Opći Dio Ispita

STRUNI ISPIT
STRUNJAK ZA ZATITU NA RADU
PRIPREMA ISPITA:
RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO
Josip or, dipl.ing.
PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO
SADRAJ:
1.
Ustav RH ......................................................................................................................................3
2.
Zakon o radu.................................................................................................................................4
3.
Zakon o zdravstvenom osiguranju .............................................................................................24
4.
Zakon o zdravstvenoj zatiti .......................................................................................................28
5.
Zakon o mirovinskom osiguranju ..............................................................................................30
Josip or, dipl.ing.sigurnosti
1. Ustav RH
lanak 64.
Dunost je svih da tite djecu i nemone osobe.
Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odreene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad
koji tetno utjee na njihovo zdravlje ili udoree, niti im se takav rad smije dopustiti.
Mlade, majke i invalidne osobe imaju pravo na osobitu zatitu na radu.
lanak 69.
Svatko ima pravo na zdrav ivot.
Drava osigurava pravo graana na zdrav okoli.
Graani, dravna, javna i gospodarska tijela i udruge duni su, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti,
osobitu skrb posveivati zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia.
2. Zakon o radu
Temeljne obveze i prava iz radnog odnosa

lanak 3.
(1) Osoba koja zapoljava (poslodavac) obvezna je u radnom odnosu zaposleniku dati posao te mu
za obavljeni rad isplatiti plau a zaposlenik je obvezan prema uputama poslodavca datim u skladu s
naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
(2) Poslodavac ima pravo poblie odrediti mjesto i nain obavljanja rada, potujui pritom prava i
dostojanstvo zaposlenika.
(3) Poslodavac je duan osigurati zaposleniku uvjete za siguran rad, u skladu s posebnim zakonom i
drugim propisima.
Pojam zaposlenika i poslodavca

lanak 4.
(1) Zaposlenik u smislu ovoga Zakona je fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja odreene
poslove za poslodavca.
(2) Poslodavac u smislu ovoga Zakona je fizika ili pravna i osoba za koju zaposlenik u radnom
odnosu obavlja odreene poslove.
Dunost potivanja propisa u svezi s radnim odnosom
lanak 5.
(1) U radnom odnosu poslodavac i zaposlenik duni su pridravati se odredbi ovoga i drugih zakona, meunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, drugih
propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika u svezi s radnim odnosom.
(2) Prije stupanja zaposlenika na rad, poslodavac mora omoguiti zaposleniku da se upozna s propisima o radnim odnosima te ga je duan upoznati s organizacijom rada i zatitom na radu.
(3) Propisi o zatiti na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu, moraju se na prikladni nain uiniti dostupnim zaposlenicima.
Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o
radu
lanak 12.
(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz
lanka 11. stavka 3. ovoga Zakona, mora sadravati uglavke o:
1. strankama te njihovom prebivalitu, odnosno sjeditu,
2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad
obavlja na razliitim mjestima,
3. - nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se zaposlenik zapoljava ili
- kratak popis ili opis poslova,
4. danu otpoinjanja rada,
5. oekivanom trajanju ugovora, u sluaju ugovora o radu na odreeno vrijeme,
6. trajanju plaenoga godinjeg odmora na koji zaposlenik ima pravo, a u sluaju kad se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, nainu
odreivanja trajanja toga odmora,
7. otkaznim rokovima kojih se mora pridravati zaposlenik, odnosno poslodavac, a u sluaju
kad se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde,
nainu odreivanja otkaznih rokova,
8. osnovnoj plai, dodacima na plau te razdobljima isplate primanja na koja zaposlenik ima
pravo,
9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
(2) Umjesto uglavaka iz toke 6., 7., 8. i 9. stavka 1. ovoga lanka moe se u ugovoru, odnosno
potvrdi, uputiti na odgovarajue zakone, druge propise, kolektivne ugovore ili pravilnike o radu koji
ureuju ta pitanja.
Najnia dob za zaposlenje

lanak 14.
(1) Osoba mlaa od petnaest godina ivota, ne smije se zaposliti.
(2) Osoba mlada od petnaest godina smije iznimno, uz prethodno odobrenje inspektora rada, uz
naplatu sudjelovati u snimanju filmova, pripremanju i izvoenju umjetnikih, scenskih ili drugih
slinih djela, na nain, u opsegu i na poslovima koji ne ugroavaju njezino zdravlje, udorednost,
kolovanje ili razvoj.
(3) Odobrenje iz stavka 2. ovoga lanka inspektor rada izdaje na temelju zahtjeva zakonskog zastupnika.
Poslovna sposobnost malodobnika za sklapanje ugovora o radu

lanak 15.
(1) Ako zakonski zastupnik ovlasti malodobnika starijeg od petnaest godina ivota za sklapanje
odreenog ugovora o radu, malodobnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u
svezi s tim ugovorom.
(2) Od ovlatenja iz stavka 1. ovoga lanka izuzeti su pravni poslovi za poduzimanje kojih zakonskom zastupniku treba odobrenje tijela nadlenog za poslove socijalne skrbi.
(3) U sluaju spora izmeu zakonskih zastupnika ili izmeu jednog ili vie zakonskih zastupnika i
malodobnika, o davanju ovlatenja za sklapanje ugovora o radu odluuje tijelo nadleno za poslove
socijalne skrbi, vodei rauna o najboljim interesima malodobnika.
(4) Zakonski zastupnik moe povui ili ograniiti ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno u
ime malodobnika raskinuti radni odnos.
(5) Skrbnik moe ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka dati malodobniku samo na temelju prethodnog odobrenja tijela nadlenog za poslove socijalne skrbi.
(6) Ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka mora se dati u pisanom obliku.
Zabrana rada malodobnika na odreenim poslovima

lanak 16.
(1) Malodobnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, udorednost ili razvoj.
(2) Ministar nadlean za rad e pravilnikom utvrditi poslove iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Ministar nadlean za rad e pravilnikom utvrditi poslove na kojima malodobnik moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.
(4) Pravilnike iz stavka 2. i 3. ovoga lanka ministar nadlean za rad donijet e uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo.
(5) Inspektor rada zabranit e rad malodobnika na poslovima iz stavka 1. ovoga lanka.
(6) Na zahtjev malodobnika, njegova roditelja, odnosno skrbnika, zaposlenikog vijea, sindikata ili
inspektora rada, poslodavac je, u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, duan malodobnoga zaposlenika
rasporediti na druge odgovarajue poslove, a ako takvih poslova nema, moe mu otkazati na nain i
pod uvjetima propisanima ovim Zakonom.
Ovlatenje inspektora rada da zabrani rad malodobnika na odreenim poslovima
lanak 17.
(1) Ako posumnja da poslovi koje obavlja malodobnik ugroavaju njegovo zdravlje ili razvoj, inspektor rada moe u bilo koje vrijeme zahtijevati od poslodavca da ovlateni lijenik pregleda malodobnoga zaposlenika te da u nalazu i miljenju ocijeni da li poslovi koje malodobnik obavlja, ugroavaju njegovo zdravlje ili razvoj.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka inspektor rada odredit e rok u kojem poslodavac mora pribaviti nalaz i miljenje da li poslovi koje obavlja malodobnik, ugroavaju njegovo zdravlje ili razvoj.
(3) Trokovi lijenikoga pregleda, nalaza i miljenja iz stavka 1. ovoga lanka, terete poslodavca.
(4) Na temelju nalaza i miljenja ovlatenoga lijenika, inspektor rada moe zabraniti rad malodobnika na odreenim poslovima.
(5) Poticaj za voenje postupka iz stavka 1. ovoga lanka, moe inspektoru rada dati malodobnik,
njegov roditelj, odnosno skrbnik, zaposleniko vijee ili sindikat.
(6) U sluaju iz stavka 4. ovoga lanka poslodavac je duan malodobnoga zaposlenika rasporediti
na druge odgovarajue poslove, a ako takvih poslova nema, moe mu otkazati na nain i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom.
Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu

lanak 18.
(1) Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, odreeni
posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu moe sklopiti samo zaposlenik koji zadovoljava te uvjete.
(2) Ministar nadlean za rad, uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo, pravilnikom e utvrditi
poslove na kojima zaposlenik moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.
(3) Pravilnikom iz stavka 2. ovoga lanka utvrdit e se nain utvrivanja zdravstvene sposobnosti,
rokovi u kojima se mora ponoviti utvrivanje zdravstvene sposobnosti, sadraj i nain izdavanja
svjedodbe o zdravstvenoj sposobnosti te druga pitanja vana za utvrivanje zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga lanka.
(4) Strani dravljanin ili osoba bez dravljanstva moe sklopiti ugovor o radu pod uvjetima propisanima ovim Zakonom i posebnim zakonom kojim se ureuje zapoljavanje tih osoba.
Obveza zaposlenika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima
lanak 19.
(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu zaposlenik je duan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemoguuje ili bitno ometa u izvrenju obveza iz ugovora o radu ili koja
ugroava ivot ili zdravlje osoba s kojima u izvrenju ugovora o radu zaposlenik dolazi u dodir.
(2) Radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreenih poslova, poslodavac moe
uputiti zaposlenika na lijeniki pregled.
(3) Trokove lijenikog pregleda iz stavka 2. ovoga lanka snosi poslodavac.
Obveze poslodavca u zatiti ivota, zdravlja i udorea zaposlenika
lanak 21.
(1) Poslodavac je duan pribaviti i odravati postrojenja, ureaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad, na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja zaposlenika, u
skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.
(2) Poslodavac je duan upoznati zaposlenika s opasnostima posla koji obavlja zaposlenik.
(3) Poslodavac je duan osposobiti zaposlenika za rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja zaposlenika te sprjeava nastanak nesrea.
(4) Ako je poslodavac preuzeo obvezu smjetaja i prehrane zaposlenika, pri izvrenju te obveze
mora voditi rauna o zatiti ivota, zdravlja i udorea zaposlenika te njegovoj vjeroispovjedi.
Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad

lanak 24.
(1) Poslodavac je duan omoguiti zaposleniku, u skladu s mogunostima i potrebama rada kolovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje.
(2) Zaposlenik je duan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, kolovati se, obrazovati, osposobljavati i usavravati se za rad.
(3) Prilikom promjene ili uvoenja novog naina ili organizacije rada, poslodavac je duan, u skladu s potrebama i mogunostima rada, omoguiti zaposleniku osposobljavanje ili usavravanje za
rad.
Skraeno radno vrijeme

lanak 32.
(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi zaposlenika od
tetnih utjecaja, radno vrijeme se skrauje razmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima, utvruju se
kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
(3) Ako poslovi iz stavka 1. ovoga lanka te trajanje radnoga vremena na takvim poslovima nije
utvreno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, ministar nadlean za rad e na prijedlog
osobe koja prema ovom Zakonu moe biti stranka kolektivnog ugovora, a uz suglasnost ministra
nadlenog za zdravstvo, donijeti pravilnik kojim se ureuju ta pitanja.
(4) Zaposlenik koji radi na poslovima iz stavka 1. ovoga lanka ne smije na takvim poslovima raditi
prekovremeno niti se smije na takvim poslovima zaposliti kod drugoga poslodavca.
(5) Ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom moe se odrediti da zaposlenik, koji na poslovima
iz stavka 1. ovoga lanka ne radi puno radno vrijeme, dio radnoga vremena najdue do punoga radnoga vremena, radi na nekim drugim poslovima, koji nemaju narav poslova iz stavka 1. ovoga
lanka.
(6) Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom,
skraeno radno vrijeme iz stavka 1. i 5. ovoga lanka izjednauje se s punim radnim vremenom.
Prekovremeni rad
lanak 33.
(1) U sluaju vie sile, izvanrednoga poveanja opsega rada i u drugim slinim sluajevima prijeke
potrebe, zaposlenik na zahtjev poslodavca mora raditi due od punoga radnog vremena (prekovremeni rad), najvie do 10 sati tjedno.
(2) Ako prekovremeni rad odreenoga zaposlenika traje due od etiri tjedna neprekidno ili vie od
dvapaest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih zaposlenika odreenoga poslodavca prelazi 10 posto ukupnoga radnog vremena u odreenom mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada.
(3) Inspektor rada e zabraniti prekovremeni rad ako on tetno utjee na zdravlje i radnu sposobnost
zaposlenika ili ako se njegovim prekomjernim koritenjem onemoguuje zapoljavanje nezaposlenih osoba.
(4) Zabranjen je prekovremeni rad malodobnih zaposlenika.
(5) Trudnica, majka s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do est godina
starosti moe raditi prekovremeno samo ako dade pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav
rad.
(6) Inspektor rada zabranit e prekovremeni rad malodobnika te osobe iz stavka 5. ovoga lanka
koja nije dala pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad.
Raspored radnoga vremena

lanak 34.
(1) Ako dnevni i tjedni raspored radnoga vremena nije odreen propisom, kolektivnim ugovorom,
sporazumom sklopljenim izmeu zaposlenikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu, o rasporedu radnoga vremena odluuje poslodavac pisanom odlukom.
(2) Poslodavac mora obavijestiti zaposlenike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena
najmanje tjedan dana unaprijed, osim u sluaju hitnog prekovremenog rada.
10
Preraspodjela radnoga vremena

lanak 35.
( 1 ) Ako narav posla to zahtijeva, puno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da tijekom jednoga razdoblja traje due, a tijekom drugoga razdoblja krae od punoga radnog vremena.
(2) Ako je radno vrijeme preraspodijelljeno, prosjeno radno vrijeme tijekom kalendarske godine ili
drugoga razdoblja odreenoga kolektivnim ugovorom, ne smije biti due od punoga radnog vremena.
(3) Preraspodijelljeno radno vrijeme, ne smatra se prekovremenim radom.
(4) Ako je radno vrijeme preraspodijelljeno, ono ne smije biti due od 52 sata tjedno.
(5) Za poslove sezonske naravi kolektivnim ugovorom moe se predvidjeti da preraspodijelljeno
radno vrijeme smije biti due od 52 sata tjedno, ali ne due od 60 sati tjedno.
(6) Ako preraspodjela radnoga vremena nije predviena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim izmeu zaposlenikog vijea i poslodavca, poslodavac mora zatraiti suglasnost
inspektora rada za preraspodjelu radnoga vremena.
(7) Inspektor rada moe dati suglasnost najdue za kalendarsku godinu.
Dnevni odmor
lanak 37.
(1) Izmeu dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, punoljetni zaposlenik koji radi na sezonskim poslovima u industriji, ima pravo na odmor izmeu dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 10
sati neprekidno, ali najvie za ezdeset dana u jednoj kalendarskoj godini.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, punoljetni zaposlenik koji radi na sezonskim poslovima u poljoprivredi, trgovini i drugim neindustrijskim djelatnostima, ima pravo na odmor izmeu
dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno.
(4) Ministar nadlean za rad ovlaten je odrediti koje djelatnosti, u smislu stavka 1. i 2. ovoga lanka, spadaju u industriju, a koje u poljoprivredu, trgovinu i druge neindustrijske djelatnosti.
Tjedni odmor
lanak 38.
Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju najmanje 24 sata neprekidno, a ako je
prijeko potrebno da radi nedjeljom, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan odmora, u
razdoblju odreenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu zaposlenikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu.
11
Vrijeme nonoga rada

lanak 51.
(1) Rad u vremenu izmeu 22 sata uveer i 6 sati ujutro iduega dana, a u poljoprivredi izmeu 22
sata uveer i 5 sati ujutro iduega dana, smatra se nonim radom, ako za odreeni sluaj ovim ili
drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeu
poslodavca i zaposlenikog vijea nije drukije odreeno.
(2) Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena, tako da zaposlenik radi
nou uzastopce najvie jedan tjedan.
Zabrana nonoga rada ena u industriji

lanak 52.
(1) Zabranjen je noni rad ena u industriji, osim ako je iznimno, u sluaju ozbiljne opasnosti, zbog
zatite nacionalnih interesa, takav rad odobrio ministar nadlean za rad.
(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na poslodavce koji zapoljavaju samo lanove
svoje obitelji.
(3) Zabrana nonoga rada iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na ene koje obavljaju vodee i
tehnike poslove, odnosno na ene zaposlene u zdravstvenoj i socijalnoj slubi za koje nije uobiajeno da obavljaju poslove fizike naravi.
(4) Ministar nadlean za rad mora prije davanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga lanka pribaviti o
tome miljenje sindikata i udruge poslodavaca.
(5) Iznimno, eni se moe narediti rad nou i bez prethodnog odobrenja ministra rada, ako je takav
rad prijeko potreban zbog vie sile ili sprjeavanja kvara na sirovinama.
(6) O nonom radu iz stavka 5. ovoga lanka mora se u roku od 24 sata obavijestiti inspektora rada.
(7) Inspektor rada moe zabraniti noni rad iz stavka 5. ovoga lanka ako ocijeni da takav rad nije
prijeko potreban, odnosno da ne postoji via sila ili opasnost od kvara na sirovinama.
(8) Ministar nadlean za rad ovlaten je pravilnikom odrediti koje djelatnosti, u smislu stavka 1.
ovoga lanka, spadaju u industriju.
12
Izuzeci od zabrane nonoga rada ena u industriji

