Komentar hadisa o stvaranju ovjeka

Mr. Hakija Kanuri (asopis El-Asr)

Ljudsko se tijelo smatra najkompliciranijim ureajem na licu

Zemlje. Mi, itav svoj ivot, pomou tog tijela gledamo, sluamo, diemo,
hodamo, trimo, jedemo, govorimo, pamtimo i sl. To tijelo posjeduje
svojim kostima, miiima, arterijama, ivcima, unutranjim organima i sl.
savreno i precizno isplaniran sistem. to vie upoznajemo detalje tog
sistema, sve vie nas zadivljuje njegova preciznost. Ovi dijelovi tijela
izgledaju razliiti, meutim, svi oni su izgraeni od iste cigle koja se zove
elija. Jedna skupina elija formira kosti, druga nerve, jetru, unutranje
organe, eludac, kou, slojeve oka itd.
Abdullah ibn Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: ''Priao nam je
Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, a on je onaj koji istinu govori i kome
istina dolazi:'Zaista se stvaranje svakog od vas skuplja u utrobi njegove
majke etrdeset dana, zatim isto toliko bude aleka (ugruak zakvaka),
zatim isto toliko bude mudga (komad mesa), zatim Allah poalje meleka
kome se naredi da zapie etiri odredbe: njegovo djelo, opskrbu, konac
ivota i da li e biti sretan ili nesretan. Zatim se u njega udahne dua.
Uistinu, neko od vas ini djela tako da izmeu njega i Denneta ostane
samo koliko podlaktica, a onda ga preduhitri odreenje i nastavi initi
djela stanovnika Vatre, i ini djela tako da izmeu njega i Vatre ostane
samo koliko jedna podlaktica, a onda ga preduhitri odredba i nastavi initi
djela stanovnika Denneta."' (Ovo predanje biljei Buharija, knjiga:
Poetak stvaranja, poglavlje: Spomen meleka, br. 3208)

Stvaranje ovjeka

Ibn Mes'ud, radijallahu anhu, naglaava i potvruje istinitost

Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rijeima ''a on je onaj koji istinu
govori i kome istina dolazi'', jer govori o stvarima koje su u vrijeme kada je
hadis izreen bile nedokuive ovjeku, s obzirom na to da medicina u tom
vremenu nije imala saznanja o procesu stvaranja ovjeka u maternici.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govori o fazama stvaranja ovjeka u
maternici i kae da se stvaranje ovjeka''skuplja'' u utrobi majke, jer se
zaetak formira od mukog i enskog sjemena, kao to je Uzvieni Allah
rekao: ''Mi ovjeka od smjese sjemena stvaramo''(prijevod znaenja
Ed-Dehr, 2). To sjeme prolazi kroz odreene stadije prije nego to se
formira tijelo ovjeka kako bi bilo spremno da se u njega udahne dua.

