2.

METODE
STRUJE

RJEAVANJA

STRUJNIH

KRUGOVA

ISTOSMJERNE

U svrhu lakeg snalaenja u analizi sloenih strujnih krugova i elektrinih mrea

uvode se nazivi za pojedine dijelove mree.
Onaj dio elektrine mree koji sadri serijski vezane izvore i otpore, a kroz koji tee
struja iste jakosti naziva se grana elektrine mree.
Mjesto ili toka u elektrinoj mrei gdje se sastaju najmanje tri grane naziva se vor
elektrine mree.
Obilaenjem po granama mree, bilo koji zatvoreni krug zove se kontura elektrine
mree. Bilo koji zatvoreni krug sastavljen od nekoliko grana, dakle ini konturu.
Konture koje se od prijanjih razlikuju barem za jednu granu nazivaju se nezavisne
konture.
Pojedini dijelovi elektrine mree prikazani su slikom 28.

.2

vor
kontura

$9

grana

='

Slika 28. Elementi elektrine mre`e

U elektrinoj mrei, gdje su poznati naponi izvora E i otpori R u svim granama
mree, moe se primjenom I i II Kirchhoffova zakona odrediti bilo koja nepoznata
struja.
Za bilo koji vor mree, jednadba I Kirchhoffovog zakona glasi:
Algebarska suma svih struja koje ulaze u vor jednaka je sumi struja koje iz
njega izlaze, ili suma svih struja koje se u voru sastaju jednaka je nuli.
I=0
Pri rjeavanju jednadbe, oito je, moraju se znati struje po veliini i po smjeru.
Veliina nepoznatih struja oznaava se opim brojevima I1,I2,IN, dok se smjer
pojedine struje moe po volji odrediti. Nakon rjeavanja sistema jednadbi pojedine
struje e se pojaviti s negativnim predznakom, to nikako ne znai da je struja
negativna, ve jednostavno da je smjer struje suprotan od pretpostavljenoga.
Za pojedine nezavisne konture mree postavljaju se naponske jednadbe primjenom
II Kirchhoffovog zakona, koji glasi:
Algebarska suma napona svih izvora jedne konture jednaka je sumi padova napona
svih otpornika te konture.
Obilaenje konture obavlja se po volji odabranim smjerom, koji se tada smatra
pozitivnim smjerom. Napon u algebarskoj sumi II Kirchhoffovog zakona uzima se
pozitivnim, ako se pri obilaenju konture prolazi napon izvora u smjeru njegova
djelovanja. Isto tako e i padovi napona na pojedinim otporima imati pozitivan
predznak, kada se pri obilaenju konture otpornik nalazi u pretpostavljenom smjeru
struje kroz njega.
1

Primjenom jednadbi I i II Kirchhoffova zakona mogu se analizirati linearne

mree, to se moe pokazati primjerom prikazan slikom 29.
A
I6
R6

K3

R3

E1

R1
K1

R4

I4

E4

E3
I3

I1

K2

R5

I5

R2

.2

E2

I2

='

$9

Slika 29.
Za izraunavanje nepoznanica, matematiki gledano, potrebno je postaviti
onoliko jednadbi koliko je nepoznanica. Primjenjujui I Kirchhoffov zakon
jednadbe za struje u pojedinim vorovima e izgledati:
za vor A
-I1-I3+I6=0
za vor B
I1-I2+I4=0
za vor C
I2+I3-I5=0, i
za vor D
-I4+I5-I6=0
Sreivanjem prve tri jednadbe, dobiva se etvrta jednadba, pa se dolazi do
zakljuka kako je u elektrinim mreama potrebno postaviti minimalno (-1) strujnih
jednadbi, gdje je broj vorova mree.
Elektrina mrea iz naeg primjera ima 6 grana, koje ine 3 nezavisne konture. Prva
kontura dobije se, ako odaberemo put obilazei vorove ABDA, druga obilazei
vorove BCDB i na kraju trea obilazei vorove ADCA. Svaki od ovih puteva
sadri po jednu granu koja ne pripada ni jednom ni drugom putu, te e dobivene
jednadbe biti meusobno neovisne.
Kako bi se mogao primijeniti II Kirchhoffov zakon, odnosno napisati algebarske
sume elektromotornih sila za izabrane puteve, moraju se definirati smjerovi
obilaenja pojedine konture. Sve elektromotorne sile koje imaju isti smjer kao smjer
obilaenja ulaze u zbroj s pozitivnim predznakom, one suprotne ulaze s negativnim
predznakom. Predznak padova napona na otpornicima ostaje nepromjenjen, ako
struja u grani ima isti smjer kao smjer obilaenja konture, odnosno obrnut ako je
smjer konture suprotan od smjera obilaenja. Neposrednom primjenom II
Kirchhoffovog zakona za pojedine konture dobiju se naponske jednadbe:
za put ABDA
E1-I1R1+I4R4-E4-I6R6=0
za put BCDB
-E2-I2R2-I5R5+E4-I4R4=0 i
za put ADCA
I6R6+I5R5+I3R3+E3=0
Poznavajui sve elektromotorne sile u mrei te sve otpore, rjeenja gore
napisanih jednadbi dati e struje u pojedinim granama mree. Potreban broj
naponskih jednadbi, oito je, jednak broju kontura mree k. Openito, moe se
pokazati da je broj kontura k jednak:
k=g-(-1),
2

gdje je g broj grana mree.