lanak 53.
(1) Zbog potrebe boljeg iskoritavanja sredstava za rad, poveanja zaposlenosti ili slinih vanih
gospodarskih ili socijalnih razloga, ministar nadlean za rad moe odluiti da se nonim radom
smatra vrijeme razliito od vremena propisanog u lanku 51. ovoga Zakona, odnosno da se od zabrane nonog rada izuzmu ene:
1. u odreenoj industrijskoj grani ili djelatnosti, odnosno u odreenom zanimanju, pod uvjetom da
udruge poslodavaca i sindikati o tome sklope sporazum ili dadu na to svoj pristanak,
2. kod jednog ili vie poslodavaca koji nisu obuhvaeni odlukom iz toke 1. ovoga stavka, pod uvjetom:
- da poslodavac i zaposleniko vijee o tome sklope sporazume, te
- da se o tome zatrai miljenje udruge poslodavaca i sindikata industrijske grane ili djelatnosti, odnosno odreenoga zanimanja,
3. kod poslodavca koji nije obuhvaen odlukom donesenom u skladu s tokom 1. ovoga stavka,
odnosno s kojim nije sklopljen sporazum iz toke 2. alineje 1. ovoga stavka, pod uvjetom:
- da je o tome zatraeno miljenje zaposlenikog vijea te udruge poslodavaca i sindikata
industrijske grane ili djelatnosti, odnosno odreenoga zanimanja,
- da se ministar nadlean za rad uvjeri u prikladnost poduzetih mjera sigurnosti i zatite na
radu, socijalnih slubi i jednakih mogunosti i postupanja sa zaposlenim enama, te
- da odluka vai za odreeno ogranieno razdoblje te da se moe obnoviti u postupku i pod
uvjetima propisanima za njeno donoenje.
(2) Trudnica i majka do dvije godine djetetova ivota te samohrana majka s djetetom do tri godine
djetetova ivota, ne smije biti izuzeta od zabrane nonoga rada, osim ako to sama trai.
Noni rad malodobnika
lanak 54.
(1) Za malodobnike zaposlene u industriji rad u vremenu izmeu 19 sati uveer i 7 sati ujutro iduega dana, smatra se nonim radom.
(2) Za malodobnike zaposlene izvan industrije rad u vremenu izmeu 20 sati uveer i 6 sati ujutro
iduega dana, smatra se nonim radnom.
(3) Zabranjen je noni rad malodobnika, osim ako je taka, rad prijeko potreban zbog vie sile.
(4) Zabrana nonoga rada iz stavka 3. ovoga lanka moe se u sluaju ozbiljne opasnosti, zbog zatite nacionalnih interesa privremeno ukinuti odlukom ministra nadlenog za rad.
(5) Ministar nadlean za rad ovlaten je pravilnikom odrediti koje djelatnosti, u smislu stavka 1.
ovoga lanka, spadaju u industriju.
13
ZATITA MAJINSTVA
Poslovi na kojima ne smije raditi ena
lanak 55.
(1) ena ne smije obavljati osobito teke fizike poslove, radove pod zemljom ili pod vodom te
druge poslove koji, s obzirom na njezine psihofizike osobine, osobito ugroavaju enin ivot ili
zdravlje.
(2) Ministar nadlean za rad, uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo, pravilnikom e odrediti poslove iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Zabrana rada pod zemljom iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na ene koje obavljaju vodee
poslove, poslove zdravstvene zatite i socijalne skrbi, studente i pripravnike koji tijekom kolovanja
ili strunog osposobljavanja, moraju dio vremena provesti u podzemnim dijelovima rudnika te na
ene koje povremeno moraju ulaziti u podzemne dijelove rudnika radi obavljanja poslova koji nisu
fizike naravi.
X. ZATITA ZAPOSLENIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA

RAD
Zabrana otkazivanja ako je privremena nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom boleu
lanak 73.
(1) Dok je zaposlenik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad zbog lijeenja ili oporavka, poslodavac mu ne moe otkazati.
(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga lanka ne utjee na prestanak ugovora o radu sklopljenoga na odreeno vrijeme.
Zabrana tetnog utjecaja na napredovanje ili ostvarenje drugih prava

lanak 74.
Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest, ne smije tetno utjecati na napredovanje zaposlenika
i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.
14
Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslove

lanak 75.
Zaposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili
profesionalne bolesti, a za kojega nakon lijeenja, odnosno oporavka, ovlatena osoba, odnosno
tijelo, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio ili
na druge odgovarajue poslove.
Obveza obavjeivanja o privremenoj nesposobnosti za rad
lanak 76.
(1) Zaposlenik je duan to je mogue prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za
rad, a najkasnije u roku tri dana duan mu je dostaviti lijeniku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom oekivanom trajanju.
(2) Ovlateni lijenik duan je zaposleniku izdati potvrdu iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Ako zbog opravdanoga razloga zaposlenik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga lanka, duan je to uiniti to je mogue prije, a najkasnije u toku tri dana od dana prestanka razloga
koji ga je u tome onemoguavao.
(4) Ministar nadlean za rad, uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo, pravilnikom e utvrditi
sadraj i nain izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga lanka.
Pravo zaposlenja na drugim poslovima

lanak 77.
(1) Ako ovlatena osoba, odnosno tijelo, ocijeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je duan, uzimajui u obzir nalaz
i miljenje ovlatene osobe, odnosno tijela, ponuditi zaposleniku druge poslove za koje je on sposoban, koji, to je vie mogue, moraju odgovarati poslovima na kojima je zaposlenik prethodno radio.
(2) Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je duan prilagoditi poslove sposobnostima zaposlenika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve to je u njegovoj moi da zaposleniku iz stavka 1. ovoga lanka osigura odgovarajue poslove.
(3) Ponuda drugih poslova iz stavka 1. ovoga lanka mora biti u pisanom obliku.
15
Otkaz u sluaju smanjene radne sposobnosti ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti
lanak 78.
(1) Poslodavac moe otkazati zaposleniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost zaposlenikog vijea.
(2) Ako kod poslodavca nije utemeljeno zaposleniko vijee, suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka
daje nadlena sluba zapoljavanja.
(3) Zaposleniko vijee, odnosno nadlena sluba zapoljavanja, dat e poslodavcu suglasnost na
otkaz ugovora o radu, ako poslodavac dokae da je poduzeo sve to je u njegovoj moi da zaposleniku iz stavka 1. ovoga lanka osigura odgovarajue poslove, odnosno ako dokae da je zaposlenik
odbio rasporeivanje na poslove koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i
miljenjem ovlatene osobe, odnosno tijela.
(4) Ako zaposleniko vijee, odnosno nadlena sluba zapoljavanja uskrati suglasnost na otkaz,
suglasnost moe nadomjestiti sudska ili arbitrana odluka.
Otpremnina u sluaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti

lanak 79.
(1) Zaposlenik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a
koji nakon zavrenoga lijeenja i oporavka ne bude vraen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inae pripadao.
(2) Zaposlenik koji je neopravdano odbio zaposlenje na ponuenim mu poslovima, nema pravo na
otpremninu.
Prednost pri strunom osposobljavanju i kolovanju
lanak 80.
Zaposlenik koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, ima prednost pri strunom osposobljavanju i kolovanju koje organizira poslodavac.
Odgovornost poslodavca za tetu uzrokovanu zaposleniku
lanak 102.
(1) Ako zaposlenik pretrpi tetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je duan zaposleniku naknaditi tetu po opim propisima obveznoga prava.
(2) Pravo na naknadu tete iz stavka 1. ovoga lanka, odnosi se i na tetu koju je poslodavac uzrokovao zaposleniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
16
Obveza obavjeivanja
lanak 144.
Poslodavac je duan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti zaposleniko vijee o:
-
stanju i rezultatima poslovanja,
razvojnim planovima i njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni poloaj zaposlenika,
o kretanju i promjenama u plaama,
o zatiti i sigurnosti na radu i mjerama za poboljanje uvjeta rada,
o drugim pitanjima osobito vanim za gospodarski i socijalni poloaj zaposlenika.
Obveza savjetovanja prije donoenja odluke

