Analiza 1/13

Politika analiza

Ekonomska diplomatija
izazov visokog prioriteta
za Bosnu i Hercegovinu
Non nova sed nove
(Ne nova, ve na novi nain)
Sarajevo, august 2013.

Autori: dr. sc. Mile Sadak, M. A., Mirza Pai

Priprema i tampa: Arch Design Tira: 300 kom

Uz podrku:
Ovu nezavisnu analizu je pripremila Vanjskopolitika Inicijativa BH (VPI
BH) uz finansijsku pomo Friedrich Ebert Fondacije. Pogledi izneseni u
ovoj analizi su stoga pogledi VPI BH i ni u kojem sluaju ne oslikavaju
poglede Friedrich Ebert Fondacije.

Kontakt: info@vpi.ba www.vpi.ba

EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA zA BOSnU I HErcEgOVInU

Ekonomska diplomatija izazov visokog prioriteta za

Bosnu i Hercegovinu
- Non nova sed nove (Ne nova, ve na novi nain) Rjeavanje ekonomskih pitanja u meunarodnim odnosima postalo je kroz historiju neodvojivi dio
diplomatske teorije i prakse. Posljedica najnovijeg ubrzanja globalizacije i liberalizacije trgovine porast je
konkurencije i na domaem i na stranim tritima, tako da drave koje nemaju izgraen koncept ekonomske
diplomatije ne mogu imati proaktivnu ulogu u odnosima s drugim dravama, ve postaju objekt ekonomskih
diplomatija drugih drava. Nakon rata, perioda primanja pomoi i djelimine obnove zemlje, izgradnja jakog
koncepta ekonomske diplomatije namee se kao najvie rangirani prioritet bh. vanjske politike. Bosna i
Hercegovina ima koncept ekonomske diplomatije koji do sada nije dao dovoljno dobre rezultate, o emu
najvie govori veliki trgovinski deficit. Da bi koncept ekonomske diplomatije BiH bio efikasniji, aktivnosti se
moraju provoditi kontinuirano, a tehnike ekonomske diplomatije treba da budu izgraene i primjerene
trenutku i mjestu. I pored niza potekoa koje ga kontinuirano prate, koncept ekonomske diplomatije u Bosni
i Hercegovini ipak dobiva jasan oblik i ima realnu ansu da preraste u jaku polugu razvoja domae ekonomije.

1. Ekonomija je neodvojivi dio diplomatske prakse

na poetku 21. stoljea novo ubrzanje globalizacije kreira u ekonomskom smislu kvalitativno novu
realnost u meunarodnim odnosima. najnovije ubrzanje globalizacije smanjuje razdaljinu izmeu drava,
reducirajui vrijeme putovanja ili transporta, transakcijske i transportne trokove i tako omoguava
putem interneta ili telefona direktnu komunikaciju s business partnerom bez obzira na kojem dijelu
planete se on nalazio. Ekonomije drava sve se jae integriraju, obim svjetske trgovine raste sve bre,
investicije se planiraju irom svijeta, a novac slobodno tee zemaljskom kuglom. Sve je manje resursa, jer
se s porastom stanovnitva i irenjem vrijednosti potroakog drutva oni sve bre troe. Klasino
shvaanje suvereniteta drave neprestano se suoava s porastom meuzavisnosti drava, to, uz
liberalizaciju trgovine, omoguava da se uspostavljaju mree unutarregionalnoga i meuregionalnog
povezivanja koje slabe dravne granice i trgovake barijere. U uslovima stalnog poveanja slobodnog
protoka ljudi, dobara, kapitala i usluga, iji je rezultat enormna konkurencija, ne samo na stranim nego
i na domaim tritima, najvii je prioritet diplomatije ekonomski prosperitet vlastite zemlje, tako da
geoekonomija uzima primat geopolitici.

2. Izgraen koncept ekonomske diplomatije prioritet je

vanjske politike u modernom dobu
Odgovorne vlade na promjene izazvane recentnim globalizacijskim procesima odgovaraju izgradnjom
efikasnog koncepta ekonomske diplomatije koji je sposoban odgovoriti na izazove s kojima se suoavaju.
Izgradnja koncepta ekonomske diplomatije najbolji je nain uspjenog voenja vanjske politike u
uslovima kada je neophodno stalno traiti kvalitetne strane investitore i nova trita za domae
proizvode, jer se time osigurava ekonomski razvoj vlastite zemlje i smanjenje nezaposlenosti.
Ekonomska diplomatija oznaava diplomatske aktivnosti usmjerene na unapreenje i zatitu ekonomskih
interesa zemlje, a njezin koncept treba osigurati da aktivnosti takve diplomatije budu efikasne i uspjene.
Koncept ekonomske diplomatije treba da bude strateki osmiljen, u praksi dobro koordiniran i
koherentan. Izgradnji toga koncepta mora prethoditi politika odluka i kontinuirano ga mora pratiti
politika podrka zasnovana na volji da se postignu rezultati. Politika volja i politika odluka da
ekonomska diplomatija bude prioritet podrazumijevaju da se na unutranjem politikom planu kreira
business friendly atmosfera. U zemlji se moraju rijeiti unutranja pitanja koja utiu na njezinu reputaciju
u meunarodnoj zajednici. nain poslovanja u zemlji je vrlo vaan i on treba da se odvija po svjetskim
normama i standardima. Strani investitori treba da budu zatieni u mjeri u kojoj su zatieni u drugim
dravama, a opa poslovna klima mora biti takva da se osjeaju dobrodolima. moraju se identificirati

EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA zA BOSnU I HErcEgOVInU

najatraktivniji sektori i istraivati ekonomski procesi u konkretnom okruenju kako bi se prepoznali

benefiti / prednosti to se nude investitorima i poslovnim ljudima iz inostranstva koji treba da dou i
naprave profit, to je njihov osnovni motiv. Ekonomska diplomatija mora napraviti link izmeu planova
i elja u pogledu ekonomskog razvoja zemlje te vanjske politike i diplomatije kao instrumenta te politike.
Koncept ekonomske diplomatije u inostranstvu se prvenstveno zasniva na radu diplomatskih misija i
konzularnih predstavnitava, ali veliku pomo mogu pruiti i predstavnitva vanjskotrgovinske ili
privredne komore te specijaliziranih agencija za promociju izvoza i privlaenje stranih investicija u Bosnu
i Hercegovinu, kao i poasni konzuli.

3. Ekonomska diplomatija u vanjskoj politici BiH

nakon rata, perioda primanja pomoi i djelimine obnove zemlje, izgradnja kompetentnog koncepta
ekonomske diplomatije namee se kao najvie rangirani prioritet vanjske politike Bosne i Hercegovine,
uz punopravno lanstvo u nAtO-u i Evropskoj uniji, koje treba da joj osigura odrivi mir i neophodan
stepen sigurnosti, te je uini privlanijom za poslovne ljude izvana i iz zemlje.

3.1. Zato je BiH potreban efikasan koncept ekonomske diplomatije

3.1.1. Trgovinski deficit

tabela 1

Da bi ostvarila ekonomsku stabilnost i

ekonomski razvoj, Bosna i Hercegovina mora
smanjiti trgovinski deficit, koji svake godine
iznosi oko sedam milijardi eura. to je mogue
napraviti ukoliko se povea ukupan izvoz i
smanji uvoz, te osigura konstantan priliv
direktnih stranih investicija, posebno u
proizvodne kapacitete.

Trgovinski deficit u milijardama eura

Da bi bio povean ukupan obim izvoza,

bosanskohercegovaka ekonomska diplomatija
mora tragati za partnerima irom svijeta, a
proizvodi i usluge iz BiH treba da budu
prisutni na tritima na kojima e ostvariti
najbolju zaradu, bilo da su to trita susjednih
ili najudaljenijih zemalja. zato je potrebno
ojaati poziciju bh. kompanija na tritima na
kojima su ve prisutni njihovi proizvodi i
uvoditi ih na trita na kojima ih do sada nije
bilo.
Kompanije iz Bosne i Hercegovine koje jo
nisu izvozile treba ohrabriti i podrati da
ponu izvoziti ukoliko imaju proizvode i
usluge koje mogu ponuditi na stranim
tritima, jer da bismo poveali izvoz,
potrebno je poveati i broj bh. izvoznika. U
BiH oko 70% izvoza ostvaruje samo 100
kompanija i ovaj broj je konstantan niz
godina. U 40% od tih 100 kompanija je strani
kapital. U Evropskoj uniji 8% preduzea su
izvoznici. Ako bi se ovaj kriteriji slijedio, to
znai da bi u BiH oko 12.000 malih i srednjih
preduzea trebalo da budu izvoznici.1 U
Tabeli 2 je dat broj izvoznika u Sloveniji i
Austriji.
1

Izvor: Centralna banka BiH

tabela 2
Broj izvoznika u Sloveniji i Republici Austriji

Izvori:
za Austriju Advantage Austria
za Sloveniju Statistical Office of the Republic of Slovenia

Nacrt Strategije rasta izvoza BiH od 2012. do 2015. godine, Izvozno vijee BiH, novembar 2011. godine,
http://komorabih.ba/wp-content/uploads/2013/05/6nacrt-strategije-rasta-izvoza-nov-11.pdf, posjeeno 20. 6.
2013., str. 23.

EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA zA BOSnU I HErcEgOVInU

Da bi se izvoz iz Bosne i Hercegovine unaprijedio, bh. ekonomska diplomatija moe pomoi pri analizi i
davanju kvalitetnih informacija o stranim tritima, brendiranju i promociji BiH, uklanjanju trgovinskih
barijera, kao i uspostavljanju direktnih kontakata, ali ne moe svojim radom nadomjestiti niz mjera koje
se moraju provesti da bi se ojaao izvoz iz zemlje a tiu se ekonomske politike: uvoenje podsticaja
izvoznicima; pojednostavljenje izvoznih procedura; osnivanje izvozne banke koja bi pratila izvoznike i
finansijski podravala njihove aktivnosti; kreiranje domae firme koja bi posjedovala lanac trnih centara
i garantirala otkup poljoprivrednih proizvoda; iniciranje pravljenja konzorcija domaih firmi, ali i
konzorcija sa stranim firmama radi nastupa na treim tritima; poveanje kvaliteta domaih proizvoda;
certifikacija proizvoda; osnivanje udruenja bh. izvoznika, povoljnije cijene energenata i usluga telefona
i interneta za izvoznike i sl.
Osnovna strategija smanjenja trgovinskog deficita treba da bude strategija poveanja izvoza, dok se
kreiranje strategije uvoza ne moe smatrati ispravnim pristupom, jer bi takva strategija bila u suprotnosti
s uslovima slobodne trgovine i vaeim pravilima trgovine WtO-a kao i drugim multilateralnim i
bilateralnim sporazumima. Ipak bi trebalo provesti niz mjera, kao to su kontrola kvaliteta uvoznih
proizvoda, afirmacija domaih proizvoda i mjere za stabilan uvoz onih proizvoda koji su neophodni bh.
ekonomiji, a Bosna i Hercegovina ih ne posjeduje.

3.1.2. Privlaenje stranih investicija

Da bi se otvorila nova radna mjesta i smanjio procent nezaposlenosti u BiH, potrebno je omoguiti
stabilan priliv direktnih stranih investicija, posebno u proizvodne kapacitete i uslune djelatnosti. Pored
smanjenja stope nezaposlenosti i plasmana roba i usluga na bh. trite, strane investicije proizvode i
artikle za izvoz, pa na taj nain utiu i na poveanje ukupnog izvoza iz Bosne i Hercegovine, ime utiu
na smanjenje trgovinskog deficita.
tabela 3
Priliv direktnih stranih investicija u zemljama regije u
milionima eura

Iz navedene tabele se vidi da su najvei

priliv stranih investicija ostvarile
Hrvatska i Srbija, dok Albanija ima
stabilan rast priliva stranih investicija.
Bosna i Hercegovina od 2009. godine
ima stabilan rast priliva stranih
investicija i aktivnost ekonomske
diplomatije treba biti usmjerena da se
ovaj trend odri, a ukupan obim stranih
investicija povea.

Podaci centralne banke BiH o

tokovima i stanju direktnih stranih
ulaganja revidirani su prema
preporukama
meunarodnoga
monetarnog fonda (International
Monetary Funda ImF) i Organizacije za
ekonomsku saradnju i razvoj
Izvori:
(Organization for Economic Cooperation
za BiH Centralna banka BiH, FIPA
and Development OEcD). U skladu sa
za Albaniju Bank of Albania
statistikim principima izvrene su
za crnu goru Montenegrin Investment Promotion Agency( MIPA)
za Hrvatsku Agencija za investicije i konkurentnost, Dravni zavod za statistiku
revizije iznosa za tokove i stanja
za Srbiju Ministarstvo finansija Srbije
direktnih stranih ulaganja i za
prethodne godine. U 2007. godini,
Napomena: Za neke zemlje nisu pronaeni podaci za 2005. i 2012. godinu.
zahvaljujui
privatizaciji
velikih
dravnih
preduzea,
Bosna
i
Hercegovina je imala priliv direktnih stranih ulaganja (DSU) od 1,3 milijarde eura, najvei godinji iznos
zabiljeen u posljednjih petnaest godina. U 2007. godini je realizirana i najvea direktna strana investicija
u BiH, a to je prodaja kompanije Telekomunikacije Republike Srpske. U 2008. godini priliv DSU-a od 684
miliona eura, bez oekivane privatizacije, moe se smatrati zadovoljavajuim, naroito ako se uzme u
obzir njegova pozitivna struktura (ulaganje u proizvodni sektor i visoko uee greenfield ulaganja). U
2009. godini uticaj svjetske ekonomske krize odrazio se na priliv DSU-a. Ohrabruje postepeno poveanje
priliva u posljednje dvije godine, ali su oni jo uvijek znaajno nii nego u razdoblju prije poetka globalne

EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA zA BOSnU I HErcEgOVInU

krize. Bez obzira na niu vrijednost DSU-a, priliv u 2011. je porastao za 31,6% u odnosu na 2010. godinu.
Oekuje se nastavak pozitivnog trenda rasta, naroito prema informacijama o aktuelnim i najavljenim
investicijskim projektima.2
Ekonomska bh. diplomatija treba da brendira Bosnu i Hercegovinu, promovira pozitivan poslovni
ambijent u naoj zemlji za direktne strane investicije, daje podrku poslovnim kontaktima, ostvaruje
direktne kontakte s potencijalnim stranim investitorima u inostranstvu i pomae im da pronau partnere
u BiH. Da bi se poveao priliv stranih investicija, potrebno je, meutim, napraviti i niz mjera koje nisu u
domenu ekonomske diplomatije: investiranje u infrastrukturu, dobar sistem obrazovanja, jednostavnije
administrativne procedure, izgradnja prijateljskog okruenja prema stranim investitorima u BiH, olakice
pri izdavanju viza za potencijalne i postojee strane investitore, usavravanje koncepta bescarinskih zona,
izgradnja koncepta poslovnih zona, gdje usluge i trokovi energije i telekomunikacijskih usluga treba
da budu nii, a ne vii u odnosu na fizika lica i sl.

3.2. Kakve mjere treba preduzeti da bi koncept bh. ekonomske

diplomatije bio efikasniji
3.2.1. Organizacija ekonomske diplomatije u Ministarstvu vanjskih poslova BiH
Od 2002. godine ekonomska diplomatija je promovirana kao prioritet vanjske politike Bosne i
Hercegovine. Iz ministarstva vanjskih poslova BiH upuuje se u Washington D.c. grupa od dvadesetak
diplomata, ranga ministara-savjetnika i savjetnika, koji su stekli specijalistika znanja u oblasti ekonomske
diplomatije. nakon toga je dio diplomata iz ove grupe rasporeen na mjesta ekonomskih savjetnika u bh.
ambasadama, a dvoje diplomata je poelo raditi u Odsjeku za ekonomsku diplomatiju mVP-a BiH koji je
osnovan 2003. godine.
trenutno u ministarstvu vanjskih poslova BiH postoje dva odsjeka koja se bave ekonomskom
diplomatijom. Odsjek za ekonomsku diplomatiju organizacijski pripada Sektoru za bilateralne odnose i
ima osam diplomata. U svom radu kombinira regionalni i funkcionalni pristup u praenju, analizi i
promociji bilateralnih ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i drugih zemalja. Odsjek vrlo blisko
sarauje s diplomatskim misijama i konzularnim predstavnitvima i koordinira njihove aktivnosti.
Bilateralna dimenzija je sukus ekonomske diplomatije veine zemlja poput BiH, jer je to njihov realni
doseg. najvanije su aktivnosti bilateralno orijentirane ekonomske diplomatije fokusiranje na konkretna
trita i situacije na njima, uspostavljanje bilateralne ekonomske saradnje i usredotoenje na B2B situacije,
odnosno na konkretne projekte, kompanije, proizvode i usluge, kao i pojedinane investitore. Ovakav

Direktna strana ulaganja (DSU) stanje i performanse, FIPA, 2013,

http://www.fipa.gov.ba/informacije/statistike/investicije/default.aspx?id=180&langtag=bs-BA, preuzeto 27. juna
2013.

EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA zA BOSnU I HErcEgOVInU

pristup zahtijeva angaman resursa u znatno manjem obimu, a pripreme za odreene poslovne
aktivnosti i dogaaje su znatno krae jer su manje kompleksne. takoer je i kontrola cjelokupnog procesa
znatno jednostavnija.
U praksi to podrazumijeva: rad na izgradnji alijanse bh. institucija, organiziranje privrednih foruma,
investicijskih konferencija, podrku ueu domaih privrednika na sajmovima, privrednim
konferencijama i drugim privrednim manifestacijama u svijetu, obuku kadrova, davanje kvalitetnih
instrukcija i informacija diplomatskim i konzularnim predstavnitvima u oblasti ekonomske diplomatije
i usmjeravanje njihovog djelovanja u zemljama prijema, pa sve do rjeavanja konkretnih problema u
praksi.
Odsjek za ekonomsku multilateralnu saradnju i rekonstrukciju ima sedam diplomata i zaduen je za
koordinaciju aktivnosti s multilateralnim finansijskim organizacijama, ekonomskim forumima,
meunarodnim organizacijama i specijaliziranim agencijama. Odsjek mobilizira strane donatore i
koordinira meunarodnu pomo Bosni i Hercegovini.
Da bi koncept ekonomske diplomatije bolje funkcionirao, dobro bi bilo da se ova dva odsjeka objedine
u jedan sektor za ekonomsku diplomatiju kojim bi rukovodio pomonik ministra za ekonomsku
diplomatiju, ime bi ekonomska diplomatija i organizacijski bila podrana kao prioritet vanjske politike
BiH. Iako se zbog postojanja Agencije za promociju izvoza BiH i FIPA-e moe javiti dilema u pogledu
preklapanja nadlenosti, paljivim postavljanjem nadlenosti Odsjeka za promociju izvoza i Odsjeka za
privlaenje stranih investicija ta e dilema biti otklonjena jer je osnovna zadaa ovih odsjeka da
koordiniraju rad u navedenim oblastima izmeu bh. institucija, prvenstveno Agencije za unapreenje
izvoza BiH i FIPA-e te diplomatskih misija i konzularnih predstavnitava.
Od polovine 2012. godine u ministarstvu vanjskih poslova BiH napravljena su nova kadrovska rjeenja,
nakon ega se ine intenzivni napori da ekonomska diplomatija ne bude samo deklarativni, nego i stvarni
prioritet vanjske politike BiH. Proaktivnom pristupu u radu daje se prednost u odnosu na dotadanji
reaktivni pristup, komunikacija se znaajno ubrzava efikasnijim koritenjem informacijskih tehnologija,
a koncept ekonomske diplomatije i teoretski se osmiljava. U novim uslovima diplomatske misije i
konzularna predstavnitva BiH dobivaju odgovarajue instrukcije i podrku iz centrale (mVP-a BiH) u
skladu s novim konceptom i nainom njegove implementacije. I pored oteavajuih okolnosti, a na
osnovu vrste odluke da se d realan doprinos izgradnji efikasnog koncepta ekonomske diplomatije u
Bosni i Hercegovini, te uz punu politiku podrku, teoretski je osmiljen i u praksi provoen koncept
ekonomske diplomatije. taj koncept nije potpuna novina u poreenju s onim to se radi u regiji i svijetu,
ali je napravljen na novi nain i prilagoen uslovima u BiH. Promijenjen je nain rada Odsjeka, tako da se
iz reaktivnoga prelo u fazu proaktivnog pristupa, a napravljen je i niz aktivnosti ija je realizacija
ekonomsku diplomatiju od deklarativnoga transformirala u stvarni prioritet vanjske bh. politike.
napravljen je zaokret prema sistemskom pristupu ovoj problematici, jer se ekonomska diplomatija do
tada svodila na pojedinane uspjehe bh. diplomata koji su imali dovoljno sklonosti, elje, inicijative i
snage da naprave ozbiljne aktivnosti u ovoj oblasti. Primjer takvog iskoraka je angaman ambasadora
Ferhata ete u libiji, koji se sa stanovita ekonomske diplomatije moe ocijeniti vrlo uspjenim.

EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA zA BOSnU I HErcEgOVInU

Da bi u budunosti koncept ekonomske diplomatije istinski zaivio, potrebno je voditi brigu o kadrovskim
rjeenjima i uvaavati miljenje efa Odsjeka pri izboru kadrova koji e raditi u njemu. takoer je potrebno
mnogo vie panje posvetiti njegovoj tehnikoj opremljenosti. U sljedeim fazama bit e potrebno
izgraditi vre veze s poslovnim sektorom, ime e ekonomska diplomatija postati vie orijentirana na
biznis.

3.2.2. Organizacija bh. ekonomske diplomatije u inostranstvu

Koncept konomske diplomatije u inostranstvu prvenstveno se temelji na radu diplomatskih misija i
konzularnih predstavnitava Bosne i Hercegovine podranih radom poasnih konzula i poslovnih klubova
ili poslovnih savjeta, kao i predstavnitava Vanjskotrgovinske komore BiH koja tek treba da budu
osnovana.
Diplomatske misije i konzularna predstavnitva bez sumnje imaju najvaniju ulogu u konceptu
ekonomske diplomatije u inostranstvu. U najvanijim bh. ambasadama, sa stanovita ekonomske
diplomatije, treba da rjeenjem budu postavljeni ekonomski savjetnici iji e posao biti iskljuivo bavljenje
ekonomskom diplomatijom. Oni treba da imaju dobar uvid u ekonomsku situaciju u zemlji prijema, dobro
izgraene kontakte i u sreditu njihovog zanimanja treba da budu informacije o privrednim sektorima
interesantnim za bh. izvoz, kontakti s potencijalnim investitorima, pravne norme koje se odnose na
poslovanje u zemlji prijema, eventualne trgovinske barijere itd. Diplomatske misije i konzularna
predstavnitva treba da budu u stanju dati praktine savjete o nainu poslovanja domaih kompanija u
zemlji domainu. takoer treba da budu u mogunosti davati prijedloge u vezi s tim koji proizvodi i na
koji nain mogu pronai kupca na tritu zemlje prijema.
Izvjetavanje o privrednom sektoru zemlje prijema, koji je interesantan za izvoz iz BiH, treba da bude
fokusirano na opis trita samo za taj specifian privredni sektor, proizvodnju i potranju proizvoda u
okviru toga sektora, informacije o politici zemlje prijema u tome sektoru, procjenu ansi bh. privrednika
u spomenutom sektoru, uslove i naine plaanja, podatke i procjene o konkurenciji, specifine ili ciljne
sajmove, tendere i projekte koji treba da budu realizirani u tome specifinom sektoru.
Veina diplomatskih i konzularnih predstavnitava BiH ima dvije-tri osobe s diplomatskim statusom. zato
je takvim uslovima teko organizirati specijaliste koji bi kao diplomati bili posveeni samo poslovima
ekonomske diplomatije. U svakom sluaju, rjeenjem o radnom mjestu mora se odrediti koja je osoba u
diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu zaduena za poslove ekonomske diplomatije, kako bi se
postigao kvalitet putem odgovornosti i mjerljivosti uinka. takoer je vrlo bitno da se za ove poslove
diplomatskoj misiji i konzularnom predstavnitvu odobri odgovarajui budet, jer ekonomska diplomatija
koja nije podrana budetom postaje zmaj od papira.
Procjena mogunosti ekonomske saradnje s nekom zemljom ne treba da bude presudna, ali bi morala
biti jedan od vanih faktora u donoenju odluke o otvaranju ili zatvaranju diplomatskoga ili konzularnog
predstavnitva zemlje slanja u zemlji prijema. glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Filipina raul
Hernandez, prilikom zatvaranja 10 filipinskih ambasada u svijetu tokom 2012. godine, rekao je da se
odluka o zatvaranju ambasada donosi na osnovu tri stupa filipinske vanjske politike: osiguranja
nacionalne sigurnosti, promocije ekonomske diplomatije i zatite prava i prosperiteta Filipinaca koji ive
u inostranstvu. Hernandez je naveo da na odluku o zatvaranju diplomatske misije, pored trokova
ambasade i osoblja, utiu faktori kao to su
obim trgovine sa zemljom prijema,
investicije te Filipinci koji tu ive.3 Radio
Netherlands Worldwide (rnW) donosi 8.
aprila 2011. godine vijest da e nizozemska
zatvoriti devet ambasada vodei se
prvenstveno redizajnom prioriteta vlastite
vanjske politike. Ekonomski interesi
Nizozemske sada imaju prioritet u odnosu na
pomo zemljama u razvoju, rekao je tadanji
nizozemski ministar vanjskih poslova Uri
rosenthal. tada su zatvorene ambasade
nizozemske u etiri afrike zemlje (Burkini
Faso, Kamerunu, Eritreji i zambiji) i u pet

tina g. Santos, 10 PH embassies, consulates to be closed, 25. januar 2012. http://globalnation.inquirer.net/23935/10ph-embassies-consulates-to-be-closed-palau-appeals, posjeeno 20. juna 2013.

EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA zA BOSnU I HErcEgOVInU

zemalja latinske Amerike (Boliviji, Ekvadoru, gvatemali, nikaragvi i Urugvaju). Istovremeno je nizozemska
otvorila dvije nove diplomatske misije, i to u Panami i kineskom gradu chengduu, dok je u tanzaniji
ambasada reorganizirana u ekonomsko predstavnitvo.4
Posebnu podrku poslovnom lobiranju i umreavanju mogu pruiti poasni konzuli. Do sada je Vijee
ministara Bosne i Hercegovine imenovalo 17 poasnih konzula u 13 zemalja, a imenovanje 46 poasnih
konzula u proceduri je. Predsjednitvo BiH je u 2013. godini preuzelo imenovanje poasnih konzula. Da
bi ostvarili rezultate u svome radu, poasni konzuli bi trebali proi obuku u trajanju od najmanje sedam
dana u ministarstvu vanjskih poslova BiH, posebno u Odsjeku za ekonomsku diplomatiju, a potrebno je
izgraditi sistem i nain izvjetavanja o njihovim aktivnostima, posebno u ekonomskoj oblasti. Prema
postojeoj praksi, poasni konzuli jednom godinje podnose izvjetaj mVP-u BiH. Ponovno imenovanje
poasnog konzula treba biti uslovljeno kvalitetom rada i izvjetavanja.
Pored partnerstva u okviru strateke alijanse bh. institucija, potrebno je graditi jo jedno znaajno
partnerstvo partnerstvo s bh. dijasporom u svijetu. niko bolje ne poznaje zemlju od onoga ko u njoj ivi
i svakodnevno se bori za svoju egzistenciju i napredak svoje porodice. Diplomati dou i odu, a dijaspora
ostaje da dijeli sudbinu sa svojim domainima. U principu su iskustva s bh. dijasporom veoma pozitivna,
ali je potrebno popravljati stare i graditi nove odnose s njom. Bosanskohercegovaka dijaspora je po
strukturi heterogena. Postoje bh. dravljani u inostranstvu koji su postigli veliki uspjeh u businessu, nauci
i umjetnosti. Iskljuivo su svojim radom i ponaanjem zasluili potovanje u zemlji domainu, a mnogi
od njih tamo su i nagraivani. zbog toga posebnu panju treba posvetiti pri razvoju bilateralnih odnosa
sa zemljama u kojima ivi brojna bh. dijaspora, prije svega da se zatite interesi bh. graana u tim
zemljama, unapreuju kulturne veze, ali i da se dijaspora ukljuuje i u bilateralne ekonomske odnose. U
tome je smislu jako dobar pristup da koncept ekonomske diplomatije u inostranstvu bude podran
putem organiziranja mree poslovnih klubova ili poslovnih vijea. Poslovni klubovi treba da budu mjesto
okupljanja poslovnih ljudi, ostvarivanja businessa te poslovnih kontakata (B2B), brzo organiziranih
poslovnih sastanaka i mjesto gdje e se poslovni ljudi druiti i razmjenjivati informacije. Posebno treba
njegovati kontakte izmeu poslovnih ljudi iz Bosne i Hercegovine koji ive i rade u dravi prijema i bh.
privrednika koji namjeravaju poeti poslovati u zemlji prijema.

3.2.3. Strateka alijansa bh. institucija

Odsjek za ekonomsku diplomatiju inicirao je
formiranje strateke alijanse bh. institucija koja djeluje
kao neformalna grupa, a ine je ministarstvo vanjskih
poslova BiH, ministarstvo vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH, Agencija za unapreenje i
zatitu investicija (FIPA) i Vanjskotrgovinska komora
BiH (VtKBiH). temeljna je intencija formiranja
strateke alijanse bh. institucija da se stvori
kompetitivna sinergija institucija koje su njezine
lanice. na taj nain je poboljana komunikacija u
oblasti ekonomske diplomatije. Sve druge dravne i
entitetske institucije i komore koje ele i mogu
pomoi u unapreenju izvoza bh. proizvoda u
inostranstvo i privlaenju stranih investicija u BiH
dobrodole su u strateku alijansu bh. institucija koja
ostaje otvorena.

3.2.4. Uslovi djelovanja ekonomske diplomatije

Koncept ekonomske diplomatije ne moe lebdjeti u sferi ideja, ve egzistirati u vrlo realnom okruenju
u kojem su u toku procesi iji su subjekti stvarni ljudi. zato se u izgradnji jakog koncepta ekonomske
diplomatije aktivnosti moraju provoditi kontinuirano, a tehnike biti izgraene i primjerene trenutku i
mjestu. Okruenje u kome trenutno djeluje ekonomska diplomatija BiH izuzetno je kompleksno. Kretanje
BiH na putu prema Evropskoj uniji i nAtO-u znaajno je usporeno, naa zemlja jo uvijek nije lanica
Svjetske trgovinske organizacije (WtO); vrlo vaan trgovinski partner BiH republika Hrvatska izlazi iz
cEFtA-e, 1. jula 2013. godine postala je punopravna lanica EU-a; izvoz bh. proizvoda oteava jaka valuta,

john tyler, Netherlands to close nine embassies, radio netherlands Worldwide, 8. aprila 2011.,
http://www.rnw.nl/english/article/netherlands-close-nine-embassies, posjeeno 24. juna 2013.

EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA zA BOSnU I HErcEgOVInU

koja je istovremeno vana za privlaenje stranih investicija; evidentno je nepostojanje odgovarajuih

propisa u BiH, posebno onih to se odnose na certificiranje domaih proizvoda koji se ele izvoziti;
budeti su sve manji, a potreba za finansiranjem aktivnosti ekonomske diplomatije sve je vea, jer se
dobar marketing mora dobro i platiti. takoer se moraju imati u vidu i uslovi na stranim tritima: otra
konkurencija, prezasienost trita robom razliite kvalitete, jako jeftina roba, kao i stanje ekonomske
krize u dananjem globaliziranom svijetu. Ipak, i u takvim uslovima ekonomska diplomatija BiH realizira
aktivnosti i ine se napori da i bh. privrednici nau svoje mjesto na svjetskom tritu.
zavaljujui realizaciji aktivnosti i ekonomske diplomatije, Bosna i Hercegovina je danas lanica cEFtA-e
i ima Sporazum o slobodnoj trgovini s turskom, to broj stanovnika nae zemlje od etiri miliona proiruje
na oko 100 miliona potroaa, a u planu je i lanstvo u EFtA-i, ime e ovaj broj potroaa biti dodatno
povean.
Ekonomska diplomatija ima i ire implikacije jer kvalitetna ekonomska saradnja djeluje kao stabilizirajui
faktor u regiji. logian put ka obnovi povjerenja u regiji je realizacija velikih ekonomskih projekata
regionalnog znaaja.

3.2.5. Strateka trita za BiH

trita koja su strateka za ekonomiju BiH, a time i za ekonomsku diplomatiju, susjedne su zemlje, ostale
zemlje regije zapadnog Balkana, trite EU-a, zemlje mediterana, zemlje Bliskog Istoka te velika trita u
ekspanziji kao to su Indija i Kina. U aktuelnoj situaciji tzv. trea trita ine se najperspektivnijima jer BiH
odranije s njima ima pozitivne ekonomske memorije i realizirane znaajne poslovne projekte, a imajui
u vidu globalnu recesiju, ta trita su upravo trita koja se najdinaminije razvijaju jer su jo neizgraena
ili nezasiena te objektivno daju dosta prostora za poslovne aktivnosti. Istina i na njima svakoga dana
konkurencija postaje sve vea, tako da je vrijeme jedan od odluujuih faktora, pa je stoga veoma bitno
da se na njima pone djelovati to prije.

3.2.6. Lokalne zajednice u konceptu ekonomske diplomatije

nedovoljno iskoriten potencijal za privlaenje stranih investitora u Bosni i Hercegovini su lokalne
zajednice, od opine do kantona ili regije, koje mogu biti najbolji akceptori / primaoci stranih investicija
u naoj zemlji. Ukoliko lokalna zajednica ima dobro uraene razvojne projekte po svjetskim standardima,
ona je vrlo atraktivna za strana ulaganja i bh. ekonomska diplomatija u budunosti puno vie treba
koristiti ovaj potencijal. S druge strane, vlasti u lokalnoj zajednici mogu rijeiti veinu pitanja s kojima se
strani investitori susreu.

3.4. Poslovni forum pozitivan primjer efikasnog koncepta bh.

ekonomske diplomatije
Efikasna organizacija ekonomske diplomatije u
inostranstvu podrazumijeva sistemski pristup s tano
definiranim aktivnostima. Organizacija poslovnog foruma
vani predstavlja proaktivan pristup ekonomskoj
diplomatiji, jer bh. diplomatija preuzima inicijativu
analizom i preciznim lociranjem zemalja s potencijalom za
daljnji razvoj ekonomske saradnje. Poslovni forumi se
zasnivaju na ideji da se poveanje izvoza i poveanje
obima priliva stranih investicija moe realizirati
ostvarivanjem neposrednih kontakata izmeu poslovnih
ljudi. na taj nain se stvara i prijateljsko okruenje za
poslovne ljude iz obje zemlje.
U prvoj polovini 2013. godine ministarstvo vanjskih
poslova BiH je u saradnji s Vanjskotrgovinskom komorom
BiH i FIPA-om organiziralo est poslovnih foruma u
inostranstvu, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru,
Indiji, Austriji, Velikoj Britaniji i rusiji. Imajui u vidu visoku

EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA zA BOSnU I HErcEgOVInU

cijenu nafte, prepoznati su potencijali investiranja u zemljama koje je prodaju i time ostvaruju veliki priliv
novca. S obzirom na to da BiH sa zemljama zaliva ima i jako dobre politike odnose, onda je vrlo logino
da su UAE i Katar bile i prve zemlje u kojima su 2013. godine odrani privredni forumi. Slijedili su privredni
forumi u Indiji i rusiji, zemljama koje imaju velika trita. O intenziviranju aktivnosti bh. ekonomske
diplomatije govori podatak da je broj privrednih foruma organiziranih u inostranstvu u prvoj polovini
2013. godine vei od broja privrednih foruma odranih u prethodne tri godine.
za svaki poslovni forum Vanjskotrgovinska komora BiH, u saradnji sa ministarstvom vanjskih poslova
BiH, objavljuje javni poziv, to praktino znai da svaka bh. kompanija koja je lanica ove komore moe
biti lanica dravne delegacije, to je svojevrsna inovacija u odnosu na raniju praksu. Firme iz BiH idu na
osnovu iskazanoga vlastitog interesa i svaka sama snosi trokove putovanja i boravka svojih predstavnika
u zemlji u kojoj se odrava poslovni forum.
Diplomatska i konzularna predstavnitva, zajedno s domainom, dakle institucijama zemlje prijema, na
poslovni forum nastoje dovesti respektabilne partnere iz zemlje prijema, tako da su bh. kompanije u
poziciji da ostvare kvalitetne kontakte. Organizacija poslovnog foruma se vee za posjetu visokoga i
najvieg nivoa, tako da se ostvaruje sinergija politike i ekonomije. tokom svake posjete u koju je ukljuena
i organizacija poslovnog foruma predvia se i potpisivanje sporazuma sa zemljom prijema kako bi se
otklonile eventualne prepreke privrednoj saradnji i privlaenju stranih investitora.
Poslovni forum poinje uvodnim obraanjem visokih dunosnika, najee ministra vanjskih poslova
BiH, zatim slijede prezentacije dotadanje trgovinske saradnje i mogunosti ulaganja u nau zemlju.
Vaan dio poslovnog foruma je vrijeme za B2B kontakte i okrugli sto. na kraju bude uprilien prijem na
kojem poslovni ljudi, u neformalnoj atmosferi, mogu razmijeniti informacije i produbiti ve uspostavljene
kontakte.
nakon odravanja poslovnog foruma diplomatske misije i konzularna predstavnitva Bosne i
Hercegovine daju podrku bh. kompanijama za daljnji angaman na tritu drave prijema.

4. Zakljuak
Bosna i Hercegovina je ve godinama suoena s nizom izazova, a jedan od njih je traganje za uspjenim
ekonomskim razvojem. Ona je zemlja koja ima velike potencijale. Sintagma karakteristina za zemlje koje
se hvaliu svojim neiskoritenim potencijalima kae da su to bogate zemlje siromanih ljudi... Da bi
u bogatoj zemlji ivjeli bogati ili bar ljudi koji nisu na granici siromatva, potrebno je uspjeno liderstvo
i jo bolja organizacija. radi se, dakle, o tome da se potencijali pretoe u ekonomski atraktivne i ekoloki
prihvatljive projekte koji se mogu ponuditi domaim i stranim investitorima.
mnogo je vie od aktivnosti koja se odnosi na kreiranje ovakvih projekata izgradnja efikasnog koncepta
ekonomske diplomatije koji, pored ove, ukljuuje i niz drugih aktivnosti. za izgradnju takvog koncepta
potreban je multidisciplinarni pristup i u pogledu oblasti koje se njime bave, ali i u pogledu bh. institucija
koje su dio ovog koncepta. Ekonomska diplomatija kao krajnji cilj mora imati ekonomski razvoj zemlje;
zato je takav koncept imperativ svake odgovorne vlasti koja eli dobro zemlji kojom vlada.
I pored niza potekoa koje ga kontinuirano prate, koncept ekonomske diplomatije u Bosni i Hercegovini
ipak dobiva jasan oblik i ima vrlo realnu ansu da preraste u jaku polugu razvoja domae ekonomije.
Prazne politike parole i apatija nee rijeiti ekonomske probleme i probleme masovne nezaposlenosti
u BiH, nego e samo uporan svakodnevni rad (nulla dies sine linea) na izgradnji i razvoju ekonomije nae
zemlje pokrenuti stvari naprijed, pri emu treba iskoristiti pruene anse, a one uvijek postoje. Dobar i
efikasan koncept ekonomske diplomatije moe sigurno doprinijeti otklonu od siromatva u pravcu
blagostanja, ali samo ako je podran proaktivnom politikom, politikom koja e angairati institucije ove
zemlje na svim nivoima, ali isto tako i civilni i nevladin sektor.

10

EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA zA BOSnU I HErcEgOVInU

Literatura
Adriano, m., Hrvatska gospodarska diplomacija priprema ofenzivu na nova trita, Hrvatski vjesnik,
br. 3438, 6. 11. 2006.
Aso, t., Global Management and the Mission for Japanese Diplomacy, svibanj 2007.
Bayne, n. and Woolcock, S., The new economic diplomacy: decision-making and nagotiation in
international economic relations, london: Ashgate Publishing limited, 2003.
coolsaet, r., Historical Patterns in Economic Diplomacy, From Protection to Globalisation-The case of
Belgium, chichago, 2001, http://isanet.ccit.arizona.edu/archive/coolsaet.html, posjeeno 2013.
Domazet, A.; jovi, m.; rakita, B. i Sinanagi, m., Meunarodni marketing, Ekonomski fakultet,
Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, II. izdanje, 2002.
End H., Erneuerung der Diplomatie, neuwied und Berlin: luchterhand, 1969.
grnnegaard, j. c, Petersen, n.: Managing Foreign Affairs: A Comparative Perspective, prosinac 2005.
Harrop, W., The infrastructure of American Diplomacy, American Diplomacy Publishers, 2000.
Kissinger, H., Diplomatija, Verzalpress, Beograd 1999.
Kostecki, m., naray, O., Commercial Diplomacy and International Business, netherlands Institute of
International relations clingendael, travanj 2007.
medeiros, E. S., Fravel, m. t., The changing face of Chinese diplomacy, Asian Wall Street journal, 25.
11. 2003.
mellisen, j., Innovation in Diplomatic Practice, macmillan Press, london 1999.
menzel U. und Varga K., Theorie und Geschichte der Lehre von den Internationalen Beziehungen,
Hamburg: Schriften des Deutschen bersee-Instituts, 1999.
mesi, S., Hrvatska gospodarska diplomacija, izvoz i ekonomski rast, predavanje predsjednika
Hrvatske u mVP-u, srpanj 2003.
nicolson, H., Diplomacy, london new York toronto: Oxford University Press, 1963.
Ogtc, m., Balancing commercial interests with geopolitical goals, turkish daily news, 12. 12. 2001.
Pai, m., Ekonomska diplomatija izazov na poetku 21. stoljea, Pravni savjetnik, prosinac 2002.
Pai, m., Diplomatija, ahinpai, Sarajevo, 2008.
Prvulovi, V., Ekonomska diplomatija, megatrend, Beograd, 2002.
Sadak, m., Europski menadment u kontekstu europskog kulturnog heterogeniteta, Hrvatska
misao, matica hrvatska, 13/99, zagreb-Sarajevo, 1999.
Sadak, m., Europsko poduzee, Synopsis, Sarajevo, 2000.
Sadak, m., Europski menadment Europsko poduzee u globalnoj ekonomiji, Synopsis, zagrebSarajevo, 2006.
Sadak, m.; mujanovi, E. i tutnjevi, m., Ekonomska diplomacija menaderski pristup, Synopsis,
zagreb-Sarajevo, 2008
Sadak, m., Ekonomska diplomacija kroskulturalni pristup, Synopsis, Sarajevo, 2011.
unje, A., Top-menader, Vizionar i Strateg, tirada d.o.o., Sarajevo, 2002.