U svakoj razgranatoj mrei mogu se primjenom Kirchhoffovih zakona odrediti struje
uz poznate elektromotorne sile i otpore. Meutim, u mreama s velikim brojem grana,
mora se postaviti veliki broj jednadbi, pa ova metoda rjeavanja zahtijeva dosta napora
i vremena. Tada ova metoda ustupa mjesto drugim metodama, koja e naposljetku dati
isti rezultat, bre rjeavanje i uz manje napora.
2.1. Metoda konturnih struja

='

$9

.2

Ova metoda razvila se iz metoda rjeavanja nepoznanica u mrei primjenom

Kirchhoffovih zakona. Za primjer prikazan slikom 29, rjeavanjem strujnih jednadbi
po I4, I5 i I6 prema I Kirchhoffovom zakonu dobiva se:
I4=I2-I1; I5=I2+I3 i I6=I1+I3
Kada ovo zamijenimo u naponskim jednadbama, primjenom II Kirchhoffovog
zakona i te jednadbe sredimo, dobiva se:
(R1+R4+R6)I1-R4I2+R6I3=E1-E4
-R4I1+(R2+R4+R5)I2+R5I3=E4-E2
R6I1+R5I2+(R3+R5+R6)I3=-E3
U tim jednadbama s desne strane sa nalaze poznate elektromotorne sile, a s lijeve
strane svi otpori mree i struje I1, I2 i I3 u granama mree po kojima su izabrani
zatvoreni putevi razliiti. Pomou ove tri jednadbe mogu se, dakle, odrediti struje I1, I2
i I3. Ove jednadbe mogu poprimiti i drugaiji oblik, ako promatranu mreu ralanimo
na 3 konture, kako je to prikazano slikom 30. Struje u neovisnim konturama numerirane
su II, III i IIII, tako to struja II predstavlja struju prve konture, III struju druge i IIII struju
tree konture.
Uzmemo li prvu naponsku jednadbu i u njoj koeficijent uz struju I1 (R1+R4+R6),
uoava se da on predstavlja zbroj otpora prve konture koji se moe oznaiti s R11 te
napisati:
R11=(R1+R4+R6)
Koeficijent uz struju I2, u istoj jednadbi, je otpor R4 koji pripada i prvoj i drugoj
konturi. Taj otpor naziva se zajedniki otpor prve i druge konture R12, pa se moe pisati:
R12=R4
Isto tako je otpor R6 uz struju I3 zajedniki otpor prve i tree konture R13, tj.:
R13=R6
A

IIII

R6

R6

R3

R1

KI

R4

E4

E1
I1
I4
B

D
D

KIII

E3
IIII

IIII

R4

R5

R5

E4
III

KII

III
C

E2

Slika 30.
3

R2

='

$9

.2

Na desnoj strani prve naponske jednadbe nalazi se suma elektromotornih sila u

prvoj konturi, iji smjer je uzet kao smjer obilaenja konture, a ta suma se oznaava s
EI, te se moe pisati:
EI=E1-E4
U drugoj naponskoj jednadbi, koja se odnosi na drugu konturu, otpor R4 je
zajedniki otpor izmeu druge i prve konture, (R2+R4+R5) je ukupni otpor druge
konture, a otpor R5 je zajedniki otpor izmeu druge i tree konture. Na desnoj strani je
suma elektromotornih sila E4-E2, pa se za drugu konturu mogu napisati slijedei odnosi:
R21=R4 R22=(R2+R4+R5)
R23=R5
EII=E4-E2
Iz tree naponske jednadbe izlazi:
R33=(R3+R5+R6)
EIII=-E3
R31=R6 R32=R5
Unosei ove promjene u naponske jednadbe dobiva se:
R11I1-R12I2+R13I3=EI
-R21I1+R22I2+R23I3=EII
R31I1+R32I2+R33I3=EIII
Ove jednadbe nazivaju se jednadbe konturnih struja. Uoljivo je, da neki lanovi
s lijeve strane jednadbe imaju pozitivni predznak, a neki negativan. Za predznake tih
lanova vrijedi pravilo: lanovi s ukupnim optorima pojedinih kontura uvijek imaju
pozitivan predznak, dok su lanovi s zajednikim otporima kontura pozitivni kada
konturne struje u tim otporima imaju iste smjerove, a negativan kada konturne struje
u njima imaju suprotne smjerove.
Rjeavanjem ovih jednadbi dobivaju se struje II, III i IIII u pojedinim konturama, a to
su zapravo struje u granama po kojima su pojedine konture meusobno razliite (struje
I1, I2 i I3) unutar promatrane mree. Struje I4, I5 i I6 u ostalim granama mree mogu se
dobiti rjeavanjem strujnih jednadbi:
I4=I2-I1;
I5=I2+I3
i
I6=I1+I3
Metoda konturnih struja moe se primijeniti u svakoj razgranatoj mrei, pa se za
mreu s n nezavisnih kontura, openito, moe napisati n jednadbi konturnih struja.
R11I1+R12I2+R13I3+ +R1kIk+ +R1nIn=E1
R21I1+R22I2+R23I3+ +R2kIk+ +R2nIn=E2
R31I1+R32I2+R33I3+ +R3kIk+ +R3nIn=E3