Rekao je Uzvieni Allah: ''A On vas postepeno stvara?!'' (Prijevod

znaenja Nuh, 14) U drugoj suri Uzvieni Allah detaljnije govori o stadijima
stvaranja ovjeka i kae: ''O ljudi, kako moete sumnjati u oivljenje pa, Mi vas stvaramo od zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od
ugruka, zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova, da vam
pokaemo mo Nau! A u maternice smjetamo ta hoemo, do
roka odreenog, zatim inimo da se kao dojenad raate i da
poslije do muevnog doba uzrastate; jedni od vas umiru, a drugi
duboku starost doivljavaju, pa zaas zaboravljaju ono to
saznaju... (Prijevod znaenja El-Hadd, 5) Svemogui Allah stvorio je
prvog ovjeka Adema, alejhis-selam, od zemlje, njegovu drgu Havu
stvorio je od Ademovog rebra, a njihov porod stvara od kapi sjemena
(nutfa), koje se postepeno pretvara u ugruak ili zakaak, koji poprima
oblik grude mesa od kojeg se dalje razvijaju ljudski udovi. Na osnovu
spomenute predaje od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, neki uenjaci su
razumjeli da se ljudski udovi prepoznaju na embriju nakon 80 dana,
meutim, druga predaja, takoer od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu,
upuuje da je to mogue puno ranije. Ta predaja, kao to biljei imam
Muslim, glasi: ''Stvaranje nekog od vas skuplja se u utrobi njegove majke
etrdeset dana, zatim u tome bude isto tako ugruak, zatim u tome bude
isto tako gruda mesa, zatim Allah poalje meleka... (Muslim, knjiga:
Kader, poglavlje: Nain stvaranja ovjeka..., br. 6893.) U ovoj predaji
navodi se dodatak ''u tome'', tj. u tom periodu, to znai da se sve tri
stadija: kap sjemena, ugruak i gruda mesa, odvijaju u periodu od
etrdeset dana. Do tog zakljuka je, na osnovu ove predaje, doao EzZemlekani u sedmom stoljeu po Hidri, a o tome kazuje u svojoj
knjizi Dokaz nadnaravnosti Kur'ana, str. 275 (preneseno iz asopisa ElI'adazul-'ilmi, br. 29., str. 36). U slinom znaenju je i predaja koju biljei
Muslim od Huzejfe ibn Usejda, radijallahu anhu, u kojoj navodi da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Kada kap sjemena proe kroz
etrdeset i dvije noi Allah joj poalje meleka, te je oblikuje i stvori joj sluh,
vid, kou, meso i kosti, a zatim upita: 'Gospodaru, da li je muko ili
ensko?' Tada tvoj Gospodar odredi ta hoe, a melek to zapie...
(Muslim, br. 6896.) U drugoj predaji ovog hadisa stoji: ''Kada proe
etrdeset i nekoliko noi'' (Muslim, br. 6899).Iz ove predaje razumije se da
se na embriju prije etrdeset i dva dana ne raspoznaje ljudski oblik i da
prije tog vremena dijelovi tijela nisu potpuno stvoreni te da se oblikovanje
embrija i stvaranje sluha, vida, koe, mesa, kostiju i spolnih organa odvija
nakon tog vremena. Ibn Redeb, rahimehullah, koji je ivio u osmom
stoljeu po Hidri, nakon to je naveo ovu predaju, rekao je: ''Ovaj hadis
svojom vanjtinom upuuje na to da oblikovanje zaetka i stvaranje
njegovog sluha, vida, koe, mesa i kostiju biva na poetku druge
etresnice, to upuuje na injenicu da se embrij u drugoj eteresnici
sastoji od mesa i kosti.'' (Damiul-'ulumi vel-hikem, Ibn Redeb el-Hanbeli,
str. 96.)Otkria moderne medicine potvrdila su da se kosti poinju formirati
u estoj sedmici, kao to se navodi u knjizi ''Razvoj ovjeka'' (Developing
Human): ''U estoj sedmici, kao nastavak pretvaranja u hrskavicu, deava
se prvi proces formiranja kosti i nastaje kljuna kost, a na kraju sedme
sedmice poinje okotavanje i formiraju se i druge kosti. Dok traje proces

formiranja kostiju poinje odabir miinih elija iz tkiva koje okruuje kosti
gdje se poinju formirati miii, i poinje miino tkivo sa dijeljenjem oko
kosti na prednju skupinu i zadnju skupinu. (Keith L. Moore, The
Developing Human-Clinically Oriented Embryology, W.B Saunders
Company, 1983. Canada, str. 374. Preuzeto iz: M'udizetu halkil-insan,
Harun Jahja, str. 103.) Uzvieni Allah to naziva zaodijevanjem kostiju
mesom: ''Zatim ga kao kap sjemena na sigurno mjesto stavljamo,
pa onda kap sjemena ugrukom uinimo, zatim od ugruka grudu
mesa stvorimo, pa od grude mesa kosti napravimo, a onda kosti
mesom zaodjenemo, i poslije ga, kao drugo stvorenje, oivimo pa
neka je uzvien Allah, najljepi Stvoritelj! (Prijevod znaenja ElMu'minun, 13-14.) Ljudsko se tijelo smatra najkompliciranijim ''ureajem''
na licu Zemlje. Mi, itav svoj ivot, pomou tog tijela gledamo, sluamo,
diemo, hodamo, trimo, jedemo, govorimo, pamtimo i sl. To tijelo
posjeduje svojim kostima, miiima, arterijama, ivcima, unutranjim
organima i sl. savreno i precizno isplaniran sistem. to vie upoznajemo
detalje tog sistema, sve vie nas zadivljuje njegova preciznost. Ovi dijelovi
tijela izgledaju razliiti, meutim, svi oni su izgraeni od iste ''cigle'' koja
se zove elija. Jedna skupina elija formira kosti, druga nerve, jetru,
unutranje organe, eludac, kou, slojeve oka itd. Sve te elije posjeduju
neophodne osobine u pogledu oblika, veliine i broja za svaki od organa
koji se formiraju u svakom dijelu tijela. Tijelo ovjeka posjeduje oko stotinu
triliona elija koje su nastale u savrenom slijedu, meusobnoj povezanosti
i skladu od samo jedne elije koja je rezultat spoja majinog jajaca i
oevog sjemena. Nema nimalo sumnje da je nastanak tolikog broja elija
od samo jedne elije, koje formiraju savreno skladne i meusobno
povezane organe i sisteme neto neobino i zadivljujue. Nemogue je
da takav razvoj, pretvaranje i rast biva rezultat pukih sluajnosti. Radi se o
savreno ureenom, osmiljenom i ''isplaniranom'' stvaranju. ''Neka je
uzvien Allah, najljepi Stvoritelj!''(Prijevod znaenja El-Mu'minun,
14.)
Odreivanje etiri stvari