lanak 145.
(1) Prije donoenja odluke vane za poloaj zaposlenika, poslodavac se mora sa zaposlenikim vijeem savjetovati o namjeravanoj odluci te mora zaposlenikom vijeu priopiti podatke vane za
donoenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na poloaj zaposlenika.
(2) Vanim odlukama iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se osobito odluke o:
- donoenju pravilnika o radu,
- planu zapoljavanja, premjetaju i otkazu,
- mjerama u svezi sa zatitom zdravlja i sigurnosti na radu,
- uvoenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i nainu rada,
- planu godinjih odmora,
- rasporedu radnog vremena,
- nonom radu,
- nadoknadama za izume i tehniko unapreenje,
- donoenju programa zbrinjavanja vika zaposlenika te sve druge odluke za koje je ovim
Zakonom ili kolektivnim ugovorom propisano sudjelovanje zaposlenikog vijea u njihovu
donoenju.
(3) Podaci o namjeravanoj odluci moraju se dostaviti zaposlenikom vijeu potpuno i pravovremeno, tako da mu se omogui da dade primjedbe i prijedloge, kako bi rezultati rasprave stvarno mogli
utjecati na donoenje odluke.
(4) Ako sporazumom poslodavca sa zaposlenikim vijeem nije drukije odreeno, zaposleniko
vijee je duno u roku od osam dana, a u sluaju izvanrednog otkaza u roku od tri dana, dostaviti
svoje oitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu.
(5) Ako se zaposleniko vijee u roku iz stavka 4. ovoga lanka ne oituje o namjeravanoj odluci,
smatra se da nema primjedbi i prijedloga.
17
(6) Zaposleniko vijee se moe protiviti otkazu ako poslodavac nema opravdani razlog za otkaz ili
ako nije proveden postupak otkazivanja predvien ovim Zakonom.
(7) Zaposleniko vijee mora obrazloiti svoje protivljenje odluci poslodavca.
(8) Ako se zaposleniko vijee protivi izvanrednom otkazu a zaposlenik u sudskom sporu osporava
doputenost otkaza i za trai od poslodavca da ga zadri na radu, poslodavac je duan zadrati ga na
radu do okonanja sudskog spora.
(9) Ako je protivljenje zaposlenikog vijea izvanrednom otkazu oito neutemeljeno na odredbama
ovoga Zakona, poslodavac moe od suda traiti da ga privremeno, do okonanja sudskog spora,
oslobodi obveze zadravanja zaposlenika na radu isplate naknade plae.
(10) Ako poslodavac izvanredno otkazuje radni odnos zbog osobito teke povrede obveze iz radnog
odnosa, moe zaposlenika privremeno udaljiti s posla do okonanja sudskog spora doputenosti
otkaza, uz obvezu isplate mjesene naknade plae u visini polovice prosjene plae isplaene tom
zaposleniku prethodna tri mjeseca.
(11) Odluka poslodavca donesena protivno odredbama ovoga Zakona o obvezi savjetovanja sa zaposlenikim vijee nevaea je.
Suodluivanje
lanak 146.
(1) Poslodavac moe samo uz prethodnu suglasnost zaposlenikog vijea donijeti odluku o:
- otkazu lanu zaposlenikog vijea,
- otkazu kandidatu za lana zaposlenikog vijea koji nisu izabrani te lanu izbornog odbora
za razdoblje od tri mjeseca nakon ustanovljenja izbornih rezultata,
- otkazu zaposleniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost
od invalidnosti,
- otkazu zaposleniku starijem od ezdeset godina (mukarac), odnosno pedeset pet godina
ivota (ena),
- prikupljanju, obraivanju, koritenju i dostavljanju treim osobama podataka o zaposleniku,
- imenovanju osobe koja je ovlatena nadzirati da li osobni podaci zaposlenika prikupljaju
obrauju, koriste i dostavljaju treim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Ako se zaposleniko vijee u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti,
smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.
(3) Ako zaposleniko vijee uskrati suglasnost na otkaz, suglasnost moe nadomjestiti sudska ili
arbitrana odluka.
(4) Sporazumom poslodavca sa zaposlenikim vijeem mogu se utvrditi i druga pitanja u kojima
poslodavac moe donijeti odluku samo uz prethodnu suglasnost zaposlenikog vijea.
18
KAZNENE ODREDBE
Prekraji poslodavca
lanak 228.
(1) Novanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit e se za prekraj poslodavac:
1. ako pri zapoljavanju ili pri ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa, zaposlenika stavlja u
nepovoljniji poloaj od drugih osoba (lanak 2.),
2. ako prije otpoinjanja rada, zaposleniku ne omogui da se upozna s propisima o radnim odnosima odnosno ako ga ne upozna s organizacijom i zatitom na radu (lanak 5. stavak 2.),
3. ako propise o zatiti na radu te kolektivni ugovor i pravilnik o radu ne uini na prikladan nain
dostupnim zaposlenicima (lanak 5. stavak 3.),
4. ako u sluaju, koji nije predvien zakonom ili kolektivnim ugovorom, sklopi ugovor o radu na
odreeno vrijeme (lanak 10. stavak 1. i 2.),
5. ako u sluaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, najkasnije petnaestog dana od
dana poetka rada, ne urui zaposleniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (lanak 11. stavak
3.),
6. ako ugovor o radu pomorca i ribara ne registrira pri upanijskom uredu nadlenom za poslove
rada (lanak 11. stavak 6.),
7. ako sklopi ugovor o radu koji ne sadri podatke propisane ovim Zakonom (lanak 12.),
8. ako u sluaju upuivanja zaposlenika na rad u inozemstvo ugovor o radu ne sadri podatke propisane ovim Zakonom (lanak 13. stavak 1.),
9. ako zaposli osobu mlau od petnaest godina ivota (lanak 14. stavak 1.),
10. ako osobi mlaoj od petnaest godina ivota omogui, bez prethodnog odobrenja inspektora rada, naplatno sudjelovanje u snimanju filmova, pripremanju i izvoenju umjetnikih, scenskih ili
drugih slinih djela, ili joj to omogui na nain, u opsegu i na poslovima koji ugroavaju njezino
zdravlje, udorednost, kolovanje ili razvoj (lanak 14. stavak 2.),
11. ako zaposli malodobnika bez odobrenja njegovog zakonskog zastupnika (lanak 15. stavak 1.),
12. ako zaposli malodobnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, udorednost ili
razvoj (lanak 16. stavak 1.),
13. ako u roku koji odredi inspektor rada ne pribavi nalaz i miljenje o utjecaju poslova na zdravlje i
razvoj malodobnoga zaposlenika (lanak 17. stavak 2.),
14. ako ne postupi po nalogu inspektora rada kojim se zabranjuje rad malodobnoga zaposlenika na
odreenim poslovima (lanak 17. stavak 4.),
19
15. ako sklopi ugovor o radu sa zaposlenikom koji ne udovoljava posebnim uvjetima za zasnivanje
radnog odnosa, propisanima zakonom ili drugim propisom (lanak 18.),
16. ako prilikom sklapanja ugovora o radu od zaposlenika trai, podatke koji nisu u neposrednoj
svezi s radnim odnosom (lanak 20. stavak 1.),
17. ako prikuplja, obrauje, koristi i dostavlja treim osobama osobne podatke zaposlenika, protivno odredbama ovog Zakona (lanak 22.),
18. ako sklopi ugovor o radu u kojem je trajanje probnoga rada ugovoreno u trajanju duem od zakonom doputenoga (lanak 23. stavak 2.),
19. ako sklopi ugovor o radu u kojem je ugovoreno trajanje pripravnikoga staa due od zakonom
propisanoga (lanak 27.),
20. ako s volonterom ne sklopi ugovor u pisanom obliku (lanak 29. stavak 5.),
21. ako sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju duem od zakonom
doputenoga (lanak 30. stavak 1.),
22. ako od zaposlenika zahtijeva da na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije
mogue zatititi zaposlenika od tetnih utjecaja, radi due od skraenoga radnoga vremena ili da
radi prekovremeno (lanak 32. stavak 1. i 4.),
23. ako od zaposlenika zahtijeva da radi due od punoga radnoga vremena (prekovremeni rad) vei
broj sati od zakonom odreenoga najduega trajanja takvoga rada (lanak 33. stavak 1.),
24. ako ne obavijesti inspektora rada o prekovremenom radu o kojem ga je duan obavijestiti (lanak 33. stavak 2.),
25. ako ne postupi po rjeenju inspektora rada kojim se zabranjuje prekovremeni rad to tetno utjee na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika ili koji onemoguuje zapoljavanje nezaposlenih osoba (lanak 33. stavak 3.),
26. ako malodobnom zaposleniku naredi prekovremeni rad (lanak 33. stavak 4.),
27. ako trudnici, majci s djetetom do tri godine starosti ili samohranom roditelju s djetetom do est
godina starosti, bez njegovog pisanog pristanka, naredi prekovremeni rad (lanak 33. stavak 5.),
28. ako u sluaju kada preraspodjela radnoga vremena nije predviena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim izmeu zaposlenikog vijea i poslodavca ne zatrai suglasnost
inspektora rada za preraspodjelu (lanak 35. stavak 6.),
29. ako zaposleniku ne omogui koritenje stanke na nain i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom (lanak 36.),
30. ako zaposleniku ne omogui koritenje dnevnog odmora na nain i pod uvjetima propisanima
ovim Zakonom (lanak 37.),
20
31. ako zaposleniku ne omogui koritenje tjednog odmora na nain i pod uvjetima propisanima
32. ako zaposleniku ne omogui koritenje godinjeg odmora u najkraem trajanju odreenom ovim
Zakonom (lanak 39.),
33. ako sa zaposlenikom sklopi sporazum o odricanju od prava na godinji odmor, odnosno o isplati
naknade umjesto koritenja godinjeg odmora (lanak 41.),
34. ako zaposleniku ne isplati naknadu plae za vrijeme godinjeg odmora u visini i na nain odreen ovim Zakonom (lanak 45.),
35. ako zaposleniku ne omogui koritenje odmora u dijelovima pod uvjetima propisanima ovim
Zakonom (lanak 46.),
36. ako raspored godinjih odmora ne utvrdi u skladu s odredbama ovoga Zakona (lanak 48.),
37. ako zaposleniku ne omogui koritenje plaenoga dopusta na nain i pod uvjetima propisanima
38. ako protivno odredbama ovoga Zakona eni zaposlenoj u industriji naredi noni rad (lanak 52.
i 53.),
39. ako protivno odredbama ovoga Zakona malodobniku naredi noni rad (lanak 54.),
40. ako zaposli enu na poslovima na kojima je enama zabranjen rad (lanak 55.),
41. ako zbog trudnoe odbije zaposliti enu, otkae joj ugovor o radu ili je, suprotno odredbama
ovoga Zakona, premjesti na druge poslove (lanak 56. stavak 1.),
42. ako trai podatke o trudnoi ene ili uputi drugu osobu da trai takve podatke, osim ako ena
osobno zahtijeva odreeno pravo predvieno zakonom ili drugim propisom radi zatite trudnica
(lanak 56. stavak 2.),
43. ako majci ili ocu djeteta ne omogui koritenje porodnoga dopusta pod uvjetima propisanima
44. ako majci ili ocu djeteta ne omogui rad u skraenom radnom vremenu pod uvjetima propisanima ovim Zakonom (lanak 59.),
45. ako ocu djeteta ija je majka umrla, napustila dijete ili je zbog bolesti ili drugoga slinoga razloga
onemoguena da se brine o djetetu, ne omogui koritenje svim pravima koja su ovim Zakonom
predviena radi zatite majinstva i podizanja djeteta (lanak 61. stavak 1.),
46. ako jednom od roditelja djeteta ne omogui da ne radi dok dijete ne navri tri godine ivota, za
koje vrijeme mu miruju prava i obveze iz radnog odnosa, te u svezi s radnim odnosom (lanak 62.),
21
47. ako zaposlenoj eni koja rodi mrtvo dijete ili ije dijete umre prije kraja osnovnog, odnosno
dodatnog porodnoga dopusta, ne omogui koritenje porodnoga dopusta u trajanju propisanom Zakonom (lanak 64.),
48. ako jednom od roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju ne omogui koritenje dopusta ili
rad u polovici punoga radnog vremena (lanak 66. stavak 1. i 2.),
49. ako roditelju djeteta s teim smetnjama u razvoju, koji se koristi pravom na rad u skraenom
radnom vremenu, naredi prekovremeni rad ili mu bez njegove suglasnosti promijeni mjesto rada
50. ako posvojitelju djeteta ili osobi kojoj je rjeenjem tijela nadlenog za poslove socijalne skrbi
dijete povjereno na uvanje i odgoj, ne omogui koritenje prava utvrenih ovim Zakonom, radi
zatite majinstva i podizanja djece (lanak 67. stavak 1.),
51. ako posvojitelju djeteta ne omogui koritenje posvojiteljskoga dopusta (lanak 67. stavak 2.),
52. ako za vrijeme trudnoe, koritenja porodnoga dopusta, koritenja prava na rad u skraenom
radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, koritenja posvojiteljskog dopusta i dopusta za
njegu djeteta s teim smetnjama u razvoju, otkae trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od
spomenutih prava (lanak 70. stavak 1.),
53. ako za vrijeme privremene nesposobnosti za rad otkae zaposleniku koji je privremeno sprijeen
za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti (lanak 73. stavak 1.),
54. ako prije isteka roka od est mjeseci zaposli drugog zaposlenika na poslovima za koje je utvrdio
da je prestala potreba za njihovim obavljanjem (lanak 106. stavak 8.),
55. ako ne izradi program zbrinjavanja vika radnika, a po ovom Zakonu duan je izraditi taj program (lanak 119. stavak 1. i 2.),
56. ako se pri izradi programa zbrinjavanja vika zaposlenika ne savjetuje s zaposlenikim vijeem,
odnosno slubom za zapoljavanje (lanak 119. stavak 3. i 6.),
57. ako u propisanom roku o programu zbrinjavanja vika zaposlenika ne obavijesti zaposlenike i
slubu zapoljavanja (lanak 120. stavak 3. i 4.),
58. ako otkae zaposleniku prije nego to program zbrinjavanja vika zaposlenika dostavi ovlatenoj slubi zapoljavanja ili prije isteka roka u kojem je ta sluba duna oitovati se o tom programu
59. ako ne postupi po nalogu slube zapoljavanja o odgodi primjene programa zbrinjavanja vika
zaposlenika (lanak 12a stavak 6.),
60. ako nakon prestanka radnog odnosa zaposleniku ne vrati sve njegove isprave ili mu ne izda potvrdu o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa ili ako u toj potvrdi, osim podataka o vrst poslova i
trajanju radnog odnosa, naznai neto to bi zaposleniku otealo sklapanje novog ugovora o radu
(lanak 122.),
61. ako onda kad je to duan, ne donese ili ne objavi pravilnik o radu kojim se ureuju plae, organizacija rada i druga pitanja vana za zaposlenike zaposlene kod njega (lanak 123. stavak 1.),
22
62. ako pravilnikom o radu ne uredi pitanja za koja je ministar nadlean za rad propisao da se moraju urediti tim pravilnikom (lanak 123. stavak 3.),
63. ako pravilnik o radu donese prije nego to je zatraio miljenje zaposlenikoga vijea (lanak
124. stavak 1.),
64. ako onemogui zaposlenike u izboru zaposlenikoga vijea (lanka 133.),
65. ako zaposleniko vijee najmanje jednom u tri mjesec ne obavijesti o stanju i rezultatima poslovanja, razvojnim planovima i njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni poloaj zaposlenika, o
kretanju i promjenama u plaama, o zatiti i sigurnosti na radu i mjerama za poboljanje uvjeta rada,
o drugim pitanjima osobito vanim za gospodarski i socijalni poloaj zaposlenika (lanak 144.),
66. ako ne osigura uvjete za rad zaposlenikoga vijea (lanak 152.),
67. ako pokua ostvariti ili ostvari zabranjeni nadzor na sindikatom ili udrugom sindikata vie razine (lanak 177. stava 1.),
68. ako u sluaju, kad je on to duan uiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog
ugovora ministarstvu nadlenom za rad ili upanijskom uredu nadlenom za poslove rada (lanak
198. stavak 3.),
69. ako kolektivni ugovor ne objavi na propisani nain (lanak 199.),
70. ako onda kad je to duan, odbije sudjelovati u postupku mirenja, predvienom ovim Zakonom
(lanak 203.),
71. ako zaposlenika koji je organizirao ili sudjelovao u trajku, organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata stavi u nepovoljniji poloaj od drugih zaposlenika (lanak 213. stavak 2.),
72. ako onemogui ili pokua onemoguiti inspektora rada u provoenju nadzora (lanak 221. stavak 1.),
73. ako zaposleniku odbije vratiti radnu knjiicu kad je to duan uiniti (lanak 224. stavak 3. i 4.),
74. ako ponovno ne zaposli hrvatskog branitelja (lanak 236.),
75. ako u roku od tri mjeseca od dana poetka primjene ovoga Zakona ne ponudi zaposleniku sklapanje ugovora o radu u obliku i sa sadrajem propisanim ovim Zakonom (lanak 241. stavak 1.),
76. ako zaposleniku ponudi sklapanje ugovora o radu koji je u pogledu trajanja radnog odnosa, radnoga vremena, poslova koje zaposlenik obavlja, plae i drugih uvjeta, nepovoljniji od uvjeta pod
kojima je radni odnos zasnovan, odnosno pod kojima su bili ureeni odnosi zaposlenika i poslodavca do dana sklapanja toga ugovora, ako odredbama ovoga Zakona ta pitanja nisu drugaije ureena
(lanak 241. stavak 2.).
77. ako isplati zaposleniku plau u iznosu manjem od najnie plae, utvrenom na nain propisan
ovim Zakonom (lanak 242. stavak 2).
23
(2) Ako je prekraj iz stavka 1. ovoga lanka poinjen u odnosu na malodobnog zaposlenika, najnii
i najvii iznos novane kazne uveava se trostruko.
3. Zakon o zdravstvenom osiguranju
lanak 13.
Pravo na zdravstvenu zatitu u opsegu u kojem pripada osiguranicima imaju i:
1. osobe koje sudjeluju u organiziranim javnim radovima u Republici Hrvatskoj,
2. osobe koje ispunjavaju obvezu sudjelovanja u civilnoj zatiti ili obvezu sudjelovanja u slubi
motrenja i obavjeivanja,
3. osobe koje kao lanovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih organizacija obavljaju zadatke gaenja poara, zatite i spaavanja u sluaju drugih nepogoda, pri osposobljavanju, osiguranju na mjestima gdje postoji poarna opasnost, a na javnim priredbama zadatke u sklopu javnih
nastupa i demonstracija s prikazom vjebi te pri educiranju graana u protupoarnoj zatiti,
4. korisnici novane nadoknade za tjelesno oteenje prema propisima o mirovinskom osiguranju,
ako nemaju pravo na zdravstvenu zatitu po drugoj osnovi, zdravstvena im zatita pripada samo
kada je u svezi s ozljedom ili boleu koja je prouzroila tjelesno oteenje po kojem im pripada
pravo na novanu nadoknadu za to oteenje.
lanak 14.
Pravo na zdravstvenu zatitu osiguranika zbog ozljede na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti
imaju i:
1. uenici i studenti koji sudjeluju na praktinoj nastavi, praktinom radu i na strunim putovanjima,
2. osobe koje su nakon zavrenog kolovanja na praktinom radu bez obzira primaju li nadoknadu,
3. djeca i mlade sa smetnjama u tjelesnom i duevnom razvoju na praktinoj nastavi ili na obveznom praktinom radu u pravnoj osobi za osposobljavanje,
4. osobe koje ispunjavaju obvezu sudjelovanja u civilnoj zatiti ili obvezu sudjelovanja u slubi
motrenja i obavjeivanja,
5. osobe koje pomau redarstvenim slubama u obavljanju poslova iz njihove nadlenosti,
6. osobe koje sudjeluju u organiziranim javnim radovima, u akcijama spaavanja ili u zatiti i spaavanju u sluaju prirodnih i drugih nepogoda,
24
7. osobe koje na poziv dravnih i drugih ovlatenih tijela obavljaju dunosti u interesu Republike
Hrvatske,
8. portai, treneri ili organizatori u sklopu organizirane portske djelatnosti, odnosno oni koji sudjeluju u portskim akcijama,
9. osobe koje kao lanovi gorske spasilake slube ili ronioci obavljaju zadatke spaavanja ivota ili
otklanjanja, odnosno sprjeavanja opasnosti koje neposredno ugroavaju ivot ili imetak graana,
10. osobe koje kao lanovi terenskih sastava sudjeluju u spaavanju i zdravstvenoj zatiti u prirodnim i drugim nepogodama i nesreama (poplave, potresi, nesree u rudnicima i sl.).
Pod ozljedom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti, u smislu ovoga Zakona, smatra se ozljeda, odnosno oboljenje sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
lanak 18.
Kod ozljede na radu ili oboljenja od profesionalnih bolesti, osiguranicima se obvezno osigurava:
1. zdravstvena zatita i provoenje mjera radi otkrivanja i sprjeavanja ozljeda na radu i oboljenja
od profesionalnih bolesti,
2. sve vrste medicinske pomoi i ortopedskih pomagala radi lijeenja i medicinske rehabilitacije od
posljedica ozljede na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti radi uspostavljanja radne sposobnosti,
3. nadoknada putnih trokova u svezi s koritenjem zdravstvene zatite i rehabilitacije prouzroene
ozljedom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti,
4. nadoknada plae za sve vrijeme trajanja bolovanja prouzroenog ozljedom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalnih bolesti.
Pod bolovanjem u smislu ovoga Zakona smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno
drugih okolnosti.
lanak 32.
Osiguranik nema pravo na nadoknadu plae ako:
-
je svjesno prouzroio privremenu nesposobnost za rad,

