui
teljem.
2
Fleischl od nemakog Fleisch = meso; a Knodl posea na knedlu (Prim. prev.).
3
Kucne je nemaka re = kuhinja; Hunger = glad
(Prim. prev.). Iz apoteke. U originalu stoji: aus der lateinischen Kucne.
211
i*
212
Tumaenje snova, I
213
1
Opet jedna neprevodljiva duhovita igra reci. Re tun
(po starom pravopisu thun znai: raditi. Nichtstun bi, prema
tome, znailo: ne raditi nita. (Prim. prev.).
2
Ovo ponavljanje uvuklo se verovatno u tekst iz rastresenosti i ja to ostavljam tako, poto mi analiza pokazuje
da ono ima smisla.
Tumaenje snova, I
214
215
216
Tumaenje
snova,
217
prev.).
!
218
Tumaenje snova, 1
U drugoj sceni san ne moe dati tako opirno reenje, i to iz obzira prema cenzuri. Ja se, naime,
stavljam namesto jednog visokog gospodina onog re
volucionarnog doba koji je takoe imao avanturu
s jednim orlom, koji je toboe patio od incontinentia
divi, i ja ne bih bio u pravu da ovde proem kroz cen
zuru, mada mi je vei deo ovih pria ispriao jedan
dvorski savetnik (aula, consiliarius aulicus). Niz soba
u snu duguje svoj postanak salonskom vagonu Nje
gove ekselencije u koji sam mogao da za trenutak
bacim pogled; ali ona, kao tako esto u snu, znai
Frauenzimmer (erarska Frauenzimmer). 1 Sa osobom
stare domoupraviteljice loe se zahvaljujem jednoj
duhovitoj starijoj dami za goenje i za mnoge lepe
prie to su mi pruene u njenoj kui. Aluzija sa
lampom svodi se na Grilparcera, koji je zabeleio je
dan ushiujui doivljaj sna sa slinom sadrinom i
zatim upotrebio u drami Hero i Leander (des Meeres
und der Liebe Wellen armada i oluja).2
I detaljniju analizu oba ostala dela sna moram
ostaviti, izvui u iz njih samo one elemente koji vode
ka obema scenama detinjstva zbog kojih sam san
uopte i izneo. S pravom e se nasluivati da me sek
sualni materijal goni na to potiskivanje; ali ovek
1
Re Frauenzimmer na nemakom znai dve stvari:
a) soba za ene; b) ena, enska glava. Uporedi u tome F r o j da, Uvod u psihoanalizu, Beograd, 1933. str. 167. (Prim. prev.).
2
Na osnovu ovoga dela sna pokuao je H. Zilberer (Silberer) u jednom sadrajnom radu (Phantasie und Mvthos,
1910) da pokae da rad sna moe da reprodukuje ne samo
latentne misli sna, nego i psihika zbivanja pri stvaranju
sna (Funkcionalni fenomen.") Ali ja mislim da je on, pri
tom, smetnuo sa uma da psihiki proces pri stvaranju sno
va" za mene predstavlja misaoni materijal kao i sve ostalo.
U ovom razdraganom snu ja se, oigledno, ponosim time to
sam otkrio ove procese (Prim. prev.): Grilparcer Franc (1791.
do 1872. bio je najvei austrijski dramatik. Naslov ove dra
me u prevodu glasi: Talasi mora i ljubavi". Sadraj lju
bavne antike prie Here i Leandera).
219
Tumaenje
220
snova,
Infantilno
kao
izvor sna
221
222
Tumaenje
snova,
Somatski
izvori
sna
223
C
SOMATSKI IZVORI SNA
Ako nainimo pokuaj da obrazovanog laika zainteresujemo za probleme sna pa mu u toj nameri
postavimo pitanje iz kojih izvora po njegovom mi
ljenju snovi potiu, primetiemo najpre da upitani
misli da se sigurno nalazi u posedu ovog dela reenja. On odmah pomilja na uticaj koji na san vre
smetnje u varenju ili oteano varenje (Snovi dolaze
iz stomaka"), sluajni poloaj tela i kratke doiv
ljaje za vreme spavanja, i izgleda da i ne sluti da i
posle uzimanja u obzir svih ovih inilaca ipak preostaje jo neto za to je potrebno objanjenje.