''Zatim Allah poalje meleka kome se naredi da zapie etiri

odredbe: njegovo djelo, opskrbu, konac ivota i da li e biti sretan ili
nesretan''. Ovo zapisivanje tipino je za dotini embrij, a postoji opi zapis
za sva stvorenja uvan u Levhil-mahfuzu (Pomno uvanoj knjizi). U drugoj
predaji navodi se da e melek upitati: da li je muko ili ensko, da li je
sretan ili nesretan, ta mu je opskrba, kada je trenutak njegove smrti i u
kojoj e zemlji umrijeti, pa e mu se rei:''Idi do Glavne knjige, u njoj e
sve to nai. Melek e otii te e to nai u Glavnoj knjizi i
prepisati.'' (Pogledati: Tefsir Ibn Derira et-Taberija, 17/19.) Uzvieni Allah
odredio je svakom robu sreu ili nesreu, a Svojim robovima dao je izbor i
slobodnu volju. Ako bude inio dobra djela, Allah e mu olakati injenje
djela koja vode u Dennet, a ako bude inio loa djela, Allah e mu olakati
injenje djela koja vode u Dehennem. Rekao je Uzvieni Allah: ''Onome

koji udjeljuje i ne grijei i ono najljepe smatra istinitim njemu

emo (ulazak u) Dennet olakati.''(Prijevod znaenja El-Lejl, 57.) Njegovo udjeljivanje i negrijeenje uzrokovalo je da mu je (ulazak u)
Dennet olakan, jer odredba dolazi od Allaha, a uzrok od ovjeka. S druge
strane: ''...a onome koji tvrdii i osjea se neovisnim i ono najljepe
smatra lanim - njemu emo Dehennem olakati''(prijevod znaenja
El-Lejl, 8-10). Tako je ovjek uzrok svoje sree ili nesree shodno svojim
djelima i namjerama.Duina boravka na ovom svijetu je razliita. Ima onih
koji umru neposredno nakon roenja, a ima i onih koji doive duboku
starost. U ranijim ummetima ljudi su ivjeli puno due. Rekao je Uzvieni
Allah o Nuhu, alejhis-selam: ''Mi smo Nuha narodu njegovu poslali i
on je meu njima ostao hiljadu, manje pedeset, godina... (Prijevod
znaenja El-'Ankebut, 14.) Ponekad ovjek umire iako je tjelesno potpuno
zdrav, naprimjer u nesreama, jer Allah je taj koji je odredio duinu ivota.
Opskrba je, takoer, vrlo raznolika. Svakom ovjeku e pripasti tano
onoliko koliko mu je zapisano i nee umrijeti sve dok ne potroi sav svoj
rizk. Rekao je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem: ''Neka vam se ne ini da
vam opskrba sporo dolazi jer doista nijedan rob nee umrijeti sve dok mu
ne doe posljednji dio opskrbe koji je njemu odreen, zato se Allaha bojte i
uljepajte traenje opskrbe..." (Biljei Ibn Hiban u svom Sahihu, br. 1084,
Bejheki u Sunenu, 5/264, i Hakim u Mustedreku, 2/4, ejh Albani,
rahimehullahu, ocijenio je hadis vjerodostojnim, pogledati: Es-Silsiletussahiha, br. 2607.) U tome je podsticaj na zadovoljstvo opskrbom i nafakom
koja nam je propisana, jer ma koliko se trudili, doi e nam samo onoliko
koliko nam je propisano, a istovremeno emo davati potrebne uzroke
stjecanja opskrbe jer to zahtijeva Boanska mudrost po kojoj se sve odvija
na ovom svijetu.Ove etiri odredbe su zapisane i unaprijed odreene, ali to
nije opravdanje ovjeku za nerad, jer ne znamo ta nam je odreeno, a
znamo ta nam je nareeno i ta se od nas trai. U hadisu se nalazi
potvrda kadera Allahove odredbe, kao to je vjerovanje ehli-sunneta da
se sve deava Allahovom odredbom, dobro i zlo, korisno i tetno, ali je
zabranjeno puko oslanjanje na kader bez truda, rada i izvravanja
erijatskih obaveza. Alija ibn Ebi Talib, radijallahu anhu, prenosi i kae:
''Dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednog dana sjedio, drei u
ruci tap kojim je kopkao, podigao je glavu i rekao: ''Nema nikog od vas a
da mu nije odreeno mjesto u Dennetu ili Vatri!'' Rekli su: ''Zar se neemo
na to osloniti!?'' Rekao je: ''Ne, radite, jer svakom od vas je olakano ono
za ta je stvoren!'' Zatim je prouio ajete: ''Onome koji udjeljuje i ne
grijei i ono najljepe smatra istinitim njemu emo Dennet
olakati; a onome koji tvrdii i osjea se neovisnim i ono najljepe
smatra lanim njemu emo Dehennem olakati.''(Prijevod
znaenja El-Lejl, 5-10.) (Biljei Buharija, knjiga: Tevhid, poglavlje: Allahove
rijei: Mi smo Kur'an za pamenje olakali, br. 7552, i Muslim, knjiga:
Odredba, poglavlje: Nain stvaranja ovjeka u utrobi majke, br.
6901.) Dennetlije e initi djela koja vode u Dennet, a dehennemlije
djela koja vode u Dehennem. Ne znamo ta nam je propisano, ali znamo
ta je pravi put i koja djela vode u Dennet, pa ako ih se budemo drali,
dovest e nas do Denneta, Allahovom milou.