namjerno sprjeava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje,
bez opravdanog razloga ne odgovori na poziv za lijeniki pregled izabranog doktora
medicine primarne zdravstvene zatite,
izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zatite, odnosno kontrolor Zavoda utvrdi
da se ne pridrava uputa za lijeenje, odnosno bez dozvole doktora medicine otputuje iz
mjesta prebivalita,
u roku od tri dana nakon poetka bolesti ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zatite da je obolio.
25
lanak 34.
Nadoknada plae ne moe biti nia od 80% osnovice za nadoknadu, s time da kao mjeseni iznos za
puno radno vrijeme ne moe biti manja od najnieg iznosa nadoknade plae koju utvruje Zavod uz
suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Nadoknada plae iznosi 100% od osnovice za nadoknadu:
1. za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti,
2. za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoom i poroajem,
3. za vrijeme koritenja obveznoga porodiljnog dopusta, porodiljnog dopusta do jedne, odnosno tri
godine ivota djeteta, posvojiteljskog dopusta, za vrijeme rada sa skraenim radnim vremenom dok
dijete ne navri jednu, odnosno tri godine ivota, dopusta iz lanka 57. Zakona o radu te stanke za
dojenje djeteta iz lanka 60. Zakona o radu,
4. za vrijeme njege oboljelog djeteta mlaeg od tri godine ivota,
5. za vrijeme bolovanja zbog transplantacije ivog tkiva i organa u korist druge osobe.
Visinu nadoknade plae i najvii iznos nadoknade plae koja se isplauje na teret Zavoda utvruje
Zavod
lanak 51.
Za ozljede na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti osiguranika i osiguranih osoba, pravne i
fizike osobe osiguravaju u cijelosti sredstva za ostvarivanje prava i obveza iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.
Pravne i fizike osobe obvezne su se osigurati radi rizika iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 53.
Sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje osiguranih osoba iz lanka 13. i 14. ovoga Zakona osiguravaju pravne ili fizike osobe, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno Republika
Hrvatska, kod kojih ili na poziv kojih te osobe obavljaju odreene poslove i zadatke.
26
lanak 85.
Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu prouzroene tete od osobe koja je prouzroila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe.
Za tetu koju je Zavodu u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka poinio djelatnik na radu ili u svezi
s radom odgovara pravna ili fizika osoba.
Zavod je obvezan u sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka zahtijevati nadoknadu tete i neposredno
od djelatnika, ako je teta prouzroena namjerno. Kada Zavod zahtijeva nadoknadu tete od pravne
osobe, fizike osobe i od djelatnika, oni odgovaraju za tetu solidarno.
lanak 87.
Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu prouzroene tete od pravne, odnosno fizike osobe:
1. ako je teta nastala zato to nisu dani podaci ili to su dani neistiniti ili netoni podaci o injenicama o kojima ovisi stjecanje ili opseg prava,
2. ako je isplata izvrena na temelju neistinitih ili netonih podataka navedenih u prijavi o stupanju
djelatnika na rad,
3. ako je isplata izvrena stoga to nije podnesena prijava o promjenama koje utjeu na gubitak ili
na opseg prava djelatnika, odnosno prijava o istupanju djelatnika s rada ili ako je prijava podnesena
poslije propisanog roka.
Osigurane osobe koje su obvezne same podnositi prijave ili davati odreene podatke u svezi sa svojim pravima i obvezama, obvezne su u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka same Zavodu nadoknaditi tetu koja je nastala jer prijava nije podnesena ili su dani neistiniti podaci.
Za tetu u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka, pravna i fizika osoba odgovara bez obzira na
krivnju, a osigurane osobe u sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka odgovaraju za tetu ako su znale
ili morale znati da su dani podaci neistiniti ili netoni, odnosno ako su znale ili morale znati za
promjene koje utjeu na gubitak ili opseg prava, a te promjene nisu prijavile.
lanak 88.
Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu prouzroene tete od pravne ili fizike osobe ako su bolest,
povreda ili smrt djelatnika nastali zbog toga to nisu provedene mjere zatite na radu ili druge mjere
za zatitu graana.
Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu prouzroene tete od pravne ili fizike osobe i kada je teta
nastala jer je djelatnik stupio na rad bez propisanoga prethodnoga zdravstvenog pregleda, a kasnije
se zdravstvenim pregledom utvrdi da ta osoba prema zdravstvenom stanju nije bila sposobna za rad
na odreenim poslovima.
27
4.
Zakon o zdravstvenoj zatiti
lanak 3.
Svi graani duni su brinuti se o svom zdravlju. Nitko ne smije ugroavati zdravlje drugih. Svaki je
graanin duan ukazati prvu pomo stradaloj ili bolesnoj osobi u skladu sa svojim znanjem te joj
omoguiti pristup do hitne medicinske pomoi
lanak 16.
Mjere zdravstvene zatite u svezi s radom i radnim okoliem (specifina zdravstvena zatita
djelatnika) koje moraju osiguravati trgovaka drutva i druge pravne i fizike osobe (u daljnjem
tekstu: poslodavci) su:
-
zatita radnih mjesta, strojeva i opreme koji su pod nadzorom poslodavca s obzirom na
povrede i opasnosti po zdravlje,
provoenje sigurnosnih mjera za kemijske, fizikalne i bioloke sastojke koji su pod njihovim nadzorom radi ouvanja zdravlja i okolia,
propisivanje upotrebe zatitne opreme radi smanjivanja i sprjeavanja opasnosti od nezgoda ili posljedica po zdravlje,
pravodobno obavjeivanje o opasnosti po zdravlje na radu, savjetovanje o zdravlju, sigurnosti i higijeni rada,
mjere za sprjeavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti, sprjeavanje ozljeda na radu i