Koju ulogu u stvaranju sna nauna literatura
priznaje somatskim nadraajnim izvorima, o tome
smo opirno raspravljali u uvodnom odeljku, tako da
je ovde potrebno samo da se setimo rezultata ovog
istraivanja. uli smo da se razlikuju tri vrste somatskih nadraajnih izvora: objektivni ulni nadra1
injenica da su snovi naslagani u slojevima jedan iz
nad drugog predstavlja jedan od najtugaljivijih, ali i najsarajnijih problema tumaenja sna. Ko zaboravlja na ovu
mogunost lako e zalutati i biti zaveden da postavi neodr
iva tvrenja o sutini sna. Ali o toj temi suvie je malo
istraivano. Dosad je samo O. Rank temeljno prouio, pri
lino pravilno, stratifikaciju simbola u snu koju izaziva n a draaj beike.
Tumaenje snova, I
224
225
mmmmmi^mmmmmmmm
Tumaenje snova, X
226
227
228
Tumaenje snova, I
Uporei uz to K. Lanauer, Handlungen des Schlafenden (Zeitschrift fiir die gesamte Neurologie und Psychiatrie,
XXXIX, 1918). Postoje za svakog posmatraa vidljive i smisaone radnje snevaa. Sneva nije apsolutno otupavljen, n a
protiv, on moe raditi logino i sa snanom voljom.
229
Tumaenje snova, I
230
231
232
Tumaenje snova, I
233
234
Tumaenje snova, I
235
236
Tumaenje
snova,
Somatski
izvori
sna
237
Tumaenje snova, I
238
239
Tumaenje snova, I
240
241
1
Rank je u nizu svojih radova pokazao da su izvesni
snovi buenja, izazvani organskim nadraajima (nadraaj
gonjenja na mokrenje, polucijski snovi) naroito pogodni da
demonstriraju borbu izmeu potrebe za spavanjem i zahteva
organske potrebe^ kao i uticaj ove potrebe na sadraj snova.
Tumaenje snova, I
Tipini snovi
koja su meu sobom povezana samo stepenicama spolja. U visokom parteru nalaze se moj lekarski stan i
moja radna soba, a sprat vie su stambene prostorije.
Kad u kasne sate zavrim svoj posao dole, ja se pe
njem stepenicama u spavau sobu. Uvee pre ovog
sna ovaj kratki put nainio sam zaista u malo deraniranoj toaleti, tj. raskomotio sam kragnu, odloio
kravatu i manetne; u snu se od toga stvorio jedan
vii, ali kao obino, neodreeni stepen neobuenosti.
Preskakanje stepenica je moj uobiajeni nain penja
nja stepenicama, uostalom ve u snu priznato ispu
njenje elje, jer lakoom ovog uspeha esto sam se
teio zbog stanja rada moga srca. Dalje je ovaj nain
penjanja stepenicama efikasna suprotnost smetnji u
drugom delu sna. On mi pokazuje za to dokaz
nije ni bio potreban da san nema nikakvu tekou
da sebi predstavi motorne akcije izvedene u punom
savrenstvu; pomislite samo na letenje u snu!
Stepenice kojima idem, meutim, nisu stepenice
u mojoj kui; najpre ja ih ne prepoznajem, tek oso
ba koja mi dolazi u susret daje mi objanjenje na koje
se mesto misli. Ova osoba je sluavka one stare dame
koju dva puta dnevno poseujem da bih joj davao
injekcije: stepenice su takoe potpuno sline stepe
nicama kojima moram onde dva puta dnevno da se
penjem.
Otkud sad ove stepenice i ova enska osoba dola
ze u moj san? Stid koji oseamo zato to nismo pot
puno obueni ima nesumnjivo seksualni karakter;
devojka o kojoj sanjam starija je od mene, namorasta i nimalo privlana. Na ova pitanja ne pada mi
sad na pamet nita drugo nego ovo: Kad u ovoj kui
obavljam svoju jutarnju posetu, obino me na stepe
nicama obuzme nakaljivanje i tada pljujem na ste
penice. U oba ova sprata, naime, ne nalazi se nijedna
pljuvaonica, a ja zastupam gledite da odravanje
istoe na stepenitu ne treba da ide na moj raun,
nego da treba da se omogui postavljanjem jedne
pljuvaonice. Domaica zgrade, takoe jedna starija i
dandrljiva osoba, ali sa istinktom za istou, to sam
spreman da joj priznam, u ovoj stvari zauzima drugo
242
243
D
TIPINI SNOVI
Uglavnom, mi nismo u stanju da protumaimo
san drugog oveka ako on nee da nam iznese nesvesne misli koje se nalaze iza sadrine sna, a time je
praktina upotrebljivost naeg metoda tumaenja
16*
244
Tumaenje snova, I
Tipini snovi
245
pripada snu o nagosti samo onda ako u njemu oseamo stid i nelagodnost, ako elimo da pobegnemo
ili da se sakrijemo, pa da pri tom budemo izloeni
nekoj neobinoj inhibiciji da se ne moemo pokre
nuti s mesta i da oseamo kao da nismo u stanju da
izmenimo munu situaciju. Samo u ovoj vezi je san
tipian; jezgro njegove sadrine moe se, inae, uvui
u svakovrsne druge kontekste ili moe biti doterano
individualnim dodacima. U sutini, radi se o mu
nom oseanju o prirodi stida da bismo eleli prikriti
svoju nagost, veinom lokomocijom, pa to nismo u
stanju da sprovedemo. Verujem da se najvei deo
mojih italaca ve naao u ovakvoj situaciji u snu.
Obino je priroda neodevenosti malo razgovetna.
uje se otprilike da se pria: Bio sam u koulji",
ali to je retko kada jasna slika; veinom je neodevenost tako neodreena da je u pripovedanju data alter
nativom: Bila sam u koulji, ili donjoj suknji." Po
pravilu, nedostatak toalete nije tako straan da bi iz
gledao opravdan stid koji ovamo spada. Za onoga koji
je nosio carev kaput nagost se esto zamenjuje protivpropisnim podeavanjem. Ja sam na ulici bez
sablje i vidim da prilaze oficiri, ili ja sam bez kra
vate, ili, nosim karirane civilne pantalone i slino."
Ljudi pred kojima oseamo stid gotovo su uvek
stranci sa neodreeno ravnodunim licem. Nikad se
u tipinom snu ne dogaa da zbog odela, koje oveku
samom zadaje toliko neprilika, budemo opomenuti ili
ak samo i primeeni od posmatraa. Sasvim suprot
no tome, ljudi prave ravnoduna ili, kao to sam u
nekom naroito jasnom snu mogao zapaziti, sveano
ukoena lica. To podstie na razmiljanje.
Nelagodnost zbog stida u snevaa i ravnodunost
ljudi daju zajedno jednu protivrenost kakva se u
snu esto javlja. Oseanju snevaa odgovaralo bi sa
mo to da ga strani ljudi zaueno posmatraju i da
ga ismevaju, ili da se nad njim zgraaju. Ali ja mi
slim da je ova neprijatna crta odstranjena ispunje
njem elje, dok je druga crta ostala, zadrana nekom
snagom, i tako se oba dela slabo slau jedan s dru-
246
Tumaenje snova, I
Tipini
snovi
247
248
Tumaenje snova, I
Tipini snowi
249
250
Tumaenje STiova, I
1
Tumaenje ovoga sna: pljuvati na stepenicama (auf
der Treppe spucken) odvelo je, budui da Spuken pokazuje
aktivnost duhova, u slobodnom prevoenju, na esprit d'escalier" = duh stepenita" (nemaki: Treppenwitz). Treppenwitz znai koliko i nedostatak spremnosti za brz i duhovit
odgovor". I to zaista mogu sebi da prebacim. A da li je da
dilji takva spretnost nedostajala? (Prim. prev.): I ovde
je neprevodljiva igra reci: spucken = pljuvati; spuken ~
Tipini snovi
251
252
Tumaenje snova, I
prev.).
Tipini
snovi
253
254
Tumaenje snova, I
Tipini snovi
255
256
Tumaenje snova, I
Tipini snovi
257
258
Tumaenje
snova,
Tipini snovi
259
260
Tumaenje snova, I
Tipini
snovi
261
Tumaenje snova, I
262
Tipini snoui
263
264
Tumaenje snova, I
Tipini snovi
265
266
Tumaenje
snova,
Tipini snovi
267
Tumaenje snova, I
Tipini snovi
njemu samom bila namenjena, sa potpunom nepromiljenou jednog princa iz renesanse. Sta ga dakle
sputava pri ispunjenju zadatka koji mu je postavio
duh njegovog oca? Ovde se ponovo nudi objanjenje
da je to naroita priroda toga, zadatka. Hamlet moe
sve, samo nije u stanju da izvri osvetu nad ovekom
koji mu je uklonio oca i kod njegove majke zauzeo
oevo mesto, nad ovekom koji mu pokazuje realizovanje njegovih potisnutih dejih elja. Gnuanje koje
treba da ga goni na osvetu zamenjuje se kod njega,
na taj nain, samoprekorevanjima, skrupulama savesti koje mu prebacuju da on, shvaeno doslovce, nije
nimalo bolji nego grenik koga treba da kazni. Ja
sam, pri tom, preveo na svesno ono to u junakovoj
dui mora ostati nesvesno; ako neko eli da Hamleta
nazove histerikom, ja to mogu priznati samo kao za
kljuak iz svoga tumaenja. Seksualna odvratnost se
vrlo lepo slae s tim, koju zatim Hamlet izraava u
razgovoru sa Ofelijom, ona ista seksualna odvratnost
koja e u kasnijim godinama sve vie osvajati pesnikovu duu, sve do vrhunskog izraavanja u drami Ti
mori iz Atine. Razume se da je to mogao biti samo
sopstveni duevni ivot pesnikov s kojim se u Hamle
tu susreemo; iz dela Georga Brandesa o Sekspiru
(1896) uzimam beleku da je drama napisana nepo
sredno posle smrti Sekspirovog oca (1601), dakle dok
je alost za njim bila jo sveza, u ponovnom oivlja
vanju, moemo pretpostaviti, oseanja iz detinjstva
koja su se odnosila na oca. Poznato je, takoe, da je
ekspirov rano preminuli sin nosio ime Hamnet (iden
tino sa Hamletom). Kao to Hamlet obrauje odnos
sina prema roditeljima, tako se drama Makbet, bli
ska po vremenu postanka, zasniva na temi neman ja
dece. Kao to je, uostalom, svaki neurotiki simptom,
pa i sam san, sposoban da bude drukije protumaen
(Uberdeutung), pa se ak ovo tumaenje i trai za
njegovo potpuno razumevanje, tako mora da je i sva
ko pravo pesniko stvaranje poniklo iz vie od jednog
motiva i jednog podstreka u pesnikovoj dui, te e
dozvoliti vie od jednog tumaenja. Ja sam na ovom
268
269
270
Tumaenje
snova,
Tipini snovi
271
**
U prethodnim redovima govorio sam o egoizmu
deje due i ovo sada nastavljam sa namerom da ovde
naslutimo jednu vezu: da su snovi sauvali i taj ka
rakter. Oni su apsolutno svi egoistiki, u svima se
javlja drugo ja, iako prerueno. Zelje koje se u njima
ispunjavaju po pravilu su elje ovoga ja; samo je var
ljivi izgled, ako je ikada interesovanje za nekog dru
gog izazvalo jedan san. Izloiu analizi nekoliko primera koji se protive ovom tvrenju.
I
Jedan deak od nepune etiri godine pria: Video,
je veliku garniranu iniju na kojoj je stajao povelik
komad peenog mesa, i komad je odjednom bio poje
den ceo neraseen na komadie. Osobu koja ga je
pojela nije video.1
1
I sve to je veliko, prebogato, prekomerno i preterano u snovima moglo bi imati karakter detinjstva. Dete ne
zna ni za jednu usrdniju elju nego da poraste i bude velik,
da od svega dobije koliko i veliki; teko ga je zadovoljiti,
ne zna ni za ta to je dosta, nezasitno je i trai da se po
novi ono to mu se dopalo ili mu je prijalo. Drati se mere,
zadovoljiti se malim, odrei se: to ono naui tek kroz kul
turu vaspitanja. Poznato je da je i neurotiar sklon neumerenostima i preteranostima.
272
Tumaenje snova, I
Tipini snovi
273
Tumaenje snova, I
274
Tipini
snovi
275
Tumaenje snaoa, 1
Tipini snovi
276
277
y) San o ispitu
Svaki onaj koji je svoje gimnazijske studije za
vrio maturskim ispitom ali se na upornost kojom
ga progoni san straha da je na ispitu pao, da mora
ponoviti razred i slino. Za onoga koji poseduje aka
demski stepen ovaj tipini san zamenjuje se jednim
drugim, koji mu prebacuje da nije poloio rigoroz, i
kome se jo u snu uzalud odupire sa primedbom da
ve deset godina obavlja praksu, da je privatni docent
ili ef kancelarije. To su neizbrisiva seanja na ka
zne koje smo pretrpeli u detinjstvu za izvrena nedela, koja su se na oba vorna mesta naih studija, na
onom dies irae, dies illa", strogih ispita u naoj unu
tranjosti ponovo probudila. I strah od ispita" neu
rotiara nalazi svoje pojaanje u ovom dejem strahu.
Poto smo prestali da budemo uenici, vie se o naem
kanjavanju ne staraju roditelji, vaspitai i kasnije
uitelji; neumoljiva kauzalna povezanost ivota pri
mila je na sebe brigu o naem daljem vaspitavanju, i
mi sada sanjamo o maturi ili o rigorozu, a ko tada nije
oajavao sam i ako je bio za te ispite dobro priprem
ljen? kad god oekujemo da e nas uspeh kazniti
zato to neto nismo dobro uradili, to nismo u redu
zavrili, kad god osetimo pritisak neke odgovornosti.
Tumaenje snova, I
Tipini snovi
278
279
VI
RAD SNA
Svi ostali dosadanji pokuaji da se problemi sna
rese nadovezivali su se neposredno na manifestni sa
draj sna, dat u seanju, teei da iz njega dobiju tu
maenje sna, ili, ako su se tumaenja odrekli, da stvo
re sud o snu, o njegovoj prirodi, ukazivanjem na sa
draj sna. Samo, sada se jedino suoavamo sa jednim
drugim injeninim stanjem; izmeu sadraja sna i
rezultata naih posmatranja za nas se uvlai novi psi
hiki materijal: latentni sadraj sna, ili misli sna; iz
ovoga doli smo naim postupkom, a ne iz manifestnog
sadraja sna, do toga da smo razvili i resili znaenje
sna. Zato sada kao neto novo primamo jedan nov
zadatak koji ranije nije postojao: zadatak da ispitamo
odnose manifestnog sadraja sna prema njegovim la
tentnim mislima i da istraimo procese kojima je od
poslednjih postao prvi.
Misli sna i sadraj sna nalaze se pred nama kao
dve verzije istog sadraja na dva razliita jezika, ili,
bolje reeno, sadraj sna izgleda nam kao prenos mi
sli sna u neki drugi nain istraivanja, ije znakove i
sintaktike zakone treba da otkrijemo uporeivanjem
originala i prevoda. Misli sna su nam bez daljeg ra
zumljive im smo za njih saznali. Sadraj sna je dat
tako rei hijeroglifskim pismom, iji se znaci imaju
pojedinano preneti u jezik misli sna. Oigledno, bili
bismo dovedeni u zabludu kad bismo ove znake Meli
281
A
RAD NA SAIMANJU
Prvo to e svakome postati jasno pri uporeivanju sadraja sna i misli sna jeste to da je ovde bio
obavljen vanredan rad na saimanju. San je oskudan,
siromaan, lakonian u poreenju sa obimom i bogat
stvom misli sna. San, ako ga napiemo, ispunjava pola
stranice; analizi, u kojoj su sadrane misli sna, po-
Tumaenje snova, I
282
283
284
Tumaenje snova, I
I
na strani 174. objavljen
san o botanikoj monografiji.
Sadraj sna: Napisao sam monografiju o jednoj
(neodreeno ostavljenoj) vrsti biljaka. Knjiga lei
preda mnom i ja upravo prelistavam jednu umetnutu
sliku u boji. Uz egzemplar je povezan jedan osueni
primerak
biljke.
Najupadljiviji element ovog sna jeste botanika
monografija. Ova dolazi iz utisaka onog dana kad sam
sanjao; u izlogu jedne knjiare zaista sam video jed
nu monografiju o rodu ciklama". U sadraju sna po-
285
Tumaenje snova, I
286
287
II
Jedan lep san"
On se sa velikim drutvom vozi u ulicu X, u ko
joj se nalazi jedno skromno svratiste (to nije tano).
U njegovim prostorijama daje se pozorina predstava;
on je as publika, as glumac. Na kraju kae da se
treba presvui da bi se ponovo dolo u grad. Jedan
deo personala upuuje se u prostorije u parteru, a
drugi u prostorije na prvom spratu. Onda izbije svaa.
iimmmst
288
Tumaenje
snova,
289
Tumaenje
290
snova,
Faust:
291
292
Tumaenje
snova,
293
Tumaenje snaoa, 1
294
295
Tumaenje snova, I
296
297
Tumaenje snova, I
298
299
1
Ovo mesto bie razumljivo tek ako poveemo rauna
o sledeem: Mais = kukuruz; Meissen je grad u Nemakoj
uven po svojoj staroj fabrici porculana; mannstoll = pomamna za mukarce, Miss engleska re za gospoica", a
mies = rav, lo (u jevrejskom argonu). Olmutz je nemako
ime za eki grad Olomouc. (Prim. prev.).
300
Tumaenje
snova,
u Olmutz), mies = odvratan, lo u aljivo upotrebljenom jevrejskom argonu, i itav lanac misli
i nadovezivanja odvajao se od svakog sloga ovog u
dovita od reci.
3) Mlad ovek kod kojeg je kasno uvee zazvonio
neki poznanik da bi mu predao posetnicu sledee
noi sanja ovo: Jedan poslovan ovek oekuje, kasno
uvee, da mu oprave sobni telegraf. Poto je otiao,
zvonilo je jo uvek, ne kontinuirano, nego samo u po
jedinim udarcima. Sluga dovede ponovo toga oveka,
a ovaj kae: Ipak je neobino to i ljudi koji su ina
e tutelrein" ne umeju da postupaju s takvim stva
rima.
Indiferentni povod za san pokriva, kao to se
vidi, samo jedan njegov elemenat. On je postao zna
ajan uopte samo zato to se nadovezao na jedan
drugi snevaev doivljaj, mada i sam po sebi rav
noduan, ali mu je njegova fantazija dala jedno supstitutivno znaenje. Kao deak, koji je stanovao za
jedno sa ocem, jednom je pospan prosuo au vode
na tle tako da se kabl sobnog telegrafa nakvasio i
njegovo kontinuirano zvonjenje smetalo je ocu kad
je spavao. Poto kontinuirano zvonjenje" odgovara
nakvaenosti, upotrebljavaju se pojedini udarci" da
predstave kapanje. Re tutelrein" razlae se u tri
pravca i time cilja na tri materije koje su zastup
ljene u mislima sna: Tutel" = Kuratel znai stara
telj stvo; Tutel (moda Tuttel") jeste jedna vulgarna
oznaka za enske grudi a sastojak ,,rein" (ist) pre
uzima prve slogove sobnog telegrafa da bi stvorio
re ziramerrein", to je tesno povezano za kvaenje
poda, a osim toga zvui slino kao ime neke osobe
1
zastupljeno u snevaevoj porodici.
1
Isto razlaganje i slaganje slogova prava hernija slo
gova slui nam i u budnom stanju za pravljenje mnogo
strukih ala. Kako se na najprostiji nain dobija zlato? Poe
se u jedan drvored u kojem rastu srebrne topole, zapovei
se da ute, onda prestaje Pappeln" (= brbljanje), i srebro
je osloboeno". Prvi italac i kritiar ove knjige uinio mi
je prigovor koji e kasniji itaoci i kritiari verovatno po
noviti: da sneva esto izgleda suvie duhovit". To je tano,
301
302
Tumaenje
snova,
303
304
Tumaenje snova, I
305
Tumaenje snova, I
306
307
308
Tumaenje snova, I
Rad pomeranja
RAD POMERANJA
Morali smo ve ranije zapaziti jednu drugu, verovatno ne manje znaajnu relaciju dok smo prikup
ljali primere za saimanje snova. Mogli smo primetiti
da oni elementi to se u sadraju sna istiu kao bitni
sastavni delovi nipoto ne igraju istu ulogu u mi
slima sna. Kao korelat ovome moemo izraziti ovu
reenicu i obrnuto. Ono to je u mislima sna oigled
no bitna sadrina, u snu uopte ne mora biti zastup
ljeno. San je, tako rei, drukije centriran, njegova
sadrina je grupisana oko drugih elemenata kao sre
dita nego to su misli sna. Tako, na primer, u snu
o botanikoj monografiji sredite sadrine sna oi
gledno jeste elemenat botanika"; u mislima sna
se radi o komplikacijama i konfliktima koji proiz
laze to se meu kolegama iz njihovih profesionalnih
obaveza i dalje prigovara da ja za svoj hobi dopri
nosim isuvie visoke rtve. Elemenat botanika" u
ovom jezgru oko misli sna uopte nema mesta, ako
nekom antitezom nije labavo povezan s tim, jer
botanika nikada nije zauzimala mesto meu mojim
omiljenim studijama. U snu moga pacijenta o Safou
penjanje i sputanje, boravak gore i dole nainjeni
su centrom; ali san raspravlja o opasnostima sek
sualnih odnosa prema socijalno nisko stojeim lici
ma, tako da izgleda kao da je samo jedan od eleme
nata misli sna uao u sadraj sna, mada je taj ele
menat u neprilinoj meri proiren. Slino se i u snu
o gundeljima koji ima za temu odnos seksualnosti
prema svireposti, faktor svireposti, dodue, u sadrini
sna ponovo pojavio, ali u povezivanju druge vrste i
ne pominjui seksualno, to jest istrgnut iz celine i
time preoblikovan na neto strano. U snu o stricu
pojavljuje se opet plava brada, koja sainjava nje
gov centar, izvan svakog smisaonog odnosa prema
mojim eljama punim ambicija koje su, kao to smo
videli jezgro misli sna. Takvi snovi onda s punim
pravom ine utisak pomeranja". U potpunoj suprot -
309
Tumaenje snova, I
Rad pomeranja
310
311
1
Poto svoenje izopaeni a sna na cenzuru mogu da
smatrani jezgrom moga shvatanja o snovima, elim na ovom
mestu da umetnem poslednji deo one prie Traumen wie
Wachen" iz dela Phantasien eines Realisten" od Linkojsa
(Lynkeus), Be, 2. izdanje, 1900, u kome nalazim jo jednom
izloenu glavnu karakteristiku moga uenja.