ovjekova dua

''Zatim se u njega udahne dua''. Ljudi nisu u stanju dokuiti

stvarnost due i njenu sutinu. To poznaje samo Uzvieni Allah. ''Pitaju te
o dui. Reci: 'ta je dua - samo Gospodar moj zna, a vama je dato
samo malo znanja.'" (Prijevod znaenja El-Isra', 85.) Niko ne zna njenu
stvarnost, nego je melek taj koji je donese te se udahne u embrij i tako on
oivi Allahovom dozvolom, a kada doe trenutak smrti, dua izlazi i tijelo
postaje hladna leina. Na pitanje kada se dua udie u embrij, moderna
nauka ne moe odgovoriti jer je dua za ljudsku vrstu velika nepoznanica.
Imam Nevevi spominje da su uenjaci sloni na tome da se dua ne udie
prije etiri mjeseca.(Nevevijev komentar Muslima, 8/489.) Postoje predaje
od Alije i Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, u kojima se odreuje vrijeme
udisanja due te da je ono nakon etiri mjeseca, meutim, predaje nisu
vjerodostojne. (Pogledati: Damiul-ulumi vel-hikem, Ibn Redeb, str.
99.) Ne postoje jasne i vjerodostojne predaje koje striktno odreuju vrijeme
udisanja due, meutim, ono to se zasigurno zna jeste da se dua udie u
embrij nakon to se upotpuni ljudski lik. Rekao je Uzvieni Allah: ''Zatim
mu savreno udove uoblii i ivot mu udahne...'' (Prijevod znaenja
Es-Sedda, 9.) Iz ajeta se razumije da se dua udie neposredno nakon
uoblienja udova. U tom znaenju je i ajet: ''Zatim ga kao kap sjemena
na sigurno mjesto stavljamo, pa onda kap sjemena ugrukom
uinimo, zatim od ugruka grudu mesa stvorimo, pa od grude
mesa kosti napravimo, a onda kosti mesom zaodjenemo, i poslije
ga, kao drugo stvorenje, oivimo pa neka je uzvien Allah,
najljepi Stvoritelj!''(Prijevod znaenja El-Mu'minun, 13-14.)Rekao je Ibn
Kesir tumaei Allahove rijei ''...i poslije ga kao drugo stvorenje
oivimo'', tj. udahnemo u njega duu. (Umdetut-tefsir, Ahmed akir,
2/614.)Ibn Redeb, rahimehullah, nakon to je naveo miljenja uenjaka po
pitanju vremena kada se udie dua, rekao je: ''to se pak tie uenjaka iz
oblasti medicine, oni su kazali: Ako se embrij oblikuje u trideset i pet dana,
pokrenut e se u sedamdeset dana, a bit e roen nakon dvije stotine i
deset dana, a to je sedam mjeseci. Moe da se desi da prethodi ili da kasni
nekoliko dana u oblikovanju i raanju. Ako se oblikuje u etrdeset i pet
dana, pokrenut e se u devedeset dana, a bit e roen u dvije stotine i
sedamdeset dana, a to je devet mjeseci. A Allah najbolje zna.'' (Damiululumi vel-hikem, Ibnu Redeb, str. 100.)