pruanje odgovarajue prve pomoi,
mjere za utvrivanje zdravlja djelatnika koji su na radnom mjestu izloeni posebnim

opasnostima po zdravlje.
28
lanak 21.
Specifina zdravstvena zatita djelatnika obuhvaa prvenstveno preventivne poslove vezane uz
stvaranje i odravanje sigurne i zdrave radne sredine koja omoguuje optimalno fiziko i mentalno
zdravlje na radu i prilagoavanje rada sposobnostima djelatnika.
lanak 22.
Specifina zdravstvena zatita djelatnika obuhvaa:
1. lijenike preglede radi utvrivanja radne sposobnosti,
2. praenje zdravstvenog stanja djelatnika u odnosu na rad,
3. identifikaciju i procjenu rizika tetnih po zdravlje na radnom mjestu,
4. sistematske kontrolne preglede djelatnika s obzirom na spol, dob i uvjete rada te pojavu profesionalnih bolesti, ozljeda na radu i kroninih bolesti,
5. davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, higijeni rada, organizaciji, te o osobnim i kolektivnim zatitnim sredstvima,
6. preglede djelatnika koji se obvezno provode radi zatite okoline i druge obvezne zdravstvene
preglede,
7. organiziranje i pruanje prve pomoi i hitnih intervencija na licu mjesta u procesu rada,
8. sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,
9. kontinuiranu brigu o boljoj prilagoenosti rada djelatnicima,
10. suradnju u obavjeivanju, strunom osposobljavanju i obrazovanju u djelatnosti medicine rada,
higijene rada i organizacije,
11. ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu (djelovanje praine, buke, rasvjete i dr.)
radi zatite od profesionalnih bolesti,
12. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjeivanje djelatnika,
13. ocjenjivanje potreba za upuivanjem djelatnika na medicinski programiran aktivan odmor radi
poboljanja radne sposobnosti djelatnika,
14. provoenje medicinski programiranog aktivnog odmora,
15. sudjelovanje u mjerama rehabilitacije djelatnika.
29
Ministar zdravstva uz suglasnost ministra rada i socijalne skrbi propisuje sadraj i nain utvrivanja
radne sposobnosti djelatnika.
lanak 23.
Specifinu zdravstvenu zatitu djelatnici ostvaruju na temelju ugovora izmeu poslodavca i doma
zdravlja ili privatne zdravstvene ustanove koja u svom sastavu ima djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.
Za potrebe praenja, prouavanja i unapreenja djelatnosti specifine zdravstvene zatite, osniva se
Hrvatski zavod za medicinu rada.
Trokove specifine zdravstvene zatite djelatnika snosi poslodavca
5. Zakon o mirovinskom osiguranju
Osobe osigurane u odreenim okolnostima
lanak 18.
(1) Za sluajeve invalidnosti i tjelesnog oteenja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti osigurani su:
1) uenici i studenti na dodiplomskom studiju za vrijeme praktine nastave, odnosno za vrijeme
strune prakse kod poslodavca,
2) nezaposleni za vrijeme strunog osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije, na koje ih je
uputila nadlena sluba zapoljavanja,
3) osobe koje obavljaju odreene poslove za vrijeme izdravanja kazne zatvora, primjene sigurnosnih mjera obveznoga psihijatrijskog lijeenja i obveznog lijeenja od ovisnosti, kao i odgojnih mjera.
(2) Odredbe stavka 1. toke 1. ovoga lanka primjenjuju se i na strane dravljane koji se nalaze na
kolovanju u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom uzajamnosti.
lanak 19.
(1) Za sluaj invalidnosti i tjelesnog oteenja zbog ozljede na radu osigurane su osobe koje su ozlijeene na teritoriju Republike Hrvatske:
30
1) sudjelujui u spaavanju ili obrani od elementarnih nepogoda kao to su poar, poplava, potres i
ostale nepogode uzrokovane viom silom, ili u spaavanju ivota graana, ili radi otklanjanja materijalne tete koja prijeti imovini,
2) lanovi dobrovoljnih vatrogasnih drutava sudjelujui u gaenju poara, spaavanju ljudi i imovine ugroene poarom i drugim elementarnim nepogodama, pri odlasku na vjebu i na povratku s
vjebe, kao i za vrijeme obuavanja koje organizira vatrogasno drutvo,
3) prigodom obavljanja dunosti graana u obrani, u skladu s propisima o obrani.
(2) Ozljedom na radu smatra se i bolest koja nastane izravno i iskljuivo kao posljedica obavljanja
poslova iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 20.
Za sluaj invalidnosti i tjelesnog oteenja nastaloga zbog ozljede na radu, osigurane su osobe koje
na zahtjev dravnih tijela prue pomo tim tijelima i tom se prigodom ozlijede ili razbole.
Prava na osnovi invalidnosti