Rn1I1+Rn2I2+Rn3I3+ +RnkIk+ +RnnIn=En

U svim jednadbama treba potivati pravilo predznaka koeficijenta, to ovisi o
smjerovima konturnih struja u zajednikim otporima, a neki od lanova mogu biti
jednaki nuli, ukoliko neke konture nemaju zajednikih otpora.
Analiza elektrinih mrea, primjenom metode konturnih struja, izgleda ovako:
U mrei se po volji odabere n nezavisnih kontura, s konturnim strujama koje imaju
po volji odabrani smjer obilaenja,
Za svaku konturu treba napisati naponsku jednadbu, koja za k-tu konturu openito
ima oblik:
n

I k R kk + I l R kl = E kk
l =1
lk

gdje je:
Ik - struja promatrane konture k,
Il - struja bilo koje druge konture,
a otpori:
4

Rkk - ukupni otpor konture k,

Rkl - zajedniki otpor izmeu konture k i jedne od ostalih kontura,
te napon:
Ekk - zbroj svih elektromotornih sila konture k (zbrajanje u odabranom pozitivnom
smjeru za tu konturu).
Ukoliko u promatranoj konturi nema naponskih izvora, koeficijent Ekk jednak je nuli.
Isto tako otpada lan jednadbe Rkl, ukoliko konture k i l nemaju zajednike grane.
Bilo koja nepoznata konturna struja dobiva se kao rjeenje sustava jednadbi, a
pomou determinanti ona iznosi:
D
Ik = k
D
gdje je:
D - glavna determinanta sustava linearnih jednadbi, koja sadri otporne koeficijente,
s lijeve strane jednadbi, a nalaze se uz konturne struje, koja izgleda ovako:
R 11 R 12 . R 1l . R 1n
R 21 R 22 . R 2 l . R 2 n
.
R l2

='

$9

.
R l1

.2

. . .
.
. R ll . R ln
.
.
. . .
.
R n1 R n 2 . R nl . R nn
Dk - determinanta sustava linearnih jednadbi, koje se dobivaju tako to se u glavnoj
determinanti k-ti stupac zamijeni konstantnim lanovima E s desne strane jednadbi,
koja izgleda ovako:
R 11 R 12 . E 1l . R 1n
R 21 R 22 . E 2 l . R 2 n
.
.
. . .
.
Dk =
R l1 R l 2 . E ll . R ln
.
.
. . .
.
R n1 R n 2 . E nl . R nn
Nakon odreivanja svih konturnih struja, pomou strujnih jednadbi, izraunavaju se
ostale struje po granama mree.
D=

ZADACI
1. ZADATAK:
Za mreu prikazanu na slici 31 postavite sustav jednadbi konturnih struja.
Rjeenje:
Kad bismo ovu mreu htjeli rijeiti direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona,
trebalo bi postaviti sustav od 8 jednadbi s 8 nepoznanica, jer je ng=8, a n~=5. Pomou
konturnih struja njihov broj se reducira na nk=ng-(n-1)=4.
Svakoj konturi je potrebno pridodati referentni smjer i konturnu struju. Konture se
biraju tako da se svaka od odabranih razlikuje barem za jednu granu od ostalih.

R15

R16

E8

R14

I4
R13

E1

R5

R9

E2

R8

E4

R12
I1

R4

I2

R7

I3
R11

E3

R2

E6

R3

R6

.2

R1

E7

E5

R10

='

$9

Slika 31
Standardni oblik sustava jednadbi za konture 1, 2, 3 i 4 je:
I1R11-I2R12+I3R13+I4R14=E11
-I1R21+I2R22-I3R23+I4R24=E22
I1R31-I2R32+I3R33+I4R34=E33
I1R41+I2R42+I3R43+I4R44=E44
gdje su:
R11=R1+R5+R4+R3+R2
R22=R4+R9+R8+R7+R6
R33=R7+R13+R12+R11+R10
R44=R14+R15+R16+R8+R9+R5
R12=R21=R4
R13=R31=0 (konture 1 i 3 nemaju zajednikih grana)
R14=R41=R5
R23=R32=R7
R24=R42=R9+R8
R34=R43=0 (konture 3 i 4 imaju zajedniki vor, ali ne i granu)
E11=E1-E2-E3
E22=E4-E5+E3
E33=E7+E6
E44=-E2-E8+E4
Struje u pojedinim granama (oznaiti emo ih indeksom koji se poklapa s oznakom
nekog elementa promatrane grane) biti e:
IR1 =I1
IR4 =I1-I2
IR6 =I2
IR10=I3

IR5 =I1+I4
IR9 =I2+I4
IR7 =I2-I3
IR15=I4

O izboru smjerova konturnih struja ovisiti e predznaci pojedinih lanova u

postavljenim jednadbama. Budui da je izbor potpuno slobodan, najpraktinije je u
svim konturama odabrati isti smjer, na primjer smjer kazaljke na satu. U tom e sluaju
lanovi sa Rkk biti pozitivni, a svi ostali negativni, to dodatno olakava direktno pisanje
jednadbi.
2. ZADATAK:
Za strujni krug prema slici 32 odredite struje svih grana.
Zadano je: E1=12V
E2=10V
E5=30V
E6=38V
R1=150
R2=1k
R3=250
R4=R6=500
Rjeenje:
Za zadani strujni krug broj grana je ng=6 ,a broj vorova n~=4 te je potreban broj
kontura nk=ng-(n~-1)=6-(4-1)=3.
R2

IAB

.2

R1

IBD

I1

E1

I2

R3

E2

E5

$9

R4

IBC

IAC

I3

R6

E6

='

IAD

ICD

Slika 32.