Zavrnica ljudskog ivota

''Uistinu, neko od vas ini djela tako da izmeu njega i Denneta

ostane samo koliko podlaktica'', tj. priblii se trenutak njegove smrti, ''a
onda ga preduhitri odreenje i nastavi initi djela stanovnika Vatre'' te u
nju ue, to znai da se ivotno djelo vrednuje prema zavretku i da je
najbitnije djelo na kraju ivota u vremenu kada ovjek napusti ovaj svijet.
Svakoga ko iskreno Allaha oboava i trudi se elei Allahovu nagradu, Allah
nee iznevjeriti i poniziti. Ovdje se misli, a Allah najbolje zna, na onoga ko
nije iskren u svom ibadetu, nego ini djela koja u oima ljudi izgledaju
dobra, kao to je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Doista ovjek
ini djela dennetlija prema onome kako se ini ljudima, a on je od
stanovnika Vatre, i doista ovjek ini djela dehennemlija, prema onome
kako se ini ljudima, a on je od stanovnika Denneta. (Biljei Buharija,
knjiga: Dihad i vojni pohodi, poglavlje: Ne kae se taj i taj je ehid, br.
2898, i Muslim, knjiga: Iman, poglavlje: estina zabrane samoubistva..., br.
320.) Ipak, Ibn Hader je kazao da se ova predaja odnosi na munafika i
onoga ko ini djela iz pritvornosti, za razliku od ovog hadisa koji je vezan
za lo zavretak. (Fethul-Bari, 11/487.)Zbog toga su dobri prethodnici bili u
stalnom strahu od loeg zavretka, nisu se oslanjali na svoja djela i traili
su od Allaha da im podari lijep zavretak i smrt u vjeri islamu. Niko se ne
smije zanijeti svojim djelima, jer ne zna kakav e mu biti zavretak.
Hadisom se eli rei da se ponekad desi da onaj za koga nam se ini da
radi dobra djela i da je dennetlija, u stvarnosti ne bude takav, a ne da se
to esto deava. Naprotiv, esto se deava da ovjek dosta ili najvei dio
ivota provede daleko od vjere, da bi se pred kraj ivota, Allahovom
milou, pokajao i poeo initi dobra djela.
''...i ini djela tako da izmeu njega i Vatre ostane samo koliko jedna
podlaktica, a onda ga preduhitri odredba i nastavi initi djela stanovnika
Denneta." Kada bi ovjek itav ivot proveo u nevjerstvu, a zatim mu
Allah ukae blagodat i on se pokaje prije nego to dopadne smrtnih muka,
uao bi u Dennet. Usejrim iz plemena Benu Abdul-Ehel, radijallahu anhu,
bio je od onih koji su odbacivali islamski poziv i ispoljavali neprijateljstvo
prema njemu, meutim, kada su ashabi krenuli u Bitku na Uhudu, Allah je
dao da u njegovom srcu zasija iman, te je povjerovao i izaao u borbu na
Allahovom putu. Kada su nakon bitke pregledali mrtve i ranjene, nali su
ga na samrti. Traio je od prisutnih da prenesu Poslaniku, sallallahu alejhi
ve sellem, selam od njega. Kada mu je prenesen selam, Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao je: ''On je od stanovnika Denneta. (Biljei Ahmed
u Musnedu, br. 24354, rekao je Hejsemi: ''Biljei Ahmed, a prenosioci su
pouzdani. Medmeuz-zevaid, br. 15959.)Zavretak mu je bio ehadet na
Allahovom putu, iako je prije toga odbacivao vjeru.

Pouke hadisa

 U hadisu se nalazi dokaz o propisanost zaklinjanja kada je potrebno

potvrditi istinitost odreene vijesti.
Hadis je dokaz Allahove panje prema ovjeku, jer je zaduio meleke da
se o njemu brinu dok je u utrobi majke, te kada doe na ovaj svijet, te
nakon smrti. Sve to upuuje na Allahovu panju prama ljudima.
Dua se udie u ljudsko tijelo, a sutinu tog udisanja nismo u stanju
spoznati, jer je to od stvari gajba.
Meleki piu, a to znamo jer smo o tome obavijeteni, meutim, ne
znamo kakvim slovima piu niti kojim jezikom, a pitanje o tome je
novotarija.
Niko od nas ne zna ta mu je propisano, ali znamo ta nam je nareeno,
pa smo stoga duni initi ono to nam je nareeno i to nam koristi, a
kloniti se zabranjenog.
Tevba pokajanje brie prijanje grijehe, a grjenici, koji nisu izali iz
islama, su pod Allahovom voljom ako hoe, kaznit e ih, a ako hoe,
oprostit e im.