lanak 34.
(1) Invalidnost postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne
mogu otkloniti lijeenjem, radna sposobnost trajno smanjena za vie od polovice prema tjelesno i
psihiki zdravome osiguraniku iste ili sline naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost
za rad). Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaaju sve poslove
koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihikim sposobnostima, a smatraju se odgovarajuim njegovim dosadanjim poslovima.
(2) Invalidnost postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne
mogu otkloniti lijeenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opa nesposobnost za rad).
(3) Invalidnost u smislu stavka 1. i 2. ovoga lanka moe nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada,
ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(4) Kada je kod osiguranika utvrena profesionalna nesposobnost za rad iz stavka 1. ovoga lanka,
utvruje se preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, ivotnu
dob, naobrazbu i sposobnost, moe profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.
lanak 35.
Invalid rada, prema ovome Zakonu, je osiguranik koji je na osnovi invalidnosti ostvario pravo na
invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.
lanak 36.
31
Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti postoji kada pri obavljanju odreenih poslova uvjeti
rada, bez obzira na mjere zatite na radu koje se primjenjuju ili se mogu primijeniti, utjeu na
zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika iz lanka 10. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona
toliko da je prijeko potrebno, radi sprjeavanja nastanka invalidnosti, premjestiti ga na drugi posao
primjeren njegovoj naobrazbi i sposobnostima na kojemu moe raditi s radnim naporom koji ne
pogorava njegovo zdravstveno stanje, u skladu s propisima o radu.
lanak 37.
Ozljedom na radu smatra se svaka:
1) ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehanikim, fizikalnim ili kemijskim
djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama poloaja tijela, iznenadnim optereenjem
tijela ili drugim promjenama fiziolokog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzrono vezana uz
obavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeena osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu,
2) bolest osiguranika koja je nastala izravno i iskljuivo kao posljedica nekog nesretnog sluaja ili
vie sile za vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti ili u svezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu,
3) ozljeda nanesena na nain predvien u toki 1. ovoga lanka koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je
osiguran, odnosno na posao na osnovi kojega je osiguran,
4) ozljeda nanesena na nain predvien u toki 1. ovoga lanka koju osiguranik pretrpi u svezi s
koritenjem prava na zdravstvenu zatitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i prava na
profesionalnu rehabilitaciju prema odredbama ovoga Zakona,
5) ozljeda, odnosno bolest iz toke 1. i 2. ovoga lanka koju pretrpi osigurana osoba iz lanka 18.
do 20. ovoga Zakona,
6) ozljeda nastala na nain predvien u toki 1. ovoga lanka koju osoba pretrpi u svezi s prethodnim utvrivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja
radnog odnosa.
lanak 38.
(1) Profesionalne bolesti su odreene bolesti izazvane duim neposrednim utjecajem procesa rada i
uvjeta rada na odreenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema
ovome Zakonu.
(2) Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjete pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvruje se zakonom.
32
a) Profesionalna rehabilitacija
lanak 39.
(1) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik iz lanka 10. stavka 1., lanka 11. i 13. i
osigurana osoba iz lanka 18. do 20. ovoga Zakona kod koje je nastala invalidnost iz lanka 34.
stavka 1. ovoga Zakona i kod koje postoji preostala radna sposobnost iz lanka 34. stavka 4. ovoga
Zakona.
(2) Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede izvan rada ili bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako ispunjava uvjete mirovinskog staa za stjecanje
prava na invalidsku mirovinu.
(3) Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne
bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju bez obzira na duinu mirovinskog staa.
lanak 40.
(1) Osiguraniku kojemu je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema lanku 39. ovoga
Zakona duan je tu rehabilitaciju osigurati poslodavac kod kojega je osiguranik bio zaposlen u vrijeme nastanka invalidnosti, a osiguraniku iz lanka 11. i 13. i osobama iz lanka 18. do 20. ovoga
Zakona profesionalnu rehabilitaciju osigurava Zavod.
(2) Trokove profesionalne rehabilitacije za osiguranike iz lanka 10. stavka 1. ovoga Zakona isplauje poslodavac na teret Zavoda, a za osiguranike iz lanka 11. i 13. i osobe iz lanka 18. do 20.
ovoga Zakona trokove profesionalne rehabilitacije isplauje Zavod.
lanak 41.
(1) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik ili invalid rada kod kojega nastane invalidnost prije navrene 50. godine ivota, ako se s obzirom na preostalu radnu sposobnost moe osposobiti za rad na drugom poslu s punim radnim vremenom.
(2) Profesionalnom rehabilitacijom smatra se i prilagoavanje invalida rada za rad na poslu na koji
je premjeten, odnosno upuen nakon zavrene profesionalne rehabilitacije, kada je ono potrebno
radi postizanja normalnoga radnog uinka uz normalan napor.
lanak 42.
Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju, a ima strunu spremu za posao na
kojemu je radio prije nastanka invalidnosti, osposobljava se za rad na drugom poslu za koji se trai
isti stupanj strune spreme. Ako takva mogunost ne postoji, invalid rada moe se osposobljavati i
za poslove za koje se trai neposredno nii stupanj strune spreme.
lanak 43.
Osigurana osoba iz lanka 18. ovoga Zakona, koja stekne pravo na profesionalnu rehabilitaciju,
osposobljava se za rad na poslovima za koje se trai stupanj strune spreme koji odgovara stupnju
strune spreme koji bi stekla ili je kolovanjem stekla prije nastanka invalidnosti.
lanak 44.
33
(1) Uvjeti i nain provedbe profesionalne rehabilitacije invalida rada ureuju se ugovorom koji
sklapa Zavod s poslodavcem.
(2) Ako se profesionalna rehabilitacija ne moe obaviti kod poslodavca, ugovor iz stavka 1. ovoga
lanka Zavod zakljuuje s ustanovom za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invalida.
(3) Zavod ima pravo i dunost prema ugovornim stranama iz stavka 1. i 2. ovoga lanka provjeravati provodi li se profesionalna rehabilitacija invalida rada u skladu s ovim Zakonom i sklopljenim
ugovorom.
lanak 45.
(1) Invalida rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, koji nije u roku od est mjeseci od dana
pravomonosti rjeenja o priznanju prava upuen na profesionalnu rehabilitaciju, Zavod upuuje na
pregled ovlatenom vjetaku prema ovome Zakonu radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti.
(2) Na pregled radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti uputit e se i korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju, kada Zavod ocijeni da se invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju nee moi osposobiti za rad na odreenom poslu.
(3) Poticaj za pregled invalida rada u sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe dati i poslodavac.
lanak 46.
Invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, kojemu je za odlazak na profesionalnu rehabilitaciju i povratak s rehabilitacije potreban prijevoz, a zbog invalidnosti se ne moe sluiti sredstvima javnog prijevoza, Zavod osigurava poseban prijevoz.
lanak 47.
(1) Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bolesti ima, od dana nastanka invalidnosti do dana poetka profesionalne rehabilitacije i od dana zavretka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajuem radnom mjestu, pravo na naknadu plae u visini invalidske mirovine za sluaj profesionalne nesposobnosti za rad.
(2) Invalid rada iz stavka 1. ovoga lanka za vrijeme profesionalne rehabilitacije ima pravo na naknadu plae u visini invalidske mirovine zbog ope nesposobnosti za rad.
(3) Naknada plae iz stavka 1. ovoga lanka pripada invalidu rada najdue 12 mjeseci od dana zavretka profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana zavretka profesionalne rehabilitacije prijavio nadlenoj slubi zapoljavanja i da se u skladu s propisima o zapoljavanju redovito prijavljuje toj slubi.
34
lanak 48.
(1) Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ima, od dana nastanka invalidnosti do dana poetka profesionalne rehabilitacije, za
vrijeme profesionalne rehabilitacije i od dana zavretka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja
na odgovarajuem radnom mjestu, pravo na naknadu plae u visini invalidske mirovine zbog ope
nesposobnosti za rad za 40 godina mirovinskog staa.
(2) Naknada plae iz stavka 1. ovoga lanka pripada invalidu rada najdue 24 mjeseca od dana zavretka profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana zavretka profesionalne rehabilitacije prijavio nadlenoj slubi zapoljavanja i da se u skladu s propisima o zapoljavanju redovito prijavljuje toj slubi.
lanak 49.
Invalid rada ima pravo na naknadu plae iz lanka 47. i 48. ovoga Zakona i za vrijeme naknadnog
lijeenja, odnosno medicinske rehabilitacije na koju je upuen tijekom koritenja prava na profesionalnu rehabilitaciju zbog bolesti i drugih uzroka, zbog kojih bi mu, prema propisima o zdravstvenom osiguranju, pripadala naknada plae, kao i za vrijeme prilagoavanja za rad.
lanak 50.
Kada se profesionalna rehabilitacija obavlja izvan mjesta prebivalita invalida rada, a ne moe se
osigurati stalni prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta gdje se obavlja profesionalna rehabilitacija,
invalidu se osigurava smjetaj i prehrana ili naknada trokova smjetaja i prehrane za vrijeme profesionalne rehabilitacije u drugom mjestu u svoti koju odredi Zavod opim aktom.
lanak 51.
Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju gubi to pravo ako se njime ne koristi u odreenom roku, a nije u tome sprijeen razlozima koji su protiv njegove volje, i to:
1) ako ne stupi na profesionalnu rehabilitaciju u roku od mjesec dana od dana upuivanja na profesionalnu rehabilitaciju,
2) ako tijekom trajanja profesionalne rehabilitacije prekine zapoetu profesionalnu rehabilitaciju ili
ako ne obavlja dunosti u svezi s profesionalnom rehabilitacijom
35
Naknada zbog tjelesnog oteenja
lanak 56.
(1) Tjelesno oteenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oteenje ili znatnija
onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela to oteava normalnu aktivnost organizma i
zahtijeva vee napore u obavljanju ivotnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje
invalidnost.
(2) Pravo na naknadu zbog tjelesnog oteenja stjee osiguranik kod kojega tjelesno oteenje od
najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(3) Vrste tjelesnih oteenja i postoci tih oteenja, na osnovi kojih se stjee pravo na naknadu zbog
tjelesnog oteenja, utvruju se zakonom.
lanak 57.
Ako osiguranik, za isti sluaj tjelesnog oteenja stekne pravo na naknadu prema ovome Zakonu i
pravo na naknadu prema drugim propisima, moe koristiti samo jedno od tih prava, prema vlastitom
izboru.
lanak 58.
(1) Naknada zbog tjelesnog oteenja se odreuje ovisno o postotku tjelesnog oteenja u
odgovarajuem postotku od osnovice i iznosi:
Zbog tjelesnog Naknada iznosi u
oteenja od Stupanj postotku od osnovice
100% 1 40%
90% 2 36%
80% 3 32%
70% 4 28%
60% 5 24%
50% 6 20%
40% 7 16%
36
30% 8 12%
(2) Osnovicu za odreivanje naknade iz stavka 1. ovoga lanka utvruje Zavod opim aktom.
(3) Naknada zbog tjelesnog oteenja usklauje se na isti nain kao i mirovine.
lanak 59.
Osiguranik ima pravo na naknadu od dana nastanka tjelesnog oteenja ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od est mjeseci od dana nastanka tjelesnog oteenja. Ako je zahtjev
podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na naknadu od prvoga dana iduega
mjeseca nakon podnoenja zahtjeva i za est mjeseci unatrag
NAKNADA TETE
lanak 160.
(1) Zavod ima pravo zahtijevati naknadu tete u sluajevima predvienim u ovom Zakonu, a koju
tetu predstavljaju novana davanja na teret mirovinskog osiguranja.
(2) Naknada stvarne tete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u sluajevima iz ovoga Zakona, obuhvaa trokove i svote davanja koje se isplauju iz mirovinskog osiguranja i to:
1) novana davanja isplaena na osnovi priznatog prava na mirovinu u razmjernoj svoti,
2) trokove profesionalne rehabilitacije kao i novane naknade u svezi s koritenjem tog prava.
(3) Zahtjevom za naknadu tete moe se obuhvatiti ukupna svota tete (kapitalizirana teta) ili svota
stvarne tete (pojedino davanje) koja se odnosi na odreeno razdoblje (npr. kalendarska godina).
(4) Kada se teta sastoji u obvezi Zavoda na trajna novana davanja, Zavod moe zahtijevati plaanje naknade tete u jednoj ukupnoj svoti (kapitalizirana teta). Ta se svota izraunava prema visini
priznate mirovine i prema Tablicama aktuarske matematike koje utvruje Zavod. Zavod moe zahtijevati plaanje naknade tete u ukupnoj svoti i neposredno od drutva za osiguranje.
(5) Visina naknade tete prema odredbama stavka 2. toke 1. ovoga lanka odreuje se prema preostalom trajanju mirovinskog staa i godina ivota korisnika, odnosno osobe po kojoj su lanovi obitelji stekli pravo na mirovinu, potrebnih za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu.
37
lanak 161.
(1) Zavod ima pravo na naknadu tete od osobe koja je uzrokovala invalidnost ili smrt osigurane
osobe.
(2) Ako je tetu iz stavka 1. ovoga lanka uzrokovao zaposlenik na radu ili u svezi s radom, odgovaraju poslodavac i zaposlenik solidarno.
(3) Za tetu iz stavka 1. ovoga lanka odgovara poslodavac, ako je teta nastala zbog toga to nisu
provedene mjere zatite na radu, odnosno mjere za zatitu graana.
lanak 162.
Zavod ima pravo na naknadu tete od poslodavca, ako je teta nastala zbog neizvrenja njegove
zakonske ili ugovorne obveze u svezi s profesionalnom rehabilitacijom invalida.
lanak 192.
Iznimno od odredbe lanka 103. stavka 1. toke 4. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 38/95.,
54/95. i 65/95.) ugovor o radu ne prestaje dostavom pravomonog rjeenja o mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad.
38

