Univerzitet u Istonom Sarajevu

Elektrotehniki fakultet

SEMINARSKI RAD

RAID kao tehnologija skladitenja

podataka

Datum:
26.08.2014. godine

Studenti:
Slavko Kulji
Janko uri

SADRAJ
1.

UVOD ..................................................................................................................... 4

2.

RAID koncepti ........................................................................................................ 5

2.1.

2.1.1.

Fizika i logika polja i pogoni ................................................................ 5

2.1.2.

Preslikavanje podataka ............................................................................. 5

2.1.3.

Dupliranje ................................................................................................ 6

2.1.4.

Zapis u pojasevima .................................................................................. 6

2.2.

RAID Performanse .......................................................................................... 9

2.2.1.

Performanse zapisivanja i itanja podataka ............................................. 9

2.2.2.

Performanse pozicioniranja i transfera .................................................. 11

2.2.3.

Veliina pojasa i irina pojasa ................................................................ 12

2.2.4.

Degradirano stanje i obnova podataka ................................................... 14

2.3.

RAID Pouzdanost .......................................................................................... 16

2.3.1.

Pouzdanost ............................................................................................. 16

2.3.2.

Tolerancije na greke ............................................................................. 17

2.3.3.

Dostupnost ............................................................................................. 18

2.3.4.

Pouzdanost ostalih komponenata Sistema ............................................. 19

2.4.

3.

Osnovni RAID koncepti .................................................................................. 5

Napredne RAID mogunosti ......................................................................... 20

2.4.1.

Keiranje podataka ................................................................................. 20

2.4.2.

Zamjena diskova .................................................................................... 20

2.4.3.

Rezervni diskovi .................................................................................... 21

RAID POLJA ....................................................................................................... 22

3.1.

Karakteristike RAID polja............................................................................. 22

3.1.1.

Tehniki faktori koji razlikuju RAID polja............................................ 22

3.1.2.

Zahtjevi za tvrdim diskovima i kontrolerima ......................................... 23

3.1.3.

Kapacitet polja i efikasnost uvanje podataka ....................................... 24

3.2.

Jednostruka RAID polja ................................................................................ 25

3.2.1.

RAID 0 ................................................................................................... 26

3.2.2.

RAID 1 ................................................................................................... 28

3.2.3.

RAID 2 ................................................................................................... 29

3.2.4.

RAID 3 ................................................................................................... 30

3.2.5.

RAID 4 ................................................................................................... 32

3.2.6.

RAID 5 ................................................................................................... 33

3.2.7.

RAID 6 ................................................................................................... 34

3.2.8.

RAID 7 ................................................................................................... 35

3.3.

Viestruka RAID polja .................................................................................. 36

3.3.1.

RAID X + Y ili RAID Y + X ................................................................. 36

4.

5.

3.3.2.

RAID 0+1 (01) i RAID 1+0 (10) ........................................................... 37

3.3.3.

RAID 10 ................................................................................................. 39

3.3.4.

RAID 0+3 (03 ili 53) i RAID 3+0 (30) .................................................. 40

3.3.5.

RAID 0+5 (05) i RAID 5+0 (50) ........................................................... 41

3.3.6.

RAID 1+5 (15) i RAID 5+1 (51) ........................................................... 43

3.3.7.

Just A Bunch Of Disks (JBOD) ............................................................. 44

3.3.8.

Uporeivanje RAID polja ...................................................................... 45

RAID konfiguracija i implementacija .................................................................. 47

4.1.

RAID kontroleri i mogunosti kontrolera ..................................................... 47

4.2.

RAID podran hardverom ............................................................................. 47

4.2.1.

RAID zasnovan na kontroleru................................................................ 47

4.2.2.

Inteligentni, eksterni RAID kontroler .................................................... 47

4.3.

Programski RAID .......................................................................................... 48

4.4.

BIOS kontrolera i nadogradnja BIOS-a ........................................................ 49

4.5.

RAID okruenja ............................................................................................ 49

4.6.

Viestruki kanali i propusnost ....................................................................... 49

4.7.

RAID zahtjevi za tvrdim diskovima.............................................................. 50

4.8.

Broj diskova .................................................................................................. 50

4.9.

Veliina diskova ............................................................................................ 51

Upravljanje RAID poljima ................................................................................... 52

5.1.

Programska podrka za upravljanje RAID poljima ....................................... 52

5.2.

Udaljeno upravljanje RAID poljima ............................................................. 53

5.3.

Particioniranje i programi za particioniranje ................................................. 53

5.4.

Alarmi i upozorenja ....................................................................................... 53

5.5.

Servis, podrka i odravanje.......................................................................... 54

6.

ZAKLJUAK ...................................................................................................... 55

7.

LITERATURA: ................................................................................................... 56

1. UVOD
Jo od davne 1956. godine i prvog IBM-ovog tvrdog diska RAMAC kapaciteta
5MB do danas, kapaciteti tvrdih diskova viestruko su se poveali, zalazei ve
pomalo u podruje TByte-a. No, nisu samo diskovi poveavali kapacitet. Potranja
ljudi, za dragocjenim resursom zvanim memorija, odnosno digitalnim skladitem
podataka, nezaustavljivo raste. To poveavanje potranje za prostorom za uvanje
podataka ve 1978. godine rezultiralo je IBM-ovim patentom zvanim RAID.
RAID ili Redundant array of independent (inexpensive) disks je, kao to
samo ime govori, polje redundantnih jeftinih diskova, u dananje vrijeme se koristi
naziv nezavisni diskovi (eng. independent). RAID je svojom pojavom omoguio
poveavanje kapaciteta za uvanje podataka sa vie diskova (jeftinih) spojenih u polje.
Deset godina kasnije, 1988., definiu se RAID nivoi od 1 do 5, koji svojim razliitim
funkcionalnostima i mogunostima pruaju iroki spektar naina spajanja diskova u
polje (polja) i time su dobijene mogunosti, kao to su integritet podataka, tolerancija
na greke i poveanje performanse. U najjednostavnijem obliku RAID prua
mogunost povezivanja vie tvrdih diskova u jedan logiki disk, pa tako operativni
sistem umjesto vie diskova vidi samo jedan. RAID se najece koristi kod serverskih
raunara i RAID se pritom ostvaruje diskovima jednake velicine, a nerijetko i potpuno
jednakim diskovima, to je naravno najbolje rjeenje. Smanjenjem cijena raunara
opreme i vee dostupnosti RAID mogunosti, putem ugradnje kontrolera na matine
ploe, RAID se pojavljuje i kod personalnih raunara, preteno kod raunarskih
sistema koji zahtijevaju vei kapacitet za uvanje podataka, kao to su sistemi za
audio-video obradu.

2. RAID koncepti
2.1.

Osnovni RAID koncepti

2.1.1. Fizika i logika polja i pogoni

Osnovna struktura RAID-a je polje. Polje je skup diskova koji je konfigurisan,
formatiran i odravan na odreeni nain. Broj diskova u polju, i nain na koji su
podaci razdijeljeni na svaki od njih, odreuje o kojem se RAID polju radi, koji je
kapacitet polja, te ukupne performanse sistema i nain zatite podataka.
Odreivanje koji tip polja koristiti i kako ga konfigurisati, prva je stvar koju emo
uiniti pri postavljanju RAID polja.
Fiziki pogoni: Odnosno fiziki diskovi su osnovni graevni blokovi svakog RAID
polja.
Fiziko polje: Jedan ili vie fizikih pogona okupljeni tvore fiziko polje. Veina
jednostavnih RAID polja tvori samo jedno fiziko polje, ali neki sloeni oblici RAID
polja mogu imati dva ili vie fizikih polja.
Logiko polje: Logika polja nastaju dijelei ili spajajui fizika polja. Uobiajeno je
da jedno logiko polje odgovara jednom fizikom polju. Meutim, mogue je
postaviti logiko polje koje ukljuuje vie fizikih polja (najee, da se omogue
viestruka RAID polja). Takoe je mogue postaviti dva potpuno razliita logika
polja na jednom logikom polju.
Logiki pogoni: Jedan ili vie logikih pogona stvoreno je od jednog logikog polja i
ti logiki pogoni se operativnom sistemu predstavljaju kao normalni diskovi i kao
takvi su i tretirani.

2.1.2. Preslikavanje podataka

Preslikavanje je jedna od dviju redundantnih tehnika koritene kod RAID- a
(druga je paritet). U RAID sistemu koji koristi ogledanje svi podaci se simultano
zapisuju na dva diska umjesto na jedan, iz ega je vidljiv koncept preslikavanja.
Dakle, princip koji stoji iza preslikavanja je 100% - tna redundtnost koja garantuje
sigurnost podataka nakon otkazivanja bilo kojeg od dvaju diskova sa identinim
podacima. Nadalje, preslikavanje uvijek zahtjeva paran broj diskova iz oitih razloga.
Najznaajnija odlika preslikavanja je, pored ve spomenute 100% redudantnosti
podataka, brz oporavak kod otkazivanja jednog diska. Budui da sve podatke imamo i
na drugom disku on je spreman za rad ukoliko prvi otkae.
Preslikavanje takoe poboljava karakteristike itanja dok s druge strane pogorava
karakteristike pisanja.
Glavni nedostatak preslikavanja je cijena, jer kao to smo vidjeli, potrebna je
dvostruka koliina diskova to znai da je pola diskova "baeno" .
Performanse takoe nisu na nivou nekih drugih RAID polja.
Preslikavanje se koristi kod RAID 1 polja kao i kod svih viestrukih polja koja u
svojoj implementaciji koriste RAID 1 polje, kao to su RAID 10 ili RAID 01.

2.1.3. Dupliranje
Dupliranje je proirenje preslikavanja jer koristi isti princip kao preslikavanje.
Kao i u preslikavanju, i ovdje se svi podaci zapisuju na dva tvrda diska. Meutim,
dupliranje ide jedan korak dalje u pogledu hardvera i to tako da se koristi dvostruki
hardver, tj. svaki pojedinani disk ima svoj RAID kontroler.
Metoda dupliranja je superiorna u odnosu na preslikavanje u smislu dostupnosti
sistema jer osigurava postojanost sistema i u sluaju kvara bilo kojeg RAID
kontrolera. Meutim, ova je metoda oito i skuplja jer zahtjeva ulaganje u dvostruko
vie hardvera. Dupliranje je dakle opcija kod implementacije RAID 1 polja - premda
veina ljudi smatra da je RAID 1 samo preslikavanje.
Budui da se polazi od pretpostavke da e RAID kontroler upravljati svim diskovima
u polju nije ba esta implementacija opcija dupliranja u PC sistemima, i najee se
ova opcija nalazi implementirana unutar samog operativnog sistema.

2.1.4. Zapis u pojasevima

Glavni razlog za smanjenje performansi kod uvanja podataka temeljenoj na
diskovima je sporost mehanikih dijelova koji se koriste za pozicioniranje i prenos
podataka.
Kako RAID polje sadri vie diskova, jedna mogunost za poboljavanje performansi
je da se diskovi koriste paralelno.
Na primjer, ako trebamo proitati neku veliku datoteku, umjesto da je itamo sa
jednog diska, moemo je razdijeliti na komadie, zapisati na diskove i zatim koristiti
sve diskove za itanje datoteke. Ova metoda naziva se zapis podataka u pojasevima.
Postoje dvije vrste zapisa u pojasevima, zapis na nivou okteta ili na nivou blokova.
Zapis na nivou okteta znai da se podaci podijele na oktete i zatim se zapisuju po
diskovima, dok se kod zapisa na nivou blokova podaci dijele na jednake blokove
odreene veliine i kao takvi se zapisuju po diskovima. Kod oba naina se zapisivanje
vri tako da se na prvi disk zapisuje "prvi" oktet (odnosno blok) podataka, na drugi
disk drugi i tako dalje. Ponekad se kod zapisa na nivou okteta koriste sektori veliine
512B. Kod zapisa na nivou blokova koriste se blokovi naziva - veliina pojasa (ili
veliina bloka ), ija veliina moe varirati a koja se namjeta kod postavljanja RAID
polja.
Zapis u pojasevima se koristi kod implementacije osnovnih jednostrukih RAID polja,
i kod viestrukih polja koja su izvedena iz jednostrukih polja kod kojih se koristi ova
metoda. Meutim, nain na koji se izvodi zapis uvelike zavisi od vrste RAID polja.
RAID 0 koristi zapis bez pariteta na nivou blokova, RAID 3 i RAID 7 koriste zapis
sa paritetom na nivou okteta, dok RAID 4, RAID 5 i RAID 6 koriste zapis sa
paritetom na nivou blokova. Bitno je primjetiti da imamo zapis sa, i bez pariteta.
Zapis u pojasevima sam po sebi ne ukljuuje redudantnost pa tako i ne osigurava
zatitu podataka. Preslikavanje je metoda redudantnosti podataka koritena od strane
nekih RAID polja, posebno RAID nivo 1 polja u svrhu osiguravanja podataka unutar
RAID polja. Dok preslikavanje ima neke pozitivne karakteristike i dobro je
iskoristivo u nekim sluajevima ima i neke nedostatke. Iziskuje visoke trokove jer je
50% diskova rezervisano za duplirane podatke i ne poboljava performanse kao
zapisivanje u pojasevima.
Iz tog razloga, javlja se alternativa preslikavanja koja koristi informaciju o paritetu,
to je redundantna informacija izraunata iz stvarnih podataka.
Princip pariteta vrlo je slian onome koritenom kod ECC (eng. error checking and

correction - provjeravanje i ispravljanje greaka) memorije i vrlo je jednostavan.

Uzmemo N informacija i od njih izraunamo N+1 informacija . Ako izgubimo bilo
koju od N+1 informacija lako je ponovo izraunati koristei N-tu informaciju.
Paritetna zatita se koristi u sprezi sa zapisom u pojasevima pri emu su N informacije
ustvari blokovi podataka koji se u pojasevima zapisuju na diskove u polju.
Informacija o paritetu se moe zapisati na poseban disk ili se moe mijeati sa
podacima po diskovima u polju.
Izraun pariteta se najee izvodi koritenjem logike XOR (exclusive OR ekskluzivno ILI) operacije. Logiki OR ( ILI ) ima istinit rezultat (logika 1) ako je
bilo koji (ili oba) operand istinit (1). Neistinit rezultat (logika 0) ima ako su oba
operanda neistinita (0) .
Meutim logiki XOR ima istinit rezultat (1) ako i samo ako je jedan od operanda
istinit (1), dok je u ostalim sluajevima rezultat neistinit.
Sljedea tablica ilustruje gore navedeno:
Ulaz

Izlaz

#1

#2

"OR"

"XOR"

1
1

0
1

Razlog zato nam je logiki XOR tako zanimljiv je njegovo svojstvo da ako se dva
puta izvede u istom redu ponitava. Tako, na primjer, uzmemo dva broja A i B,
provedemo A XOR B i zatim uzmemo rezultat operacije i opet provedemo XOR B
kao rezultat emo dobiti onaj A sa poetka, tj. A XOR B XOR B = A.
Ovo svojstvo iskoriteno je za izraun pariteta kod RAID polja.
Ako imamo 4 podatkovna elementa D1, D2, D3 i D4 moemo izraunati paritetnu
informaciju DP kao D1 XOR D2 XOR D3 XOR D4. Sada moemo, poznavajui bilo
koja 4 elementa od D1, D2, D3, D4 i DP operacijom XOR nad njima dobiti element
koji nam nedostaje.
U slijedeem primjeru to emo demonstrirati koristei 4 okteta podataka.
Dakle imamo sljedee oktete:
D1=10100101,
D2=11110000,
D3=00111100,
D4=10111001.
Zatim izvrimo XOR operaciju nad njima, korak po korak:
D1 XOR D2 XOR D3 XOR D4 = ( (D1 XOR D2) XOR
D3) XOR D4 = ( (10100101 XOR 11110000) XOR
00111100) XOR 10111001 = (01010101 XOR 00111100)
XOR 10111001 = 01101001 XOR 10111001 =11010000
Dobili smo paritetni oktet DP = 11010000.

Sada emo tih pet okteta podatka zapisati na pet diskova. Meutim disk #3 koji sadri
informaciju 00111100 se pokvari.
Koristei preostala 4 okteta i uz pomo XOR operacije jednostavno emo povratiti
izgubljenu informaciju, na slijedei nain:
D1 XOR D2 XOR D4 XOR DP = ( (D1 XOR D2) XOR D4)
XOR DP = ( (10100101 XOR 11110000) XOR 10111001)
XOR 11010000 = (01010101 XOR 10111001)
XOR 11010000 = 11101100 XOR 11010000 =00111100
to odgovara izgubljenoj vrijednosti D3 sa diska #3
U poreenju sa preslikavanjem, paritet (sa zapisom u pojasevima) ima neke pozitivne
i neke negativne karakteristike. Najoitija prednost je ta da paritet ima dobru zatitu
podataka u sluaju kvara jednog od diskova u polju, bez potrebe za potronjom
dodatnih 50% vie diskova kao kod preslikavanja, samo jedan od N+1 diskova sadri
redundantnu informaciju. Zapis u pojasevima sa paritetom takoe omoguuje
iskoritavanje dobrih performansi takvog zapisa.
Najvei nedostatak pariteta manifestuje se u koliini procesorske snage potrebne za
izraun pariteta. To znai da je potreban vrlo kvalitetan i snaan kontroler koji e
vriti izraun pariteta. Koritenje programskog RAID-a time pada u vodu jer bi bila
potrebna vrlo velika procesorska snaga a to bi znaajno usporilo sustav.
Sva RAID polja od RAID 3 do RAID 7 koriste paritet, najpopularniji danas je RAID
5, RAID 2 koristi koncept slian paritetu ali ne potpuno jednak.