Sustav jednadbi prema oznakama na slici 32 po metodi konturnih struja glasi:

K1 I1(R1+R3+R4) - I2R3
- I3R4.
= E1
K2 -I1R3
+ I2(R2+R3)
=-E2+E5
K3 -I1R4
+ I3(R4+R6) =-E5-E6
Konturne struje se dobivaju kao rjeenje jednadbi pomou determinanti:
I1=D1/D
R1+R3+R4
D= -R3
R4

I2=D2/D

I3=D3/D

-R3
R2+R3
0

-R4
0
=
R4+R6

900
-250
-500

-250 -500
1250 0
0
1000

-R3
R2+R3
0

-R4
0
=
R4+R6

12
20
-68

-250 -500
1250 0
0
1000

D=7.5 108
E1
D1= -E2+E5
-E5-E6
D1=-2.25 107
7

R1+R3+R4
D2= -R3
-R4

E1
-E2+E5
-E5-E6

-R4
0
=
R4+R6

900
-250
-500

12
20
-68

-500
0
1000

-R3
R2+R3
0

E1
-E2+E5
-E5-E6

900
-250
-500

-250 12
1250 20
0
-68

D2=7.5 106
R1+R3+R4
D3= -R3
-R4

D3=-6.225 107
I1=-2.25 107 / 7.5 108 = -30mA
I2= 7.5 106 / 7.5 108 = 10mA
I3=-6.225 107 / 7.5 108 = -83mA

.2

Struja grane se odreuje kao algebarski zbroj konturnih struja onih kontura kojima
grana pripada. Ovaj zbroj se formira prema referentnom smjeru u grani.
Prema slici 32 su:
IAB=I1= -30mA
IBC=I1-I2= -30mA-10mA=-40mA
IAC=-I1+I3= 30mA-83mA= -53mA
IBD=I2= 10mA
ICD=-I2+I3= -10mA-83mA= -93mA
IAD=-I3= 83mA

ICA

R3

='

R1

$9

3. ZADATAK:
Odrediti struje svih grana za strujni krug prikazan na slici 33.
Zadano je: E1=5V
E5=100V
R1=300
R2=500
R3=400
R4=200
R5=500
R6=2k

IAC

IAB
R5

R2

E1

I1

R6

I2

I3
E5

ICD
C

IBD

IDB
D

R4

Slika 33.
Za referentne smjerove prikazane na slici 33 je:
I1= -50mA I2= -70mA
I3= 26mA
ICA=I1= -50mA
IAC=I1-I2= -50mA-(-70mA)= 20mA
IAB=I2= -70mA
ICD=-I2= 70mA
IBD=I2-I3= -70mA-26mA= -96mA
IDB=-I3= -26mA

4. ZADATAK:
Za strujni krug prikazan na slici 34 poznato je :
E2=25V
E5=10V
E7=40V
R1=300
R3=200
R4=260
R6=500
R7=300
Odredite struje svih grana.
R3
A
B
ICA

IAC

E2
E1

IBA

R2=1k

IDB

E7

R4

R2
IDC

IBD

.2

C
R6
ICD E
5

R7

IAC= -10mA
IDB= -50mA
IDC= 20mA

Rjeenje:
ICA= -50mA
IBA= 40mA
ICD= 60mA
IBD= -90mA

$9

Slika 34.

='

5. ZADATAK:
Generatori elektromotornih sila E1=50V , E2=35V , E3=6V , E4=8V zanemarivih
unutranjih otpora i otpornici R1=300 , R2=100 , R3=200 , R5=100 i R6=400
vezani su u strujni krug kao to je prikazano na slici 35.
Odrediti struje svih grana strujnog kruga.
R1
A
IA

R6

E1

ID
B

IA

E3

R5

R3

IC

IB

E
ID

E4

D
Slika 35
9

Rjeenje:
Prema referentnim smjerovima oznaenim na slici 35 jakosti struja grana su:
IAD= -60mA
IDA= 30mA
ICB= -50mA
IBC= 40mA
IDC= -90mA
IAB= 90mA
6. ZADATAK:
Zadana je mrea prikazana slikom 36. Primjenom metode konturnih struja odredite
struje u svim granama. Zadano je:
E1=190V
E2=200V
E3=250V
E4=10V
E6=150V
E7=50V
R1=3k
E5=60V
R2=1k
R3=2k
R4=4k
R5=5k
R6=3k
R7=3k
R8=2k
R9=1k
R5
E4
E2
R2
A
B
IAB

IAC

R8

R4
I1

I2

E1

E3

E5

ICD

R6

E7

='

Slika 36
Rjeenje:
K1 I1(R1+R2+R3+R4) - I2R4
- I30.
K2 -I1R4
+ I2(R4+R5+R6+R8) - I3R8
K3 -I10
- I2R8
+ I3(R7+R8+R9)
to nakon uvrtavanja i sreivanja prelazi u:
10I1-4I2-0I3 =-0.24
-4I1+14I2-2I3 =0.14
0I1-2I2+6I3
=0.22
10
-4
0
D= -4
14
-2 = 704
0
-2
6
-0.24 -4
D1= 0.14 14
0.22 -2

0
-2 =-14.08
6

10
D2= -4
0

-0.24 0
0.14 -2 =7.04
0.22 6

10
D3= -4
0

-4
14
-2

R7

I3

$9

R3

IBD

.2

ICA

R1

-0.24
0.14 = 28.16
0.22
10

R9

E6

=-E1+E2-E3
=E3-E5-E7
=E4+E5+E6

IDB

I1=D1/D =-14.08/704=-20mA
I2=D2/D =7.04/704=10mA
I3=D3/D =28.16/704=40mA
ICA=I1= -20mA
IAC=I1-I2= -20mA-10mA= -30mA
IAB=I2= 10mA
ICD=-I2= -10mA
IBD=I2-I3= 10mA-40mA= -30mA IDB=-I3= -40mA
2.2. Metoda napona vorova

2
I4
R1
I1

I7

R2

R8
3
I2

E2

I3

R7

R5

1
I2

I6

$9

E1

E3

R3

R6

R4

.2

U mreama koje imaju velik broj grana, povoljnija metoda rjeavanja nepoznatih
veliina je metoda napona vorova. Ova metoda koristi I Kirchhoffov zakon za vorove,
ali uz primjenu Ohmovog zakona za prilagoenje dijelova strujnih krugova, odnosno
grana. Osnovica ove metode, sastoji se u odabiru odreenog vora, koji se tada uzima za
referentni, tako to se njegov potencijal stavi na nulu. Svaki od ostalih vorova tada ima
odreeni napon, koji prema referentnom voru ima tono odreeni potencijal:
Uk0=k-0=k-0=k

='

Slika 37.
Ako uzmemo mreu prema slici 37, moe se na primjer, vor 0 uzeti kao referentni,
pa se za vorove 1,2, i 3 mogu napisati slijedee strujne jednadbe:
I1=-I2-I4
I3=I4+I6
I7=I2+I3
Ako se sada za pojedine grane primijeni Ohmov zakon, mogu se iz potencijalnih
razlika izraunati pripadajue struje u granama:
1=0-E1+I1(R1+R5)

I1=(1+E1)/(R1+R5)
1=2+I4R4

I4=(1+2)/R4
1=3+E2+I2R2

I2=1-3-E2/R2
2=0-I3R6

I3=-2/R6
3=I7(R7+R8)

I7=3/(R2+R8)
Zamjenom naponskih izvora adekvatnim strujnim izvorima, te otpori odgovarajuim
vodljivostima dobiva se shema prikazana slikom 38.

11

G32

G12

G10.E10

G32.E32

G20

3
1
0

G10

G30

G31.E31

.2

G13

$9

Slika 38.
Nakon uvrtenja jednadbi za pojedine struje u strujne jednadbe i supstitucijom
reciprinih vrijednosti otpora vodljivou G, dobiva se openiti sustav jednadbi za n
vorova:

='

1G11-2G12-3G13- -kG1k- -nG1n=I1

-1G21+2G22-3G23- -kG2k- -nG2n=I2
-1G31-2G32+3G33- -kG3k- -nG3n=I3

-1Gn1-2Gn2-3Gn3- -kGnk- +nGnn=In

Openito se moe pisati za bilo koji k-ti vor elektrine mree sastavljen od n
vorova:
n

l =1
l k

l =1
l k

k G kk l G lk = a lg E kl G kl
gdje je:
Gkk - zbroj vodljivosti svih grana prikljuenih na vor k,
Glk - zbroj vodljivosti svih grana koje se nalaze samo izmeu vorova l i k.
Na desnoj strani se nalazi zbroj umnoaka napona E prikljuenih na promatrani vor
s pripadajuom vodljivou grane.
ZADATAK 1:
Generatori elektromotornih sila E1=10V i E2=30V, generator struje Ig=80mA i
otpornici otpora R1=200 , R2=2k , R3=1k , R4=2k i R5=2.5k vezani su u strujni
krug prema slici 39. Odredite struje svih grana metodom napona vorova.

12

Ig
A

B
I5

R5
R2

R4
I1

R3

I4
I2

E1

I3
E2

R1

='

$9

.2

Slika 39.
Rjeenje:
Za odreivanje struja grana kod metode napona vorova potrebno je odrediti vorove i
izmeu njih odabrati jedan kao referentni, u naem sluaju je to vor 0.
Za dati strujni krug naponi UA0 i UB0 izmeu ostalih vorova i referentnog su tada
relativni potencijali vorova A i B prema referentnom.
Sustav jednadbi za dati strujni krug je:
G11UA0+G12UB0=II
G21UA0+G22UB0=III
Koeficijent tipa Gkk se odreuje kao zbroj vodljivosti svih grana vezanih za vor k, a
u promatranom sluaju su:
G11= 1/R1+1/R4+1/R5 =5.9mS
G22= 1/R3+1/R2+1/R5 =1.9mS
Koeficijent tipa Gkj=Gjk ,k=j se odreuje kao zbroj vodljivosti svih grana izmeu
vorova k i j sa predznakom minus.
G12=G21= -1/R5= -0.4 mS
Slobodni lan u jednadbama II i III , se odreuje kao algebarski zbroj struja svih
strujnih generatora i kvocjenta Ek/Rk, formiran prema referentnom smjeru ka voru.
II=Ig+E1/R1=130mA
III=E2/R2-Ig= -65mA
5.9 10-3UA0 - 0.4 10-3UB0 = 130.10-3
-0.4 10-3UA0 + 1.9 10-3UB0 = -65.10-3
Rjeenja prethodnog sistema jednadbi su:
UA0=20V UB0=-30V
Nakon toga treba odrediti napone izmeu krajeva svih grana kruga.
UAB=UA0-UB0=50V
Intenziteti struja grana odreuju se iz poznatih karakteristika grane (elektromotorne
sile i otpora) i napona izmeu krajeva grane.
I1=(UA0-E1)/R1= 50mA
I2=(-UB0+E2)/R2= 30mA

I3=UB0/R3= -30mA
I4=UA0/R4= 10mA
I5=UAB/R5= 20mA
13

ZADATAK 2:
Za strujni krug prikazan na slici 40 poznato je:
E1=12V
E2=10V
E4=26V
E5=15V
Ig=25mA
R1=100
R2=2k
R3=1k
R4=200
R5=5k
Odredite struje svih grana strujnog kruga primjenom metode napona vorova.
1
I10

R1

E1

I13

E2

I12

R3

R2

I30

I20

3
R4

E4

R5

E5

.2

Ig

Slika 40
Prema oznakama na slici 40 struje grana su:
I10=-10mA
I13=30mA
I20=5mA

I12=-20mA

I30=5mA

='

$9

ZADATAK 3:
Generatori elektromotornih sila E1=76V i E2=-6V I E6=46V, generator struje
Ig=20mA i otpornici otpora R1=2k , R2=1k , R3=400 , R4=200 R5=100 i
R6=2k vezani su u strujni krug prema slici 41. Odredite struje svih grana metodom
napona vorova.

E6

I13

I12

R6
2

R4

I10

R1

R5
I20

I32

I30

R2
R3

E1

E2

Ig

Slika 41.
Rjeenje:
Prema slici 41 je:
(1/R1+1/R4+1/R6)U10 - 1/R4U20 - 1/R6U30 = E1/R1+E6/R6+Ig
-1/R4U10 + (1/R2+1/R4+1/R5)U20 - 1/R5U30 = E2/R2
-1/R6U10 - 1/R5U20 + (1/R3+1/R5+1/R6)U30 = -E6/R6
14

Unoenjem brojanih vrijednosti poznatih veliina i rjeavajui postavljeni sistem

jednadbi dobiva se:
U10=26V
U20=14V
U30=10V
Prema prethodnom je:
U12=U10-U20=12V
U13=U10-U30=16V
U23=U20-U30=4V
I10=(U10-E1)/R1= -25mA
I20=(U20-E2)/R2= 20mA
I30=U30/R3= 25mA
I12=U12/R4= 60mA
I32=-U23/R5= -40mA
I13=(U13-E6)/R6= -15mA

E4=600V
R3=80
R7=200

.2

ZADATAK 4:
Za strujni krug prikazan na slici 42 poznato je:
E1=150V
E2=100V
E3=150V
R1=50
R2=20
E5=200V
R4=100
R5=300
R6=50
R8=25

Odredite struje svih grana strujnog kruga primjenom metode napona vorova.

R1

R8

Ib

E2

R4
Ic

E1

='

R2

Ia

E3

$9

R3

Ie

If

Ig
R5

E4

Id

R6
E5

R7

Slika 42
Rjeenje:
Ia=1.5A Ib=2A Ic=-2.5A Id=2A Ie=0.5A If=1.5A Ig=-1A
2.3. Metoda superpozicije

Ako u jednoj razgranatoj elektrinoj mrei imamo jedan raspored izvora

elektromotornih sila, u mrei e se uspostaviti odgovarajue ravnoteno stanje i u svakoj
grani e postojati odreena struja. Pri drugaijem rasporedu izvora nastati e drugaije
ravnoteno stanje, a u granama e potei druge vrijednosti struja. Po principu
superpozicije, pri istovremenom djelovanju oba rasporeda izvora, odgovarajua
ravnotena stanja se superponiraju. To znai, da su pri novonastalom ravnotenom
stanju, struje u pojedinim granama mree jednake algebarskoj sumi struja koje su u
njima pritjecale pri pojedinanom rasporedu izvora. Primjenom te metode, struja u
15

jednoj grani mree moe se izraunati tako da se redom zamisle umrtvljeni svi izvori
osim jednoga, i izrauna struja u promatranoj grani, samo uz taj izvor. Nakon toga se
redom, na isti nain, izraunavaju struje i za ostale izvore, pa e traena struja biti
algebarski zbroj svih pojedinih struja. Za pojedinu konturnu struju Ik moe se openito
pisati:
Ik=Ea.Gka+Eb.Gkb+ +Ei.Gki+
Konturnu struju Ik moe se tada prikazati kao zbroj pojedinih struja, to su ih
prouzroili pojedini izvori svaki za sebe.
ZADATAK 1:
U mrei na slici 43 odredite struju kroz otpor R metodom superpozicije.

R1

R2
R
E2

.2

E1

R1

='

$9

Slika 43.
Rjeenje:
Obzirom da svi izvori zajedno odreuju iznose struja u elementima mree, onda
emo struju u nekoj grani dobiti superponiranjem djelovanja pojedinih izvora. Praktiki
to znai slijedee: da bismo odredili struju u promatranoj grani, uzmemo jedan od
izvora, a sve ostale odstranimo (naponske izvore kratko spojimo, a strujne iskljuimo).
No njihove unutarnje otpore ostavljamo u mrei, jer se oni ponaaju kao pasivni
elementi. Kad smo to obavili, izraunamo struju. Nakon toga uzimamo drugi izvor, te
opet odreujemo struju i tako redom za sve izvore.

R2

E1

I1
Slika 44.

R1

R2
R
E2

I2
Slika 45.
16

Tako se redom dobiju slijedei izrazi:

Uz kratko spojeni izvor E2 struja I1 je:
I1=E1R2R/((R1+R2R/(R2+R))(R2+R)R)
dok za I2 nalazimo:
I2=E2R1R/((R2+R1R/(R1+R))(R1+R)R)
Naposljetku je stvarna struja kroz otpor R:
I=I1-I2
ZADATAK 2:
U mrei prikazanoj na slici 46 odredite struju kroz otpor od 30, primjenjujui
metodu superpozicije.
0.5A

10

25

25V

.2

2A

20

100
150V

I3

I1

I2

$9

30

I4

Slika 46

='

Rjeenje:
I1 je struja koja tee kada je samo izvor struje 2A spojen
I1=2 1/(1/100+1/100+1/75) 1/75=0.8A
I2 je struja koja tee kada je samo izvor napona 150V spojen:
I2=150/(100+100 75/(100+75)) 100 75/(100+75) 1/75=0.6A
I3 je struja koja tee kada je samo izvor struje 0.5A spojen:
I3=0.5 25(50+30+20)/(25+50+30+20) 1/(50+30+20)=0.1A
I4 je struja koja tee kada je samo izvor napona 25V spojen:
I4=25/(20+30+50+25)=0.2A
Konano kroz otpor 30 tee struja I=I1+I2-I3+I4=1.5A
2.4. Theveninov teorem

Elektrina mrea se u odnosu na otpor R jedne grane ponaa kao nezavisni izvor
napona ET i unutarnjeg otpora RT, gdje e struja I kroz otpor R biti:
ET
I=
RT + R
Napon tog izvora ET jednak je naponu na otvorenim prikljunicama promatrane
mree. Unutarnji otpor RT jednak je otporu cijele preostale mree, na prikljunicama
gledano sa strane otpornika R, kada je taj otpor odstranjen, a svi izvori elektromotornih
sila premoteni.
17

ZADATAK 1:
Za strujni krug prikazan na slici 47 poznato je:
E1=100V
E2=120V
E4=40V
R1=200
R2=60
R3=300
R4=10
Odredite struju kroz otpor R4 primjenom Theveninova teorema.
A
R1

R4

R2

R3

E2

E1

E4
I

B
Slika 47.

R1

='

$9

.2

Prema Theveninovu teoremu bilo koji dio aktivne linearne mree moe se
nadomjestiti s obzirom na dvije stezaljke realnim naponskim izvorom, tj. izvorom s
unutarnjim naponom i otporom. Unutarnji napon i otpor, oznaeni sa ET i RT potpuno su
odreeni elementima dijela mree koji nadomjetamo i to kako po iznosu tako i po
polaritetu (ET). Dakle struju u nekoj grani mree moemo odrediti tako da preostali dio
nadomjestimo po Theveninu i na nadomjesni izvor prikljuimo promatranu granu.
Nadomjesni Theveninov napon ET odreujemo tako da izraunamo napon na
otvorenim stezaljkama linearne mree. Theveninov otpor RT odreujemo tako da uz
kratko spojene naponske izvore i iskljuene strujne (ostavljajui pri tome u mrei
njihove unutarnje otpore) izraunavamo ukupni otpor izmeu toaka nadomjetenog
dijela mree kada na njih nije nita prikljueno izvana.
A

R2

R3

E1

E2

Krug za odreivanje ET

B
Slika 48.
A
A
R1

R2

R3

RT

ET

B
Slika 49. Krug za odreivanje RT

Slika 50. Thevenenov generator

18

Prema usvojenom referentnom smjeru ET=UAB

Primjenjujui metodu napona vorova prema slici 48 dobiva se:
UAB(1/R1+1/R2+1/R3)=E1/R1-E2/R2 UAB=-60V
pa je: ET=-60V
Unutranji otpor RT dobiva se prema slici 17:
RT=40
RT=R1R2R3/(R1R2+R1R3+R2R3)
A

RT

R4

Krug za odreivanje ET

E4

ET

.2

Slika 50.
Prema ekvivaletnom strujnom krugu formiranim od Theveninova generatora i grane
u kojoj traimo struju (slika 50) je:
I=(ET-E4)/(RT+R4)=-2A

$9

ZADATAK 2 :

='

Odrediti struju prijemnika otpora R6 prikljuenog u strujni krug prema slici 51.
Poznato je:
E=30V
Ig=250mA
R1=300
R2=120
R3=60
R4=90
R5=180
R6=6.
A

R3

R1

R4

RT

Ig

R6

R6
R2

ET

R5

I
B

B
Slika 50.
Rjeenje:
ET=UAB=45V

RT=144

I=0.3A

19

Slika 51.

