82

NAZIVI JEZIKA - HRVAT SKI, ZEMALJSKI, BOSANSKI ZA PRVOGA DESETLJEA AUSTROUGARSKOG A UPRAVLJANJA
BOSNOM I HERCEGOVINOM
Marko

Babi

N akon austrougarskoga zauzimanja Bosne i Hecegovine (29. VII. - 20. X. 1878)1,

novi gospodar je poduzeo vie mjera radi uspostavljanja i uvrivanja svoje vlasti.
Austro-Ugarska, izmeu ostaloga, preuzima postupno i kolstvo u svoje ruke 2, meu
tim, istodobno se (nepotrebno) sukobljava s postojeim vjerskim kolama. 3 Ta sue
ljavanja, kao i opi stav prema franjevcima, prouzroili su odreeno kulturno nazadovanje.4 injenica je, dakle, da nova vlast, nije znala, ili nije htjela, izbjei ta nesuglasja.
Ubrzo nakon prevrata u Bosni i Hercegovini nastaje i problem naziva jezika tamonjeg puanstva. Nazivi jezika mijenjani su i prilagoavani politikim potrebama
Austro-Ugarske. Ime jezika injenino je ostalo aktualno za cijeloga razdoblja austrougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom. 5
l. HRVATSKI JEZIK

Istodobno s otvaranjem prvih dravnih kola6, pojavio se problem slubenog naziva nastavnog jezika u kolama. Stoga je naredbom Zemaljske vlade od 6. lipnja
1879. godine odreeno da se nastavni jezik u osnovnim kolama naziva h r v a ts k i m. 7
Iz toga vremena sauvan je izvornik rasporeda sati (Razdjelenje Sahata), kole u
Oraju (Bosanska Posavina), a datiran je 8. srpnja 1879. godine 8 Prema tom Razdjelenju Sahata bilo je predvieno uenje h r v a t s k o g j e z i k a, ali takoer i dva sata
pisanja i r i l i e o m za onu djecu koja to ele. Raspored je odreivao uenje: rau-

l Die OccupatiofJ Bosniens und der Hercegovina durch k. k. Truppen im Jahre 1878, Wien, 1879;
Mitlovil MANDIC, Povijest okupacije Bosne i Hercegovine, Zagreb, 1910; Berislav GAVRANOVIC, Bosna i Hercegovina u doba austrougarske okupacije 1878. godine, ~U Bif!, Graa, knjiga
XVIII, Odjeljenje drutvenih nauka, knjiga 14, Sarajevo, 1973; Bencze LASZLO, Bosnia es Hercegovina okkupacioja, Akademia Kiad6, Budapest, 1987.
2 Organiazcija narodnih kola u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1909; Mitar PAPI, kolstvo u
Bo~ni i Hercegovini za vrijeme austrougarske okupacije (1878-1918), Sarajevo, 1972; Mitar PAPIC, Hrvatsko kolstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. godine, Sarajevo, 1982.
3 M. PAPI, n. dj ., 1982, str 103-106; 112-114; Marko BABI, Ilija STANI: 100 godina
Osnovne kole u Bosanskom Samcu, 1885-1985, Zbornik za povijest kolstva i prosvjete, XXI.
(Ljubljana), 1988, str. 170.
4 U Vidovicama (Bosanska Posavina) 1854. godine podignuta je kolska zgrada. Zahvaljujui
vidovakim upnicima (franjevcima), kola je djelovala posljednjih desetljea turskog gospodarenja Bosnom i Hercegovinom, doekala je i smjenu vlasti (1878), ali se ubrzo nakon toga kola
ugasila, a nova vlast je tek 1906. godine otvorila kolu u tom mjestu. Nije li to oit dokaz kulturnog nazadovanja u tom, i tada velikom hrvatskom naselju? Slinih primjera ima jo.
5 Devad JUZBAI, Jezika pitanje u austrougarskoj politici u Bosni i Hercegovini pred prvi
svjetski rat, Sarajevo, 1973.
6 M. PAPI, n. dj., 1982, str. 103; usp. M. PAPI, n. dj., 1972, str. 41-68.
7 Sammlung der fiir Bosnien und Herzegovina erlassenen Gesetze, Verordnungen und Normalweisungen 1878 - 1880, I. Band, Wien, 1880, S. 311.
8 Izvornik se uva u Arhivu Franjevakog samostana u Tolisi, Pase. Povijest.

Jezik, 37, M.

JA~

JA

Sahata) , kole u
tom Razdjeleer i dva sata

Babi,

Naziv jezika u BilL.