2.2. RAID Performanse

RAID je originalno zamiljen kao nain zatite podataka primjenom otpornosti
na greke, i zato imamo onaj R u nazivu RAID. U dananje vrijeme kad je potrebna
pouzdanost, dostupnost podataka i tolerancija na greke nastavljaju biti esencijalnima
za mnoge korisnike RAID-a, no i performansama se pridaje jednaka pozornost.
Tako, na primjer, postoje grupe RAID implementatora koje slau RAID polja
iskljuivo sa gledita performansi, bez redudantnosti podataka ili zatite istih.
Isto tako i oni koji i koriste redundantnost takoe pokuavaju izvui maksimalne
performanse iz svog sistema.
Kljuna stavka kod poveanja performansi unutar RAID polja je paralelizam.
Mogunost simultanog pristupa diskovima omoguuje zapisivanje ili itanje podataka
RAID polja bre nego to bi se to izvodilo sa samo jednim diskom.
RAID je ustvari zasluan za neke, gotovo ezoterine, dizajne tvrdih diskova poput
diskova sa vie aktuatora. RAID polje ustvari i sadri vie aktuatora, samim time to
je sastavljeno od vie tvrdih diskova, pa je tako izbjegnuta potreba za proizvodnjom
specijalnih diskova, koji zbog male serijske proizvodnje ne odgovaraju
proizvoaima, a i zbog posljedino velike cijene ne odgovaraju ni korisnicima.
Kad se govori o performansama kod RAID polja, nemogue je izdvojiti svaki faktor
poboljanja performansi a to i nema puno smisla jer prilikom detaljnije analize
pojedine vrste RAID polja ta poboljanja performansi postaju vidljiva i jasnija.
U nastavku ovog rada pokuati emo pojasniti na ta se to misli kad se govori o
performansama RAID polja. Puno ljudi koji znaju neto o RAID poljima kau kako
RAID polje poboljava performanse, ali injenica je da neka polja vie poboljavaju
performanse a opet neka druga polja to postiu na drugaiji nain.
Shvaanjem toga u mogunosti smo razlikovati razlike meu pojedinim RAID
poljima na osnovu njihovih performansi.

2.2.1. Performanse zapisivanja i itanja podataka

Tvrdi diskovi izvode dvije razliite funkcije: zapis podataka i njihovo itanje.
U najeim sluajevima, elektrini i mehaniki procesi ukljueni u ove dvije funkcije
su vrlo sline. Meutim, ak i kod jednog diska performanse itanja i pisanja su esto
razliite, dodue malo ali na zanimljiv i, naravno, bitan nain.
Kod RAID polja ta razlika u performansama itanja i pisanja se poveava.
Zbog mogunosti razliitog rasporeda diskova u RAID polju, a time i razliitog
naina spremanja podataka u istom, u nekim sluajevima mogu postojati izraene
razlike u poreenju, npr. polja A sa poljem B sa gledita performansi itanja
podataka, i istih polja u poreenju sa gledita performansi zapisivanja podataka.
Osnovna razlika izmeu zapisivanja i itanja podataka u RAID polju je sljedea.
Kad zapisujemo podatke u redundantno polje, moramo pristupiti svakom mjestu gdje
se zapisuju podaci, meutim, prilikom itanja tih istih podataka potrebna nam je
minimalna koliina podataka za dobijanje traenih podataka jer redundantnim
informacijama nije potrebno pristupati prilikom itanja podataka.
Pogledajmo sada kako se razliite metode zapisa podataka RAID polja razlikuju po
ovom pitanju.

Preslikavanje podataka: Performanse itanja kod preslikavanja su daleko bolje od

performansi pisanja. Uzmimo, na primjer, sluaj da koristimo preslikavanje dvaju
diskova unutar RAID 1 polja. Svaka informacija je duplirana, odnosno zapisana na
svaki disk zasebno. To znai da svaki oktet podataka mora biti zapisan na oba diska
to smanjuje performanse pisanja u odnosu na performanse zapisivanja na samo jedan
tvrdi disk. ak i da su brzine zapisivanja jednake u oba sluaja, diskovi iz RAID 1
polja su zauzeti tokom zapisivanja po njima to isto smanjuje performanse.
No kakva je situacija prilikom itanja podataka sa dvaju preslikanih diskova?
Sada imamo potpuno drugaiju situaciju jer prilikom itanja podataka nema nikakve
potrebe itati podatke sa oba diska ve je dovoljan samo jedan, i ako koristimo dobro
konfigurisani RAID kontroler drugi disk moemo koristiti za obavljanje nekog
drugog posla.
Ovo ini RAID znaajno brim kod itanja podataka u odnosu na jedan disk, u
najveem broju sluajeva.
Zapis u pojasevima bez pariteta: RAID 0 polje ima otprilike jednake performanse
itanja i pisanja (ili tanije, otprilike jednak omjer itanja i pisanja kao to ima i samo
jedan disk). Razlog tome je to "razbijanje" podataka na manje dijelove bez raunanja
pariteta znai da je prilikom itanja potrebno pristupiti jednakom broju diskova kao
kod pisanja.
Zapis u pojasevima sa paritetom: Kao i kod preslikavanja, performanse zapisivanja
kod koritenja zapisa u pojasevima sa paritetom (RAID 3 do RAID 6) su loije od
performansi itanja. Meutim te performanse zavise o nainu zapisivanja i itanja.
Evo kako se oituju razliiti naini zapisivanja: Kod itanja, zapis u pojasevima sa
paritetom moe ak i biti bri od zapisa u pojasevima bez pariteta. Naime, paritetna
informacija nije potrebna prilikom itanja, i to ini ponaanje ovog polja slino
ponaanju RAID 0 polja, ali se itanje obavlja i sa jo jednog dodatnog diska pa to
malo poboljava paralelizam.
Prilikom slijednog (eng. sequential) zapisivanja imamo dvostruki izraun pariteta kao
i potrebu zapisivanja pariteta na dodatni disk. Ovo ini sekvencijalno zapisivanje
sporije od zapisivanja kod zapisa u pojasevima bez pariteta.
Najvee razlike koristei zapis u pojasevima sa paritetom je prilikom nasuminog
(random) zapisivanja i itanja. Nasumina itanja koja zahtijevaju samo dijelove
pojasa sa jednog ili dva diska mogu biti procesirana paralelno sa nekim drugim
nasuminim itanjem koje isto tako zahtjeva samo dijelove pojasa sa ostalih diskova.
Teoretski, nasumino zapisivanje bilo bi jednako itanju, kad se ne bi javljao slijedei
problem. Naime, svaki put kad promijenimo neki blok podatka u nekom pojasu mora
se ponovno izraunati paritet za taj pojas, to zahtijeva dva pisanja i itanje svih
ostalih dijelova pojasa.
Uzmimo za primjer RAID 5 polje sastavljeno od 5 diskova, i jedan odreeni pojas
koji sadri podatke koji su rasporeeni na diskove #3, #4, #5 i #1, i paritetni blok se
nalazi na disku #2. Zatim elimo izvriti nasumino zapisivanje koje e promijeniti
samo jedan blok u ovom pojasu i to na disku #3. Kad ne bi koristili paritet, kontroler
bi podatak jednostavno zapisao na disk #3 i to bi bilo to. Meutim, koristei paritet,
promjena na disku #3 utie na paritetnu informaciju za cijeli pojas. Tako se ovo
jednostruko zapisivanje pretvara u itanje diskova #4, #5 i #1, zatim izraunavanja
pariteta, i onda zapisivanje na disk #3 (novi podaci) i na disk #2 (novo izraunati
paritet). Ovo je, oito, razlog zato su performanse kod nasuminog zapisivanja loe.
Iz istog razloga koritenje programske implementacije RAID 5 polja nije
preporuljiva ako nam trebaju dobre performanse sistema.

10

Jo jedan udarac na performanse pisanja javlja se kod sistema koji koriste dodatni
disk za zapisivanje paritetne informacije kao kod RAID 3 i RAID 4 polja.
Kako kod ovih polja samo jedan disk sadri paritetnu informaciju on se koristi u
svakoj operaciji zapisivanja to stvara usko grlo u ssistemu.
Kao da sve ove prije navedene stvari ne smanjuju dovoljno performanse zapisivanja,
javlja se jo jedan razlog smanjenju performansi. Naime, kontroler mora biti siguran
da kada zapisuje promijenjene informacije i pripadajui promijenjeni paritet to ini
simultano. Ako se taj proces prekine, recimo, u sredini, nakon promjene podataka a
prije promjene pariteta, postoji mogunost da se kompromitira integritet RAID polja.
Za sprjeavanje toga koristi se specijalni proces koji se esto naziva two-phase
commit. Ovaj proces vrlo je slian tehnici koja se koristi kod baza podataka, kad
elimo biti sigurni kod transfera novca i elimo biti sigurni da se novac koji skidamo
s jednog rauna stvarno prebaci na drugi, i obrnuto.

2.2.2. Performanse pozicioniranja i transfera

Kao to o vrsti implementiranog RAID polja zavisi kako se mijenjaju
performanse itanja i pisanja, tako moemo razlikovati i naine na koje pristupaju
podacima, kod itanja i pisanja. Kod tvrdih diskova, uopteno, pristup podacima
zapisanih na njima provodi se kroz dva koraka. U prvom koraku, to je postavljanje
glava za itanje podataka na tano odreeno mjesto, to emo nazvati pozicioniranje.
Drugi korak je prenos podataka sa magnetskih ploa tvrdog diska to emo nazvati
transfer. Performanse tvrdog diska zavise od oba ova koraka. Vanost jednog
zavisnosti o drugom u potpunosti zavisi o vrsti podataka i o njihovoj organizaciji na
disku. Koritenje vie diskova u RAID polju znai da u nekim sluajevima moemo
poboljati performanse pozicioniranja ili transfera a u nekim sluajevima i oboje.
RAID polja se mogu razlikovati po performansama pozicioniranja i transfera pa i ovo
postaje jedna od ocjena koja e se uzeti u obzir kod potrage za RAID poljem koje e
najbolje odgovarati naim potrebama. No moramo primijetiti da e ove performanse
pozicioniranja i transfera uvelike zavisiti o vrsti manipulacije podacima, tj. radi li se o
zapisivanju ili itanju podataka. U daljnjem tekstu osvrnuemo se na prije spomenute
performanse kod standardnih tehnika koritenih kod RAID polja.

Preslikavanje: Za vrijeme itanja podataka samo se jednom disku pristupa, ali

kontroler moe koristiti oba diska da bi izveo dva nezavisna pristupa podacima. Tako
preslikavanje poboljava performanse pozicioniranja. Meutim, kad se podaci
pronau oni e biti proitani sa samo jednog diska, to znai da preslikavanje nee
stvarno poboljati performanse slijednog itanja podataka. Za vrijeme pisanja oba su
diska zauzeta i performanse su ukupno loije nego to bi bilo kod upotrebe samo
jednog diska.

Zapis u pojasevima: Velike datoteke koje su podijeljene na dovoljno mali broj

blokova da se nalaze zapisane kroz cijeli pojas zahtijevaju da se glava za itanje
svakog diska dovede na pravo mjesto pa je iz toga vidljivo da se performanse
pozicioniranja ne poboljavaju. Nakon namjetanja glava podaci se sa svih diskova
simultano itaju to znatno poboljava performanse transfera.

11

Kod itanja malih datoteka koje ne zahtijevaju pristup svim diskovima u polju,
"pametni" kontroler moe pokrenuti dva ili vie pristupa podacima odjednom. Ovo
poboljava kako performanse pozicioniranja tako i performanse transfera iako je
poboljanje performansi transfera relativno maleno.
Poboljanje performansi kod RAID polja koja koriste pojaseve zavise i o veliini
pojasa i irini pojasa.

2.2.3. Veliina pojasa i irina pojasa

RAID polja koja koriste zapis u pojasevima poboljavaju performanse na
nain da se datoteke dijele na manje "komadie" i kao takvi se zapisuju po diskovima
unutar RAID polja.
Najee, implementacije zapisa u pojasevima omoguavaju korisniku (tj. onome ko
postavlja polje) da sam odredi veliine dvaju bitnih parametara. Svaki od tih
parametara ima veliki uticaj na performanse kod polja koja koriste zapis podataka u
pojasevima.
Prvi vani parametar je irina pojasa polja. Ovaj nam parametar govori koliki je broj
paralelnih pojaseva u koje moemo istovremeno zapisivati, ili itati podatke. Ovaj
broj je naravno jednak broju diskova u polju. Tako da na primjer polje sastavljeno od
etiri diska ima irinu pojasa 4. Performanse itanja i pisanja se poboljavaju kako se
poveava irina pojasa, dok sve ostale karakteristike ostaju nepromijenjene. Razlog
tome je to poveavanjem irine pojasa, to se ostvaruje poveavanjem broja diskova,
mi ustvari poveavamo paralelizam polja to nam omoguuje istovremeni pristup
veem broju diskova.
Tako emo, na primjer, bolje performanse polja ostvariti ako upotrijebimo 8 diskova
kapaciteta 18GB nego upotrebom 4 diska kapaciteta 36GB, naravno svi diskovi su iz
iste proizvodne serije i sve ostalo je identino.
Naravno trokovi nabavke 8 diskova su vei od trokova za 4 diska a tu su i druge
stvari od bitnog znaaja kao to je napajanje, smjetanje tih diskova itd.
Drugi vaan parametar je veliina pojasa, a u upotrebi su jo i nazivi veliina bloka,
duina pojasa.
Ovaj parametar odreuje koje veliine e biti pojas u koji se zapisuju podaci na disk.
RAID polja kod kojih se zapis u pojaseve vri po blokovima koristi blokove veliine
od 2KB do 512KB (pa i vie) i to po drugoj potenciji, znai 2KB, 4KB, 8KB itd.
RAID polja koja koriste zapisivanje na nivou okteta (kao RAID 3) koriste irinu
pojasa od 1 okteta ili nekog manjeg broja okteta, najee nepromjenjivu od strane
korisnika.
Uticaj veliine pojasa na performanse tee je odrediti nego uticaj irine pojasa.
Smanjivanje veliine pojasa: Kako smanjujemo veliinu pojasa tako se podaci dijele
na sve manje i manje komadie. Ovo poveava broj diskova potrebnih za uvanje svih
blokova koji sadre podatke, to teoretski podie performanse transfera, ali smanjuje
performanse pozicioniranja.
Poveavanje veliine pojasa: Poveanje veliine pojasa rezultirati e performansama
suprotnim u odnosu na smanjivanje veliine pojasa. Manje diskova e biti potrebno za
pohranjivanje podataka odreene veliine tako da se smanjuju performanse transfera.
Meutim, ako se kontroler optimizira tako da omoguava da se diskovi koji nisu
potrebni za itanje potrebnih podataka iskoriste za neku drugu operaciju za rezultat
dobijemo poveanje performansi pozicioniranja.

12

Oito, ne postoji "optimalna" veliina pojasa za sve korisnike. Veliina pojasa zavisi o
zahtijevanim performansama, o vrsti aplikacija, pa ak i o karakteristikama samih
tvrdih diskova. Ba iz tog razloga proizvoai kontrolera ostavljaju ovu opciju
otvorenom, tako da bi svaki korisnik mogao prema svojim potrebama postaviti
veliinu pojasa.

Slika 2.1. Uporeivanje razliitih veliina pojasa.

Na gornjoj slici imamo RAID 0 polje sastavljeno od 4 diska sa postavljenom

veliinom pojasa od 4KB, dok na donjoj slici imamo isto polje sa istim podacima, sa
razlikom u veliini pojasa koja ovdje iznosi 64 KB.
Na slici 2.1, u ovim dijagramima, 4 datoteke su predstavljene razliitim bojama:
- Crvena ............ predstavlja datoteku veliine 4KB;
- Plava ............. predstavlja datoteku veliine 20KB;
- Zelena ............predstavlja datoteku veliine 100KB;
- Ljubiasta . . predstavlja datoteku veliine 500KB;
Iz ovog dijagrama je vidljivo kako se "ponaaju" datoteke "srednje" veliine usled
promjene veliine pojasa.
Datoteka veliine 4KB zauzima samo jedan blok u oba sluaja, dok je datoteka od
500 KB rairena preko sva 4 diska u polju.
No, kada veliinu pojasa postavimo na 64KB, datoteka od 20KB (oznaena plavom

13

bojom) nalazi se na samo jednom disku umjesto na sva 4 kao u prijanjem sluaju.
Takoe, datoteka veliine 100KB (oznaena zelenom bojom) sada se nalazi na dva
diska u odnosu na prijanji sluaj gdje se nalazila na sva 4 diska u polju.
Ovo poveava performanse pozicioniranja. U oba sluaja irina pojasa je naravno
etiri.
Ostaje nam pitanje koju veliinu pojasa emo koristiti. Najbolji odgovor na ovo
pitanje proizlazi iz toga da isprobamo par razliitih veliina i da se sami uvjerimo u to
koja najbolje odgovara naim potrebama. Kao i kod ostalih parametara koji utiu na
performanse ni ovdje ne smijemo precijeniti razlike izmeu performansi kod
koritenja razliitih veliina pojasa. Nekad poveanje performansi moe biti znaajno,
posebno ako uporedimo veliine pojasa suprotnih graninih vrijednosti kao na primjer
4KB i 256KB. No te razlike u performansama ipak nisu toliko velike kad uporedimo
susjedne vrijednosti veliine pojasa.
Ako ipak elimo neke smjernice po tom pitanju moemo, uopteno zakljuiti, da ako
RAID polje koristimo u okruenju transakcijskog tipa (npr. baze podataka) koje
izvodi puno operacija itanja i pisanja podacima male veliine moemo preporuiti
koritenje veih veliina pojasa, naravno do neke odreene granice.
Koritenje aplikacija koje zahtijevaju bre itanje, manjeg broja veih datoteka bolje
e funkcionisati sa manjom veliinom pojasa.

2.2.4. Degradirano stanje i obnova podataka

Sve rasprave voene oko RAID performansi, u prijanjem tekstu ali i inae,
polaze od pretpostavke da RAID polje funkcionie normalno tj. da svi diskovi
normalno funkcioniu. Meutim RAID polja koja koriste mogunosti redundantnosti
imaju mogunost nastavka rada i kada jedan disk prestane sa radom.
Performanse takvog polja smanjuju se i kae se da polje radi u degradiranom stanju
(degraded state, neki proizvoai ovo jo nazivaju i critical state ili koriste neki drugi
sinonim). Uticaj na performanse zavisi od tipa RAID polja, ali i o tome kako RAID
kontroler reaguje na novonastalo stanje.
Kada se polje nae u degradiranom stanju performanse se smanjuju zbog dva razloga:
Prvi razlog je to nam jedan od diskova vie nije na raspolaganju i polje mora
kompezovati nedostatak istog. To bi u, recimo, polju sastavljenom od dva preslikana
diska znailo da su performanse jednake kao da imamo samo jedan disk (to i je
sluaj). U polju koje koristi zapis u pojasevima sa paritetom smanjenje performansi
bilo bi uslovljeno potrebom da se podaci sa neispravnog diska regeneriu "u hodu"
pomou pariteta u sluaju itanja podataka iz polja.
Drugi razlog za smanjenje performansi je to se nakon zamjene neispravnog diska svi
podaci koji su bili na neispravnom disku moraju ponovo regenerisati - obnoviti na
novom disku.
Ovaj proces naziva se obnavljanje podataka (eng. rebuilding). Preslikano polje mora
kopirati sve podatke sa ispravnog diska na novi disk.
Podaci sa neispravnog diska iz paritetnog polja zapisanog u pojasevima moraju biti
prebaeni na novi disk i mora se izraunati novi paritet za sve podatke na svim
diskovima u polju, a i podaci za novi disk se moraju prije toga regenerisati iz
paritetnih informacija. Jasno je da sve ove operacije nad podacima troe dosta
vremena i relativno se sporo izvode. Za vrijeme dok se izvode navedene operacije
polje funkcionie normalno ali su performanse drastino smanjene.
Uticaj na performanse obnove podataka u cijelosti zavise o vrsti RAID polja i prirodi
RAID kontrolera. Sklopovski RAID kontroler cijeli ovaj posao izvest e bre nego

14

programski, no obnova podataka se, na sreu, ne deava preesto (bar se ne bi

trebala).
Mnogi RAID sistemi administratoru ostavljaju mogunost odabira naina na koji e se
izvesti obnova podataka - runo ili automatski .
Kod automatske obnove podataka polje e samo otkriti zamjenu neispravnog diska i
automatski e zapoeti obnavljati novi disk.
Runa obnova podataka ne mora biti nuno loija od automatske. U sluaju da se ne
radi o sistemu koji je ukljuen 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici, administrator moe
nakon zavretka "radnog" dana sistemski mirno provesti obnovu podataka bez
negativnog uticaja na performanse.
Meutim, veina RAID polja koja koriste preslikavanje ili zapis u pojasevima sa
paritetom su vrlo ranjiva dok se nalaze u degradiranom stanju. Dok se neispravni disk
ne zamijeni i podaci ne obnove, u RAID polju nema zatite podataka, to za sobom
povlai pitanje da li je pametno ekati sa obnovom diska, makar samo par sati do
zavretka radnog dana, a sve s razlogom da izbjegnemo pad performansi.

15

2.3.

RAID Pouzdanost

Poboljanje performansi kao rezultat koritenja RAID-a i vie su nego

dobrodole ali ipak je primarni zadatak RAID-a, u poslovnom svijetu, da nam osigura
zatitu vanih podataka kao i da osigura produktivnost zaposlenih.
U pravilno konfiguriranom RAID sistemu kritino vrijeme pada sistema moe se
drastino smanjiti, a i gubitak podataka je gotovo eliminisan.
Da bi razumjeli kako upotreba RAID sistema utiee na pouzdanost sistema, moramo
prvo razluiti, i shvatiti, neke injenice povezane sa ovim pojmom pouzdanosti. Na
primjer, esto se moe uti fraza "RAID poboljava pouzdanost diska", to naravno
nije tono.
Istina zavisi o nekim faktorima vezanim za nae shvatanje pouzdanosti. Da li mislimo
na pouzdanost pojedinanih diskova ili cijelog sistema, da li govorimo o podacima ili
o hardveru. Naravno, sve RAID implementacije ne poboljavaju pouzdanost.
U sljedeem naslovu objanjene su neke injenice vezane za pouzdanost. To ukljuuje
malo dublji pogled u koncepte tolerancije na greke (eng. fault tolerance),
pouzdanost i dostupnost (eng. reliability and availabilty), osvrt na pouzdanost ostalih
komponenti u sistemu koje utiu na pouzdanost sistema kao cjeline, i naravno, osvrt
na izradu sigurnosnih kopija (eng. backup) i povrat podataka (eng. data recovery).

2.3.1. Pouzdanost
Pouzdanost odreene komponente sistema oznaava koliko e ta komponenta
nastaviti s radom nakon to je otkriven kvar u sistemu. Pouzdanost komponente
kombinacija je raznih faktora. Od optih kao to su dizajn i proizvodnja odreenog
modela nekog proizvoaa, ali i specifinih faktora kao to su nain na koji je
odreena komponenta proizvedena, dostavljena, ugraena i odravana.
Pouzdanost sistema je funkcija pouzdanosti komponenata od kojih je sistem
sastavljen. to se vie komponenata nalazi ugraeno u sistemu to e i pouzdanost
sistema, kao cjeline, biti loija. Ovo je i razlog zato se sloeniji sistemi ee kvare
od manje sloenih.
Najei izraz koji se koristi za opisivanje pouzdanosti komponenata pa tako i tvrdih
diskova je srednje vrijeme izmeu kvarova (eng. mean time between failures MTBF). Ako su MTBF vrijednosti unutar sistemi oznaene na slijedei nain:
MTBF1, MTBF2, MTBF3 i tako sve do MTBFN, onda pouzdanost sistema moemo
izraunati na slijedei nain:
Sistem . . . MTBF = 1 / ( 1 / MTBFi + 1 / MTBF2 + . . . + 1 / MTBFn ).
Ako su MTBF vrijednosti svih komponenti jednake (MTBF1 = MTBF2 = MTBFN)
onda se formula pojednostavljuje, i izgleda ovako:
Sistem . . . MTBF = komponenta MTBF / N ,
pri emu N oznaava broj diskova u polju. Iz ovih formula je vidljivo da MTBF
sistema koji se sastoji od 4 diska, koji imaju MTBF jednak 500 000 sati iznosi samo

16

125 000 sati - teoretski.

Naime, kako u ovaj raun moramo uzeti i MTBF vrijednost RAID kontrolera
ukupna vrijednost MTBF sistema bie manja od 125 000 sati. Samo za ilustraciju, u
na raun emo dodati i MTBF vrijednost RAID kontrolera koja iznosi 300 000 sati.
Raun ukupne vrijednosti MTBT sistema sada izgleda:
Sistem . . . MTBF = 1 / ( 1 / MTBF1 + 1 / MTBF2 + . . . + 1 / MTBFn )
= 1 / ( 1 / 500000 + 1 / 500000 + 1 / 500000 + 1 / 500000 + 1 / 300000 = =
88 235 sati
Vidimo da se pouzdanost naeg sistema uvelike smanjila.
Ostaje nam pitanje zato onda uopte koristiti RAID?
Postoji, naravno, i druga strana medalje. Vidimo da je pouzdanost sistema na
relativno niskom nivou, ali ako uzmemo u obzir da koritenjem redundantne
informacije (bilo preslikavanjem ili koritenjem pariteta) osiguravamo toleranciju na
greke uslijed kvarova stvari postaju jasnije.
Razlog zato veina ljudi smatra da se koritenjem RAID sistema poveava
pouzdanost proizlazi iz toga to se koritenjem redundantnosti stvara otpornost na
greke pa se to ustvari smatra poveanjem pouzdanosti, a ne misli se na poveanu
pouzdanost hardvera.
Meutim, to se deava ako ne koristimo redundantnost? U tom sluaju moemo
stvoriti problematinu situaciju. Ovakvu situaciju imamo kod RAID 0 polja i to znai
da emo RAID 0 polje koristiti kad su nam stvarno neophodne performanse ovakvog
polja ali u sprezi sa kvalitetnim sistemom za stvaranje sigurnosnih kopija podataka.

2.3.2. Tolerancije na greke

Kad se govori o poveanoj pouzdanosti RAID sistema misli se, ustvari, na
toleranciju na greke koja se nalazi implementirana u gotovo svim vrstama RAID
polja. Pouzdanost i tolerancija na greke nisu jedno te isto.Tolerancija na greke
oznaava mogunost RAID polja da nakon kvara neke od komponenata osigura
cjelovitost i ispravnost podataka te pouzdanost. Kad se kvar dogodi polje ulazi u
stanje smanjene funkcionalnost, tj. degradirano stanje (eng. degraded state) i
neispravni disk se mora zamijeniti a podaci se moraju se regenerisati sa neispravnog
diska na novi disk.
Mogunost tolerancije kvara diska u potpunosti zavisi od vrste implementiranog
RAID polja. RAID 0 koji nema redundantne informacije nema dakle ni toleranciju na
kvar diska pa se u sluaju kvara diska polje rui. RAID polja 1, 2, 3, 4, 5, i 7 mogu
tolerisati kvar jednog diska, dok RAID 6 moe tolerisati kvar dvaju diskova.
Viestruka RAID polja (RAID 10, RAID 50 ...) esto mogu tolerisati kvar dvaju pa i
vie diskova, zavisno o kojim se diskovima radi i nainu kako je polje konfigurisano.
RAID 10 polje, na primjer, sastavljeno od dva para preslikanih diskova povezanih u
pojas, moe tolerisati kvar dva od etiri diska sve dok se ne nalaze u istom paru.
Tolerancija na greke, meutim, ne zavise samo o pouzdanosti tvrdih diskova, ve i o
pouzdanosti ostalih komponenata sistema. Na primjer, ako nam se pokvari RAID
kontroler nai podaci su vjerojatno poteeni greaka ali je zato dostupnost sistema
ugroena. Ovo je razlog zato se ponekad koristi dupliranje budui da ono moe
tolerisati kvar tvrdog diska i RAID kontrolera istovremeno.

17

2.3.3. Dostupnost
Jo jedna stvar povezana sa pouzdanou i tolerancijom na greke je
dostupnost.
Ovaj izraz jednostavno oznaava mogunost nesmetanog pristupa podacima.
U velikom broju firmi koje implementiraju RAID, dostupnost je razlog zato se ulae
u implementaciju RAID sistema. I zatita podataka je bitna, ali ona se moe osigurati
kvalitetnim sistemom za izradu sigurnosnih kopija podataka i tako utedjeti novac
potreban za RAID sustav, a i postoji potreba za sistemom za izradu sigurnosnih kopija
podataka.
Dostupnost se rauna po sljedeoj formuli:

MTTF - Mean time to failure - srednje vrijeme do kvara, MTTR - Mean time to repair srednje vrijeme do popravka.
Dostupnost RAID polja zavisi od nekoliko faktora:
Pouzdanost hardvera: to je vea pouzdanost hardvera koritenog u RAID
polju, manja je vjerojatnost da e uopte doi do hardverskih problema, i ovo je
naravno najbolji nain za odravanja visokog nivoa dostupnosti. Pouzdanost ostalih
komponenti takoe je jednako toliko bitna.
-

Tolerancija na greke/kvarove: RAID polja i implementacije koje imaju veu

toleranciju na greke usljed kvarova imaju i veu dostupnost, i naravno da je i ovdje
bitna tolerancija ostalih komponenata koje ine sistem.
-

"Vrua zamjena": RAID polja koja posjeduju mogunost za "vruu zamjenu"

(izmjenu "na ivo") tvrdih diskova eliminiu potrebu za gaenjem sistema u sluaju
kvara hardvera.
-

Automatsko obnavljanje: Obnova podataka sa pokvarenog diska na novi disk.

Ako se sistem koristi kontinualno (24/7) onda mogunost automatskog obnavljanja
znai da se podaci sa starog diska mogu obnoviti "u hodu", tj. nije potreban prekid
rada RAID polja, i to ini ovu mogunost esencijalnom.
-

Servis: Ako doe do "pada" RAID polja, sistem nije dostupan dokle god se ne
zamijeni neispravna komponenta. Premda se ovo rijetko deava u kvalitetno
konfigurisanom RAID polju ipak se deava i onda dostupnost zavisi upravo o brzini
servisiranja.
-

Ako nam je vana visoka mjera dostupnosti ona se itekako moe ostvariti, naravno na
raun cijene. Postoje firme koje dizajniraju specijalna RAID polja, visoko tolerantna
RAID polja koja odolijevaju skoro svim kvarovima. Postoje i vrhunska rjeenja, koja
zbog prirode koritenja aplikacija koje su zavisne od dostupnosti, nadilaze sva ova
RAID rjeenja i koriste potpuno redundantna rjeenja koja su nerijetko i fiziki
smjetene na razliite lokacije da bi se zatitili i od prirodnih nepogoda.

18

2.3.4. Pouzdanost ostalih komponenata Sistema

Pouzdanost sistema u cjelini funkcija je pouzdanosti svih pojedinanih
komponenti koja ine sistem. to je vie komponenti u sistemu to je sistem manje
pouzdan. Samo jedna nepouzdana komponenta moe znaajno smanjiti pouzdanost
cijelog sistema, zato to je MTBF vrijednost sistema uvijek manji od najmanje
vrijednosti MTBF-a neke komponente. Prisjetimo se formula za MTBF sistema:
Sistem . . . MTBF = 1 / ( 1 / MTBFi + 1 / MTBF2 + . . . + 1 / MTBFN )
Prisjetimo se takoe situacije ako su sve MTBF vrijednosti jednake,
MTBF1 = MTBF2 = MTBFn. Sada formula izgleda ovako:
Sistem . . . MTBF = komponenta MTBF / N.

Ovo znai da ako imamo, na primjer, etiri komponente sa MTBF vrijednostima od

1.000.000 sati, svaki, MTBF vrijednost cjelokupnog sustava iznositi e 250.000
sati. Meutim, ako imamo situaciju u kojoj imamo tri diska sa MTBF vrijednou
od
1.000.000 sati do etvrti disk ima MTBF od 100.000 sati onda nam MTBF vrijednost
sistema iznosi samo 77.000 sati to je manje od treine prijanje vrijednosti.
Iz ovoga je vidljivo da moemo imati najkvalitetnije tvrde diskove ali ako su ostale
komponente manje kvalitetne neemo imati pouzdan sistem.
Da bi se pouzdanost sistema podigla na vii nivo, unutar RAID sistema se koriste
samo najkvalitetnije komponente. Mnogi sistemi iz ovog razloga ukljuuju i
toleranciju na greke/kvarove i kod ostalih komponenti sistema. Tu svakako spada
napajanje pa se tako koriste redundantna napajanja. To su u veini sluajeva napajanja
koja dolaze u paru i imaju mogunost "vrue zamjene", tj. mogunost zamjene u toku
rada, kao to imamo i kod tvrdih diskova.
to se tie problema zatite od prenapona, strujnih udara i ostalih nepravilnosti
vezanih uz isporuku elektrine energije tu na scenu stupa UPS ili neprekidna
napajanja koja uz pomo ugraenih filtera isporuuju jednolian napon. UPS naravno
ima i drugu, moglo bi se rei, i vaniju mogunost a ta je da usljed potpunog gubitka
napona osigurava napon iz svojih akumulatorskih baterija jo neko odreeno vrijeme,
potrebno da bi se trenutno aktivne operacije privele kraju i tako izbjegao gubitak
podataka, i zatim sistem iskljuio normalnim putem.

19

2.4.

Napredne RAID mogunosti

2.4.1. Keiranje podataka

Keiranje (caching) je tehnika kojom se, koritenjem privremene memorije,
nastoje ublaiti velike razlike meu performansama razliitih komponenti raunarskog
sistema. Radi tako da u bri ureaj sprema podatke u privremenu memoriju tako da ne
mora ekati da ih sporiji ureaj obradi nego neprestano alje podatke. Veina
kvalitetnijih RAID kontrolera posjeduje memoriju na sebi koja se u mnogim
pogledima ponaa identino onoj kod samih tvrdih diskova. Poboljava performanse
tako da u privremenoj memoriji dri nedavno koritene podatke ili one za koje
predvia da e se ubrzo koristiti i time znatno ubrzava protok podatak jer se podaci ne
moraju traiti na disku i iitavati. Uobiajeno je ova memorija implementirana tako
da se u slot na kontroleru umee standardni memorijski modul.

2.4.2. Zamjena diskova

U prolosti RAID-a tolerancija na kvarove se provodila preko redundantnosti,
ali postojao je problem vezan uz dostupnost: to ako nam se pokvari disk u sustemu
koji je pokrenut 24 sata na dan 7 dana u sedmici? Redundantnost bi dozvolila
nastavak rada ali u degradiranom stanju. Tvrdi diskovi bili su instalirani duboko
unutar servera i zamjena je zahtijevala otvaranje kuita i zamjenu diska. Ovo sve bi
naravno zahtijevalo da se iskljue i ostali diskovi (koji su radili). Ovo sve u dananje
vrijeme (a i onda) nije prihvatljivo pa naravno postoji rjeenje ovog problema.
Zamjena diskova je vana mogunost jer osigurava dostupnost za vrijeme zamjene
diska, tj. nije potrebno iskljuivati sistem da bi se mogla obaviti izmjena neispravnog
diska. Meutim kao i kod mnogih stvari vezanih za RAID polja ni ovdje pojam
zamjena diskova (eng. drive swapping) nije standardiziran pa tako postoje razliite
"temperature" koje oznaavaju stanje sistema prilikom zamjene diskova:
"Vrua zamjena" (eng. Hot Swap): Ova vrsta zamjene podrazumijeva da se neispravni
disk moe zamijeniti bez ikakvog prekida rada sistema, tj. zamjena diska je potpuno
transparentna.
"Topla zamjena" (eng. Warm Swap): Kod ove vrste zamjene sistem ostaje ukljuen,
operativni sistem podignut, ali se sve aktivnosti moraju zaustaviti na interfejsu na
kojem je spojen na neispravni disk.
"Hladna zamjena" (eng. Cold Swap): Sistem se mora potpuno iskljuiti prilikom
zamjene diska.
Prava "vrua zamjena" zahtijeva podrku i od ostalih komponenata unutar sustava,
RAID kontrolera, interfejsa (obino SCSI), kao i od samog kuita. Naime, ono mora
imati otvore za diskove s prednje strane i unutar kuita moraju biti posebni konektori
da bi se diskovi mogli jednostavno izvui.

20

2.4.3. Rezervni diskovi

Ako se disk pokvari u RAID polju koje ukljuuje redundantnost, znai sva
osim RAID 0, poeljno je odmah izvriti njegovu zamjenu tako da polje moe
nastaviti sa normalnim radom. Postoje dva razloga za ovo, tolerancija na
greke/kvarove i performanse. Naime, dok polje radi u degradiranom stanju nema
zatite od kvarova i pad performansi je osjetan a nekad i drastian.
Napredna RAID mogunost koja je od vrlo velike pomoi u takvim situacijama je
"vrua zamjena" diskova. Meutim postoji jo jedan pristup ovom problemu a to je
koritenje rezervnih diskova (eng. hot spares). Dodatni diskovi se spajaju na
kontroler i ostave se u standby modu rada. Ako se desi kvar nekog diska, kontroler
moe uzeti taj rezervni disk kao zamjenu za neispravni disk. Vrlo jednostavan
koncept i nalazi se kod skoro svakog RAID kontrolera.
Moemo se sad zapitati, zato su nam potrebni rezervni diskovi ako imamo, recimo,
mogunost "vrue zamjene"? Velika prednost rezervnih diskova je ta to e kontroler
automatski izvriti obnavljanje podataka to moe znaiti znatne utede na vremenu
kod velikih sistema.

21

3. RAID POLJA
3.1. Karakteristike RAID polja
Mnogo je naina za implementaciju RAID polja, koristei razne kombinacije
tehnologija kao to su preslikavanje podataka, zapis u pojasevima, dupliranje
(koritenje duplih komponenti), i paritet.
Nekoliko standardiziranih metoda definisane su 1988. godine u istraivakoj
publikaciji sveuilita Berkeley, sa ime i zapoinje fenomen zvani RAID.
Iz nekog razloga oni su razliitim RAID poljima dodijelili sufikse nivoi (eng. level),
to ustvari asocira na hijerarhijsku podjelu RAID polja. Takav naziv implicira da je,
recimo, RAID N+1 polje bolje od RAID N polja to nije potpuna istina, jer znamo da
su RAID polja nezavisna jedna od drugih i da se razlikuju.
Originalna publikacija iz 1988. godine definie 5 RAID polja, od RAID 1 do RAID
5. Tom popisu naknadno je dodano jo RAID 0, te RAID 6 polje, a poslije se javlja i
RAID 7 polje koje je u "privatnom vlasnitvu".
Osim ovih jednostrukih RAID polja javljaju se i viestruka RAID polja koja u svojoj
implementaciji koriste dva ili vie RAID polja i time dobijaju nove mogunosti (i
ogranienja). Mnoga razliita rjeenja se koriste u dananje vrijeme to pokazuje
razliite potrebe za RAID poljima. Neka rjeenja su se s vremenom prestala koristiti
jer vie nisu zadovoljavale neke potrebe i umjesto njih su se pojavile nove
implementacije na tritu.
U ovom poglavlju opisana su jednostruka RAID polja i to od RAID 0 do RAID 7, i
navedene su neke razliitosti tehnike prirode.

3.1.1. Tehniki faktori koji razlikuju RAID polja

Tehnika koritena za postizanje redundantnosti u pojedinim RAID poljima
primarno razlikuje RAID polja. Redundantnost se najee postie koritenjem bilo
preslikavanjem, bilo paritetom (koji je implementiran sa zapisom u pojasevima).
Preslikavanje: Jednostruko RAID 1 polje, viestruka RAID 0+1 i
RAID 1+0 ("RAID 10") polja, koriste preslikavanje za postizanje redundantnosti.
Jedna vrsta RAID 1 polja koristi preslikavanje kontrolera tvrdog diska kao i samog
diska to se naziva dupliranje.
Zapis u pojasevima sa paritetom: Jednostruko RAID 2 do RAID 7 polja i viestruka
RAID 0+3 (ili "53"), RAID 3+0, RAID 0+5, RAID 5+0 polja koriste zapis u
pojasevima za redundanciju podataka.
Niti preslikavanje niti paritet: RAID 0 polje je zapis u pojasevima bez pariteta pa
nema ni reduntnosti.
Preslikavanje i zapis u pojasevima sa paritetom: Viestruka RAID 1+5 i RAID 5+1
polja sadre dobre osobine obje tehnike. Taan nain kako je implementiran zapis u

22

pojasevima sa paritetom zavisi i o detaljima polja. Neka polja koriste zapis u

pojasevima pojedinanih okteta ili sektora, dok neka druga koriste vee blokove
podataka, pri emu se veliina tih blokova odreuje preko veliine pojasa tog polja.
RAID 2 polje koristi specijalni oblik zapisa u pojasevima sa paritetom koji vie lii
ECC (eng. error checking and correction) tehnici koja se koristi kod nekih drugih
raunarskih komponenti (npr. memorije).

3.1.2. Zahtjevi za tvrdim diskovima i kontrolerima

RAID polja razlikuju se u pogledu potrebnog im kontrolera.
Uopteno, jednostavni RAID kontroleri implementiraju jednostavna RAID polja. Dok
sloeniji kontroleri implementiraju sloenija RAID rjeenja. Neka RAID polja ne
zahtijevaju koritenje kontrolera ve koriste mogunosti operativnog sistema ili nekih
posebnih programskih rjeenja. Najjednostavnija RAID polja, koja ukljuuju RAID 0,
RAID 1, RAID 0+1 ili RAID 1+0 esto podravaju programski RAID kontroleri i
jeftini (i jednostavni) kontroleri. Neki jeftiniji kontroleri iz donjeg segmenta takoe
podravaju vrlo popularno RAID 5 polje, ali sa smanjenim performansama i
smanjenim brojem naprednih funkcija.
RAID 3, RAID 4, RAID 6 i RAID 7 i neka viestruka RAID polja kao na primjer
RAID 53 i RAID 30 obino zahtijevaju sloenije i kvalitetnije kontrolere.
Razliita RAID polja imaju razliite zahtjeve u pogledu tvrdih diskova potrebnih i
koritenih u RAID polju. Najvee razlike su u pogledu potrebnog broja diskova kod
pojedinih RAID polja, a taj broj u potpunosti zavisi kako se RAID polje
implementira, tj. da li se radi o preslikavanju, zapisu u pojasevima ili paritetu.
Jednostavni zapis u pojasevima, RAID 0, zahtjeva dva ili vie diskova.
Preslikavanje, RAID 1, zahtjeva dva diska, a zapis u pojasevima sa paritetom zahtjeva
najmanje tri diska (dva ili vie za zapis podataka i jedan disk za paritet, bilo da je
potreban samo za paritet ili je paritet rasut na sve diskove).
Zapis u pojasevima sa dvostrukim paritetom (RAID 6) koristi najmanje etiri tvrda
diska.
Viestruka RAID polja zahtijevaju broj diskova koji je jednak umnoku minimalnog
broja diskova koji su potrebni za pojedinana RAID polja od kojih se sastoji nae
polje. Tako, na primjer, RAID 10 polje zahtijeva minimalno etiri diska (ili mora
sadravati paran broj diskova), dok RAID 50 polje zahtjeva ak est diskova.
Maksimalan broj diskova koritenih u polju ogranien je samo RAID kontrolerom.
Izuzetak od ovog pravila je RAID 1 polje koje moe sadravati samo dva diska. Ovo
ogranienje je jedan od razloga zato se RAID 1 ne koristi esto u velikim viestrukim
poljima. RAID 0+1 i RAID 1+0 se koriste tamo gdje su potrebne dobre osobine RAID
1 polja u kombinaciji sa veim kapacitetom.
I na kraju treba spomenuti da RAID polja rade najbolje sa identinim diskovima
jednakog kapaciteta. Neka RAID polja bolje toleriu razlike u performansama
pojedinih diskova (u sluaju da diskovi nisu jednaki), od ostalih, veinom od

23

jednostavnijih. Sva RAID polja najbolje iskoritavaju diskovni prostor ako su svi
diskovi identini.

3.1.3. Kapacitet polja i efikasnost uvanje podataka

Kapacitet RAID polja odreuje se mnoenjem kapaciteta diskova u polju sa
brojem neredundantnih diskova u polju. to je vea redundantnost polja to je manji
kapacitet polja za odreen broj diskova.
Na primjer, est diskova kapaciteta 40GB u RAID 0 polju imalo bi ukupan kapacitet
od 240GB, dok bi ti isti diskovi u RAID 5 polju imali ukupan kapacitet od 200GB. U
RAID 1+0 imali bi ukupan kapacitet od samo 120GB
Efikasnost uvanja podataka u polju je postotak ukupne veliine polja koji moe biti
iskoriten za uvanje podataka i ovaj parametar je vrlo koristan kod poreenja RAID
polja budui da ne zavisi od kapaciteta diskova koritenih u polju. Jednostavno se
izrauna i to tako da se ukupni koriteni kapacitet diska podijeli zbirom kapaciteta
svih diskova koritenih u tom polju. Za neka polja je ova vrijednost konstantna, dok je
kod drugih zavisna od broja diskova u polju. Na primjer, efikasnost RAID 0 polja je
uvijek 100%, dok recimo kod RAID 1 i RAID 0+1 iznosi 50%. Kod polja koja
koriste zapis u pojasevima sa paritetom, efikasnost se poveava kako se poveava broj
koritenih diskova u polju zato to je broj paritetnih diskova konstantan pa se on tako
u ukupnom postotku smanjuje.
Kod svih ovih izrauna se polazi od pretpostavke da su svi diskovi identini, po
kapacitetu. Ako je neki disk u polju manjeg kapaciteta od ostalih onda se njegova
vrijednost kapaciteta koristi u izraunavanjima. Tako, na primjer, ako imamo RAID 5
polje koje sadri diskove kapaciteta 20GB, 30GB, 40GB i 45GB ukupan kapacitet
polja iznosi 60GB (izraunato kao 4-1 pomnoeno sa 20GB, koliko iznosi kapacitet
najmanjeg diska). Ako bi postavili ovakvo polje onda bi izgubili 55GB diskovnog
kapaciteta to se naziva neiskoritenost diska (eng. drive waste) .
Ako nae polje ima neiskoritenost diska zbog koritenja diskova nejednakih
kapaciteta onda e nam se posljedino smanjiti efikasnost uvanja, u sluaju ovog
RAID 5 polja efikasnost bi iznosila 60 / 135 = 44% , umjesto75% koliko bi iznosila da
su svi diskovi jednakog kapaciteta. Neki kontroleri e onaj neiskoriteni prostor diska
iskoristiti kao obian ne-RAID kapacitet.

24

3.2.

Jednostruka RAID polja

Kao to je ranije reeno, brzina poboljanja performansi memorije bila je

mnogo manja od one za procesore i glavnu memoriju. Ta nesaglasnost je uinila da se
posebna panja posveti sistemu skladita diska kako bi se poboljala ukupna
performansa raunarskog sistema.
Kao i u drugim oblastima raunarske preformanse, konstruktori skladita diska
su prepoznali da ako jedna komponenta moe da se unapreuje samo da izvjesne
granice, dodatni dobici u performansi mogu da se ostvare upotrebom viestrukih
paralelnih komponenata. U sluaju skladita diska, to dovodi do razvoja nizova
diskova koji rade nezavisno i paralelno, sve dok traeni podaci stoje na zasebnim
diskovima. Pored toga, jedan U/I zahtjev moe da se izvrava paralelno ako je blok
podataka kome treba da se pristupiti rasporeen na vie diskova.
Kod upotrebe vie diskova, postoji velika raznolikost naina na koje mogu da
se organizuju podaci i kako da se doda redudansa da bi se poboljala pouzdanost. To
bi razvoj ema baza podataka koje su upotrebljive na veem broju platformi i
operativnih sistema moglo da uini prilino tekim. Na svu sreu, u industriji je
postignuta saglasnost oko standardizovane eme za projektovanje baze podataka na
vie diskova koja je poznata kao RAID (redudantni niz nezavisnih diskova). ema
RAID se sastoji od sedam nivoa, nula do est. Ti nivoi ne impliciraju hijerarhijski
odnos, nego oznaavaju razliite dizajne arhitekture koje dijele tri zajednike
karakteristike:
1. RADI je skup fizikih ureaja diskova koje operativni sistem vidi kao jedan
logiki ureaj.
2. Podaci su raspodijeljeni na fizikim ureajima jednog niza.
3. Kapacitet redudantnog diska koristi se za skladitenje informacije parnosti, to
garantuje obnovljivost podataka u sluaju otkaza diska.
Detalji druge i tree karakteristike razlikuju se za razne nivoe RAID-a. RAID 0 ne
podrava treu karakteristiku.
Termin RAID je prvobitno, objavljen u lanku grupe istraivaa na
Univerzitetu Kalifornije Berkeley. U tom lanku su skicirane RAID konfiguracije
primjene i uvedene su definicije nivoa RAID koje se jo uvijek koriste. Strategija
RAID upotrebljava vie ureaja diskova i raspodjeljuje podatke na takav nain da
omoguava istovremeni pristup podacima sa vie ureaja, poboljavajui tako U/I
performansu i dozvoljavajui postepeno poveanje kapaciteta.
Jedinstven doprinos prijedloga RAID je u tome to efikasno rjeava potrebu za
redudantnou. Mada se dozvoljavanjem da vie glava i pokretaa radi istovremeno
postiu vee brzine U/I prenosa, upotreba viestrukih ureaja poveava vjerovatnou
otkaza. Da bi se nadoknadilo to smanjenje pouzdanosti, RAID koristi uskladitenu
informaciju parnosti koja omoguava obnavljanje podataka izgubljenih zbog otkaza
diska.
Ispitaemo svaki od RAID nivoa. U tabeli 1. Dat je jednostavan vodi za sedam nivoa.
Od njih nivo 3 i 4 se komercijalno ne nude i nije vjerovatno da e postii industrijsko
prihvatanje. U tabeli je U/I performansa prikazana i u kapacitetu prenosa podataka, ili
sposobnosti da se pomjeraju podaci, i u brzini U/I zahtjeva, ili sposobnosti da se
zadovolje U/I zahtjevi, zato to RAID nivoi prirodno razliito rade u odnosu na te
dvije metrike. Jaka strana svakog RAID nivoa istaknuta je pomou sjenenja.

25

Kategorija

Nivo

Opis

Zahtjevano
diskova

Raspoloivost
podataka

Stratifikacija

Neredundantni

Manje od jednog
diska

Preslikavanje

Preslikani

2N,3N,itd

Vea od RAID
2,3,4 ili , a manja
od RAID6

Vei od
jednog diska
za itanje,
slian
jednom disku
za upisivanje

Paralelni pristup

Neredundantni preko
Hammingovog koda

N+m

Bit-isprepletana
parnost

N+1

Blok-isprepletana
parnost

N+1

Mnogo vea od
jednog diska,
uporediva sa
RAID 3,4 ili 5
Mnogo vea od
jednog diska,
uporediva sa
RAID 2,4 ili 5
Mnogo vea od
jednog diska,
uporediva sa
RAID 2,3 ili 5

Najvei od
svih
alternativa u
listi
Najvea od
svih
alternativa u
listi
Slian RAID
0 za itanje,
znatno manji
od jednog
diska za
upisivanje

Blok-isprepletana
raspodjeljena parnost

N+1

Mnogo vea od
jednog diska,
uporediva sa
RAID 2,3 ili 4

Slian RAID
0 za itanje,
manji od
jednog diska
za upisivanje

Blok-isprepletana
dualno raspodjeljena
parnost

N+2

Najvea od svih
alternativa u listi

Slian RAID
0 za itanje,
manji od
RAID 5 za
upisivanje

Nezavisni pristup

Kapacitet
velikog
prenosa U/I
podataka
Vrlo veliki

Brzina
malog
zahtjeva
Vrlo veliki
za itanje i
za
upisivanje
Do
dvostruke
od jednog
diska za
itanje,
slina
jednom
disku za
upisivanje
Priblino
dvostruka
od jednog
diska
Priblino
dvostruka
od jednog
diska
Slina
RAID 0 za
itanje,
znatno nia
od jednog
diska za
upisivanje
Slina
RAID 0 za
itanje,
obino nia
od jednog
diska za
upisivanje
Slina
RAID 0 za
itanje,
znatno nia
od RAID 5
za
upisivanje

3.2.1. RAID 0
RAID 0 (Slika 3.1.) nije pravi lan porodice RAID zato to ne ukljuuje
redundantnost da bi poveao pouzdanost. Meutim, ima nekoliko aplikacija, kao to
su neke na superraunarima, u kojima su prvenstvena briga preformansa i kapacitet, a
nia cijena je znaajnija od poboljane pouzdanosti.
Kod RAID 0, korisniki i sistemski podaci se raspodjeljuju po svim diskovima
u nizu. To je znaajna prednost u odnosu na upotrebu jednog velikog diska: ako dva
razliita U/I zahtjeva ekaju na dva razliita bloka podataka, tada postoje dobri izgledi
da su traeni blokovi na razliitim diskovima. Prema tome, dva zahtjeva mogu da se
izdaju paralelno, to smanjuje U/I vrijeme ekanja.
Ali RAID 0, kao i svi RAID nivoi, ide dalje od jednostavnog raspodjeljivanja
podataka po nizu diskova: podaci se stratifikuju (dijele na trake, eng. strip) po
raspoloivim diskovima. Svi korisniki i sistemski podaci se vide kao da su
uskladiteni na logikom disku. Disk je podjeljen na trake; te trake mogu da budu

26

fiziki blokovi, sektori ili neke druge jedinice. Skup logiki uzastopnih traka, koji
preslikava tano jednu traku na svaki lan niza, zove se traka.
U nizu od n diskova, prvih n logikih traka se fiziki skladite kao prva traka
na svki od n diskova, formirajui prvu traku; drugih n traka se raspodjeljuje kao druge
trake na svaki disk; i tako dalje. Prednost ovakvog rasporeda je to ako se jedan U/I
zahtjev sastoji od vie logikih susjednih traka, onda do n traka za taj zahtjev mogu da
se opslue paralelno. to u velikoj mjeri smjanjuje U/I vrijeme prenosa.

Slika 3.1. RAID 0

RAID 0 za veliki kapacitet prenosa podataka.
Perfrormansa bilo kog od nivoa RAID kritino zavisi od uzorka zahtjeva na
matinom sistemu i od rasporeda podataka. Ta pitanja mogu najjasnije da se rjeavaju
u RAID 0, gdje se uticaj redundantnosti ne mijea sa analizom. Prvo emo da
razmotrimo upotrebu RAID 0 da bi se postigla velika brzina prenosa podataka. Da bi
aplikacije ostvarile veliku brzinu prenosa podataka, treba da budu ispunjena dva
uslova. Prvo, mora da postoji veliki kapacitet prenosa du cijele putanje izmeu
memorije matinopg raunara i pojedinanih ureaja diskova. To ukljiuuje unutranje
magistrale kontrolera, U/I magistrale matinog sistema, U/I adaptere i memorijeske
magistrale matinog sistema.

27

Drugi zahtjev je da aplikacija mora da postavlja U/I zahtjeve koji efikasno

pokreu niz diskova. Taj uslov se ispunjava ako se zahtjev odnosi na veliku koliinu
logiki susjednih podataka, u poreenju sa veliinom trake. U tom sluaju jedan U/I
zahtjev obuhvata paralelni prenos podataka sa vie diskova, to poveava efektivnu
brzinu prenosa u poreenju sa prenosom sa jednog diska.
RAID 0 za veliku brzinu U/I zahtjeva
U okruenju orijentisanom na transakcije, korisnik se obino vie brine o
vremenu odziva nego o brzini prenosa. Za pojedinaan U/I zahtjev za malom
koliinom podataka, vremenom U/I dominira kretanje glava diska (vrijeme
pozicioniranja) i kretanje diska (rotaciono kanjenje).
U transakcionom okruenju, moe postojati na stotine U/I, uravnoteenjem U/I
optereenja preko vie diskova. Efektivno uravnoteenje optereenja se postie samo
ako postoje tipini viestruki U/I zahtjevi. To sa svoje strane implicira da postoji vie
nezavisnih aplikacija ili jedna aplikacija, orijentisana na transakcije, koja je ustanju da
generie viestruke asinhrone U/I zahtjeve. Na performansu e takoe uticati i veliina
trake. Ako je traka velika, tako da jedan U/I zahtjevi koji ekaju mogu da se opslue
paralelno, smanjujui vrijeme ekanja za svaki zahtjev.

3.2.2. RAID 1
RAID 1 (Slika 3.2.) se razlikuje od RAID nivo 2 do 6 po nainu na koji se
postie redundantnost. U drugim RAID emama koristi se neki oblik prorauna
parnosti da bi se uvela redundantnost, dok se kod RAID 1 ona postie jednostavnim
dupliranjem svih podataka. Koristi se stratifikacija podataka, kao i u RAID 0. Ali u
vom sluaju, svaka logika traka je preslikana na dva posebna fizika diska, tako da
svaki disk u nizu ima svoj disk-odraz u ogledalu, koji sadri iste podatke. RAID 1
takoe moe da se implementira i bez dijeljenja podataka na trake mada je to manje
uobiajeno.
Postoji nekoliko pozitivnih aspekata organizacije RAID 1:
1. Zahtjev za itanje moe da se opslui pomou bilo kog od dva diska koji
sadre traene podatke, koji ima minimalno vrijeme pozicioniranja plus
rotaciono kanjenje.
2. Zahtjev za upisivanje trai da obe odgovarajue trake budu aurirane, ali to
moe da se uradi paralelno. Prema tome, performansu upisivanja diktira sporije
od dva upisivanja (odnosno, ono koje obuhvata vee vrijeme pozicioniranja,
plus rotaciono kanjenje). Meutim, nema kazne upisivanja kod RAID 1.
RAID nivoi 2 do 6 obuhvataju upotrebu bitova parnosti. Zato, kada se aurira
jedna traka, softver za upravljanje nizom mora prvo da prorauna i aurira
bitove parnosti, kao i auriranje stvarne trake koja je u pitanju.
3. Oporavak od otkaza je jednostavan. Kada ureaj otkae, podacima odmah
moe da se pristupi na nekom drugom ureaju.
Glavni nedostatak RAID 1 je cijena; on zahtjeva dvostruki prostor na
diskovima za logiki disk koji podrava. Zbog toga se konfiguracija RAID 1
vjerovatno ograniava na ureaje koji sladite sistemski softver i podatke, kao i
druge kritine datoteke. U tim sluajevima, RAID 1 obezbjeuje rezervnu kopiju u

28

relanom vremenu za sve podatke, pa u sluaju otkaza diska, svi kritini podaci su i
dalje odmah raspoloivi.
U okruenju orijentisanom na transakcije, RAID 1 moe da postigne velike
brzine U/I zahtjeva ako se njihov najvei dio odnosi na itanje. U toj situaciji,
performansa RAID 1 moe da se priblii dvostrukoj vrijednosti one koju ima
RAID 0. Meutim, ako je znaajan dio U/I zahtjeva za upisivanje, onda dobici u
odnosu na RAID 0 mogu biti beznaajni. RAID 1 moe takoe da obezbjedi
poboljanu performansu u odnosu na RAID 0 za aplikacije sa intezivnim
prenosom podataka, sa velikim procentom itanja. Do poboljanja dolazi ako
aplikacija moe da podijeli svakih zahtjev za itanje, tako da oba diska lana mogu
da uestvuju u njihovom opsluivanju.

Slika 3.2. RAID 1

3.2.3. RAID 2
RAID (Slika 3.3.) nivoi 2 i 3 koriste paralelnu tehniku pristupa. U nizu sa
paralelnim pristupom, svi diskovi lanovi uestvuju u izvrenju svakog U/I
zahtjeva. Vretena pojedinanih ureaja su tipino sinhronizovana, tako da je svaka
glava diska u istom poloaju na svakom disku u bilo kom trenutku vremena.
Kao i kod drugih RAID ema, koristi se dijeljenje podataka na trake. U sluaju
RAID 2 i 3, trake su veoma male, esto veliine jednog bajta ili rijei. Kod RAID
2 proraunava se kod za ispravljanje greaka nad odgovarajuim bitovima na

29

svkaom disku sa podacima, a bitovi koda se skladite na odgovarajuim

pozicijama bitova na viestrukim diskovima za parnost. Tipino se koristi
Hammingov kod, koji je u stanju da ispravi jednostruke i otkrije dvrostruke greke
bitova.
Iako RAID 2 zahtjeva manje diskova od RAID 1, on je i dalje veoma skup.
Broj redundantnih diskova je proporcionalan logaritmu broja diskova sa podacima.
Prilikom jednog itanja, istovremeno se pristupa svim diskovima. Zahtjevani
podaci i pridrueni kod za ispravljanje greaka se isporuuju kontroleru niza. Ako
postoji jednostruka greka bita, kontroler moe da prepozna greku i odmah je
ispravi, tako da se vrijeme itanja ne produava. Prilikom jednog upisivanja, mora
da se pristupi svim diskovima za podatke i za parnost da bi se obavila operacija
upisivanja.
RAID 2 bi mogao da bude efikasan izbor samo u okruenju u kome se
pojavljuje mnogo greaka diska. Imajui u vidu pouzdanost pojedinanih diskova i
njihovih ureaja, RAID 2 je prekomjerna upotreba sile i ne implementira se.

Slika 3.3. RAID 2

3.2.4. RAID 3
RAID 3 (Slika 3.4.) se organizuje na slian nain kao i RAID 2. Razlika je u
tome to RAID 3 zahtjeva samo jedan redundantni disk, bez obzira na to koliko je
veliki niz diskova. Umjesto koda za ispravljanje greaka, proraunava se
jednostavan bit parnosti za skup pojedinanih bitova na istoj poziciji na svim
diskovima sa podacima.
Redudantnost
U sluaju otkaza ureaja, pristupa se ureaju za parnost i podaci se
rekonstruiu sa preostalih ureaja. Jednom kada se ureaj koji je otkazao zamijeni,
podaci koji nedostaju mogu da se obnove na novom ureaju i operacija e se
nastaviti.

30

Rekonstrukcija podataka je jednostavna. Zamislite niz od pet ureaja u kome

X0 do X3 sadre podatke, a X4 je disk za parnost. Parnost za i-ti bit se izraunava
na sljedei nain:
()

()

()

()

gdje oznaava funkciju ekskluzivno ILI.

Pretpostavite da je ureaj X1 otkazao. Ako dodamo
prethodne jednaine, dobijamo:
()

()

()

()

()
()

()

objema strama

()

Prema tome, sadraj svake trake podataka na X1 moe da se obnovi iz sadraja

odgovarajuih traka na preostalim diskovima u nizu. Taj princip vai za RAID
nivoe 3 do 6.
U sluaju otkaza diska, svi podaci su jo uvijek raspoloivi u onome na to se
zove smanjeni reim. U tom reimu, za itanje, podaci koji nedostaju obnavljaju se
u letu, koristei proraun ekskluzivno ILI. Kada se podaci upiu u smanjeni niz
RAID 3, mora da se odri konzistentnost parnosti za kasnija obnavljanja. Povratak
u puni rad zahtijeva da se disk koji je otkazao zamijeni i da se cijeli sadraj
neispravnog diska obnovi na novom disku.
Performansa
S obzirom na to da su podaci izdijeljeni na veoma male trake, RAID 3 moe da
postigne vrlo velike brzine prenosa. Svaki U/I zahtjev e obuhvatati paralelni
prenos podataka sa svih diskova sa podacima. Za velike prenose, poboljanje
performanse je posebno primjetno. S druge strane, samo jedan U/I zahtjev moe da
se izvri istovremeno. Zato performansa trpi gubitke u okruenju orijentisanom na
transakcije.

Slika 3.4. RAID 3

31

3.2.5. RAID 4
RAID nivoi 4 (Slika 3.5.)do 6 koriste tehniku nezavisnog pristupa. Unizu sa
nezavisnim pristupom, svaki disk lan radi nezavisno, tako da zasebni U/I zahtjevi
mogu da se zadovoljavaju paralelno. Zbog toga su nizovi sa nezavisnim pristupom
pogodniji za aplikacije koje trae velike brzine U/I zahtjeva, a relativno su manje
pogodni za aplikacije koje trae velike brzine prenosa podataka.
Kao i u drugim RAID emama, koristi se dijeljenje podataka na trake. U
sluaju RAID 4 do 6, trake su relativno velike. Kod RAID 4, rauna se bit po bit
traka parnosti preko odgovarajuih traka na svakom disku za podatke, a bitovi
parnosti se skladite u odgovarajuoj traci na disku za parnost.
RAID 4 obuhvata kaznu upisivanja kada se izvodi U/I zahtjev za upisivanjem
malog obima. Svaki put kada se pojavi upisivanje, softver za upravljanje nizom
mora da aurira ne samo korisnike podatke, nego i odgovarajue bitove parnosti.
Zamislimo niz od pet ureaja u kome X0 do X3 sadre podatke, a X4 je disk za
parnost. Predpostavimo da se izvrava upisivanje koje obuhvata samo traku na
disku X1. U poetku. Za svaki bit i, imamo sljedei odnos:
()

()

()

()

()

Posle auriranja, sa potencijalno promijenjenim bitovima oznaenim simbolima

prim ():
()

()

()

()

()

()

()

()

()

()
()
()

()
()
()

()
()

()
()

()

Prethodni skup jednaina izvodi se kao to slijedi. Prvi red pokazuje da e promjena u
X1 takoe uticati na disk parnosti X4. U drugom redu, dodajemo lanove [
()
].
S
obzirom
na
to
da
je
XOR
(ekskluzivno
ILI)
svake
veliine
sa
samom
sobom
()
jednako 0, to ne utie na jednainu. Meutim, to je pogdnost upotrebljena da bi se
napravio trei red, promjenom redosljeda. Najzad, jednaina je upotrbljena da se
zamijene prva etiri lana sa ( ) .
Da bi izraunao novu parnost, softver za upravljanje nizom mora da proita
staru korisniku traku i staru traku parnosti. Onda on moe da aurira te dvije trake sa
novim podacima i novoizraunatom parnou. Tako svako upisivanje u traku obuhvata
dva itanja i dva upisivanja.
U sluaju U/I veeg obima, upisivanja koje obuhvata trake na svim ureajima
diskova, parnost se lako izraunava korienjem samo novih bitova podataka. Na taj
nain disk za parnost moe da se aurira paralelno sa ureajima za podatke i nema
dodatnih itanja ili upisivanja.
U svakom sluaju, svaka operacija upisivanja mora da obuhvati disk za
parnost, koji zato postaje usko grlo.

32

Slika 3.5. RAID 4

3.2.6. RAID 5
RAID 5 (Slika 3.6.) se organizuje na slian nain kao i RAID 4. Razlika je u
tome to RAID 5 raspodjeljuje trake za parnost po svim diskovima. Tipino, podjela je
po emi sa krunim dodjeljivanjem, to je ilustrovano na slici ispod. Za niz od n
diskova, traka za parnost je na razliitom disku za prvih n traka, a onda se uzorak
ponavlja.
Raspodjelom traka za parnost po svim ureajima, izbjegava se potencijalno
U/I usko grlo koje nalazi u RAID 4.

33

Slika 3.6. RAID 5

3.2.7. RAID 6
RAID 6 (Slika 3.7. ) je uveden u narednom lanku itraivaa sa Berkeleya
(KATZ89). U emi RAID 6, vre se dva razliita prorauna parnosti i skladite se u
zasebnim blokovima na razliitim diskovima. Zato se niz RAID 6, iji korisniki
podaci zahtjevaju N diskova, sastoji od N+2 diska.
Ta ema ilustrovana je na slici ispod. P i Q su dva razliita algoritma za
provjeru podataka. Jedan od njih je proraun ekskluzivnog ILI koji se koristi u RAID
4 i 5. Ali drugi je nezavisan algoritam za provjeru podataka. To omoguava da se
obnove podaci ak i ako otkau dva diska koji sadre korisnike podatke.
Prednost RAID 6 je u tome to on obezbjeuje veoma visoku raspoloivost
podataka. Trebalo bi da otkau tri diska unutar intervala MTTR (srednjeg vremena za
opravku) da bi se izgubili podaci. S druge strane, RAID 6 unosi znaajnu kaznu
upisivanja zato to svako upisivanje utie na dva bloka parnosti.

34

Slika 3.7. RAID 6

3.2.8. RAID 7
Koritene tehnike: Asinhroni zapis u pojasevima sa paritetom.
Za razliku od ostalih RAID polja, RAID 7 polje nije otvoreni industrijski standard ve
je zatieno trino ime u vlasnitvu Storage Computer Corporation a koji se koristi
za opisivanje njihovog RAID rjeenja. RAID 7 zasniva se na konceptu koritenom
kod RAID 3 i RAID 4 polja ali sa velikim poboljanjima vezanima upravo uz ta dva
polja. Naime, RAID 7 ukljuuje koritenje velike koliine brze prirune memorije
rasporeene u vie nivoa i koristi specijalni Real-time procesor za asinhrono
upravljanje poljem. Ova sklopovska podrka, a pogotovo privremena memorija,
dozvoljavajui puno istovremenih operacija, znaajno poveava performanse a
istovremeno odrava visoku toleranciju na greke.
RAID 7 nudi poboljane performanse nasuminog itanja i zapisivanja u odnosu na
RAID 3 i RAID 4 polja jer ona u velikoj mjeri zavise o paritetnom disku, a to je kod
RAID 7 polja izbjegnuto upotrebom dodatnog hardvera.
Svo ovo poveanje performansi naravno ima svoju cijenu tako da je RAID 7 polje
vrlo skupa solucija a pri tome je proizvodi i odrava samo jedna kompanija.
Zahtjevi za kontrolerom: Zahtjeva specijalne i skupe hardverske kontrolere. Zahtjevi
za tvrdim diskovima: Zavisi od implementacije.
Kapacitet polja: Zavisi do implementacije.
Efikasnost pohrane podataka: Zavisi od implementacije.
Tolerancija na greke usled kvara: Vrlo dobra.
Dostupnost: Odlina.
Degradacija i obnavljanje podataka: Bolje nego kod veine RAID polja zbog
koritenja hardverskog izraunavanja pariteta i zbog koritenja vie nivoa memorije.
Performanse nasuminog itanja: Vrlo dobre do odline. Dodatna memorija esto
moe sadravati potrebne rezultate tako da nije potrebno pristupati diskovima u
polju to znaajno poboljava performanse.

35

Performanse nasuminog zapisivanja: Vrlo dobre.

Performanse slijednog itanja: Vrlo dobre do odline.
Performanse slijednog zapisivanja: Vrlo dobre.
Trokovi: Vrlo visoki.
Preporuene namjene: Specijalne namjene koje zahtijevaju najbolje performanse.

3.3.

Viestruka RAID polja

Pojedina RAID polja imaju odreene prednosti i nedostatke na ta se gleda pri

odabiru zavisno od naih potreba. Nedugo nakon to se RAID tehnika poela
implementirati, inenjeri su se pitali da li bi se mogle kombinovati prednosti vie
razliitih RAID polja tako da se dobiju neke nove (bolje) karakteristike novonastalog
polja. Tako su nastala viestruka, ili ugnijeena RAID polja (esti nazivi su multiple,
nested, multi-RAID). Ponekad se nazivaju dvo-dimenzionalna polja, zbog izgleda
ematskog prikaza u kojem su vidljiva dva polja diskova.
Viestruka RAID polja se najee koriste zbog svojih poboljanih karakteristika, koje
su vrlo primjetne. Ugnijeena RAID polja imaju bolje performanse nego pojedinana
RAID polja od kojih su sastavljena.
Najee koriteno polje, u kombinaciji s ostalima, je RAID 0 polje, koje se najee
kombinuje sa redundantnim poljima kao to su RAID 1, RAID 3 ili RAID 5, koja
osiguravaju toleranciju dok RAID 0 polje osigurava visoke performanse.
Iz dosadanjeg opisa viestrukih polja jasno je da su i trokovi poveani u odnosu na
trokove jednostrukih RAID polja. Naime, povean je broj potrebnih diskova, a kako
je polje sloenije vei trokovi nastaju i potrebom za boljim upravljanjem i
odravanjem, a u nekim sluajevima potreban je i vrhunski kontroler.

3.3.1. RAID X + Y ili RAID Y + X

Viestruka RAID polja ostvarujemo tako da sve raspoloive tvrde diskove
podijelimo na dva skupa. Zatim sa svakim od tih skupova ostvarimo pojedinano
RAID polje. Zatim primijenimo drugi nivo RAID-a na ova naa dva polja i tako smo
stvorili RAID polje drugog nivoa. Pa otuda onaj drugi naziv ugnijeeni.
Kako imamo dva nivoa RAID-a tako nam se otvara mogunost kombinovanja RAID
polja na dva naina. Zavisno od odabira tipa prvog primijenjenog RAID polja mogu se
znaajno promijeniti karakteristike.
To emo vidjeti iz slijedeeg primjera. Uzmimo za primjer viestruko RAID polje
koje emo ostvariti upotrebom deset diskova i koritenjem RAID 0 i RAID 1 polja.
Kako moemo izraunati 10 kao 2 * 5 ili 5 * 2, tako moemo i nae viestruko polje
definisati na dva naina:
RAID 0, zatim RAID 1 ( RAID 0 + 1 ) :
Podijelimo naih deset diskova u dva skupa po pet. Svaki od ova dva skupa
pretvorimo u RAID 0 polja, sastavljena od pet diskova, i zatim preslikavamo ova dva
skupa. esti naziv ovoga je preslikan zapis po pojasevima. Da jo malo pojasnimo
oznaiti emo diskove brojevima. Znai imamo diskove 1, 2, 3, 4 i 5 koje poveemo u
RAID polje A.

36

Takoe imamo diskove 6, 7, 8 ,9 i 10 koje poveemo u RAID polje B.

Zatim preslikamo RAID polja A i B koristei RAID 1. U sluaju da nam se pokvari
disk #2 cijelo RAID A polje se rui zato to RAID 0 (a to su RAID A i RAID B) polja
nemaju redundantnost. Meutim RAID 0+1 polje i dalje radi jer RAID B polje i dalje
radi bez problema. U ovom trenutku koristimo u stvari samo RAID 0 polje dok ne
popravimo disk #2, i ako se pokvari, recimo, disk #9, gubimo sve podatke u RAID
0+1 polju.
RAID 1, zatim RAID 0 ( RAID 1 + 0 ) :
Podijelimo naih deset diskova u pet skupova po dva. Svaki skup pretvorimo u RAID
1 polje i onda zapisujemo u pojasevima preko naih pet preslikanih polja.
Oznaavanjem diskova brojevima dobijemo malo jasniju sliku.
Preslikamo disk #1 i disk #2 u RAID 1 polje A; disk #3 i disk #4 u RAID 1 polje B;
disk #5 i disk #6 u RAID 1 polje C; disk #7 i disk #8 u RAID 1 polje D; disk #9 i disk
#10 u RAID 1 polje E. Zatim zapisujemo po pojasevima (RAID 0) u RAID polja A do
E. Ako nam se sada pokvari disk #2 to e imati uticaj samo e preslikano RAID A
polje, disk #1 i dalje normalno da radi pa tako i nae RAID 1 + 0 polje i dalje
normalno radi. Ako nam se za vrijeme popravka diska #2 pokvari disk #9, nae RAID
1+0 polje i dalje e normalno raditi jer diskovi #2 i #9 nisu u istom preslikanom RAID
1 polju.
Samo kvar dvaju diskova iz istog presliaknog para, odnosno RAID 1 polja moe
uzrokovati pad naeg RAID 1+0 polja. To znai da nam se, u ovom primjeru, teoretski
mogu pokvariti pet diskova a da polje i dalje normalno funkcionie, naravno, pod
uslovom da su svih pet diskova iz razliitih RAID 1 polja.
Iz ovoga je oigledno vidljivo da je RAID 1+0 polje puno robusnije od RAID 0+1
polja.

3.3.2. RAID 0+1 (01) i RAID 1+0 (10)

Ove oznake se esto pogreno koriste pa je ponekad potrebno prouiti
dokumentaciju implementacije da bi se pravilno odredio tip RAID polja.
Koritene tehnike: Preslikavanje i zapis u pojasevima (bez pariteta).
Opis: RAID 0+1 i RAID 1+0 kombinuju najbolje karakteristike oba polja i njihovom
kombinacijom dobijemo polja sa visokim performansama i visokom tolerancijom na
greke usled kvarova. RAID 1+0 ima bolju toleranciju i ima bre obnavljanje
podataka. Obe vrste polja imaju vrlo dobre opte performanse i to zahvaljujui
kombinaciji brzine RAID 0 polja i redundantnosti RAID 1 polja bez potrebe za
raunanjem paritetnih informacija.
Na slici 3.15 vidimo kako su rasporeeni podaci razliitih veliina u RAID 0+1 polju
od osam diskova sa veliinom pojasa od 16KB za RAID 0 polje.

37

Slika 3.15. Raspored podataka razliitih veliina u RAID 0+1

4 datoteke su predstavljene razliitim bojama:
Crvena predstavlja datoteku veliine 4 KB;
Plava predstavlja datoteku veliine 20 KB;
Zelena predstavlja datoteku veliine 100 KB;
Ljubiasta predstavlja datoteku veliine 500 KB;
Ova dva okvira na slici 3.15 ilustriraju dva RAID 0 pod-polja koja su preslikana sa
RAID 1 da bi dobili RAID 0+1. Sadraj oba okvira je, naravno, jednak.
Dijagram za RAID 1+0 bio bi identian samo to bi grupisanje bilo drugaije.
Umjesto dva velika okvira koja dijele diskove horizontalno imali bismo etiri
okvira koja dijele diskove vertikalno u preslikane parove. Ti parovi bi zatim bili
povezani da ine RAID 1+0.
Na slikama. 3.16 i 3.17. vidimo izgled RAID 0+1 i RAID 1+0 polja.

38

Slika 3.16 RAID 0+1

Slika 3.17. RAID 1+0

3.3.3. RAID 10
Zahtjevi za kontrolerom: Gotovo svi hardverski kontroleri podravaju ili RAID
10 ili RAID 01, ali esto ne oba.
Zahtjevi za tvrdim diskovima: Potreban je paran broj diskova, minimalno 4 diska,
maksimalan broj zavisi od postavki kontrolera. Preporuka je da su identinog tipa i
veliine.
Kapacitet polja: (Kapacitet najmanjeg diska) * (Broj diskova) / 2.
Efikasnost uvanja podataka: Ako su svi diskovi jednakog kapaciteta, 50%.
Tolerancija na greke usljed kvara: Vrlo dobra kod RAID 01 polja, odlina kod
RAID 10 polja.
Dostupnost: Vrlo dobra kod RAID 01 polja, odlina kod RAID 10 polja.
Degradacija i obnavljanje podataka: Relativno mala degradacija kod RAID 10 polja.
Moe biti znatno vea kod RAID 01 polja.
Performanse sluajnog itanja: Vrlo dobre do odline.
Performanse sluajnog zapisivanja: Dobre do vrlo dobrih.
Performanse slednog itanja: Vrlo dobre do odline.
Performanse slednog zapisivanja: Dobre do vrlo dobrih.
Trokovi: Relativno visoki zbog potrebe koritenja velikog broja diskova i zbog niske

39

efikasnosti uvanja podataka od samo 50%.

Preporuene namjene: Aplikacije koje zahtijevaju i visoke performanse i visoku
pouzdanost a mogu sebi priutiti gubitak prostora za uvanje podataka.

3.3.4. RAID 0+3 (03 ili 53) i RAID 3+0 (30)

Najei naziv(i): Kod ovih RAID polja vlada najvea zabuna sa nazivima.
Teoretski, nazivi ovih polja bili bi RAID 0+3 (03) ili RAID 3+0 (30). Meutim
umjesto naziva RAID 03 esto se koristi naziv RAID 53, i to je najgore jo se ovo
polje implementira kao RAID 30, a ne kao RAID 03. I ovdje vrijedi pravilo da je
ponekad potrebno prouiti dokumentaciju implementacije da bi se pravilno odredio tip
RAID polja.
Koritene tehnike: Zapis u pojasevima na nivou okteta sa paritetom kombinovan sa
zapisom u pojasevima na nivou blokova.
Opis: RAID 03 i 30 (esto zvan i RAID 53) kombinuje, zapis u pojasevima na nivou
okteta, paritet i zapis u pojasevima na nivou blokova da bi se stvorilo veliko RAID
polje koje je, iskreno, konceptualno malo sloenije od ostalih viestrukih RAID polja.
RAID 03 polje dobijemo tako da RAID 0 polja postavimo u RAID 3 polje.
RAID 30 polje je ee u upotrebi od prethodnog a ostvaruje se tako da se izvri zapis
u pojasevima preko odreenog broja diskova koji se nalaze u RAID 3 podpoljima.
Na slici 3.18 vidimo kako izgleda jedno RAID 53 polje.

Slika 3.18. RAID 53

Zahtjevi za kontrolerom: Potrebni su vrhunski kontroleri.
Zahtjevi za tvrdim diskovima: Potrebno je minimalno 6 diskova, a maksimalan broj
zavisi od implementacije ili od mogunosti kontrolera.
Kapacitet polja: Za RAID 03: (Kapacitet najmanjeg diska) * (Broj diskova u svakom
RAID 0 podpolju) * (Broj RAID 0 podpolja - 1),
Za RAID 30: (Kapacitet najmanjeg diska) * (Broj diskova u svakom RAID 3 podpolju
- 1) * (Broj RAID 3 podpolja).
Ako imamo, na primjer, RAID 03 polje sastavljeno 15 diskova kapaciteta 18GB
postavljena u tri RAID 0 polja po 5 diskova ukupan kapacitet bi iznosio 18 * 5 * (3 1) = 180GB.
Za primjer gdje imamo 21 disk kapaciteta 18GB postavljena u tri RAID 3 polja po 7
diskova kapacitet bi iznosio 18 * (7-1) * 3 = 324GB. Kad bi ove diskove postavili u 7
RAID 3 polja po 3 diska kapacitet bi iznosio samo 18 * (3-1) * 7 = "samo" 252GB.

40

Efikasnost uvanja podataka

Za RAID 03: (( Broj RAID 0 polja - 1) / ( Broj RAID 0 polja )), za RAID 30 :
(( Broj diskova u svakom RAID 3 polju - 1) / ( Broj diskova u svakom RAID 3 polju
)).
Primijenivi ove formule na proli primjer, za RAID 03 polje od 15 diskova dobili bi
efikasnost od (3-1) / 3 = 67%, dok bi RAID 30 polje (sastavljeno kao tri RAID 3 polja
od 7 diskova) imalo efikasnost od (7-1) / 7 = 86%.
Tolerancija na greke usled kvara: Dobra do vrlo dobre, zavisno radi li se o
RAID 03 ili RAID 30 polju i o broju dodijeljenih paritetnih diskova u odnosu na
ukupan broj diskova. Inae, RAID 30 ima bolju toleranciju od RAID 03 polja. Ako se
prisjetimo prolih primjera gdje smo imali 21 disk u RAID 30 polju, u prvom sluaju
diskovi su bili rasporeeni u 3 RAID 3 polja po 7 diskova, dok su u drugom bili
rasporeeni u 7 RAID 3 polja po 3 diska. U prvom sluaju imali bismo vei kapacitet
polja i veu efikasnost uvanja podataka ali moe tolerisati samo istovremeni kvar 3
diska, dok u drugom sluaju imamo manji kapacitet polja i manju efikasnost uvanja
podataka ali moemo tolerisati istovremeni kvar 7 diskova.
Za sluaj RAID 03 polja od 21 diska, kvar drugog diska, nakon to je kvar jednog za
posljedicu imao gaenje jednog od RAID 0 podpolja, za posljedicu bi imalo ruenje
cijelog RAID polja.
Dostupnost: Vrlo dobra do odline.
Degradacija i obnavljanje podataka: Relativno mala degradacija kod RAID 30 polja.
Moe biti znatno vea kod RAID 03 polja.
Performanse sluajnog itanja: Vrlo dobre, pod uslovom da je veliina pojasa RAID 0
polja dovoljno velika.
Performanse sluajnog zapisivanja: Srednje.
Performanse slednog itanja: Vrlo dobre do odline.
Performanse slednog zapisivanja: Dobre.
Trokovi: Relativno visoki zbog potrebe koritenja kvalitetnog hardverskog kontrolera
i velikog broja diskova.Preporuene namjene: Aplikacije koje zahtijevaju brzinu
RAID 0 polja sa visokom tolerancijom i velikim kapacitetom kao to su
multimedijalni podaci, zatim velike baze podataka ili file serveri.

3.3.5. RAID 0+5 (05) i RAID 5+0 (50)

Najei naziv(i): RAID 0+5 (05), tj. RAID 5+0 (50). I ovdje vrijedi pravilo
da je ponekad potrebno prouiti dokumentaciju implementacije da bi se pravilno
odredio tip RAID polja.
Koritene tehnike: Zapis u pojasevima na nivou blokova sa distribuiranim paritetom u
kombinaciji sa zapisom u pojasevima na nivou blokova.
Opis: RAID 05 i 50 formiraju velika polja kombinujui RAID 5 zapis u pojasevima na
nivou blokova i paritet sa istim RAID 0 zapisom u pojasevima na nivou blokova.
RAID 05 je RAID 5 polje sastavljeno od odreenog broja RAID 0 polja i rjee je u
upotrebi za razliku od RAID 50 polja koje je RAID 0 polje zapisano preko RAID 5
elemenata. RAID 50 i 05 poboljavaju performanse RAID 5 polja zahvaljujui
dodatku RAID 0 polja, posebno u sluaju operacija zapisivanja. Takoe ima bolju
toleranciju na greke od pojedinanih RAID polja, pogotovo u sluaju koritenja
RAID 50 polja. Veina karakteristika RAID 50 i 05 polja slina je karakteristikama

41

RAID 30 i 03 polja. Na slici 3.19 vidimo kako su rasporeene datoteke u RAID 5+0

polju sastavljenom od 8 diskova, veliina pojasa iznosi 16KB.

Slika 3.19. RAID 5+0
4 datoteke su predstavljene razliitim bojama:
- Crvena predstavlja datoteku veliine 4 KB;
- Plava predstavlja datoteku veliine 20 KB;
- Zelena predstavlja datoteku veliine 100 KB;
- Ljubiasta . . predstavlja datoteku veliine 500 KB;
Svaki od ova 2 okvira predstavlja RAID 5 polje sastavljeno od 4 diska. Datoteke su
pravilno rasporeene preko ova dva polja koristei RAID 0, i zatim su podaci
spremljeni u svako RAID 5 polje koristei zapis u pojasevima sa paritetom.
Tako su prva mala datoteka i 12KB od druge datoteke spremljeni u gornje RAID 5
polje, a ostalih 8KB druge datoteke i prvih 8KB datoteke od 100KB zapisano je u
donje polje. Zatim je sljedeih 16KB datoteke od 100KB spremljeno u gornje polje
itd. Unutar svakog RAID 5 polja podaci se zapisuju u pojasevima i rauna se paritet,
ba kao i kod normalnog RAID 5 polja, s jedinom razlikom to se ovdje to sve izvodi
sa dvostruko manjim brojem blokova.
Na slici 3.20 vidimo izgled RAID 50 polja.

Slika 3.20 RAID 50

42

Zahtjevi za kontrolerom: Potrebni su vrhunski kontroleri.

Zahtjevi za tvrdim diskovima: Potrebno je minimalno 6 diskova, a maksimalan broj
zavisi od implementacije ili o mogunostima kontrolera.
Kapacitet polja: Za RAID 05: (Kapacitet najmanjeg diska) * (Broj diskova u svakom
RAID 0 podpolju) * (Broj RAID 0 podpolja - 1),
Za RAID 50: (Kapacitet najmanjeg diska) * (Broj diskova u svakom RAID 5 podpolju
- 1) * (Broj RAID 5 podpolja). Ako imamo. Na primjer, RAID 05 polje sastavljeno 15
diskova kapaciteta 18GB postavljena u tri RAID 0 polja po 5 diskova ukupan
kapacitet bi iznosio 18 * 5 * (3 - 1) = 180GB.
Za primjer gdje imamo 21 disk kapaciteta 18GB postavljena u tri RAID 5 polja po 7
diskova kapacitet bi iznosio 18 * (7-1) * 3 = 324GB. Kad bi ove diskove postavili u 7
RAID 5 polja po 3 diska kapacitet bi iznosio samo 18 * (3-1) * 7 = "samo" 252GB.
Efikasnost uvanja podataka:
Za RAID 05: (( Broj RAID 0 polja - 1) / ( Broj RAID 0 polja )), za RAID 50 : (( Broj
diskova u svakom RAID 6 polju - 1) / ( Broj diskova u svakom RAID 5 polju )).
Primijenivi ove formule na proli primjer, za RAID 05 polje od 15 diskova dobili bi
efikasnost od (3-1) / 3 = 67%, dok bi RAID 50 polje (sastavljeno kao tri RAID 5 polja
od 7 diskova) imalo efikasnost od (7-1) / 7 = 86%.
Tolerancija na greke uslijed kvara: Dobra do vrlo dobre, zavisno radi li se o RAID 05
ili RAID 50 polju i o broju dodijeljenih paritetnih diskova u odnosu na ukupan broj
diskova. Inae, RAID 50 ima bolju toleranciju od RAID 05 polja. Ako se prisjetimo
prolih primjera gdje smo imali 21 disk u RAID 50 polju, u prvom sluaju diskovi su
bili rasporeeni u 3 RAID 5 polja po 7 diskova, dok su u drugom bili rasporeeni u 7
RAID 5 polja po 3 diska. U prvom sluaju imali bismo vei kapacitet polja i veu
efikasnost uvanja podataka ali moe tolerisati samo istovremeni kvar 3 diska, dok u
drugom sluaju imamo manji kapacitet polja i manju efikasnost uvanja podataka ali
moemo tolerisati istovremeni kvar 7 diskova.
Za sluaj RAID 05 polja od 21 diska, kvar drugog diska, nakon to je kvar jednog za
posljedicu imao gaenje jednog od RAID 0 podpolja, za posljedicu bi imalo ruenje
cijelog RAID polja.
Dostupnost: Vrlo dobra do odline.
Degradacija i obnavljanje podataka: Srednja za RAID 50, loija za RAID 05.
Performanse sluajnog itanja: Vrlo dobre do odline.
Performanse sluajnog zapisivanja: Dobre.
Performanse slednog itanja: Vrlo dobre.
Performanse slednog zapisivanja: Dobre.
Trokovi: Relativno visoki zbog potrebe koritenja kvalitetnog hardverskog kontrolera
i velikog broja diskova.
Preporuene namjene: Aplikacije koje zahtijevaju visoku toleranciju, visoki kapacitet.
Nije rairena upotreba kao kod ostalih RAID polja. Ponekad se koristi umjesto RAID
5 polja da bi se poveao kapacitet. Takoe se ponekad koristi za velike baze podataka.

3.3.6. RAID 1+5 (15) i RAID 5+1 (51)

Najei naziv(i): RAID 1+5 (15), tj. RAID 5+1 (51). I ovdje vrijedi pravilo da
je ponekad potrebno prouiti dokumentaciju implementacije da bi se pravilno odredio
tip RAID polja.

43

Koritene tehnike: Preslikavanje (ili dupliranje) u kombinaciji sa zapisom u

pojasevima na nivou blokova sa distribuiranim paritetom.
Opis: RAID 1+5 i RAID 5+1 jedina su dva RAID polja koja koriste obe metode za
postizanje redundantnosti, preslikavanje i paritet. Ovakvom konfiguracijom RAID
polja osigurali smo najviu toleranciju na greke i dostupnost od svih RAID polja ali
na raun cijene koja je takoe najvea u odnosu na ostala RAID polja.
RAID 15 polje formiramo tako da kreiramo par pojaseva sa paritetom koristei vie
preslikanih parova. Slino, RAID 51 kreiramo tako da preslikamo cijela RAID 5 polja.
Performanse ovih polja su dobre, ali nisu vrlo visoke, to bismo oekivali zbog
visokih trokova ukljuenih u izradu ovih polja. Tolerancija na greke je, meutim,
odlina. Tako, na primjer, u RAID 15 polju od 8 diskova moemo tolerisati
istovremeni kvar triju diskova, dok u RAID 51 polju od, takoe, 8 diskova moemo
tolerisati istovremeni kvar i pet diskova , pod uslovom da minimalno jedan od RAID 5
parova nema vie od jednog kvara.
Zahtjevi za kontrolerom: Potrebni su vrhunski kontroleri, a ponekad su potrebni i
viestruki sistemi pa i specijalizovana programska podrka i hardver.
Zahtjevi za tvrdim diskovima: Potreban je paran broj diskova a minimalno 6 diskova,
dok maksimalan broj zavisi od kontrolera. Diskovi trebaju biti identini.
Kapacitet polja: (Kapacitet najmanjeg diska) * ((Broj diskova / 2) - 1). Tako bi polje
sa 10 diskova kapaciteta 18GB imalo kapacitet 18GB * ((10 / 2) - 1) = 72GB.
Efikasnost uvanja podataka: Pod pretpostavkom da su svi diskovi jednakog
kapaciteta, ((Broj diskova / 2) - 1) / (Broj diskova). Za proli primjer bismo tako imali
efikasnost pohrane od 40%. Ovdje imamo najniu efikasnost uvanja podataka od svih
RAID polja. Polje od 6 diskova u RAID 15 ili RAID 51 polju ima efikasnost od 33%.
Tolerancija na greke uslijed kvara: Odlina, daleko najbolja od svih RAID polja.
Dostupnost: Odlina.
Degradacija i obnavljanje podataka: Moe biti znatna.
Performanse sluajnog itanja: Vrlo dobre.
Performanse sluajnog zapisivanja: Dobre.
Performanse slednog itanja: Vrlo dobre.
Performanse slijednog zapisivanja: Dobre.
Trokovi: Relativno visoki zbog potrebe koritenja kvalitetnog hardverskog kontrolera
i velikog broja diskova a koji za rezultat imaju mali kapacitet, ponekad se javlja i
potreba za koritenjem dodatnog hardvera i programa.
Preporuene namjene: Kritine aplikacije koje zahtijevaju vrlo visoku toleranciju.

3.3.7. Just A Bunch Of Disks (JBOD)

Ponekad se u nekom raunarkom sistemu nalaze diskovi koji nisu unutar
RAID polja pa se javlja pitanje ta uiniti s njima. Najee se ti diskovi ostave kao
nezavisni unutar sustema. Meutim, ponekad se javlja potreba da se ti diskovi koriste
kao jedan veliki disk. Pravilan naziv za to bi bio "spanning", ali je iz razloga da se
suprotstavi nazivu RAID odabran naziv Just A Bunch Of Disks ili skraeno JBOD,

44

jer on i nije RAID. JBOD moemo smatrati suprotnou particionisanju. Kod

particionisanja jedan fiziki disk dijelimo na vie logikih zapremina. JBOD ini
suprotno, on vie fizikih diskova spaja u jedno veliko logiko polje.
JBOD nema tolerancije na greke niti ima bilo kakva poboljanja performansi u
odnosu na individualne performanse diskova od kojih se sastoji.
Kad vidimo ove injenice vezane za JBOD jasno nam je da nema ba i nema razloga
da se preporui koritenje JBOD-a. Za koritenje JBOD-a nam je takoe potreban
hardverski ili programski kontroler, to znai da svaki sistem koji je sposoban za
uspostavu i koritenje JBOD-a moe uspostaviti i RAID 0 polje, a RAID 0 ima nekih
znaajnih prednosti u odnosu na JBOD. Meutim, i JBOD ima neke prednosti u
odnosu na RAID 0, tanije dvije:
Izbjegavanje neiskoritenosti diskova (drive waste):
Ako imamo diskove razliitog kapaciteta JBOD e ih sve spojiti u jedan logiki disk.
Tako, na primjer, dva diska kapaciteta 19GB i 30GB ine JBOD disk kapaciteta 40GB
ali RAID 0 polje kapaciteta samo 20GB.
Laki oporavak od katastrofe (disaster recovery):
Ako nam se pokvari disk unutar RAID 0 polja onda smo izgubili sve podatke jer se
podaci naizmjenino zapisuju na sve diskove, dok kod kvar diska u JBOD polju
moemo lake obnoviti podatke na ostalim diskovima. No, to i ne mora biti tako,
zavisno kako operativni sistem upravlja diskovima.

3.3.8. Uporeivanje RAID polja

Slika 3.21 Uporeivanje RAID polja

45

Napomene: Kod kolone "broj diskova" navedeno je prvih par ispravnih brojeva
diskova za odreenu vrstu polja, s tim da prvi broj oznaava minimalan broj diskova, a
najvei je najee odreen od strane kontrolera. RAID 01/10 i RAID 15/51 moraju
imati paran broj diskova, a minimalno 6. RAID 03/30 i RAID 05/50 mogu imati samo
broj diskova jednak umnoku dvaju cijelih brojeva, a minimalno 6.
Kod kolone za kapacitet i efikasnost uvanja podatakae, slovo "S" oznaava kapacitet
najmanjeg diska u polju. Kod RAID 03 i RAID 30 polja oznaka "N0" oznaava irinu
RAID 0 dimenzije polja, dok "N3" oznaava irinu RAID 3 dimenzije polja. Tako bi u
primjeru RAID 30 polja od 12 diskova implementirano kao 3 RAID 3 polja od po 4
diska i zatim podijeljeno po pojasevima, ove vrijednosti iznosile N3=4 i N0=3.
Isto ovo se odnosi i na oznaku N5 u redu gdje se nalazi RAID05/50.
Efikasnost uvanje podataka pretpostavlja da su svi diskovi identini. U sluaju da
nije tako, univerzalna formula je (kapacitet polja) / (zbroj svih veliina diskova).

46

4. RAID konfiguracija i implementacija

Sve dosad napisano, vezano za RAID koncepte, polja, toleranciju i performanse
podrazumijeva pretpostavku da je RAID polje ispravno implementirano i
konfigurisano.
Moda nam nisu zanimljive kao opisi pojedinih RAID polja, informacije o razliitim
nainima za postavljanje RAID polja, te razliita ogranienja i problemi vezani za
implementaciju polja itekako su bitne.
U ovom poglavlju osvrnut u se na RAID podran hardverom i RAID podran
programskom podrkom, zatim na RAID kontrolere, okruenje, kriterijum odabira
diskova te na upravljanje RAID poljima. Takoe u spomenuti i neke napredne RAID
mogunosti kao to su rezervni diskovi i zamjena diskova.

4.1.

RAID kontroleri i mogunosti kontrolera

Dok RAID nivoi pojedinih polja i koriteni diskovi dobijaju dosta panje, RAID
kontroleri esto ne dobijaju toliko panje to je teta jer izbor i mogunosti
implementacije zavise upravo od odabira RAID kontrolera. Sam kontroler ali i
pripadajui hardver imaju vaan uticaj na kapacitet polja i performanse.
U nastavku slijedi osvrt na razliite opcije dostupne za upravljanje RAID poljem, a
posebnu panju daemo uporeivanju podranog i programskog RAID-a.

4.2.

RAID podran hardverom

Veina "ozbiljnih" RAID implementacija koristi, u terminologiji oznaen kao,

RAID podran hardverom.
To podrazumijeva upotrebu posebnog hardvera za kontrolu polja. Kvalitetni
hardverski RAID kontroleri su u mnogo emu slini minijaturnim raunarima koristei
mikroprocesore.
Postoje 2 glavna tipa RAID-a podranog hardverom, razliitih prvenstveno u pogledu
spajanja na sistem.

4.2.1. RAID zasnovan na kontroleru

Ovo je konvencionalni tip RAID-a podravanog hardverom i ee se koristi
kod low-end sistema. Specijalni RAID kontroler je instaliran u server i diskovi polja
se spajaju na njega. Zauzima mjesto SCSI ili IDE/ATA kontrolera koji se normalno
koristi za komunikaciju izmeu diskova i sistema. Dananje matine ploe esto
dolaze sa ugraenim (integriranim) RAID kontrolerom.

4.2.2. Inteligentni, eksterni RAID kontroler

U ovakvom dizajnu, kontroler su kompletno odstranjuje iz sistema i postaje
zaseban ureaj. RAID kontroler upravlja poljem, uobiajeno koristei SCSI, i zatim

47

predstavlja logike diskove polja preko standardnog okruenja (obino je to neka

varijanta SCSI-a) serveru koristei polje.
Server vidi polje (polja) kao jedan (ili vie) brzih diskova, tj. RAID polje je u
potpunosti skriveno od servera.
RAID zasnovan na kontroleru je jeftiniji i mnogo jednostavniji za implementaciju
nego eksterni RAID, a svejedno ima vrlo dobre mogunosti.
Eksterne RAID konstrukcije sistema su dosta skuplje, ali nude i puno vie naprednih
mogunosti, mogu se vie proirivati i nude bolje performanse.

4.3.

Programski RAID

Programski RAID koristi programska rjeenja umjesto hardverskih za obavljanje

istog posla kao i hardverski RAID kontroler. Razliite funkcije potrebne za
implementacije RAID polja obavljaju se od strane sistemskog procesora.
Kako je upravljanje RAID poljem aktivnost niskog nivoa, ona se obavlja "ispod"
ostalih programa koji su pokrenuti u sistemu tako da je programski RAID najee
implementiran na nivou operativnog sistema.
Postoje neke prednosti u odnosu na RAID podran hardverom ali ipak ima vie
nedostataka.
Pogledajmo prvo prednosti:
Trokovi: Ako ve koristimo operativni sistem koji podrava programski
RAID nemamo dodatne trokove nabave hardverskog kontrolera.
Jednostavnost: Ne moramo instalirati, konfigurisati i odravati hardverski
RAID kontroler.
Dupliranje: Duplirani RAID ponekad moe biti implementiran u programski
RAID, ali ne i u sklopovski.
A sada da vidimo nedostatke:
Performanse: Najoitiji nedostatak je pad optih performansi sistema kod
koritenja programskog RAID-a. Razlog je oigledan. Naime, ciklusi za
obradu informacija "ukradeni" su od procesora sistema. U praksi, ovaj pad
performansi nije toliko velik za jednostavna RAID polja, poput RAID 1 polja,
ali moe biti znatno kod upotrebe sloenijih polja, posebno ona koja koriste
zapis u pojasevima sa paritetom (kao RAID 5 polje).
Boot Volume Limitations: Kako operativni sistem mora biti pokrenut da bi se
omoguio rad polja, to znai da operativni sistem ne moe podizati sistem iz
RAID polja, a to znai da nam je potrebna posebna particija, koja nije u naem
RAID polju, za operativni sistem to smanjuje performanse i usporava
podizanje sistema.
Level support: Programski RAID je najee ogranien na upotrebu RAID
polja 0, 1 i 5 tako da nam je za potrebe ostalih "zanimljivih" RAID polja ipak
potreban hardverski kontroler.
Podrka za napredne mogunosti: Programski RAID normalno ne ukljuuje
podrku za napredne mogunosti poput rezervnih diskova i zamjena diskova
koje poboljavaju dostupnost.
Problemi kompatibilnosti operativnog sistema: Ako postavimo RAID polje
koristei odreeni operativni sistem, onda samo taj operativni sistem moe
pristupati polju. Ako koristimo drugi operativni sistem, neemo moi koristiti

48

nae polje. Ovo stvara probleme u okruenju sa vie operativnih sistema, a ti

problemi se izbjegavaju koritenjem RAID-a podranog hardverom.
Problemi kompatibilnosti programa: Neki programi mogu imati probleme u
radu sa programskim RAID-om, npr. aplikacije za particionisanje i
formatiranje.
Pouzdanost: Neki korisnici RAID-a izbjegavaju koritenje programskog
RAID-a zbog bojazni od potencijalnih greaka koje mogu kompromitovati
integritet i pouzdanost polja. Meutim, i RAID podran hardverom moe imati
programske greke, ali je normalno razmiljanje da e neki operativni sistemi
imati vie programskih greaka nego visoko kvalitetni RAD kontroler.

4.4.

BIOS kontrolera i nadogradnja BIOS-a

Poput dananjih raunara, koja imaju svoj BIOS (Basic Input Output System), tj.
program koji radi na niem nivou od operativnog sistema, a slui za pokretanje
komponenti matine ploe, tako vlastiti BIOS posjeduju i hardverski RAID kontroleri.
Tokom vremena, proizvoa kontrolera moe izdati novu verziju BIOS-a, to se
deava uglavnom da bi se korigirali neki manji problemi sa kontrolerom, a ponekad i
da bi se omoguila(e) neka nova mogunost kontrolera. Takoe, razlog moe biti i
dodavanje podrke za ureaje koji nisu postojali u vrijeme izlaska kontrolera, odnosno
pripadajueg BIOS-a.
Nadogradnja se vri tzv. flash procesom.

4.5.

RAID okruenja

Postoje 2 glavna tipa okruenja koja se koriste u RAID poljima. Tradicionalno, sva
RAID polja podrazumijevala su SCSI okruenje, no u zadnje vrijeme, sve je vei broj
RAID polja koja koriste IDE/ATA okruenje.
Odluku o koritenju SCSI ili IDE/ATA okruenja slina je odluci o koritenju
programskog ilihardverskog RAID kontrolera i svodi se na razmatranje odnosa
trokovi/mogunosti.
IDE/ATA okruenje je dosta jeftinije od SCSI-a ali je i na puno naina ogranieno.
Kapacitet polja je manji jer se moe koristiti manji broj diskova, performanse su
loije, podrka za sloenija RAID polja nedostaje i napredne mogunosti su rjee
implementirane.. U praksi, sve ozbiljnije RAID implementacije koriste SCSI
okruenje. Prednost IDE/ATA suelja je ta da pribliava RAID tehnologiju
korisnicima kunih raunara

4.6.

Viestruki kanali i propusnost

Eksterna brzina prenosa podataka sistema (eng. data rate transfer) je jedna od
performansi kojoj se pridaje previe vanosti, ne u smislu da je nevana, ve zbog
injenice da ne postoji disk koji ima brzinu zapisivanja i itanja podataka veu nego
to bi pripadajui sistem mogao podravati. Diskovi maksimalnu brzinu protoka
podataka imaju samo na trenutke (eng. burst). Nije od neke velike vanosti da li je

49

disk spojen na Ultra ATA/100 interfejs koji ima teoretsku propusnost od 100MB/s
kada disk alje podatke brzinom od 40MB/s.
Meutim, kada koristimo veliki broj diskova u RAID polju stvari se mijenjaju. Kod
IDE/ATA interfejsa se ne mijenjaju puno jer IDE/ATA moe obraivati transfer samo
jednog diska istovremeno.
Kod SCSI RAID-a imamo potpuno drugaiju situaciju. SCSI interfejs sposoban je
prenositi podatke sa vie diskova istovremeno. To znai da ako imamo vei broj
diskova i elimo kod svih iskoristiti maksimalnu brzinu transfera moramo voditi
rauna o maksimalnoj propusnosti interfejsa.
Uzmimo, na primjer, disk sa maksimalnim prenosom podataka (eng. Sustained
Transfer Rate) od 40MB/s. U idealnom sluaju, od interfejsa bismo oekivali barem
toliku propusnost. Ako sada spojimo jedan takav disk na Ultra 160 SCSI interfejs
problema nema, jer je teoretska propusnost interfejsa 160MB/s.
ta se deava ako elimo RAID polje sa 4 diska za editovanje multimedijalnih
sadraja? U ovom sluaju emo ve malo pripaziti na brzinu interfejsa i efikasno emo
je iskoristiti jer e protok velikih datoteka biti istovremen i propusnost interfejsa e
taman zadovoljiti nae potrebe.
ta ako elimo koristiti RAID polje sa 8 diskova? Uzmemo li u obzir ak i prosjenu
brzinu diskova od 32MB/s opet nam je potrebna propusnost od 256MB/s, a mi imamo
samo 160MB/s. Za izbjegavanje ovakvih problema, vrhunski SCSI RAID kontroleri
donose podrku za viestruke kanale (eng. multiple channels), tako da SCSI RAID
kontroleri nemaju samo jedan kanal ve 2 ili vie. Jo jedna stvar je bitna kod
koritenja interfejsa, a to je kapacitet samog interfejsa unutar raunara. PCI bus ima
propusnost 127MB/s (32 bita * 33MHz), dok SCSI RAID sa viestrukim kanalima
koristi 64 bitni, 66MHz PCI sistem sa teoretskom propusnou veom od 500MB
(528MB).

4.7.

RAID zahtjevi za tvrdim diskovima

Slovo I u skraenici RAID stoji za Inexpensive (jeftin), dok je nekad znailo

Independent (neozavisan), a oznaava poetak koritenja obinih diskova u RAID
poljima za razliku od skupih specijaliziranih diskova koji su se prije koristili.

4.8.

Broj diskova

Broj tvrdih diskova koritenih u RAID polju ima vaan uticaj na kapacitet polja i
performanse. Broj diskova direktno utie na sljedee aspekte polja:
Kapacitet i efikasnost uvanja podataka: Konani kapacitet RAID polja zavisi
od vrste primijenjenog RAID-a i o broju diskova u polju ( i naravno o
kapacitetu svakog diska). Efikasnost uvanja podataka, tj. postotak ukupnog
kapaciteta koji sadri neke podatke, takoe je funkcija broja diskova.
Performanse: Za RAID polja koja koriste zapis u pojasevima, irina pojasa
jednaka je broju diskova u polju. Dodavanjem diskova poboljavamo
performanse (random - nasuminog zapisivanja i sequential - slijednog
zapisivanja), za sluaj sekvencijalnih performansi teoretska propusnost je
"grubo" proporcionalna broju diskova u polju, dok je kod performansi
nasuminog zapisivanja i itanja situacija sloenija.

50

Trokovi: Vie diskova iziskuju vee trokove, pa i ako ne poveamo kapacitet

polja. Primjer, 10 diskova kapaciteta 20GB daju 200Gb ali iziskuju vee
trokove nego nabavka 5 diskova kapaciteta 40GB. Osim ovih trokova koji se
odnose na diskove imamo jo i trokove prateeg sklopovlja. Vie diskova
zahtjeva vie napajanja, vie hlaenja, a i vie prostora.
Pouzdanost: Vie hardvera znai vie potencijalnih kvarova, a i pouzdanost
ukupnog sistema smanjie se kad koristimo vei broj diskova.

4.9.

Veliina diskova

Kad se spominje veliina diskova tu se ustvari misli na 2 razliite stvari. Prvo na

kapacitet diska izraenog u GB, i drugo, na fiziku veliinu diska. Prva je vana zbog
ukupnog kapaciteta polja, a druga se odnosi na implementaciju. Ove dvije stvari su
povezane jer od kapaciteta diska zavisi i njegova fizika veliina, tj. vei kapacitet vei disk.
Druga bitna stvar kod veliine diskova je da se RAID polje, po mogunosti, sastavlja
od jednakih diskova identinog kapaciteta.
Vie diskova znai i bolje performanse, ali manji broj veih diskova moe znaiti
znaajne finansijske utede. Ako nam je potreban veliki kapacitet ali smo ogranieni u
fizikom smislu (raspoloivi prostor) onda se naravno odluujemo za diskove veeg
kapaciteta. Jo jedna stvar koja moe uticati na odabir diskova veeg kapaciteta je
naknadna ekspanzija, tj. potreba za veim prostorom za uvanje podataka.
to se tie fizikih dimenzija diskova tu imamo standardiziranu veliinu od 3.5". Ova
veliina se odnosi na promjer diska ali ona odreuje i dimenziju visine koja je takoe
standardizovana. Meutim, to se tie visine diskova tu se moemo susresti sa dvije
dimenzije (uprkos standardu). Standardnu visinu, zvana slimline ili low-profile
nalazimo kod standardnih IDE/ATA diskova i kod nekih manjih SCSI diskova i ona
iznosi 1". Kod vrhunskih SCSI diskova koji se sastoje od 6 - 12 magnetnih ploa
visina iznosi 1.6" i oni se zovu half-height ("pola visine") diskovi, pri emu se tih
"pola visine" odnosi na poreenje visine sa "punom visinom" nekadanjih 5.25"
disketnih jedinica.

51

5. Upravljanje RAID poljima

RAID sistemi, posebno oni visoke kategorije, mogu biti vrlo sloeni. Jednostavno
IDE/ATA RAID polje ima male prohtjeve sa stajalita upravljanja, ali ti se prohtjevi poveavaju
kod upotrebe velikih polja sa vie RAID polja, puno virtualnih diskova itd. Svi RAID sustavi,
bilo da su sklopovski ili programski dolaze sa nekim programom (ili programskim paketom) za
administraciju, konfiguraciju i upravljanje RAID poljem.

5.1. Programska podrka za upravljanje RAID poljima

Svi RAID kontroleri dolaze sa nekom vrstom programske podrke za upravljanje
kontrolerom i s njim povezanih polja i diskova. Ta programska podrka moe varirati od vrlo
jednostavnog do vrlo sloenog, zavisno o tipu kontrolera i broju podranih naprednih
mogunosti. Veina sklopovskih kontrolera dolazi sa dvije razliite programske komponente:
Program za podeavanje BIOS-a kontrolera: Ovo je hardversko orijentisan program koji se
pokree po podizanju sistema, upravo na nain kako to ini BIOS matine ploe, a slui za
konfigurisanje hardvera kontrolera .
Program za upravljanje operativnim sistemom: Ovo je program koji se pokree nakon
podizanja operativnog sistema i polja. Omoguava mnoge mogunosti kao i prethodno navedeni
program, s razlikom da je dizajniran vie za provjeru stanja RAID polja i za mijenjanje
parametara rada RAID polja.
Naravno, implementacija samog programa se razlikuje od proizvoaa do proizvoaa i od
ureaja do ureaja. Bez obzira na to kako je konfigurisano polje, program za upravljanje RAID
poljem omoguava sljedee osnovne funkcije:
Konfiguraciju kontrolera:
Konfigurisanje kontrolera i njegovih mogunosti na hardverskom nivou. Tako, na primjer,
moemo postaviti vrijednosti interne memorije, kontrolisanje alarma, odabir runog ili
automatskog obnavljanja podataka sa diskova koji su u kvaru, onemoguavanje BIOS-a itd.
Konfiguracija polja:
Definisanje i konfiguriranje RAID polja, odreivanje koji diskovi su u kojem polju itd.
Fiziko upravljanje diskovima:
Provjera statusa diskova spojenih na kontroler, formatiranje diskova, oznaavanje diskova kao
rezervnih (eng. hot spares) itd.
Logiko upravljanje diskovima:
Kreiranje logikih diskova, njihovo formatiranje itd.
Upravljanje SCSI kanalom:
Kod SCSI kartica kontrolira razne postavke i parametre vezane uz postavke SCSI kanala i njihov
upravljanje.

52

5.2. Udaljeno upravljanje RAID poljima

Normalno, upravljanje svakim RAID kontrolerom izvodi se uz pomo programa koji je
pokrenut na sistemu gdje je RAID kontroler instaliran. Tako u sluaju manje firme, koja ima
pokrenuto samo jedno RAID polje i to sa centralnog servera, ali kod velikih firmi, koje imaju
vie pokrenutih RAID polja na vie servera, i pri tome tome jo na razliitim geografskim
lokacijama ovakvo direktno upravljanje nije izvedljivo.
Upravo iz tog razloga neka vrhunska rjeenja ukljuuju i program za udaljeno upravljanje RAID
poljima. Ovakav program omoguuje administratoru udaljeni nadzor i kontrolu RAID polja bez
potrebe za fizikim prisutnou. Udaljeno upravljanje se obino izvodi preko lokalne mree
(LAN). Dananji RAID kontroleri ak ukljuuju podrku za upravljanje preko Interneta.

5.3. Particioniranje i programi za particioniranje

Particionisanje je proces kojim tvrdi disk dijelimo na manje dijelove koji se tretiraju kao
samostalni logiki diskovi. Unutar RAID polja oni se tretiraju kao virtualni tvrdi diskovi i mogu
se particionisati kao bilo koji normalni disk.
Teoretski, hardverska RAID polja bi trebala biti potpuno transparentna za bilo koji program,
ukljuujui i operativne sisteme koji su instalirani na njima. Eventualno e nam zatrebati
upravljaki program naeg kontrolera, za operativni sistem koji koristimo. Kako bi polje trebalo
biti transparentno mogue je koristiti bilo koji program za particionisanje, od najjednostavnijeg
FDisk-a pa sve do sofisticiranog programa poput Partition Magic-a. Neki proizvoai kontrolera
preporuuju koritenje iskljuivo njihovih rjeenja za particionisanje, bez obzira na to to i
upotrebom nekih drugih alata ne dolazi do pojave nikakvih problema. Jedini pravi problem vezan
uz programe za particionisanje je taj to ritam izlaenja novih verzija programa ne prati izuzetno
brz rast kapaciteta diskova a time se smanjuje raspoloiva podrka za sve vee virtualne diskove
koji se javljaju u dananjim RAID poljima. Meutim ovaj se problem izbjegava koritenjem
nadogradnji operativnih sistema i koritenjem novijih fajl sistema poput NTFS-a ili UNIX-ovih
fajl sistema

5.4. Alarmi i upozorenja

Program koji dolazi sa RAID kontrolerima omoguuje nam da provjerimo stanje polja u
bilo koje vrijeme, ali postoje situacije u kojima moramo odmah saznati da neto nije u redu (i
zato). Saznati da neto nije u redu sljedei put kad pokrenemo alat za upravljanje RAID poljem
nije dovoljno jer u meuvremenu moe doi do katastrofe. Upravo iz tog razloga, kontroleri su
tako programirani da generiu alarme i poruke upozorenja kad se pojavi neki problem u naem
RAID polju, ili kontroleru. Bolji kontroleri koriste se zvunim upozorenjem.
Uslovi koji e pokrenuti alarm uveliko zavise od kontrolera do kontrolera ali najei uslovi koji
su jednaki za sve su sljedei:
Kvar polja: Polje povezano na kontroler je u kvaru usled hardverskog problema. Ovaj
alarm e se ukljuiti ukoliko se desi kvar dovoljnog broja diskova da za odreenu vrstu
53

RAID polja predstavlja pad sistema. Tako, na primjer, alarm e se oglasiti ako se desi
kvar jednog diska u RAID 0 polju ili dva diska u RAID 1,3,4,5 polju. Za viestruka
RAID polja alarm e se oglasiti ako se desi kvar nekog pod-polja bez obzira to polje na
viem hijerarhijskom nivou radi ispravno.
Rad u degradiranom stanju: Polje spojeno na kontroler nalazi se u degradiranom stanju
jer se dogodio neki hardverski problem. Ovo upozorenje pojavie se u naem RAID polju
kada odreeni broj diskova prestane sa radom ali nedovoljno da bi se cijelo polje ugasilo.
Polje e i dalje raditi ali sa degradiranim performansama (u degradiranom stanju), i to sve
dok se ne otkloni kvar(ovi) i dok se ne obnove podaci na diskovima. Ovaj alarm je vrlo
vaan jer je teko odmah otkriti da je polje u degradiranom stanju, za razliku od
cjelokupnog pada polja kad je to evidentno.
Zavretak obnove podataka: Ako je pokrenuta automatska obnova podataka u naem
polju, kontroler e nam signalizirati kad je obnova podataka dovrena. Ovaj alarm je
bitan, na primjer, u situacijama kada se kvar diska desio u naoj odsutnosti i podaci se
obnavljaju na rezervni (eng. hot spare) disk. Po zavretku obnavljanja podataka znati
emo da je rezervni disk upotrijebljen i da ga trebamo zamijeniti .
Greka hardvera kontrolera: Kontroler je otkrio neki interni kvar ili problem. Na primjer,
neki kontroleri mjere svoju vlastitu temperaturu i ako ona pree odreenu, dozvoljenu
vrijednost oglaava se alarm.
Uz zvune alarme, alarmi se mogu slati administratoru i preko lokalne mree.

5.5.

Servis, podrka i odravanje

RAID polja ne zahtijevaju previe u smislu preventivnog odravanja. Potrebno je

odravanje sklopovlja servera i to odravanje dijelom ukljuuje i polje. RAID kontroleri i
diskovi u normalnim okolnostima, ne zahtijevaju posebno odravanje. Meutim, dananji
vrhunski kontroleri nude napredne mogunosti odravanja koje mogu biti korisne, a one su:
Provjera konzistentnosti: Ova vana mogunost kontrolera omoguava provjeru
konzistentnosti podataka u RAID polju, u smislu da provjerava da li su podaci ispravni. U
sluaju da se pronau neke nepravilnosti one se odmah ispravljaju.
Provjera rezervnih diskova: Ako u naem polju koristimo rezervne diskove moe se desiti
da prou mjeseci dok se oni ne upotrijebe i ova mogunost slui da bi se oni povremeno
provjerili da li su jo uvijek ispravni.
Interna dijagnostika: Neki RAID kontroleri imaju mogunost da periodino provjeravaju
svoje interne funkcije da bi se utvrdilo da ispravno rade.

54

6. ZAKLJUAK
Svrha i cilj ovog rada bila je da poblie objasnim koncept RAID polja, njegove
karakteristike, performanse, mogucnosti i izvoenja. RAID moemo podijeliti na RAID podran
hardverom i podran programom. Veina "ozbiljnih" RAID implementacija koristi RAID
podran hardverom. RAID podran hardverom se naime koristi kod implementacija serverskih
okruenja zbog
svojih performansi i naprednih mogunosti. Programski RAID koristi programska rjeenja
umjesto hardverskih za obavljanje istog posla kao i hardverski RAID kontroler tako da ima
slabije performanse I mogue je postaviti samo RAID 0, 1 i 5 polja, ali iziskuje i manje trokove.
to se tie samih RAID polja vidjeli smo da imamo jednostruka i viestruka RAID polja.
Jednostruka su RAID 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7, dok su viestruka RAID polja kombinacije
jednostrukih pa tako imamo RAID 01, RAID 10, RAID 03 (ili 53), RAID 30, RAID 05, RAID
50, RAID 15 i RAID 51. Imamo jo i tzv. JBOD koji je u biti samo jedna velika koliina diskova
i ti se diskovi koriste kao jedna logika cjelina. RAID 0 se koristi kod polja koja sadre podatke
koji nisu od kritine vanosti ali koji zahtijevaju visoke performanse, dok se RAID 1 koristi kod
aplikacija koje zahtijevaju visoku toleranciju na greke pri niskim trokovima, i gdje nema
potrebe za velikim kapacitetom uvanja podataka i visokim performansama. RAID 3 pogodan je
za aplikacije koje zahtijevaju velike koliine slednih podataka kao to je audio-video obrada.
RAID 4 se ne koristi puno kao njegovi bliski srodnici, RAID 3 i RAID 5 ali kad se koristi onda
su to okruenja slina RAID 3 i RAID 5 poljima. RAID 5 polje je gotovo idealan izbor za
najvei broj okruenja jer donosi dobre performanse, dobru toleranciju na greke, visok kapacitet
polja i visoku efikasnost uvanja podataka. RAID 6 polje je gotovo idealan izbor za najvei broj
okruenja kao i RAID 5 polje ali u situacijama gdje nam je potrebna vea tolerancija. Meutim
RAID 6 nije u irokoj upotrebi zbog dodatnih trokova koje iziskuje u odnosu na RAID 5 polje.
RAID 7 polje se koristi za specijalne namjene koje zahtijevaju najbolje performanse. Viestruka
RAID polja se najee koriste zbog svojih poboljanih karakteristika, koje su vrlo primjetne.
Ugnijedena RAID polja imaju bolje performanse nego pojedinana RAID polja od kojih su
sastavljena.
Najece koriteno polje, u kombinaciji s ostalima, je RAID 0 polje, koje se najece kombinuje
sa redundantnim poljima kao to su RAID 1, RAID 3 ili RAID 5, koja osiguravaju toleranciju
dok RAID 0 polje osigurava visoke performanse. Potrebno je jo spomenuti da RAID sistemi ne
pruaju potpunu sigurnost i zatitu od gubitka podataka, pa je stoga za to veu sigurnost
poeljno koristiti uz RAID sisteme i sisteme za izradu sigurnosnih kopija podataka.

55

7. LITERATURA
1. Aleksandar Kresovi: Sveuilite u Splitu, Odjel za strune studije, DIPLOMSKI RAD
RAID sustavi.
2. William Boswell : Inside Windows Server 2003, Published by Addison Wesley
Professional, 14.04.2003.
3. Jerry Honeycutt : Introducing Microsoft Windows Server 2003, Published by
Microsoft Press, 29.01.2003.
4. http://www.microsoft.com/windowsserver2003/default.mspx
5. http://www.pcguide.com/ref/hdd/perf/raid/index.htm
6. http://www.acnc.com/index.html
7. http://www.ecs.umass.edu/ece/koren/architecture/Raid/raidhome.html
8. William Stallings: Organizacija i arhitektura racnara (7. izdanje)
9. Kri Boris: Sveuilite u Zagrebu, Sustavi za praenje i voenje procesa
10. http://sr.wikipedia.org/sr-ec/_RAID_

56