ZADATAK 3:
Za strujni krug prikazan na slici 52 odredite struju I Theveninovom metodom.
0.2A

150 100V
75

A
30V

I
200
300

40V
B

.2

100

$9

Slika 52.
Rjeenje:
Prema slici 52 je:
UAB=100 40/(300+100) - 150 0.2 + 100=80V
ET=UAB=80V
RAB=150 + 75 + 300 100/(300+100)=300
RT=RAB=300
Iz ekvivalentnog kruga na slici 53 slijedi:
I=(ET-E3)/(RT+R3)=0.1A
A

='

RT

ET

E3=30V
R3=200

Slika 53.
2.5. Nortonov teorem
Elektrina mrea se u odnosu na otpor R jedne grane ponaa kao izvor struje IN i
paralelnoga unutarnjeg otpora RN, gdje e struja I kroz otpor R biti:
RN
I = IN
RN + R
Struja toga izvora IN jednaka je struji kroz kratko spojene prikljunice
promatrane mree na mjestu otpora R. Unutarnji otpor RN toga strujnog izvora
takoer je jednak otporu cijele preostale mree na prikljunicama, gledano sa strane
otpornika R, kada je taj otpor odstranjen, a svi izvori elektromotornih sila
premoteni.
20

ZADATAK 1:
Za strujni krug prikazan na slici 54 poznato je:
E1=50V
E2=30V
R1=10k
R2=15k
Odredite struju kroz otpor RP primjenom Nortonova teorema.

RP=3k

R1

R2

RP

E2

E1

$9

.2

Slika 54.
Rjeenje:
Nortonov teorem glasi:
Strujni krug se prema promatranoj grani moe zamjeniti strujnim izvorom.
Struja IN ovog generatora je odreena strujom kratkog spoja izmeu toaka
prikljuenja grane pri emu je promatrana grana iskljuena iz kruga. Unutranji otpor je
jednak ekvivaletnom otporu izmeu toaka prikljuenja grane pri emu je grana
iskljuena iz kruga i svi izvori ugaeni ( naponski kratko spojeni, a strujni odspojeni). Iz
prethodnog se moe zakljuiti da je Nortonov generator ekvivalentan strujni generator
Theveninovom naponskom generatoru.

R1

='

Ik

E1

R2

krug za odreivanje IN

E2

Slika 55.
A

IP

R1
R2

IN

RN

RP

B
B
Slika 56. Krug za odreivanje RN

Slika 57. Ekvivalentni krug

21

Sa slike 55 je:
Ik=E1/R1-E2/R2= 3mA IN=Ik
Prema slici 56 je: RN=RAB=R1R2/(R1+R2)=6k
Na osnovi slike 57 moe se pisati:
IP=IN RN/(RN+RP)=2mA
ZADATAK 2:
Za strujni krug prikazan na slici 58 poznato je:
Ig=20mA
E2=24V
R1=2k
R2=20k
R3=5k
R4=3k
R5=15k
Odredite struju u grani u kojoj se nalazi R2 primjenom Nortonova teorema.

Ig
A
R4

R5

R3
B

Slika 59. Krug za odreivanje IN

R4

R5

IAB

R1

='

Slika 58.

R3

E2

R4

$9

R2

R1

.2

Ig

I
R2

R5

RN

IN

E2
R1

R3

Slika 60. Krug za odreivanje RN

Slika 61. Ekvivalentni krug

Prema slici 59 je:

IAB=(R5/(R3+R5) - R4/(R1+R4))Ig=3mA
Sa slike 60 dobiva se:
RAB=RN=((R1+R4)(R3+R5))/(R1+R3+R4+R5)=4k
Struja I izraunava se prema slici 61:
I=(E2-RNIN)/(R2+RN)=0.5mA
22

IN=IAB

ZADATAK 3:
Primjenom Nortonova teorema odredite struju kroz otpor R6 iz mree na slici 62
Zadano:
I1=6mA
I2=4mA
E1=32V
E2=6V
R1=3k
R2=4k
R3=3k
R4=1k
R5=5k
R6=7k
I1

R1

R4

R3
R6
E1

E2
b

.2

I
R5

R2

I2

$9

Slika 62.

Id

='

R3

I1

R1

Ic

E1

R5

Iab
R2

R4

E2
b

I2

Slika 63.
Prema slici 63 je:
Iab=Ic+Id
gdje su:

Ic=(I2R2+E1)/(R2+R5+R3)
Id=(E2+I1R1)/(R4+R1)

nakon uvrtavanja: Iab=IN=10mA

Prekidanjem mree na slici 62 i iskljuivanjem strujnih odnosno kratkim spajanjem
naponskih dobivamo kombinaciju otpora za odreivanje RN.
RN=((R1+R4)(R3+R5+R2)/(R1+R4+R3+R5+R2)=3k
Struja kroz otpor R6 je:
I=INRN/(RN+R6)=3mA
23