O jednom oveku koji raspolae neobinom osobinom
da nikad ne sanja g l u p o s t . . . "
Tvoja izvanredna osobina da sneva kao i kad si budan
poiva na tvojim vrlinama, na tvojoj dobroti, tvojoj praved
nosti, tvom istinoljublju; moralna jasnoa tvoje prirode ini
mi razumljivim sve to je na tebi."
Ali ako dobro razmislim", odgovori onaj drugi, onda
gotovo verujem da su svi ljudi stvoreni kao ja, i da uopte
niko nikad ne sanja glupost! Jedan san kojeg se tako jasno
seamo da ga kasnije moemo ispriati, dakle koji nije san
groznice, ima uvek smisla a drukije ne moe ni da bude!
J e r ono to meu sobom stoji u protivrenosti ne bi se moglo
grupisati u jednu celinu. To to se vreme i prostor esto
brkaju ne oduzima upravo nita od pravog sadraja, jer su i
jedno i drugo sigurno bili bez znaaja za njegovu bitnu sa-
T-1
312
Tumaenje snova, I
C
SREDSTVA PREDSTAVLJANJA
U SNOVIMA
Osim oba momenta saimanja i pomeranja sna,
koje smo pronali da deluju prilikom pretvaranja la
tentnog misaonog materijala u manifestnu sadrinu
sna, naii emo prilikom nastavljanja ove rasprave
jo na dva dalja uslova koji vre nesumnjiv uticaj
na izbor materijala to u san dopire. ak i uz opa
snost da izgleda da smo na naem putu stali, ja bih
drinu. Ta mi tako esto neto i u snu radimo; pomislimo
samo na bajku, na tako smele i duhovite tvorevine fantazije
za koje bi samo neki nerazuman ovek mogao rei: To je
besmisleno! J e r to nije mogue."
Kad bismo samo uvek umeli da snove pravilno pro
tumaimo, onako kao to si ti ba sad uradio s mojim!"
ree prijatelj.
To sigurno nije lak zadatak, ali uz malo panje moralo
bi samom snevau svakako uvek uspeti. Zato mu obino
ne polazi za rukom? ini se da kod vas u snovima ima ne
to skriveno, neto needno sopstvene i vie vrste, neka ta
janstvenost u vaem biu koja se teko moe do kraja za
misliti; i zato vam vae snevanje tako esto izgleda bez
smisla, da je ak i besmisleno. Ali u najdubljem smislu to
nije tako; tavie, tako ne moe uopte ni biti, jer je ovek
uvek isti, bilo da je budan ili da sanja."
313
1
Potpunu analizu i sintezu dva sna dao sam otada u
Bruchstuck einer Hysterienanalyse" (Odlomak jedne ana
lize histerije. Sabrana dela, sv. V). Kao najpotpunije t u
maenje jednog dueg sna mora se priznati analiza O. Ranka
Ein Traum, der sich selbst deutet" (San koji se sam t u
mai).
Y"'-
Tumaenje snova, I
314
315
Tumaenje snova, I
316
317
Tumaenje snova, I
318
319
1
Umoljavate se da zatvorite oi. Umoljavate se da za
tvorite jedno oko.
320
Tumaenje snova, I
321
322
Tumaenje snova, 1
323
Tumaenje snova, I
324
I
I
329
326
Tumaenje snova, I
327
328
Tumaenje snova, I
329
330
Tumaenje snova, I
331
mmmmm
Tumaenje snova, I
332
333
Tumaenje snova, I
334
Sredstva predstavljanja
snovima
335
336
Tumaenje snova, I
337
Tumaenje
338
snova,
Sredstva
predstavljanja
snovima
339
za vreme snevanja. Impuls, prenet na motorne puteve, sad nije nita drugo do volja i injenica to smo
toliko sigurni da emo ovaj impuls, inhibiran za vre
me spavanja, osetiti kao ometen, itav ovaj proces
ini tako izvanredno pogodnim za prikazivanje akta
volje i ne" koji mu se suprotstavlja. Po mom obja
njenju straha moe se takoe lako shvatiti zato je
senzacija inhibicije volje tako blizu strahu i zato
je tako esto s njim u snu povezana. Strah je libidinozni impuls koji polazi od nesvesnog i koji je inhi
biran od predsvesnog. 1 Gde je, dakle, u snu senza
cija inhibicije povezana sa strahom u snu mora da
se radi o jednom aktu volje, koji je u isto vreme u
stanju da razvije libido, to jest, mora da se radi o
jednom seksualnom impulsu.
Na jednom drugom mestu (vidi kasnije) raspravljau o tome ta znai sud koji se esto javlja za vre
me sna: Pa to je samo san", i kojoj psihikoj sili
on treba da se pripie. Ja u ovde unapred rei da on
treba da slui smanjivanju vrednosti onog to je snevano. Zanimljiv problem koji je povezan sa ovim, to
se izraava time ako se izvesna sadrina u samom
snu oznaava kao snevana", zagonetka sna u snu",
resio je u slinom smislu tekel analizom nekih ubedljivih primera. Snevanom" u snu treba ponovo da
se oduzme vrednost, ono mora da bude lieno real
nosti. Ono to se posle buenja iz sna u snu" dalje
sneva to e elja sna postaviti namesto izbrisane re
alnosti. Moe se, dakle, pretpostaviti da snevano"
sadrava predstavljanje realnosti, pravo seanje, dok
san koji se nastavlja, naprotiv, predstavlja samo ono
to sneva eli. Ukljuivanje izvesne sadrine u je
dan san u snu" treba, dakle, izjednaiti sa eljom
da se ono to je ovako opisano kao san nije trebalo
dogoditi. Drugim recima: ako sam rad sna neku od
reenu injenicu uvruje u jedan san, onda to znai
najodluniju potvrdu realnosti te injenice, najsna1
12*
Tumaenje snova, I
340
D
OSVRT NA MOGUNOST
PREDSTAVLJANJA
Dosad smo imali posla sa istraivanjem kako san
predstavlja odnose izmeu misli sna, ali smo vie
puta dodirnuli jednu dalju temu: kakve promene ma
terijal misli sna trpi u svrhu formiranja sna. Mi sad
znamo da materijal sna, dobrim delom lien svojih
relacija, podlee jednom procesu kompresije, dok u
isto vreme pomeranja intenziteta izmeu njegovih
elemenata nuno stvaraju psihiku promenu vrednosti toga materijala. Pomeranja koja smo posmatrali
pokazala su se kao zamena jedne predstave nekom
drugom predstavom, koja joj je na neki nain bliska,
i one su asocirane i upotrebljavane da olakaju sai
manje tako to je na ovaj nain umesto dva elemen
ta u san dospeo jedan srednji zajedniki elemenat
izmeu njih. Jednu drugu vrstu pomeranja dosad
uopte jo nismo ni spomenuli. Ali iz analiza sazna
jemo da jedno ovakvo pomeranje postoji i da se ono
ispoljava u zamenjivanju govornog izraza za odgo
varajue misli. Oba puta radi se o pomeranju du
asocijacionog lanca; ali se isti proces moe dogoditi
u raznim psihikim sferama, i rezultat toga pomera
nja moe jedanput biti da jedan elemenat bude zamenjen drugim, dok u drugom sluaju jedan eleme
nat svoj izraz zamenjuje drugim izrazom.
Ova druga vrsta pomeranja koje se javljaju kod
stvaranja sna nema samo veliki teorijski interes nego
je i naroito pogodna za to da objasni izgled fanta
stine apsurdnosti u koju se san zaodeva. Pomeranje
341
Tumaenje
342
snova,
343
Tumaenje snova, I
344
345
lUUtit
Tumaenje
346
snova,
Osvrt
na
mogunost
predstavljanja
34"!
348
Tumaenje
snova, I
349
350
Tumaenje snova, I
SADRAJ
I
NAUNA LITERATURA O PROBLEMIMA SNA
A. Odnos sna prema budnom stanju
B. Gradivo sna Seanje u snu
C. Nadraaji sna i izvori sna
D. Zato se san zaboravlja posle buenja
E. Psiholoke osobenosti sna
F. Etika oseanja u snu
G. Teorije o snu i funkcija sna
H. Odnosi izmeu sna i duevnih bolesti
5
10
14
25
47
52
70
80
93
II
METOD TUMAENJA SNA
101
III
SAN JE ISPUNJENJE ELJE
127
IV
IZOPACENJE SNA
139
V
MATERIJAL SNOVA I IZVORI SNOVA
A. Recentno i indiferentno u snu
B. Infantilno kao izvor sna
C. Somatski izvori sna
D. Tipini snovi
168
169
193
223
243
VI
RAD SNA
A. Rad na saimanju
B. Rad pomeranja
C. Sredstva predstavljanja u snovima
D. Osvrt na mogunost predstavljanja
280
281
308
312
340