83

nanja, itanja i pisanja u hr v a t s k o m i njemakom jeziku, zatim, sat vremena predavanja o ponaanju i sat i pol gimnastike. Valja naglasiti da rasporedom nije bilo predvieno uenje v j e r o n a u k a.
Austro-Ugarska je eljela imati takve kole u koje bi roditelji svih vjerskih skupina s povjerenjem slali svoju djecu. Stoga je Zemaljska vlada u lipnju 1879. godine organizirala meduvjerske kole. Njihovo je temeljno obiljeje bilo obvezno pohadanje
nastave i odvajanje kole od Crkve. Program meduvjerskoga kolstva ostvarivali su
kotarski upravitelji, medutim, ono je bilo kratka daha, odralo se do 1882. godine. Ve
ranije se poeo uvoditi novi nastavni program, a kole se nazivaju narodnim osnovnim
ili komunalnim kolama.
Na izvornik, Razdjelenje Sahata, oit je dokaz brza ostvarivanja programa meduvjerskih kola, ali takoder i potvrda prvotnog stava austrougarske vlade za naziv hrvatskog jezika.
U naredbi od 26. kolovoza 1879. godine govori se o dvama uevnim teajevima
u svrhu uenja itanja i pisanja hrvatskog jezika latinskimi pismeni ... . 9 U Uputi
od 6. studenoga 1879. godine, poslanoj kotarskim predstojnicima, navodi se da u novootvorene dravne kole valja uvesti itanje, pisanje i raun, a nastavni jezik e se
zvati hrvatski jezik. 10
Takoder i u dravnim uredima i pravosuu prvih se godina jezik nazivao hrvatskim.11
Medutim, naziv hr v a t s k i j e z i k, kao i openito naziv h rv a t s k i, ubrzo se
poeo potiskivati pa i zabranjivati. 12

2. ZEMALJSKI JEZIK
U oujku 1879. godine Zemaljska vlada utemeljila je zvanje kolskog savjetnika i
na to mjesto imenovala prof. Luku Zoru. On je prije postavljenja predloio svoj program organiziranja osnovnog kolstva u Bosni i Hercegovini. U vezi s nazivom jezika,
on je, izmedu ostaloga, naveo kako Hrvati zovu svoj jezik hrvatskim, Srbi srpskim, a
muslimani bosanskimY Zemaljska vlada svojom Naredbom od 12. rujna 1879. godine odreduje da se narodni jezik nazove z e m a l j s k i m j e z i k o m (Landessprache).14 U naknadnoj naredbi Zemaljske vlade, izmedu ostaloga navodi se ima se rije
h r v a t s k i i s p u s t i t i (sp. M. B.).l 5
Naredbom Zemaljske vlade od 26. kolovoza 1879. godine, nastavni jezik na tek
otvorenim dvama nastavnim teajevima u Sarajevu nazvao je z e m a l j s k i m j e z i9 M. PAPI, n. dj., 1972, str. 10.
10 Vojislav BOGIEVI, Pismenost u Bosni i Hercegovini- Od pojave slovenske pismenosti u IX.
v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine, Sarajevo, 1975, str. 250.
p U_najniim uredima je jezik hrvatski, kod Q.kr!Jnih oblasti hrvatski i njemaki. V. BOGICEVIC, n. dj., str. 250; Cf. Tomislav K.RALJACIC, Kalajev reim u Bosni i Hercegovini (1882 1903), Sarajevo, 1987, str. 231.
12 Usp. M. PAPI, n. dj., 1972, str. 10; Narodno pjevako drutvo, utemeljeno u Mostaru 1888.
godine, uporno je pokuavalo unijeti hrvatsko obiljeje u naziv Drutva, ali je to Zemaljska vlada takoder uporno odbijala sve do 1898. gojiige, kada je odobren naziv Hrvatsko glazbeno--pjevako drutvo Hrvoje, usp. T. K.RALJACIC, n. dj., str. 158-159.
13 V. BOGIEVI, n. dj., str. 251.
14 Isto; usp. M. PAPI, n. dj., 1972, str. 10.
15 M. PAPI, n. dj., 1972, str. 10.

84

Jezik, 37, M.

Babi,

Naziv jezika u BiH ...

k o m. 16 Istoga dana donesena je N are dba o utemeljenju realne gimnazije u Sarajevu,

u kojoj se navodi da e nastavni jezik u gimnaziji biti b o s a n s k i z e m a l j s k i j ez i k. 17
3. BOSANSKI JEZIK
Na elo bosanskohercegovake uprave dolazi 1882. godine Benjamin Kallay. 18
Jedno je od obiljeja njegova upravljanja pokuaj stvaranja b o s a n s k e n a e i j e 19 i
b o s a n s k o g j e z i k a, 20 odnosno nacionalna politika postaje B O N J A T V O ili B O S A N S T V O. Za takvu politiku nastojalo se pridobiti to vie pristaa
iz svih triju vjerskih grupa: katolike, pravoslavne i islamske.
N aziv bosanski jezik susree se u nekim vrelima i literaturi mnogo prije Kallayeva dolaska u Bosnu i Hercegovinu.2" On se, medutim, uporno zauzimao za stvaranje
bosanske nacije i pokuao je to oslubeniti na sastanku austrijske delegacije odranom 19. listopada 1892. godine. Kallay je uporno branio svoja stajalita. Oni, kojih se
to tie treba da rijee da li su Hrvati ili Srbi, ili Bosanci ili Srbo-Hrvati; doklegod to
nije rijeeno, dopustite meni, koji drugoj nacionalnosti pripadam i koji neu da ovo
sporno pitanje rijeim, da stanovnike Bosne nazovem Bosancima ... ja ne poznajem
jedno srpskohrvatsko pleme. Ja sam se bavio vrlo mnogo sa etnografijom i srpskim jezikom i to utoliko koliko je veliki afarik tvrdio da ovo pleme dosee ili je dosezalo.
Ali jedno srpskohrvatsko pleme ja ne poznajem ... ; ako ono jedanput bude pronae
no i prihvaeno od svih uesnika, ja neu imati nita protiv toga naziva. 21
Kallayeva politika imala je i svoje protivnike. Tako je T. Masaryk 1892. godine,
pri austrijskoj delegaciji, isticao da u Kallayevoj politici stvaranje bosanske nacije lei nemoralnost njegova sistema. 22 Osim toga, Ka!lay je bio u suprotnosti sa samim
sobom kao povjesniar i politiar. On je u svojoj povijesti srpskog naroda 23 , kako to
primjeuje Masaryk, vrlo dobro dokazao da su u Bosni samo Srbi i Hrvati i naveo demarkacionu liniju izmedu obadva plemena 24, ali je kao politiar mislio i postupao
drugaije, tj. politiki.
Kallayeva nacionalna politika bila je razmatrana u Beu 1896. godine. Na primjedbe je odgovarao da jezik zemlje mora imati neki naziv. Protiv oznake 'srpski' ili
'hrvatski' protestvuju oba dijela, a ista oba dijela su protivna nazivu 'srpskohrvatski'.
N aziv 'bosanski' niti je izmiljen, a jo manje importiran. To je naziv zemlje i kao takvog ga je vlada usvojila. 25
16 T. KRALJAI, n. dj., str. 231.
17 Isto.
18 Isto, str. 13-536. O ivotu i politikoj aktivnosti B. Katlaya prije dolaska u Bosnu i Hercegovinu vidi str. 45-61.
19 Isto, str. 214-230.
20 Isto, str. 230-242.
20a. Isto, str. 237.
21. Isto, str. 229.
22. Isto, str. 274.
23. Venijamin Kalaji, Istorija srpskog naroda, Beograd, 1882; Usp. V. BOGIEVI, Da li je ministar Kalaj zabranio svoju Istoriju Srba na podruju Bosne i Hercegovine, Godinjak Drutva
istoriara Bosne i Hercegovine, VII. (Sarajevo), 1955, str. 205-208.
24. T. KRALJAI, n. dj., str. 274, usp. str. 275-278.
25. V. BOGIEVI, n. dj., str. 254.

Bonja t'tO
tamonjeg pu
dom u Hrvat
SKE ACIJ
trti nacionalni o
mice se ubla j
no odbaena 1

Dan
Ponediljak

Utorak

Srieda

etvrtak

Petak

Subota

Jezik, 37, M.

Babi,

85

Naziv jezika u BiH ...

Bonjatvom se eljelo, ne samo zatirati nego i nadomjestiti nacionalne osjeaje

tamonjeg puanstva postupno rastaui i kidajui niti povezanosti s hrvatskim narodom u Hrvatskoj i srpskim u Srbiji. Uloeni trud i nastojanja za stvaranje B O S A NS K E N A C I J E i B O S A N S K O G J E Z I K A izjalovili su se te nisu uspjeli zatrti nacionalni osjeaj hrvatskog i srpskog naroda. N akon Kallayeve smrti (1903) djelomice se ublauje apsolutistiki reim. Politika B O N J A T V A javno je i slubeno odbaena 1906. godine.

Obinska uiona

u mjestu

Razdje/enje Sahata
Od l. srpnja do zadnjega rujna t. g.

Prije podne - poslije podne

Doba
od-do

Dan
Ponediljak

8-9
9-10

Raunanje

2-3

Uenje

3-4
Utorak

Srieda

etvrtak

Petak

Subota

Predmet

8-9
9-10

Pisanje u hrvatskom jeziku sa latinicom

pisanja sa irilicom ona djeca koja tako
ele, druga, ponavljanje prije podne uenoga
itanje u hrvatskom jeziku sa latinicom

Raunanje
Uenje itanja

i pisanja u

njemakom

jeziku

2-3

itanje u hrvatskom jeziku sa irilicom, za

3-4

druge pisanje latinicom

Pisanje u hrvatskom jeziku sa latinicom

8-9

Raunanje

9-10
2-3

Uenje

3-4

Uenje

pisanja sa latinicom u hrvatskom jeziku

u njemakom jeziku
pisanja u njemakom jeziku

Uenje itanja

8-9

Raunanje

9-10

Predavanje o ponanju
N epohadanje kole

8-9
9-10
2-1/23
1123-3
3-4

Pisanje u hrvatskom jeziku sa latinicom

itanje u hrvatskom jeziku sa latinicom
Uenje njemakog jezika i itanje u irilici
Skakanje i vjebanje u gombanju

8-9

Raunanje

9-10
2-3

3-4

itanje i pisanje u hrvatskom jeziku sa latinicom

Pisanje u hrvatskom jeziku sa latinicom
Pisanje u irilici za druge itanje u hrvatskom jeziku

Nedilja
Oraje dne 8. srpnja 1879.
Kotarski upravitelj ovi M(ihovil)

Jezik, 37, M.

86

Babi,

Naziv jezika u BiH ...

Saetak
Marko Babi, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb
UDK 808.62(091), izvorni znanstveni lanak, primljen 5. 8. 1989, prihvaen za tisak 5. ll.
1989.
The Names of the Language hrvatski (Croatian), zemaljski (Land's Language), bosanski
(Bosnian) in the First Decade of Austro-Hungarian Rule in Bosnia and Herzegovina
The author describes changes in the names for language spoken in Bosnia and Herzegovina in the early yers of Austro-Hungarian occupation.

PITANJA I ODGOVORI
O SIBILARIZACIJI IMENICA
KAO BAKTERIOFAG, MAKROFAG
Dr. Misla Jurin, lijenik iz Zagreba,
pita kako glasi mnoina imenica bakterio/ag, makrofag. Zna da bi zbog sibilarizacije trebalo biti bakteriofazi, makrofazi,
ali mu se ti oblici ine neobinima pa pita moe li bakterio/agi, makrofagi.
Odgovor je jednostavan: bakterio/agi, makrofagi. Te oblike kao natuknice
nalazimo u Opoj enciklopediji JLZ, a da
je u njoj jezik upotrebljavan s mnogo pomoje, to sam jednom prilikom ve rekao.
Sibilarizirani oblici tu bi zaista bili neobini ne samo zato to bi se drugi dio sloenice podudarao s DL jd. imenica jazafazi, nego zato to sibilarizacija nije vie
apsolutna. Zato e biti dobro da odgovor
osvijetlim neto ire.
Sibilarizacija je u nom. i dat. mn.
imenica m. r. donedavno bila dosta vrsta
kategorija. Provodi se na glavnini naih i
stranih imenica: junaci, vrazi, dusi, dodaci, izdaci, zaseoci ... , a sasvim je obino
dijalektolozi, filolozi, kirurzi, ilinzi . . .
Sada ima i naih i stranih rijei gdje se vie ne provodi.
Od naih imenica mislim daje na e
lu kolone imenica deko. Za nju T. Mareti kae: od deko ne govori se drukije
nego deki, dekima. (Gramatika i stili-

stika ... , 1931, str. 113). Ali misli da bi od

Marko mnoina bila Marci, Marcima kad
bi komu zatrebala. Ja pak mislim da danas ti sibilarizirani oblici ne bi bili prihvaeni kao ni od Boko, Cvjetko, Tvrtko,
Vlatko, Zlatko . . .
Ali da ne nagaamo oblike imenica
koje u mnoini gotovo da i ne dolaze, mislim da se sibilarizacija ne bi provodila ni
u mnoini imenica kao to su /isko, pla
ko, snjeka, sreko, zloko . . .
Kad je dakle sibilarizacija naeta u
naim imenicama, onda je razumljivo to
je nema i u nekim tuicama. Tako je samo Baski, streptokoki; dingi, tangi, magi,
Pelazgi; bronhi.
Klai u RSR kae da je od flamingo
mn.jlaminzi, ali ve kod Krlee nalazimo
ruiasti jlaminzi (Na rubu pameti, 1954,
str. 196).
Imenicu fijasko Klai upuuje na
fjasko i tu kae da je mnoina Jjas ci, ali
moemo oekivati da e se javiti ij(i)jaski, ako ve nije.
Kao zakljuak moe se rei da sibilarizacija u mn. imenica m. r. nije vie openita, da ima domaih i stranih rijei koje imaju samo oblike bez sibilarizacije.
Ipak, ako postoji dvojna mogunost, onda
bi prednost trebali imati sibilarizirani
oblici.
Stjepan Babi