Opći Dio Ispita

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Opći Dio Ispita

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STRUNI ISPIT

STRUNJAK ZA ZATITU NA RADU

Josip or, dipl.ing.

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

Zakon o zdravstvenom osiguranju .............................................................................................24

Zakon o zdravstvenoj zatiti .......................................................................................................28

Zakon o mirovinskom osiguranju ..............................................................................................30

Josip or, dipl.ing.sigurnosti

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

Josip or, dipl.ing.sigurnosti

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

Temeljne obveze i prava iz radnog odnosa

Pojam zaposlenika i poslodavca

Josip or, dipl.ing.sigurnosti

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

Josip or, dipl.ing.sigurnosti

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

Najnia dob za zaposlenje

Poslovna sposobnost malodobnika za sklapanje ugovora o radu

Josip or, dipl.ing.sigurnosti

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

Zabrana rada malodobnika na odreenim poslovima

Josip or, dipl.ing.sigurnosti

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Josip or, dipl.ing.sigurnosti

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad

Skraeno radno vrijeme

Josip or, dipl.ing.sigurnosti

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

Raspored radnoga vremena

Josip or, dipl.ing.sigurnosti

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

Preraspodjela radnoga vremena

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

Vrijeme nonoga rada

Zabrana nonoga rada ena u industriji

Josip or, dipl.ing.sigurnosti

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

Izuzeci od zabrane nonoga rada ena u industriji

Josip or, dipl.ing.sigurnosti

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

X. ZATITA ZAPOSLENIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA

Zabrana tetnog utjecaja na napredovanje ili ostvarenje drugih prava

Josip or, dipl.ing.sigurnosti

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslove

Pravo zaposlenja na drugim poslovima

Josip or, dipl.ing.sigurnosti

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

Otpremnina u sluaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti

Josip or, dipl.ing.sigurnosti

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

stanju i rezultatima poslovanja,

razvojnim planovima i njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni poloaj zaposlenika,

o kretanju i promjenama u plaama,

o zatiti i sigurnosti na radu i mjerama za poboljanje uvjeta rada,

o drugim pitanjima osobito vanim za gospodarski i socijalni poloaj zaposlenika.

Obveza savjetovanja prije donoenja odluke

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

Josip or, dipl.ing.sigurnosti

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO

PRIPREMA STRUNOG ISPITA: RADNO - SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO