200 EE Savjeta - Kako Efikasnije Koristiti Energiju

1
PDF compression, OCR, web optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
SADRAJ
UVOD 3
PASIVNA I NISKOENERGETSKA GRADNJA
TOPLINSKA IZOLACIJA SMANJUJE TROKOVE ZA GRIJANJE
11
KAKO ZAGRIJAVATI PROSTOR? 15

REGULIRANJEM SistemA GRIJANJA TEDIMO ENERGIJU
23
PRIPREMA POTRONE TOPLE VODE I PRIMJENA SOLARNIH KOLEKTORA 27

ODSISNA VENTILACIJA 33
MOE LI HLAENJE PROSTORA BITI EFIKASNO?
35
KAKO POVEATI ENERGETSKU EFIKASNOST RASVJETE?
39
KAKO UTEDJETI PRI SVAKODNEVNOM KORITENJU KUANSKIH

UREAJA? 43
I VAA KUA MOE POSTATI PAMETNA I TEDITI ENERGIJU!
53
EKO SAVJETI 56
KAKO UPRAVLJATI VODOM? 57
Autori: Vlasta Zanki, Vanja Lokas, Sanja Horvat, Boris Sui, Iva Neki, Petra Gjuri
Struni suradnik na adaptaciji sadraja: Sanjin Avdi
Dizajner i grafiki urednik: Predrag Rapai Rappa
Struni savjetnik na adaptaciji broure: Zoran Bogunovi
Urednica: Raduka Cupa, UNDP Bosna i Hercegovina
Izdava: UNDP Bosna i Hercegovina
Izdano u novembru 2011.g. u Bosni i Hercegovini
Napomena:
Originalno izdanje broure objavljeno je u junu 2009.g. u okviru projekta Poticanje energetske
efikasnosti u Hrvatskoj u izdanju UNDP Hrvatska, pod naslovom: 200 EE savjeta kako efikasnije
koristiti energiju, ivjeti kvalitetnije i plaati manje. ISBN: 978-953-7429-15-7
2
UVOD
Prilikom kupovine kue ili stana, kuanskih ureaja i opreme, imajte u vidu da svaka
od tih investicija ima dvije cijene. Jedna je cijena kupovine, a druga je cijena koritenja
i odravanja. Premda veina energetski efikasnih ureaja ima viu poetnu cijenu,
njima ostvarujete utede kroz manje mjesene trokove za energente. Dok ete u kui
koju gradite ili renovirate ivjeti i 50 godina, a ivotni vijek ureaja koji koristite moe
biti 10, 15 ili ak 20 godina, utede koje u tom razdoblju moete ostvariti kupovinom
energetski efikasnih materijala ili ureaja biti e puno vee od razlike u poetnoj
cijeni izmeu efikasnog i neefikasnog ureaja.
DOMAINSTVA
Kuhanje, 7%
Hlaenje,
2%
PTV, 21%
Ureaji
(TV,PC);
8%
Grijanje ,
57%
Rasvjeta, 5%
Skoro 80% energije u domainstvima troi se na grijanje i

zagrijavanje potrone tople vode.
Preko 90% graevina u Bosni i Hercegovini ne zadovoljava
sadanje propise o toplinskoj zatiti.
Postoji niz faktora koji utiu na potronju energije u domainstvu. Neki od njih su:
vrsta graevine, godina izgradnje, materijal gradnje, prisustvo toplinske izolacije,
lokacija, klima, prisustvo energetski efikasnih tehnologija, broj elektrinih ureaja
kao i njihova efikasnost te broj, navike i ponaanje ukuana. Veinu energije moete
utedjeti samo promjenom ponaanja. Nain na koji troimo energiju ima direktan
i indirektan uticaj na ivotnu sredinu i klimatske promjene preko emisije gasova
staklene bate koji nastaju uslijed izgaranja fosilnih goriva u naim kotlovima,
peima te u termoelektranama.
Efikasno koritenje energije podrazumijeva primjenu energetski efikasnih materijala,
ureaja, sistema i tehnologija koji su dostupni na tritu, s ciljem smanjenja potronje
energije uz postizanje istog efekta (toplinskog, rashladnog, rasvjete, procesa...).
Efikasnim koritenjem energije u

domainstvu tedimo novac!
3
Kako koristiti brouru?

Ova bi vam broura, nizom savjeta trebala pomoi i usmjeriti vas prema podrujima
i ureajima kojima bi mogli ostvariti utede energije te kako bi trebalo graditi ili
renovirati svoje domove. Za primjenu nekih savjeta ne trebate dodatno investirati,
za neke malo, a za neke se trebate odluiti na malo veu investiciju koja e se kroz
koritenje isplatiti. Pored konkretnih savjeta, tamo gdje je mogue prikazani su
investicijski trokovi za pojedine mjere kao i mogue utede.
Oznake za procijenjene investicije:
Nije potrebno investirati - utede postiemo promjenom ponaanja
Investicija do 500 KM
Investicije vee od 500 KM
Prorauni za potrebe grijanja kue te za primjenu pojedinih sistema grijanja

i potrone tople vode napravljeni su za jednu tipsku kuu od 150 m smjetenu na
podruju Sarajeva i Banja Luke u kojoj ivi etverolana porodica. Utede, investicije
i razdoblje povrata investicije koje su navedene ovise o mnogim parametrima te se
ne mogu primjenjivati openito jednoznano na svaki objekt, ali vam mogu okvirno
pribliiti primjenu mjere u vaem domainstvu.
Prilikom prorauna u obzir su uzete cijene energenata na dan 20.08.2011.
godine. (Napomena: cijene su izraene sa PDV-om i promijenjive su)
Elektrina energija:
a)
Sarajevo: 0,187 KM/kWh (VT) i 0,094 KM/kWh (NT) (dvotarifno brojilo)
i
0,141 KM/kWh (srednja godinja)
b)
Banja Luka: 0,137 KM/kWh (VT) i 0,106 KM/kWh (NT) (dvotarifno

brojilo) i 0,121KM/kWh (srednja godinja)

Lo ulje: 1,95 KM/l

Prirodni plin: 0,91 KM/m

Cijena vode: 1,22 KM/m (Sarajevo)

Ogrjevno drvo: 70 KM/prm
Uz procijenjenu investiciju, godinje utede energije te utede u ivotnom vijeku, u
tablicama moete vidjeti koliko pojedina mjera moe pridonijeti smanjenju emisija
gasova staklene bate u tonama CO.
Tuma kratica i jedinica SI sistema: VT - visoka tarifa, NT - niska tarifa, KM/m3 konvertibilnih maraka
po metru kubinom, KM/kWh - konvertibilnih maraka po po kilowat satu, KM/prm - konvertibilnih
maraka po po prostornom metru, KM/l - konvertibilnih maraka po po litri.
4
PASIVNA I NISKOENERGETSKA GRADNJA

LOKACIJA....ORIJENTACIJA....OBLIK.....SMJETAJ I VELIINA PROZORA....
ROLETE....RASPORED PROSTORIJA....VEGETACIJA U OKOLICI.... utiu na potronju
energije
Glavna ideja pasivne gradnje je koritenje suneve energije za

grijanje kue u zimskom razdoblju i sprjeavanje upada sunevog
zraenja u ljetnom razdoblju kako bi se smanjila potreba za
hlaenjem i to sve uz dobro izolirane zidove.
5
ZIMA
3
LJETO
Projektirajte kue tako da je veina dnevnih

prostora smjetena na junoj strani kue kako
bi maksimalno iskoristili sunevo zraenje za
zagrijavanje prostora ali i za prirodnu rasvjetu.
Na junoj strani kue prozori bi trebali biti 300
najvei, dok na sjevernoj strani trebaju biti
jug
manji kako bi se sprijeili toplinski gubici. Na
sjevernoj strani kue treba smjestiti kuhinju,
hodnike, spavae sobe, kupaonice i ostave.
300
Zimski vrt nam omoguava dodatno

iskoritavanje suneve energije.
Sjenila na krovu zimskog vrta imaju
takav nagib da proputaju nisko
zimsko sunce te tako omoguavaju
zagrijavanje prostora. Ta ista sjenila
u ljetnom razdoblju sprjeavaju
direktan upad sunevog zraenja i
nepotrebno pregrijavanje.
U razdoblju grijanja, tokom noi,
zimski vrt dodatno sprjeava gubitke
topline kroz zidove iz prostorija
za boravak, dok se u zidovima
akumulirana toplina tokom dana
zrai u prostor.
Vegetacija posaena na sjevernoj strani kue osigurava zaklon od hladnih
sjevernih vjetrova.
Fasada treba biti svjetlijih boja s reflektirajuom povrinom kako bi

smanjili potrebe za hlaenjem.
U ljetnom razdoblju lie na drveu ili sjenila

blokiraju sunevo zraenje. Otvore na zimskom
vrtu koristimo za ventilaciju kako bi sprijeili
pregrijavanje.
Provjetravajte kuu tokom noi kad je vanjska

temperatura nia. Vanjska strujanja zraka pomau
pri hlaenju kue i dotoku svjeeg zraka. Vie
etae kue koje su povezane (galerije, potkrovlja)
mogue je ventilirati iskoritavajui efekt uzgona,
(topli zrak se die a hladni pada), tako da se na
gornjim i donjim etaama otvori ostave
otvorenim.
6
Koristite rolete ili sjenila na prozorima kako bi sprijeili

direktni upad sunevog zraenja. U ljetnom razdoblju vanjske
rolete mogu smanjiti temperaturu u prostoru i do 8 oC.
Potreba za hlaenjem u nekim prostorijama je smanjena,
dok u nekim sluajevima hlaenje uope nije potrebno.
U zimskom razdoblju rolete i zavjese treba koristiti nou kako
bi sprijeili gubitke topline iz kue. Rolete mogu smanjiti
gubitke topline i za 10%.
Kako odrediti veliinu nadstrenice?
Kako bi sprijeili upad sunevog zraenja u ljetnom

razdoblju, a s druge strane omoguili sunevom
zraenju upad u zimskom razdoblju, nadstrenicu na
junoj strani zgrade bi trebali projektirati u ovisnosti
o geografskoj irini na kojoj se kua nalazi. Tako bi
kutevi i trebali priblino biti:
Sarajevo:
Banja Luka:
ljetno sunce
zimsko sunce
= 23o i = 65o
= 22o i = 65o
Izolacija
Kako bi smo osigurali da kua ima minimalne
toplinske gubitke tj. da postigne niskoenergetski ili
pasivni standard potrebno je adekvatno izolirati
zidove, krov i podrum te ugraditi prozore i vrata sa
to manjim koeficijentom prolaza topline.
NISKOENERGETSKA KUA
Kua locirana u Sarajevu, povrine 150 m, koja je graena u skladu s
vaeim propisima o toplinskoj zatiti zgrade s blok opekom 30 cm i s
izolacijom zidova od 10 cm, krovita 20 cm i sa 8 cm prema podrumu (kao
izolacijski materijal koritena je kamena vuna) ima godinju potrebu za
toplinskom energijom 8.250 kWh (55 kWh/m). Godinji trokovi za
grijanje prostora u ovisnosti o energentu, iznosili bi oko 1.776 KM za lo
ulje, 821 KM za plin ili 1.171 KM za elektrinu energiju.
Uz dodatno uloenih 30.910 KM (19%) za izolaciju zidova sa 20 cm
izolacijskog materijala (kamene vune), krova sa 35 cm i poda prema
negrijanom podrumu sa 12 cm, vaa kua postaje niskoenergetska a
godinje moe utedjeti 34% (2.805 kWh) potrebne energije za grijanje.
Potronja energije za grijanje promatrane niskoenergetske kue tada
bi iznosila 5.445 kWh (36 kWh/m), odnosno godinji trokovi bi bili
1.172 KM za lo ulje, 542 KM za plin ili 255 KM za elektrinu energiju (za
dizalicu topline). U tablici se vide godinje utede u ovisnosti o energentu
koji se koristit za zagrijavanje.
7
EE mjera: Gradnja niskoenergetskog objekta u Sarajevu

Energent:
prirodni plin
307 m3
279 KM
0,58 tCO2
Godinje utede:
Razlika u investiciji:
Rok povrata investicije:
ivotni vijek EE mjere:
elektrina energija
(za potrebe dizalice
topline)
ogrjevno drvo
934 kWh
131 KM
0.70 tCO2
1.6 prm
112 KM
0 tCO2
30.910 KM *
loivo ulje
310 l
604 KM
0,99 tCO2
27,3 godina
#
50 godina
13.954 KM
29,13 tCO
Utede u ivotnom vijeku
6.565 KM
35,03 tCO
5.606 KM
0 tCO
30.197 KM
49,55 tCO
Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: lo ulje 1,95 KM/l (gustoa ulja 840 kg/m3, donja ogrjevna mo
11,861 kWh/kg), prirodni plin 0,91 KM/m (donja ogrjevna mo 10,061 kWh/m), elektrina energija 0,141 KM/kWh
(SA) i 0,121 KM/kWh (BL), te uz cijenu ogrijevnog drveta od 70 KM/prm (donja ogrjevna mo 2.189 kWh/prm).
*Investicija obuhvaa graevinski materijal, graevinske radove, krovite, limariju i vanjsku stolariju. Za objekt
izoliran u skladu s vaeim propisom o toplinskoj zatiti objekta investicija iznosi 135.965 KM, dok za niskoenergetski
objekt ona iznosi 166.874 KM. Razlika u gradnji iznosi 30.910 KM (cijene su izraene sa PDV-om).
# Investicija se ne vraa u ivotnom vijeku EE mjere. Prag rentabilnosti mogao bi se oekivati kada bi se omjer
cijena gradnje energetski efikasne kue i cijene energije promijenio. Tome bi mogle doprinijeti akcije drave kao to
je subvencioniranje ugradnje energetski efikasne opreme ili porast cijene energenata. to se tie smanjenja ukupne
emisije tetnih plinova ovakav je sistem opravdan i potrebno bi bilo poticati njegovu primjenu.
Tuma kratica i jedinica SI sistema: tCO2 - tona ugljinog dioksida
Niskoenergetska kua Sarajevo i Banja Luka

Zid: 30 cm blok opeka
Izolacija zida: 20 cm
Izolacija krova: 35 cm
Izolacija poda: 12 cm
10
PASIVNA KUA
Kua locirana u Sarajevu, povrine 150 m koja je graena u skladu s

vaeim propisima o toplinskoj zatiti zgrade s Ytong blokom debljine 36,5
cm i s izolacijom zidova od 24 cm, krovita 20 cm i sa 16 cm prema podrumu
(kao izolacijski materijal koritena je kamena vuna) ima godinju potreba
za toplinskom energijom 8.250 kWh (55 kWh/m). Godinji trokovi
za grijanje prostora u ovisnosti o energentu, iznosili bi oko 1.776 KM za
lo ulje, 821 KM za plin ili 1.148 KM za elektrinu energiju. Uz dodatno
uloenih 33.991 KM (25%) mogli bi izgraditi kuu iste kvadrature od Ytong
blokova debljine 36,5 cm s izolacijom zidova 16 cm (stiropor ili kamena
vuna), krova sa 20 cm i poda prema negrijanom podrumu sa 16 cm, a
vaa kua postaje pasivna te godinje moe utedjeti 74 % (6.188 kWh
godinje) potrebne energije za grijanje. Potronja promatrane pasivne
kue tada bi iznosila 2.063 kWh (14 kWh/m), odnosno godinji trokovi
bi bili 205 KM za plin ili 97 KM za elektrinu energiju (koritenje dizalice
topline). U tablici se vide godinje utede u ovisnosti o energentu koji
koristite za zagrijavanje.
8
EE mjera: Gradnja pasivne kue u Sarajevu

Energent:
prirodni plin
Godinje utede:
676 m
616 KM
1,29 tCO
elektrina energija (za

potrebe dizalice topline)
#
30.781 KM
64,27 tCO
7.619 kWh
1.074 KM
5,71 tCO2
ogrjevno
drvo
3,5 prm
247 KM
0 tCO2
33.991 KM *
31,6
50 godina
52.350 KM
77,27 tCO2
#
12.367 KM
0 tCO2
Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine prirodni plin 0,91 KM/m (donja ogrjevna mo 10,061 kWh/m),
elektrina energija 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL), te uz cijenu ogrijevnog drveta od 70 KM/prm (donja
ogrjevna mo 2.189 kWh/prm).
*Investicija obuhvaa graevinski materijal, graevinske radove, krovite, limariju i vanjsku stolariju do stupnja
izgraenosti visoki roh bau. Za objekt izoliran u skladu sa Tehnikim propisom investicija iznosi 135.965 KM,
dok za pasivnu kuu ona iznosi 169.956 KM. Razlika u gradnji iznosi 33.991 KM (cijene su izraene sa PDV-om).
# investicija se ne vraa u ivotnom vijeku EE mjere. Prag rentabilnosti mogao bi se oekivati kada bi se omjer
cijena gradnje energetski efikasne kue i cijene energije promijenio. Tome bi mogle doprinijeti akcije drave kao
to je subvencioniranje ugradnje energetski efikasne opreme ili porast cijene energenata. to se tie smanjenja
ukupne emisije tetnih plinova ovakav je sistem opravdan i potrebno bi bilo poticati njegovu primjenu.
Pasivna kua Sarajevo i Banja Luka

Zid: 36,5 cm Ytong blokovi
Izolacija zida: 20 cm
Izolacija krova: 20 cm
Izolacija poda: 16 cm
PROZORI
Prilikom gradnje nove kue posebnu panju obratite pri kupovini prozora
i ostalih staklenih stijena jer gubici topline kroz njih mogu prei i 50%
od ukupnih toplinskih gubitaka. Kod gradnje niskoenergetske ili pasivne
kue odabirite prozore sljedeih karakteristika:
Prozori i balkonska vrata niskoenergetske kue:
- Ostakljenje dvoslojnim IZO staklom s Low-e premazom i ispunom
prostora izmeu stakala inertnim plinom, debljina stakla: 4+16+4 mm,
Ustakla < 1,10 W/m K
- Okviri drveni ili od PVC-a, s prekinutim toplinskim mostom, minimalna
vrijednost Uokvira = 2,00 W/m K
11
- Zatita od sunca - vanjskim roletama u toplinski izoliranim kutijama za

rolete (Ukutije za rol. 0,80 W/m K)
Tuma kratica i jedinica SI sistema: U - koeficijent prolaza topline, W/m2K - wata po metru kvadratnom i Kelvinu
9
Prozori i balkonska vrata pasivne porodine kue:

- Ostakljenje troslojnim IZO staklom s Low-e premazom i ispunom prostora
izmeu stakala inertnim plinom, debljina stakla: 4+12Ar+4+12Ar+4
mm, minimalna vrijednost Ust <0,8 W/m K.
- Okviri drveni ili od PVC-a, s prekinutim toplinskim mostom, minimalna
vrijednost Uokvira =2,00 W/m K
- Zatita od sunca - vanjskim roletama u toplinski izoliranim kutijama za
rolete (Ukutije za rol. 0,80 W/m K).
Debljine kvalitetnog prozorskog okvira su od 68 do 93 mm za PVC i drvo,
dok su kod aluminija mogue i vee debljine.
Energijom koja se danas potroi za zagrijavanje prosjene kue u Bosni i
Hercegovini moemo zagrijati 3-4 niskoenergetske kue, ili 8-10 pasivnih
kua. Ulaganje koje se inae koristi za grijanje prostora ovdje se koristi
za vie izolacije, bolje prozore i ventilaciju. Godinja energija potrebna
za grijanje pasivne kue je manja od 15 kWh/m (to bi prevedeno u
litre lo ulja bilo manje od 1,5 litre lo ulja za grijanje po m godinje), a
niskoenergetske kue kree se okvirno od 30 do 40 kWh/m.
Potronja energije u zgradama ovisno o zakonodavnom okruenju i usporedbi s

potronjom u niskoenergetskim i pasivnim zgradama / Izvor EIHP
Izgradnja pasivne kue je skuplja oko 25%, meutim treba imati u vidu
da takva kua ima smanjenu potronju toplinske i rashladne energije, pa
su kotlovi i rashladne jedinice manjeg kapaciteta, to podrazumijeva i
nie investicijske trokove za kotlove, radijatore i rashladne jedinice.
10
TOPLINSKA IZOLACIJA SMANJUJE

TROKOVE ZA GRIJANJE
Ukoliko elite smanjiti trokove za grijanje koji ine i do 3/4 trokova za
energente u vaim reijskim trokovima, postavite ili poveajte debljinu
toplinske izolacije te zamijenite prozore. To se naroito odnosi na
porodine kue bez fasade te one koje su graane bez toplinske izolacije.
Toplinska izolacija ne samo da smanjuje gubitke u zimskom razdoblju,
ve omoguava da se u ljetnom razdoblju vaa kua ne pregrijava. Tako
moemo skoro u potpunosti izbjei ugradnju klima ureaja ili e njihov
kapacitet i potronja energije biti manja nego za neizoliranu kuu.
Kao izolacijski materijali najee se koriste kamena i staklena vuna te
polistiren (stiropor).
Stoga, ako adaptirate stariju kuu prvo je dobro izolirajte prema
sljedeim savjetima pa tek onda ugradite sistem grijanja i hlaenja koji
e biti manjeg kapaciteta nego to je to bilo potrebno prije izolacije kue.
Postavljanjem toplinske izolacije s vanjske strane zida rijeit ete
i probleme s kondenzacijom pare (od kuhanja, tuiranja, suenja
odjee) koja se javlja zbog niske temperature zida te nastanak gljivica i
plijesni. Zbog vee temperature zida toplinski e ugoaj u prostoru
biti bolji. Toplinska izolacija takoe titi zgradu od tetnih vanjskih
uticaja i njihovih posljedica (vlaga, smrzavanje, pregrijavanje) ime joj
produujemo vijek trajanja.
Gubici i dobici topline kroz zidove i prozore
11
12
TOPLINSKA IZOLACIJA CIJELOG OBJEKTA

Ukoliko neizoliranu kuu u Sarajevu povrine 150 m iji su godinji
trokovi za grijanje oko 5.795 KM za lo ulje ili 2.761 KM za plin izoliramo
s 10 cm izolacije na zidovima, 20 cm u krovitu i 8 cm prema negrijanom
podrumu godinje moemo utedjeti oko 70% potrebne energije za
grijanje, a investicija od oko 12.126 KM e nam se vratiti za 2,9 godina u
sluaju lo ulja kao energenta ili za 6,3 godina u sluaju da koristimo plin.
U Banja Luci bi za iste mjere izolacije na kui dobili utede koje su
prikazane u slijedeoj tablici:
EE mjera: Utede toplinski izoliranog objekta - Lokacija Banja Luka

Energent:
prirodni plin elektrina energija ogrjevno drvo

1.968 m
1.791 KM
3,74 tCO2
Godinje utede:
18.182 kWh
2.206 KM
13,64 tCO2
1.987 l
3.876 KM
6,36 tCO2
12.126 KM *
Rok povrata
investicije:
Utede u ivotnom
vijeku:
10,3 prm
720 KM
0 tCO2
loivo ulje
6,8 god
4,7 god
16,8 god
3,1 god
50 godina
26.117 KM
54,53 tCO
127.796 KM
681,82 tCO
193.779 KM
35.975 KM
0 tCO2 318,00 tCO
Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: lo ulje 1,95 KM/l (gustoa ulja 840 kg/
m, donja ogrjevna mo 11,861 kWh/kg), prirodni plin 0,91 KM/m (donja ogrjevna mo
10,061 kWh/m), elektrina energija 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL), te uz cijenu
ogrijevnog drveta od 70 KM/prm (donja ogrjevna mo 2.189 kWh/prm).
*Investicija obuhvaa graevinski materijal, graevinske radove, krovite, limariju i vanjsku stolariju. Za izolirani objekt investicija iznosi 133.386 KM, dok za neizolirani objekt
ona iznosi 121.260 KM. Razlika u gradnji iznosi 12.126 KM (cijene su izraene sa PDV-om).
13
IZOLACIJA VANJSKOG ZIDA
14
IZOLACIJA KROVA
Izolacijom vanjskih zidova kue (iji su vanjski zidovi izgraeni od pune

opeke debljine 25 cm) povrine 150 m s 10 cm izolacijskog materijala
u Sarajevu i Banja Luci uz investicije od 10.928 KM, godinje moete
utedjeti 39% energije za grijanje.
Godinje trokove za grijanje u Sarajevu moete smanjiti za 2.330 KM
ukoliko koristite lo ulje ili 1.077 KM ukoliko koristite plin, dok u Banja
Luci godinje trokove za grijanje moete smanjiti za 2.141 KM
ukoliko koristite lo ulje ili 1.219 KM ukoliko koristite elektrinu
energiju za zagrijavanje prostora.
Iako toplinski gubici kroz krov imaju svega 10-20% udjela u ukupnim
toplinskim gubicima u kui, krov ima posebno vanu ulogu u kvaliteti i
standardu stanovanja. Preporuljiva debljina toplinske izolacije na kosom
12
krovu je od 16 do 20 cm. Izolaciju treba postaviti u dva sloja - jedan sloj

izmeu rogova, a drugi sloj ispod rogova kako bi se sprijeili toplinski
mostovi. Naknadna toplinska izolacija krova je jednostavna i ekonomski
vrlo isplativa jer je povratni razdoblje investicije od jedne do pet godina.
Izolacijom potkrovlja kue povrine 150 m sa 20 cm izolacijskog
materijala u Sarajevu i Banja Luci uz investicije od 2.835 KM godinje
moete utedjeti 22% energije za grijanje. Godinje trokove za grijanje
u Sarajevu moete smanjiti za 1.314 KM ukoliko koristite lo ulje ili 607
KM ukoliko koristite plin, dok u Banja Luci godinje trokove za grijanje
moete smanjiti za 1.208 KM ukoliko koristite lo ulje ili 688 KM
ukoliko koristite elektrinu energiju za zagrijavanje prostora.
IZOLACIJA PODA PREMA NEGRIJANOM PODRUMU
Podrumski prostori su uglavnom pomoni prostori graevine i nisu
grijani. Toplinski gubici kroz pod ine i do 10% ukupnih toplinskih
gubitaka kue. Izolacijom podova kue povrine 150 m sa 8 cm
izolacijskog materijala u Sarajevu i Banja Luci, uz investicije od 2.400 KM,
godinje moete utedjeti 5% energije za grijanje. Godinje trokove za
grijanje u Sarajevu moete smanjiti za 299 KM ukoliko koristite lo ulje
ili 138 KM ukoliko koristite plin, dok u Banja Luci godinje trokove za
grijanje moete smanjiti za 275 KM ukoliko koristite lo ulje ili 156 KM
ukoliko koristite elektrinu energiju za zagrijavanje prostora.
IZOLIRAJTE TOPLINSKE MOSTOVE
Toplinski mostovi su manja podruja u ovojnici zgrade kroz koje je
16 toplinski tok povean radi promjene materijala, debljine ili geometrije
graevnog dijela (npr. spojevi konstrukcija, prodori stropnih ploa i rubne
obrade). Najbolji nain izbjegavanja toplinskih mostova je postavljanje
toplinske izolacije s vanjske strane cijele ovojnice objekta bez prekida te
dobro brtvljenje reki i spojeva.
IZOLACIJSKA BRTVENA TRAKA ZA PROZORE I VRATA
Osjeate li da kroz procijepe oko prozora ili vrata struji zrak? Prozori ili
vrata koji slabo brtve glavni su uzrok gubitaka topline. Ukoliko niste u
mogunosti kupiti nove prozore, lijepljenjem izolacijske brtvene trake oko
prozora i vrata smanjit ete toplinske gubitke. Cijena ove trake je 1 KM/m.
EE mjera: Izolacijska traka
Godinje utede:
Trokovi investicije:
15
16
17
50 KM
15 KM
manje od 1 god godine
13
18
Provjerite postoje li pukotine izmeu prozora i zida kroz koje prolazi zrak
i gubi se toplina iz kue. Pukotine zatvorite odgovarajuim materijalima,
kao na primjer PU pjena (tzv. pur pjena). Investicijom od 10 KM godinje
moete utedjeti i do 100 KM na grijanju.
19
IZOLIRAJTE KUTIJE ZA ROLETE
20
ZAMJENA PROZORA
Kutije za rolete su potencijalna mjesta za velike gubitke topline, stoga ih

je potrebno izolirati.
Energetski efikasni prozori e pored smanjenja trokova za grijanje

pridonijeti i poveanju ugodnosti u prostoru. Novi prozori imaju 2-3 puta
manje toplinske gubitke od starih prozora.
Karakteristike prozora koje bi trebali kupiti su:
- Dvostruko ili trostruko ostakljenje sa zranim prostorom od najmanje
16 mm. Umjesto zraka kao izolatora, prostor izmeu stakala moe biti
ispunjen inertnim plinom argonom ime se poveava efikasnost prozora
- Low-e premaz na unutarnjoj strani unutarnjeg stakla koji sprjeava
gubitak topline reflektirajui je natrag u prostor
- Toplinski gubici se dogaaju kako kroz staklo, tako i kroz okvir prozora.
Okvir moe biti PVC, ali s elinim ojaanjem, aluminijski, ali s prekinutim
toplinskim mostovima, drveni ili kao kombinacija drvo-aluminij.
Ukupni koeficijent prolaza topline bi prema novom propisu trebao biti U
< 1,8 W/mK.
Ovi su prozori u odnosu na prozore s obinim obinim IZO staklo skuplji
20%, ali su im toplinski gubici za 50% manji. Cijena PVC stolarije kree
se od 200400 KM/m, dok je cijena za prozore drvo-aluminij 400600
KM/m.
Prozore treba ugraditi u dijelu toplinske izolacije vanjskog zida. Na taj
nain emo izbjei toplinske mostove.
14
KAKO ZAGRIJAVATI PROSTOR?
Sistemi grijanja su neizostavni dio instalacija u domainstvima u Bosni

i Hercegovini. Kakav ete sistem odabrati naravno ovisi i o raspoloivim
energentima. Kako biste postigli i odravali toplinsku ugodnost u cijeloj
kui te kako bi mogli koristiti obnovljive izvore energije preporuka
je ugradnja sistema centralnog toplovodnog grijanja. Kako cijena
energenata a naroito lo ulja raste, razmotrite primjenu obnovljivih
izvora energije kao to su solarni kolektori i biomasa ili dizalice topline
kako bi ste smanjili trokove za grijanje a ujedno i doprinijeli ouvanju
ivotne sredinea.
Trokovi za grijanje u najhladnijim zimskim mjesecima predstavljaju i do
3/4 trokova za energente. To je razlog, ne samo da prilikom kupovine
kupujete energetski efikasne ureaje, ve da te ureaje i dobro odravate.
Loe odravanje ili zaputenost ureaja je uzrok broj 1

prestanku rada sistema grijanja ili hlaenja!
15
Centralno grijanje (uljno ili plinsko)
21
22
23
Jednom godinje prije poetka sezone grijanja pozovite servisera da

provjeri plinske ili uljne instalacije i plamenik. Zaprljani plamenik
uzrokuje nedovoljno izgaranje goriva, ali i manje efikasan rad cijelog
sistema.
Jednom godinje prije poeka sezone grijanja pozovite ovlatenu osobu
da provjeri izmjenjivae topline. Da bi se toplina proizvedena u kotlu
iskoristila, potrebno je da su izmjenjivai topline isti od kamenca. Sloj
kamenca i male debljine smanjuje prolaz topline te aparat radi manje
efikasno. U takvom sluaju potroit e se vee koliine plina, a prostor e
se sporije zagrijavati.
Jednom godinje struna osoba treba provjeriti prohodnost dimnjaka.
24
Osigurajte neometan dovod zraka u kotao. Ne ostavljajte predmete,

naroito one zapaljive, oko kotla.
25
Izolirajte cijevi tople vode koje prolaze kroz negrijane prostore. Cijev koja
vodi od kotla do spremnika sa toplom vodom svakako treba biti izolirana,
kao i spremnik vode.
26
Ne zaklanjajte radijatore zavjesama i namjetajem jer to smanjuje uinak

jer to smanjuje njhov toplinski uin.
27
Redovno istite radijatore kako bi osigurali da neistoe ne sprjeavaju

prijelaz topline
28
Tokom ljeta u instalacije centralnog grijanja moe ui zrak koji s poetkom

sezone grijanja moe smanjiti kapacitet vaeg sistema. Tako recimo pola
radijatora moe biti vrue, a pola hladno. Stoga je potrebno redovno
odzraivati radijatore i cijelu instalaciju kako bi smo izbacili zrak.
29
Provjerite sa strunom osobom je li va kotao prevelik za potrebe grijanja

vae kue. Ukoliko imate kotao veeg kapaciteta od potrebnog on e se
ee paliti i gasiti to uzrokuje veu potronju goriva i vee trokove.
16
KONDENZACIJSKI KOTLOVI
Kotao treba imati to je mogue vei stepen iskoristivosti. Energetski
najefikasniji je kondenzacijski kotao. Ugradnjom kondenzacijskog kotla
postiu se utede od 10-15% u usporedbi s drugim novim kotlom, a i do 25%
za kotlove starije od 30 godina.
Stoga, ako je va kotao stariji od 15 godina trebali biste razmotriti njegovu
zamjenu s novim kotlom ija efikasnost moe biti i do 15% bolja.
Primjer: Za porodinu kuu u Sarajevu i Banja Luci, povrine 150 m, toplinski
izoliranu u skladu s propisima iz 1987. godine, potrebni toplinski uinci iznose
15,1 kW i 15,7 kW. Godinje potronje toplinske energije za grijanje iznose
24.650 kWh i 21.950 kWh (specifine potronje 164 kWh/m i 146 kWh/m),
a za pripremu potrone vode za etverolanu porodicu 4.754 kWh (dnevna
potronja 80 litara tople vode temperature 45C po osobi). Ukupna potronje
toplinske energije za kue locirane u Sarajevu i Banja Luci iznose 29.404 kWh
i 26.704 kWh.
30
ZAMJENA KOTLA NA LO UL JE STAROG 20 GODINA

KONDENZACIJSKIM KOTLOM NA PRIRODNI PLIN
Zamjena starog kotla na lo ulje kondenzacijskim kotlom na prirodni plin
rezultira utedom na trokovima za energent od 73%, a investicija nam
se vrati u manje od tri godine (vidi tablicu):
EE mjera: Kondenzacioni kotao na plin - Sarajevo
Energent:
prirodni plin
Godinje utede:
ivotni vijek EE mjere :
3.495 KM
4,66 tCO
oko 8.500 KM
2,4 god
15 godina
52.425 KM
* Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz cijenu lo ulja 1,95 KM/l, (gustoa
ulja 840 kg/m, donja ogrjevna mo 11,861 kWh/kg), te uz cijenu prirodnog plina 0,91
KM/m (donja ogrjevna mo 10,061 kWh/m).
** Investicija obuhvaa demontau postojeeg kotla, dobavu i ugradnju novog plinskog
kondenzacijskog kotla s kliznom regulacijom temperature sa spremnikom potrone
tople vode, dimnjak, prikljuak na plin i izradu projekta. Cijene mogu varirati ovisno o
lokaciji kotlovnice, izvoditelju, distributeru plina, stvarnim trokovima plinske instalacije
ovisnim o lokaciji i sl.

KONDENZACIJSKIM PLINSKIM KOTLOM NA UKAPLJENI NAFTNI
PLIN (UNP)
31
Zamjena starog kotla na lo ulje kondenzacijskim kotlom na ukapljeni

naftni plin rezultira utedama od oko 20% u Sarajevu i Banja Luci, pri emu se
investicija vraa u roku od 6,9 (SA) i 8,1 (BL) godina (vidi tablicu):
17
EE mjera: Kondenzacijski kotao na UNP

Sarajevo
1.153 KM
Godinje utede
1,54 tCO
Investicija:
oko 8.000 KM
6,9 god
15 godina
17.295 KM
Banja Luka
992 KM
1,32 tCO
oko 8.000 KM
8,1 god
15 godina
14.880 KM
* Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz cijenu lo ulja 1,95 KM/l, (gustoa ulja 840 kg/m,
donja ogrjevna mo 11,861 kWh/kg), uz cijenu ukapljenog naftnog plina 2,05 KM/kg (donja ogrjevna
mo 12,8 kWh/kg), te cijenu godinjeg najma spremnika od 4850 litara (2000 kg) od 500 KM.
** Investicija obuhvaa demontau postojeeg kotla, dobavu i ugradnju novog plinskog
kondenzacijskog kotla s kliznom regulacijom temperature sa spremnikom potrone vode, dimnjak,
pripremu prostora za smjetaj plinskog spremnika i izradu projekta. Cijene mogu varirati ovisno o
lokaciji kotlovnice i spremnika, izvoditelju, distributeru plina, stvarnim trokovima plinske instalacije i sl.
32

NISKOTEMPERATURNIM ILI KONDENZACIJSKIM KOTLOM NA LO
UL JE
Godinje utede koje postiemo zamjenom starog kotla na lo ulje
novim kondenzacijskim kotlom na lo ulje i znose izmeu 16 i 19%, dok
niskotemperaturni kotao ostvaruje utedu izmeu 10 i 14%.
EE mjera: Kondenzacijski kotao na lo ulje
Sarajevo
Banja Luka
Godinje utede:
1.036 KM
1,38 tCO
941 KM
1,25 tCO
Investicija:
oko 5.000 KM
4,8 god
15 godina
15.540 KM
oko 5.000 KM
5,3 god
15 godina
14.115 KM
* Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz cijenu lo ulja 1,95 KM/l, (gustoa ulja 840 kg/
m, donja ogrjevna mo 11,861 kWh/kg).
** Investicija obuhvaa demontau postojeeg kotla, dobavu i ugradnju novog kondenzacijskog kotla s
kliznom regulacijom temperature sa spremnikom potrone vode i dimnjak. Cijene mogu varirati ovisno
o lokaciji kotlovnice, izvoditelju, stvarnim trokovima instalacije ovisnim o lokaciji i sl.
Grijanje na drva i biomasu

Biomasa je obnovljivi izvor energije koji ukljuuje ogrjevno drvo, grane i
drvni otpad iz uma, piljevinu, koru i drugi ostatak iz drvne industrije kao
i slamu, kukuruzovinu, stabljike suncokreta, ostatke pri rezidbi vinove
loze i maslina, kotice vianja i kore od jabuka iz poljoprivrede, ivotinjski
izmet i ostatke iz stoarstva, komunalni i industrijski otpad.
Za primjenu u sistemima grijanja porodinih kua, stambenih i poslovnih
zgrada u pravilu se koristi ogrjevno drvo ili razni proizvodi koji se dobivaju
obradom drveta, drvnih ostataka i otpadaka kao to su piljevina, briketi
i sl.
18
U ovdje razmatranom sluaju pod biomasom se smatra na tritu

dostupna ve pripremljena biomasa u obliku tzv. peleta, tj. ve
pripremljeno gorivo u obliku malih cilindara promjera 6 mm, duljine do
35 mm, koje ne sadri vie od 8% vlage i 0,5% pepela.
U nekim podrujima Bosne i Hercegovine do 60 posto kuanstava se grije
na drva.
Pe na drva mora biti kapaciteta koji odgovara veliini prostorije te mora
biti instalirana profesionalno.
Pozovite strunu osobu da provjeri spojeve pei s dimnjakom kako bi

osigurali da nema proputanja dimnih plinova u prostor. Ukoliko
se u prostoru osjeti bilo kakav dim, postoji zagaenje koje je tetno za
zdravlje.
Ukoliko imate kamin obavezno zatvorite vrata kad nije u funkciji, da bi ste
sprijeili gubitak topline kroz dimnjak.
33
34
35
Spremite za drva mora biti suho jer e se u suprotnom drva ovlaiti i

tee izgarati.
36
Nemojte pretrpavati loite drvima. Iskoristivost e biti bolja ukoliko

loite punite manjim koliinama drva.
37
Kako bi ste osigurali bolje izgaranje i efikasnost, cjepanice ne bi trebale

biti promjera veeg od 10-15 cm.
38
Ako zamijenite staru pe na drva efikasnijom novom pei ili kotlom na

drva moete utedjeti i do 50% ogrjevnih drva.
39
Zamjena starog kotla na lo ulje kotlom na biomasu rezultira utedom na

trokovima energenta. Iako efikasnost kotla na biomasu nije izrazito vea
nego kod kotla na lo ulje, radi se o energentu ija cijena za 1 kWh topline
sadrane u gorivu iznosi oko 0,063 KM, dok je kod lo ulja ta cijena 0,196
KM. Dakle, cijena biomase je 3,1 puta povoljnija od cijene lo ulja.
40
19
41
ZAMJENA KOTLA NA LO UL JE STAROG 20 GODINA NOVIM

KOTLOM NA BIOMASU (PELETI)
Ukoliko zamijenite kotao na lo ulje s novim kotlom na biomasu, godinje
ete utedjeti oko 4.243 KM u Sarajevu odnosno 3.853 KM u Banja Luci,
a investicija od 6.500 KM e vam se vratiti za 1,5 (SA) i 1,7 godine (BL).
EE mjera: Kotao na biomasu - peleti
Sarajevo
4.243 KM
Godinje utede
5,66 tCO2
Investicija:
oko 6.500 KM
1,5 god
15 godina
63.645 KM
Banja Luka
3.853 KM
5,15 tCO2
oko 6.500 KM
1,7 god
15 godina
57.885 KM
* Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz cijenu lo ulja 1,95 KM/l, (gustoa ulja 840 kg/m,
donja ogrjevna mo 11,861 kWh/kg), te uz cijenu peleta 0,32 KM/kg (donja ogrjevna mo 5,1 kWh/kg).
** Investicija obuhvaa demontau postojeeg kotla, dobavu i ugradnju novog kotla na kruto gorivo
s digitalnim regulatorom, spremnikom, transporterom i plamenikom za pelete, spremnikom potrone
vode. Cijene mogu varirati ovisno o lokaciji kotlovnice, izvoditelju, stvarnim trokovima instalacije
ovisnim o lokaciji i sl.
Grijanje elektrinom energijom
42
Ukoliko nemate mogunosti ugraditi sistem grijanja s biomasom i

solarnim kolektorima ili plinsko centralno grijanje te vam je elektrina
energija jedini dostupni energent, preporuka je da ugradite dizalicu
topline. Dizalica topline troi priblino 2,5-4 puta manje elektrine
energije nego elektrini radijatori ili pei, kao to je prikazano u tablici.
Potronja elektrine energije dizalice topline

600 800 W
800 1100 W
1600 2100 W
Potronja elektrine energije elektrine grijalice
2500 W
Ogrjevna energija koju predaje prostoru

2000 2500 W
3000 3500 W
4500 5500 W
Ogrjevna energija koju predaje prostoru
2500 W
Povrina prostorije koju grije

20 25 m2
25 35 m2
40 55 m2
Povrina prostorije koju grije
20 m2
Isti ureaj moete koristiti u ljetnom razdoblju za

hlaenje, pri emu treba paziti na odabiru kapaciteta
ureaja s obzirom na rashladni ili ogrjevni uina koji
ureaj treba pokriti. Predimenzionirana oprema moe
smanjiti toplinski ugoaj i poveati buku u prostoru.
Zbog uestalog paljenja i gaenja smanjuje se ivotni
vijek ureaja.
43
Dizalice topline nie kvalitete ne mogu zagrijati prostor kada je vanjska

temperatura ispod nule, stoga treba odabrati dizalicu topline s inverterom
koje mogu zagrijati vau kuu i pri vanjskim temperaturama od -15C. U
sjevernom i centranom dijelu BiH zbog niskih vanjskih temperatura u
zimskom razdoblju, efikasnost sistema bit e nia. Ureaji s inverterom
pored toga troe i do 40% manje energije od klasinih ureaja
20
ZAMJENA SISTEMA GRIJANJA I PRIPREME POTRONE TOPLE

VODE ELEKTRINOM ENERGIJOM, SA SISTEMOM S DIZALICOM
TOPLINE ZRAK ZRAK
Dizalica topline zrak zrak uzima toplinu iz vanjskog zraka i uz pomo
kompresora zagrijava zrak u prostoriji. Zamjenom elektrinog grijanja
ovom izvedbom dizalice topline godinje moete utedjeti izmeu 45% i
55% elektrine energije. Utede i investicije su navedene u tablici:
EE mjera: Dizalica topline zrak - zrak
sarajevo
2.280 KM
Godinje utede:
12,13 tCO
Investicija:
oko 22.000 KM
9,6 god
15 godina
34.200 KM
44
Banja Luka
1.782 KM
11,02 tCO
oko 22.000 KM
12,3 god
15 godina
26.730 KM
* Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz srednju godinju cijenu elektrine energije za
domainstva od 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL) s ukljuenim PDV-om.
** Investicija obuhvaa dobavu i ugradnju reverzibilne dizalice topline tipa zrak - voda i ugradnju
spojnih cjevovoda izmeu vanjske i unutranjih jedinica. Cijene mogu varirati ovisno o lokaciji,
izvoditelju, stvarnim trokovima gradnje instalacije i sl.
ZAMJENA SISTEMA GRIJANJA PRIPREME I POTRONE TOPLE

VODE ELEKTRINOM ENERGIJOM, SA SISTEMOM S DIZALICOM
TOPLINE ZEML JA - VODA I NISKOTEMPERATURNIM SISTEMOM
DISTRIBUCIJE TOPLINE
Dizalica topline zemlja voda uzima toplinu iz zemlje pomou zemljanih
kolektora (cijevi poloenih u zemlju kroz koje prolazi voda) i uz pomo
kompresora zagrijava vodu sistema centralnog grijanja koja se koristi
za podno grijanje i potronu toplu vodu. Zamjenom elektrinog grijanja
ovom izvedbom dizalice topline godinje moete utedjeti oko 70%
elektrine energije. Utede i investicije za dizalicu topline i podno grijanje
navedene su u tablici:
EE mjera: Dizalica topline zemlja - voda
Sarajevo
Banja Luka
2.284 KM
2.902 KM
Godinje utede:
15,44 tCO
14,12 tCO2
Investicija:
oko 45.000 KM
oko 45.000 KM
13,9 godina
19,7 god
20 godina
20 godina
58.040 KM
45.680 KM
45
* Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz srednju godinju cijenu elektrine energije za
domainstva od 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL) s ukljuenim PDV-om.
** Investicija obuhvaa dobavu i ugradnju dizalice topline tipa glikol - voda, bojler potrone vode,
gradnju zemljanog kolektora, gradnju sistema niskotemperaturne distribucije topline (podno grijanje ili
ventilatorski konvektori) i izradu projekta. Cijene mogu varirati ovisno o lokaciji, izvoditelju, vrsti terena,
stvarnim trokovima gradnje instalacije i sl.
S obzirom na nain rada, voda koju zagrijava dizalica topline moe

postii temperaturu 40-55C. Stoga se uglavnom izvodi u kombinaciji s
podnim grijanjem.
21
46
ZAMJENA SISTEMA GRIJANJA I PRIPREME POTRONE VODE

ELEKTRINOM ENERGIJOM, SA SISTEMOM S DIZALICOM TOPLINE
PODZEMNA VODA - VODA I PODNIM GRIJANJEM
Dizalica topline podzemna voda voda uzima toplinu iz zemlje tj.
podzemnih voda i uz pomo kompresora zagrijava vodu sistema
centralnog grijanja koja se koristi za podno grijanje i potronu toplu vodu.
Zamjenom elektrinog grijanja ovom izvedbom dizalice topline godinje
moete utedjeti oko 55% elektrine energije. Utede i investicije za
dizalicu topline i podno grijanje navedene su u tablici:
EE mjera: Dizalica topline podzemna voda - voda
Sarajevo
Banja Luka
2.280 KM
1.782 KM
Godinje utede:
12,13 tCO
11,02 tCO
Investicija:
47
oko 35.000 KM
15,3 god
20 god
45.600 KM
oko 35.000 KM
19,6 god
20 god
35.640 KM
* Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz srednju godinju cijenu elektrine

energije za domainstva od 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL) s ukljuenim PDV-om.
** Investicija obuhvaa dobavu i ugradnju dizalice topline tipa voda - voda, bojler potrone
vode, gradnju produkcione i upojne buotine, crpke i cjevovode za prijenos podzemne vode,
izmjenjiva topline podzemne vode, gradnju sistema niskotemperaturne distribucije topline
(podno grijanje ili ventilatorski konvektori) i izradu projekta. Cijene mogu varirati ovisno o
lokaciji, izvoditelju, vrsti terena, dubini podzemne vode, stvarnim trokovima gradnje instalacije
i sl.
ZAMJENA SISTEMA GRIJANJA I PRIPREME POTRONE VODE

ELEKTRINOM ENERGIJOM, ELEKTRINOM ENERGIJOM, SA
SISTEMOM S DIZALICOM TOPLINE ZRAK - VODA I PODNIM
GRIJANJEM
Dizalica topline zrak voda uzima toplinu iz vanjskog zraka i uz pomo
kompresora zagrijava vodu sistema centralnog grijanja koja se koristi za
podno grijanje i potronu toplu vodu. Zamjenom elektrinog grijanja
ovom izvedbom dizalice topline godinje moete utedjeti oko 65%
elektrine energije u Sarajevu i Banja Luci. Utede i investicije za dizalicu
topline i podno grijanje navedene su u tablici:
EE mjera: Dizalica topline zrak - voda
Sarajevo
Banja Luka
2.695 KM
2.138 KM
Godinje utede:
14,33 tCO 13,22 tCO
Investicija:
oko 26.000 KM oko 26.000 KM
9,6 god
12,2 god
15 - 20 god
15 - 20 god
53.900 KM
42.760 KM
* Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz srednju godinju cijenu elektrine

energije za domainstva od 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL) s ukljuenim PDV-om.
** Investicija obuhvaa dobavu i ugradnju reverzibilne dizalice topline tipa zrak - voda s
dodatnim elektro grijaem, bojler potrone vode s dodatnim elektro grijaem, gradnju sistema
niskotemperaturne distribucije topline: podno grijanje i/ili ventilatorski konvektori i izradu
projekta. Cijene mogu varirati ovisno o lokaciji, izvoditelju, stvarnim trokovima gradnje
instalacije i sl.
22
REGULIRANJEM SISTEMA GRIJANJA

TEDIMO ENERGIJU!
Odravanje previsokih temperatura zraka u prostorijama te sputanje temperature

otvaranjem prozora jedna je od najeih greaka kojima rasipamo energiju.
Obini radijatorski ventili nam pomau da runo reguliramo temperaturu u
prostoru dok nam termostatski radijatorski ventili pomau da automatski
reguliramo temperaturu u prostorijama.
23
48
Preporuene temperature u prostoru:

Toplinska ugodnost je stvar navike i line percepcije ugodnosti.
Preporuke za odravanje temperatura u pojedinim prostorima kako bi
odrali toplinsku ugodnost, a da u isto vrijeme ne bi rasipali energiju su:
Hodnik 14-17C
Spavaa soba 17C
Kuhinja 17-21C
Radna soba 17-21C
Dnevni boravak 20-23C
Kupaonica 23C
Preko dana kad nikoga nema kod kue 16 C
Za vrijeme zimskog godinjeg odmora 10 C
49
Ako temperaturu koju odravate u prostoru smanjite za samo 1C,

godinje moete utedjeti priblino 5% energije za grijanje.
50
Ako otvarate prozor na due vrijeme iskljuite sistem grijanja

ili hlaenja.
51
Prilagodite garderobu godinjem dobu kako prostor ne bi nepotrebno

pregrijavali.
UGRADNJA TERMOSTATSKIH VENTILA
52
Radijatorski termostatski ventil regulira temperaturu u svakoj prostoriji u

kojoj se nalazi. Ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila mogua je
uteda energije ak do 20% (to ovisi o vrsti termostata i brzini reakcije
- najbre reagiraju termostatske glave punjene plinom). Uteda se
ostvaruje na nain da termostatski radijatorski ventil sam regulira
zadanu temperaturu u prostoriji koristei sve raspoloive izvore topline
(sunce, ljude, kuanske aparate...).
Utede od oko 15% koje je mogue postii ugradnjom termostatskih
ventila na 14 radijatora u porodinoj kui od 150 m2 koja godinje
troi priblino 2.800 litara lo ulja (5.460 KM) ili 3.000 m3 (2.730 KM)
prirodnog plina, prikazane su u tablici:
24
EE mjera: Ugradnja termostatskih ventila

Energent:
Lo ulje
819 KM
Godinje utede:
420 l
1,09 tCO2
Investicija (za 14 radijatora)
1.100 KM
1,3 god
15 godina
12.285 KM
Prirodni plin
935 Kn
450 m
0,86 tCO2
1.100 KM
2,7 god
15 godina
6.150 KM
Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: lo ulje 1,95 KM/l, prirodni plin 0,91 KM/
m (PDV ukljuen).
UGRADNJA SOBNOG TERMOSTATA

Ugradnjom sobnog termostata moete smanjiti trokove za grijanje
od 7-15 %. Programirajte termostat tako da za vrijeme noi ili dok ste
izvan kue, temperaturu postavite na niu vrijednost. Takoe, moete
regulirati sistem grijanja tako da se gasi sat vremena prije nego izlazite
iz kue te da se pali pola sata prije nego se vraate kui. Sobni termostat
regulira temperaturu u prostoru na taj nain da ukljuuje kotao i pumpu
centralnog grijanja kad temperatura u prostoru padne ispod odreene
zadane vrijednosti.
Za stambeni prostor od 150 m2 koji godinje troi oko 2.800 litara lo
ulja ((5.460 KM) ili 3.000 m3 (2.730 KM) prirodnog plina uz pretpostavku
godinjih uteda toplinske energije od 7%, novane utede su prikazane
u tablici:
EE mjera: Ugradnja sobnog termostata
Energent:
Lo ulje
382 KM
Godinje utede:
196 l
0,51 tCO2
150 KM
0,4 god
15 godina
5.730 KM
53
Prirodni plin
191 KM
210 m
0,40 tCO2
150 KM
0,8 god
15 godina
2.865 KM
m (PDV ukljuen).
REGULACIJA KOTLA
Ako va kotao nije stariji od 10 godina onda bi umjesto zamjene kotla bilo
uputno nadograditi sistem regulacije kotla.
Utede od oko 15% koje je mogue postii ugradnjom regulacije kotla u
porodinoj kui od 150 m2 koja godinje troi priblino 2.800 litara lo
ulja ((5.460 KM) ili 3.000 m3 (2.730 KM) prirodnog plina, prikazane su
u tablici:
54
25
EE mjera: Regulacija kotla

Energent:
Godinje utede:
ivotni vijek EE mjere
Lo ulje
Prirodni plin
819 KM
420 l
1,09 tCO2
1.500 KM
1,8 god
15 godina
12.285 KM
410 KM
450 m
0,86 tCO2
1.500 KM
3,7 god
15 godina
6.150 KM
m (PDV ukljuen).
55
INDIVIDUALNO MJERENJE POTRONJE ENERGIJE

Instaliranjem elektronskih isparivakih razdjelnika toplinske energije
moemo individualno mjeriti potronju toplinske energije po stanovima
ime potroai plaaju onoliko koliko i potroe. Razdjelnici topline sami
za sebe ne tede energiju, ali motiviraju potroae na racionalniju
potronju. S ugradnjom razdjelnika toplinske energije ugrauju se i
termostatski ventili ime moemo godinje utedjeti i do 15% energije
za zagrijavanje prostora. Investicijski trokovi su izmeu 200 i 250 KM po
radijatoru, dok je ivotni vijek razdjelnika topline oko 10 godina.
EE mjera: Individualno mjerenje potronje energije
Godinje utede:
do 15% energije grijanja
Investicija
200-250 KM po radijatoru
10 godina
26
PRIPREMA POTRONE TOPLE VODE I

PRIMJENA SOLARNIH KOLEKTORA
56
Potrona topla voda se u velikom dijelu Bosne i Hercegovine gdje nije

dostupan plin ili gradski toplinski sistem centralnog grijanja, zagrijava
elektrinom energijom. Pri izboru elektrinog bojlera slijedite upute
proizvoaa i izaberite onaj koji odgovara broju lanova u vaoj porodici i
prosjenoj dnevnoj potronji.
57
Redovno istite kamenac s grijaa u bojleru. Kamenac spreava prijelaz

topline s grijaa na vodu pri emu se troi vie energije za zagrijavanje
iste koliine vode. Moderni elektrini bojleri imaju ugraene suhe
grijae kojima je uklonjen problem stvaranja kamenca.
58
Ukoliko imate dvotarifno brojilo vodu zagrijavajte po noi kad je nia

cijena elektrine energije.
59
Elektrini bojler koristite namjeten na ekonomini rad, to podrazumijeva

da je temperatura vode izmeu 55 i 60C. Najee upotrebljavamo vodu
temperature 40C to postiemo mijeanjem tople i hladne vode.
60
Prilikom instalacije novog spremnika tople vode i/ili kotla bilo bi poeljno
smjestiti ga to blie mjestu potronje tople vode kako bi se smanjili
gubici kroz cijevi.
61
Ukoliko nije tvorniki izoliran obavezno izolirajte spremnik s toplom

vodom, kao i cijevi do potronih mjesta.
62
Izaberite bojler koji ima dodatnu izolaciju radi smanjenja gubitaka

topline, kao npr. poliuretansku toplinsku izolaciju debljine 100 mm.
63
ZAMJENA STAROG ELEKTRINOG BOJLERA
Pri zamijeni starog elektrinog bojlera novim, identine zapremine

i snage (2 kW) koji ima ugraen timer kojim se bojler ukljuuje u
razdoblju niske tarife elektrine energije, godinje moete utedjeti i do
200 KM. Pretpostavka je da se radi o etverolanoj porodici, a dnevna
potronja potrone tople vode (PTV) je 60 litara po osobi.
28
EE mjera : Zamjena starog elektrinog bojlera

Godinje utede:
Investicija
Rok povrata investicije
200 Kn
0,10 tCO2
450 KM
2,3 godina
15 godina
3.000 KM
(PTV) SOLARNIM SISTEMOM UZ UPOTREBU ELEKTRINE ENERGIJE

ZA DOGRIJAVANJE
Za porodinu kuu sa etiri lana koja je vodu zagrijavala starim
elektrinim bojlerom preporua se ugradnja solarnog sistema sa dva
kolektora efektivne povrine 4,0 m i spremnikom od 200 litara (dnevna
potronja 60 litara po osobi 12,56 kWh/dan). Uz investiciju u cijeli
sistem od oko 4.500 KM;, godinje moemo utedjeti u zavisnosti od
lokacije i cijene elektrine energije oko 350 KM u Sarajevu i 300 KM u
Banja Luci, to znai da bi nam se investicija na podruju Sarajeva vratila
u roku 12,7 godina, a Banja Luke 15,0 godina.
EE mjera : Ugradnja solarnih kolektora za PTV
Sarajevo
354 KM
Godinje utede:
2.510 kWh
1,88 tCO2
Investicija:
12,7 god
14,8 godina
25 godina
Utede u ivotnom vijeku:
8.850 KM
64
BANJA LUKA
300 KM
2.475 kWh
1,86 tCO2
oko 4.500 KM
15,0 god
25 godina
7.500 KM
Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: lo ulje 1,95 KM/l, prirodni plin 0,91 KM/m,
elektrina energija 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL), sa PDV-om.
ZAMJENA ELEKTRINOG BOJLERA ZA PIPREMU TOPLE VODE

SOLARNIM SISTEMOM UZ UPOTREBU UKAPLJENOG NAfTNOG
PLINA (UNP) ZA DOGRIJAVANJE
Za kuu s etiri lana porodice koja vodu zagrijava starim elektrinim
bojlerom preporuuje se ugradnja solarnog sistema sa dva kolektora
efektivne povrine 4,0 m i spremnikom od 200 litara te plinskim
bojlerom na UNP za dogrijavanje. Ujedno plinski bojler koristimo i za
sistem centralnog grijanja kao zamjenu za elektrino grijanje. Cijena 1
kWh elektrine energije iznosi 0,141 KM, dok je cijena 1 kWh ukapljenog
plina 0,174 KM (uz efikasnost plinskog bojlera 92%), to je za skoro
20% via cijena bez uraunatih trokova skladitenja ukapljenog plina.
Prema trenutnom odnosu cijena vidljivo je da se u BiH isplativije grijati
na elektrinu energiju. Cijena elektrine energije u BiH je najeftinija
u regionu te bi jedinom njenim rastom, u odnosu na cijenu UNP-a,
ulaganja u ovu vrstu EE mjere bila isplativa. Investicije za Sarajevo i Banja
Luku prikazane su u tablici. Pretpostavka je da godinji toplinski gubici
kue iznose 100 kWh/m te da je za zagrijavanje kue godinje potrebno
1.500 m plina tj. 1.365 KM. Cijena godinjeg najma spremnika od 2.000
kg iznosi oko 500 KM, a trina cijena 3.000 KM.
65
29
EE mjera : Zamjena elektrinog bojlera za pripremu potrone tople vode (PTV) solarnim
sistemom uz upotrebu UNP-a za dogrijavanje
SARAJEVO
BANJA LUKA
Iznajmljen
Kupljen
Iznajmljen
Kupljen
spremnik
spremnik
spremnik
spremnik
Godinje utede:
- 683 KM*
- 303 KM*
-1.078 KM*
- 689 KM*
Investicija :
2.510 kWh
8.000 KM
25 god
2.510 kWh
11.000 KM
25 god
2.475 kWh
8.000 KM
25 god
22.475 kWh
11.000 KM
25 god
Koritena cijena ukapljenog naftnog plina na dan 20.08.2011. godine je 2,05 KM/kg (donja
ogrjevna mo 12,8 kWh/kg), te cijenu mjesenog najma spremnika od 4850 litara (2000 kg) od
50 KM.
* EE mjera se ne isplati jer je cijena 1 kWh dobijenog iz elektrine energije, jeftinija od 1 kWh
dobijenog iz ukapljenog plina. Prag rentabilnosti bi se mogao oekivati kada bi se omjer cijena
energije promijenio u korist UNP-a.
66
ZAMJENA ELEKTRINOG GRIJANJA PEIMA I ELEKTRINOG

BOJLERA ZA PRIPREMU POTRONE TOPLE VODE (PTV) SA
SOLARNIM SISTEMOM UZ UPOTREBU UKAPLJENOG NAfTNOG
PLINA (UNP) ZA DOGRIJAVANJE
bojlerom te se grije elektrinim peima preporuuje se ugradnja solarnog
sistema sa 10 kolektora u Sarajevu i Banja Luci i dva spremnika od 200 litara
s plinskim bojlerom na UNP za dogrijavanje. Solarni sistem je projektiran
tako da pokrije 20-30% toplinskih potreba u sezoni grijanja. Plinski bojler
koristimo i za sistem centralnog grijanja kao zamjenu za elektrino grijanje.
Godinje utede u ovisnosti o lokaciji i modelu nabave spremnika UNP-a
iznose od 55-395 KM. Mala uteda u novcu je poslijedica skupljeg 1 kWh
dobijenog iz ukapljenog plina u odnosu na 1 kWh iz elektrine energije.
Investicije za Sarajevo i Banja Luku, kao i utede prikazane su u tablici.
EE mjera: Zamjena elektrinog grijanja i ele. bojlera za pripremu potrone tople vode (PTV)
solarnim sistemom uz upotrebu UNP-a za dogrijavanje
SARAJEVO
BANJA LUKA
Iznajmljen
Kupljen
Iznajmljen
Kupljen
spremnik
spremnik
spremnik
spremnik
395 KM
-367 KM*
-27 KM*
55 KM
6.747 kWh
6.561 kWh
6.561 kWh
Godinje utede:
6.747 kWh
6,56 tCO2
6,66 tCO2
6,66 tCO2
6,56 tCO2
Investicija
19.600 KM
22.540 KM
19.600 KM
22.540 KM
#
#
#
#
25 godina
25 godina
25 godina
25 godina
1.375 KM
9.875 KM
#
#
Pretpostavka je da godinji toplinski gubici kue iznose 100 kWh/m te da je za

zagrijavanje kue godinje potrebno 1.500 m plina tj. 1.365 KM. Cijena godinjeg
najma spremnika od 2.000 kg iznosi oko 500 KM, a trina cijena 3.000 KM.
Koritena cijena ukapljenog naftnog plina na dan 20.08.2011. godine je 2,05 KM/kg (donja
ogrjevna mo 12,8 kWh/kg), te cijenu godinjeg najma spremnika od 4850 litara (2000 kg) od
500 KM.
* EE mjera se ne isplati jer je cijena 1 kWh dobijenog iz elektrine energije, jeftinija od 1 kWh
dobijenog iz ukapljenog plina. Prag rentabilnosti bi se mogao oekivati kada bi se omjer cijena
energije promijenio u korist UNP-a.

# Investicija se ne moe vratiti u ivotnom vijeku EE mjere.
30
ZAMJENA GRIJANJA I PRIPREME POTRONE TOPLE VODE S EL

LO ULJEM SA SOLARNIM SISTEMOM UZ UPOTREBU PRIRODNOG
PLINA ZA DOGRIJAVANJE
67
Za kuu s etiri lana porodice koja vodu zagrijava starim kotlom na lo ulje
preporuuje se ugradnja solarnog sistema sa 10 kolektora u Sarajevu i Banja
Luci i dva spremnika od 200 litara te plinskim bojlerom za dogrijavanje.
Solarni sistem je projektiran tako da pokrije 20-30% toplinskih potreba
u sezoni grijanja. Plinski bojler koristimo i za sistem centralnog grijanja
ime se postiu daljnje utede. Godinje utede su oko 2.990 KM, dok su
investicije i razdoblje povrata investicije za Sarajevo i Banja Luku prikazani
u tablici:
EE mjera: Zamjena grijanja i pripreme potrone tople vode (PTV) sa EL lo
uljem sa solarnim sistemom uz upotrebu prirodnog plina za dogrijavanje
sarajevo
banja luka
2.997 KM
2.979 KM
Godinje utede:
6.747 kWh
6.561 kWh
3,04 tCO2
3,01 tCO2
Investicija:
14.700 KM
14.700 KM
4,9 god
4,9 god
25 godina
25 godina
Utede u ivotnom vijeku:
74.925 KM
74.475 KM
Pretpostavka je da godinji toplinski gubici kue iznose 100 kWh/m te da je
za zagrijavanje kue godinje potrebno 1.500 m plina tj. 1.365 KM.
NADOPUNA SISTEMA ELEKTRINOG GRIJANJA I PRIPREME

POTRONE TOPLE VODE SA SOLARNIM SISTEMOM UZ UPORABU
ELEKTRINE ENERGIJE ZA DOGRIJAVANJE
68

bojlerom te se grije elektrinim peima preporua se ugradnja solarnog
sistema sa 10 kolektora u Sarajevu i Banja Luci i dva spremnika od 200 litara.
Ukoliko nemate mogunosti koristiti plin, dogrijavanje vode u spremniku
je mogue i s elektrinim grijaima. Solarni sistem je projektiran tako da
pokrije 20-30% toplinskih potreba u sezoni grijanja. Godinje utede u
ovisnosti o lokaciji i cijeni elektrine energije iznose 961 KM u Sarajevu i 804
KM u Banja Luci. Investicije za Sarajevo i Banja Luku, kao i povrati investicija
prikazani su u tablici.
31
EE mjera: Ugradnja solarnih kolektora za grijanje i PTV

Sarajevo
961 KM
6.747 kWh
Godinje utede:
5,11 tCO2
Investicija:
12.500 KM
13,0 god
ivotni vijek ee mjere :
25 godina
24.025 KM
Banja Luka
804 KM
6.561 kWh
4,97 tCO2
12.500 KM
15,5 god
25 godina
20.100 KM
69
ZAMJENA ELEKTRINOG BOJLERA ZA GRIJANJE VODE SA

KOMBI - KLIMA UREAJEM
Ugradite ureaj tzv. kombi-klimu koji je kombinirani klima-bojler tj.
ureaj koji istovremeno hladi prostor i zagrijava potronu toplu vodu. U
sezoni hlaenja, dok radi klima ureaj imat ete besplatno zagrijavanje
vode, a u sluaju da klima ureaj ne radi, troit ete 3-4 puta manje
elektrine energije nego u sluaju elektrinog bojlera.
Ako elektrini bojler za zagrijavanje potrone tople vode zamijenite
klima bojlerom godinje ete utedjeti oko 300 KM, a investicija od 1.900
KM e vam se vratiti u roku 6,2 godina.
EE mjera: Zamjena elektrinog bojlera za grijanje vode sa kombi klima

ureajem
Sarajevo
305 KM
2.140 kWh
1,62 tCO2
Godinje utede:
Banja Luka
260 KM
2.120 kWh
1,61 tCO2
1.900 KM
1.900 KM
Investicija :
6,2 god
7,3 god
15 godina
15 godina
4.575 KM
3.900 KM
Ukoliko ste planirali investirati u ureaj za hlaenje ija je prosjena
cijena oko 800 KM, onda bi mogli rei da je povrat dodatne investicije (od
1.100 KM) u ovakav ureaj koji pored toga to zagrijava toplu vodu i hladi
prostor oko 3,6 godine.
Kombi klima ureaj (bez invertera) sa spremnikom uin grijanja 3,7 kW, uin hlaenja
3,5 Kw, spremnik PTV 80 litara. Klasini split sistem (bez invertera, grijanje 3,7 kW,
hlaenje 3,5 kW)
32
Odsisna ventilacija
Kako bi se sprijeilo neugodno irenje mirisa i vlage iz kuhinje i toaleta potrebno je ugraditi odsisne nape
u kuhinjama iznad tednjaka, te odsisne ventilatore u kupaonama.
70
Redovno istite ventilatore i filtere u napama. Zbog zaprljanosti zrak tee

prolazi kroz filtre te se zbog toga potronja energije poveava.
71
Provjerite zaprljanost vanjskih otvora, jer uslijed zaepljenja dolazi do

poveane potronje energije.
72
Kako bi osigurali da ventilatori rade samo onda kad je to potrebno

ugradite kombinirane prekidae pri emu se paljenjem svjetla u
kupaonici ili toaletu pali i ventilator, koji se automatski iskljuuje
nekoliko minuta nakon gaenja svjetla. Odsisna napa na slian nain
moe biti povezana sa svjetlom iznad tednjaka.
Ventilacija potkrovlja
73
Prilikom gradnje kue osigurajte prirodnu ili mehaniku ventilaciju

potkrovlja. Ventilacija je nuna za uklanjanje vlage iz prostora i
topline u ljetnom razdoblju kad temperatura u potkrovlju moe dostii
temperaturu i preko 50C.
74
U domainstvima u BiH jo uvijek se ne izvode centralizirani sistemi

ventilacije s kanalnim razvodom, meutim sa smanjenjem propusnosti
ovojnice zgrade zbog smanjenja toplinskih gubitaka sistemi ventilacije
s dovodom svjeeg zraka, te odsisom otpadnog zraka u domainstvima
postati e uobiajeni. Sistem ventilacije je nuan u pasivnoj kui, pri
emu je obavezna ugradnja rekuperatora ili regeneratora topline kojim
se koristi toplina iz otpadnog zraka kako bi se ugrijao svjei zrak.
34
Moe li hlaenje prostora biti

energetski EFIKASNO?
Svjedoci smo da su zadnjih godina promjene temperature sve ee, a zbog visokih temperatura nam je
skoro nemogue obavljati svakodnevne poslove. S porastom standarda vie nismo zadovoljni prirodnom ili
prisilnom ventilacijom pa se sve vie kuanstava odluuje na ugradnju klima ureaja tj. split jedinica za
hlaenje zraka koje su najjednostavnije i inicijalno najjeftinije rjeenje za hlaenje naih domova, premda
ne i najefikasnije. Split klima ureaj se sastoji od jedne vanjske i jedne ili vie unutarnjih jedinica. Hlaenje se
ostvaruje pomou kompresora koji omoguuje cirkulaciju radne tvari (freona) unutar ureaja koja preuzima
toplinu iz prostora i prenosi je u okoli.
75
Najjeftiniji oblik hlaenja kue je prirodnim putem, tj. cirkulacijom zraka

iz hladnijih prostora prema toplijima. Meutim, prirodna ventilacija nije
uvijek primjenjiva, pa je stoga mogue ugraditi ventilator koji e prisilno
cirkulirati zrak u prostoru u kojem boravimo. Sobni ventilator moe
pridonijeti toplinskom ugoaju u ljetnom razdoblju na taj nain da e
poveati brzinu strujanja zraka i time pospjeiti izmjenu topline izmeu
ljudskog tijela i zraka u prostoriji. Pri tome se stvara osjeaj hlaenja, dok
zrak u prostoriji ostaje iste temperature ili se neznatno zagrijava.
76
Prilikom izbora odgovarajueg klimatizacijskog ureaja posavjetujte

se sa strunjakom i ne kupujte ureaj veeg kapaciteta nego to vam
je potrebno. Na izbor kapaciteta klima ureaja utie veliina prostora,
povrina staklenih otvora, toplinska izoliranost prostorije, broj ljudi koji
borave u prostoru, te broji toplinskih izvora (npr. tednjak, hladnjak i
ostali elektrini ureaji). Potrebna rashladna snaga ureaja moe se
priblino odrediti na osnovu povrine stambenog prostora koji se hladi
prema sljedeoj tablici.
Tip objekta
Pasivna kua
Niskoenergetska kua
Novogradnja (dobra toplinska izolacija)
Kua (normalna toplinska izolacija)
Starija kua (bez posebne toplinske izolacije)
77
Specifino
optereenje
W/m2
10
40
50
90
180
Pri kupovini klima ureaja treba obratiti panju na faktor hlaenja

ili grijanja (oznaen s COP ili EER) koji se uglavnom kree u granicama
od 2,5 do 4. to je taj faktor vei, ureaj je energetski povoljniji. Faktor
hlaenja ili grijanja nam govori koliko se puta vie rashladne ili toplinske
energije dobije u odnosu na uloenu elektrinu energiju potrebnu za
pogon kompresora.
36
Hlaenje prostora na preniske temperature u ljetnom razdoblju nije

poeljno. Pri postavljenim niim temperaturama dolazi do poveanog
isuivanja zraka (roenja na unutarnjoj jedinici) to je energetski i
zdravstveno nepovoljno. Kako se veliki dio energije troi na izdvajanje
vlage iz zraka kapacitet ureaja za hlaenje se znatno smanjuje.
Stoga podesite temperaturu na regulatoru na 25 26 C. Za svaki C nie
temperature prostora utroi se 3 5 % vie energije.
78
Razlika izmeu vanjske i unutarnje temperature zbog zdravstvenih

razloga ne bi trebala biti via od 7 oC.
Vanjsku jedinicu po mogunosti montirajte na sjeverni dio kue ili tamo

gdje je zaklonjena od direktnog sunevog zraenja, te gdje je osigurana
dobra cirkulacija zraka. to je vanjska jedinica na hladnijem mjestu
efikasnost ureaja e biti vea.
79
Prilikom rada klima ureaja pokuajte eliminirati bespotrebne

toplinske izvore u prostoru (kao to je rasvjeta i ostali kuanski
ureaji).
80
Ne hladite prostorije u kojima ne boravite!
81
Zatvorite prozore ako je hlaenje ukljueno. Ukoliko morate provjetriti

prostoriju, za to vrijeme ugasite klima ureaj.
82
Klima ureaj treba odravati ovlatena osoba. Prije sezone hlaenja ili
grijanja potrebno je oistiti vanjsku i unutarnju jedinicu, kako bi sprijeili
poveanu potronju energije uslijed zaprljanih povrina izmjenjivaa
topline. Filtere na unutarnjoj jedinici moete istiti sami i to barem
jednom mjeseno kako bi osigurali odgovarajuu kvalitetu zraka.
83
37
84
Ureaji s najviom efikasnou koji se danas mogu nai na tritu su

klimatizacijski ureaji s inverterom, a postiu utede od 20 do
40 % (ovisno o proizvoau) u odnosu na klasine ureaje. Inverterski
ureaji rade punom snagom do postizanja eljene temperature u
prostoru, a nakon toga se ne iskljuuju, ve smanjivanjem broja okretaja
kompresora prilagoavaju svoj rashladni uinak zadanim uvjetima sa
ciljem odravanja eljene temperature prostora u uim granicama. Time
se izbjegavaju nagle promjene u temperaturi prostora ime se poveava
udobnost, a nema ni estog ukljuivanja i iskljuivanja ureaja ime su se
dodatno optereivale elektrine instalacije.
85
Kupujte klima ureaje energetskog razreda A!
86
Cijevi koje spajaju vanjsku i unutarnju jedinicu klimatizacijskog ureaja

moraju biti izolirane kako bi sprijeili toplinske gubitke.
38
Kako poveati energetsku

EFIKASNOST rasvjete?
Rasvjeta u kuanstvima troi priblino 10-15% elektrine energije!
87
Najjednostavniji nain utede na rasvjeti je maksimalno iskoritenje

dnevnog svijetla koje ravnomjerno osvjetljava prostoriju gdje god
je mogue. To se postie redovitim ienjem prozora, izbjegavanja
postavljanja prevelikog broja biljaka ispred prozora, izbjegavanjem
tamnih zavjesa, a u radnim prostorijama postavljanjem stolova tako da
maksimalno koriste dnevno svijetlo.
Potrebno je pametno upravljati rasvjetom, kao npr.:
88
Gasite rasvjetu u prostorijama poput toaleta, skladita, podruma ili

hodnika u kojima veinu vremena niko ne boravi. Gasite rasvjetu kad god
je to mogue.
89
Koristite sijalicu manje snage gdje je to mogue.
90
Ukoliko radite, na primjer, za radnim stolom, koristite stolnu lampu koja

e vam dati dovoljno svjetla potrebnog za rad, umjesto da centralnom
jaom sijalicom osvjetljavate cijelu prostoriju.
91
Redovno istite sijalice, lustere i lampe jer zaprljanost smanjuje njihov

uinak. Neistoe mogu apsorbirati i do 50% svjetlosti.
92
Bojite zidove u svjetlije boje jer tamne upijaju svjetlost.
93
Reducirajte dekorativnu rasvjetu gdje je to mogue jer ona ne doprinosi

znaajno poveanju osvijetljenosti prostorije, a dodatno troi elektrinu
energiju.
94
Vanjsku je rasvjetu potrebno usmjeriti na eljena podruja kako bi se

smanjilo neeljeno rasipanje i svjetlosno zagaenje okoline.
95
Halogene sijalice proizvode intenzivniju i fokusiranu svjetlost i pri tome

troe i do 40% manje elektrine energije od obinih sijalica sa arnom
niti.
40
Zamijenite obine sijalice sa arnom niti sa tednim

(fluorokompaktnim)sijalicama!!!
tedne sijalice za isti nivo osvjetljenja troe pet do est puta manje
elektrine energije te imaju i do deset puta dulji radni vijek u odnosu
na obine sijalice sa arnom niti. Prosjena trajnost obinih sijalica sa
arnom niti je do 1.000 sati, a tednih i vie od 10.000 sati.
96
Usporedba uobiajenih snaga fluorokompaktnih sijalica i obinih sijalica

sa arnom niti pri istom nivou svjetlosti prikazana je u sljedeoj tablici:
Sijalica SA
ARNOM NITI
NE
Snaga
Snaga
25 W
40 W
60 W
75 W
100 W
120 W
5W
7W
11 W
15 W
20 W
23 W
TEDNA
(FLUOROKOMPAKTNA)
Sijalica
DA
Jeste li znali da...

Kod obinih sijalica sa arnom niti u svjetlost se pretvara svega
5% uloene energije, dok se ostatak pretvara u toplinu. Vijek
trajanja je otprilike 1.000 radnih sati.
Ako klasinu sijalicu od 100 W zamijenite sa odgovarajuom tednom

sijalicom od 20 W, pri pretpostavci da gori u nekom domu 5 sati dnevno,
godinje ete utedjeti 20,6 KM*! tedna sijalica e vam se isplatiti za
manje od godine dana, a u svom ivotnom vijeku ta sijalica e vam
utedjeti 103 KM* !!!! Cijene tednih sijalica kreu se od 5 KM (manje
kvalitete i ivotnog vijeka) pa do 15 KM (visoke kvalitete i dugog ivotnog
vijeka).
* pri cijeni kWh od 0,141 KM (tarifni model EPBIH)
41
97
Kupujte sijalice energetskog razreda A! One troe i do 40% manje

elektrine energije u odnosu na one energetskog razreda D.
98
Paralelno sa razvojem rasvjetnih tijela, razvijaju se i inteligentni sistemi

upravljanja. Ugradite senzore pokreta, naroito u prostorima kao to su
hodnici, stubita i sl. Tako ete sprijeiti da svjetlo gori kad za to ne postoji
potreba. Cijena senzora se kree od 25 150 KM.
99
Ugradite vremenski regulator rasvjete koji e nakon ukljuivanja i proteka

odreenog vremenskog razdobljea ugasiti rasvjetu. Idealan je takoe za
stubita i ulaze u kuu. Njegova cijena se kree izmeu 50 i 100 KM.
100
Ugradite fotonaponske kolektore koji proizvode elektrinu energiju

uz pomo sunca. Kako je rasvjeta potroa male snage fotonaponski
kolektori su idealan izvor elektrine energije i to naroito u podrujima
koji nemaju osigurano napajanje iz elektrodistribucijske mree.
* Fluorokompaktne sijalice spadaju u opasan otpad! Molimo odlaite ih
odgovorno..
42
KAKO UTEDJETI PRI SVAKODNEVNOM

KORITENJU KUANSKIH UREAJA?
Hladnjaci i zamrzivai

Kako su hladnjaci nezaobilazni ureaj svakog

savremenog doma, a upaljeni su 24 h tokom 365
dana godinje oni troe priblino 15% elektrine
energije u domainstvima te zbog toga imaju
znatan uticaj na raun za elektrinu energiju. U
Bosni i Hercegovini hladnjak posjeduje 97,6 %
kuanstava.
Hladnjaci i zamrzivai rade tako da prenose toplinu
iz njihovih unutranjosti u okolinu (tj. prostoriju
u kojoj je ureaj smjeten). Toplina se prenosi s
izmjenjivaa topline sa stranje strane hladnjaka
na zrak koji cirkulira oko njega. Da bi omoguili
djelotvornije hlaenje i manju potronju energije
primijenite neki od sljedeih savjeta:
101
hladnjak koji odgovara potrebama vae porodice. Imajte u vidu da hladnjak

srednjeg kapaciteta troi 300 kWh godinje (to je oko 40 KM godinje), bez
obzira da li je pun ili prazan, a mjesena potronja raste za 10-20 kWh (1,4
- 2,8 KM mjeseno) za svakih 100 litara dodatnog kapaciteta.
Porodica
1 osoba
Preporueni kapaciteti
100 150 litara
2-4
od 220 280 litara
>5
do 300 litara
Kupovinom visoko djelotvornog hladnjaka koji je prevelik za vae potrebe

nepotrebno rasipate energiju.
102
Postavite hladnjake i zamrzivae na to hladnijem mjestu u kui (nikako

u blizini tednjaka, radijatora ili bojlera). Takoe izbjegavajte izloenosti
ovih ureaja sunevom zraenju. Hladniji prostor znai veu utedu
energije svaki stepen manje moe smanjiti potronju elektrine
energije i do 6%.
44
Prilikom postavljanja hladnjaka i zamrzivaa obavezno ostavite dovoljno

prostora za prozraivanje izmeu stranjeg dijela ureaja i zida (oko 10
cm) kako ne bi dolo do pregrijavanja kondenzatora i kompresora koje
rezultira poveanjem potronje energije.
103
Ugradbeni hladnjaci u stranjem dijelu gdje se oslobaa toplina imaju

manju cirkulaciju zraka pa e zbog toga i troiti vie elektrine energije
za postizanje i odravanje odreene temperature u hladnjaku. Stoga
izbjegavajte kupovinu ugradbenih hladnjaka ako je to mogue.
104
Povremeno oistite (paljivo da ne otetite cijevi) od praine stranju

stranu hladnjaka gdje se oslobaa toplina, jer zaprljane cijevi oteavaju
prijelaz topline to nadalje poveava potronju energije.
105
Vrata hladnjaka ne drite otvorena due nego je to potrebno, te provjerite

da li ste ih dobro zatvorili. Prije nego otvorite vrata hladnjaka razmislite
to vam je potrebno.
106
Prilikom zatvaranja vrata hladnjaka budite sigurni da ste ih dobro

zatvorili. Provjerite da li je brtva na vratima ista i da dobro prijanja.
Kako bis te to provjerili moete staviti komad papira koji ako ne padne
pokazuje da su brtve na vratima hladnjaka u dobrom stanju.
107
Termostat regulirajte na srednju poziciju. Nia temperatura ne znai nuno i bolje uvanje hrane, a potronja energije moe porast i za 10-15%
108
Nemojte spremati u hladnjake i zamrzivae vrua ili topla jela. Prije nego
toplu hranu namjeravate zalediti, ohladite je na sobnoj temperaturi,
zatim u hladnjaku, pa tek onda spremite u zamrziva.
109
Zamrznutu hranu bi trebali odleivati prvo u hladnjaku, jer na taj nain

zamrznuta hrana pri odleivanju hladi besplatno drugu hranu u
hladnjaku, pa tek onda na sobnoj temperaturi.
110
Pravovremeno odleujte hladnjake i zamrzivae jer tako tedite energiju

i produavate radni vijek ureaja. S obzirom da sloj leda sprjeava
efikasno hlaenje, ienje zamrzivaa je potrebno kad debljina leda
dosegne 3 do 5 mm.
111
45
112
Kupujte kuanske ureaje energetskog razreda A!

Ureaji i rasvjetna tijela energetskog razreda A troe i do 40%
manje energije od istih ureaja energetskog razreda D!!!
Razred energetske efikasnosti je potvrda kvalitete ureaja s obzirom
na njegovu energetsku efikasnost, pri emu se ureaji prema potronji
energije, dijele na sedam razreda energetske efikasnosti oznaenih
slovima od A do G (grupu A ine energetski najefikasniji ureaji).
113
Za neke ureaje (zamrzivae i hladnjake) uvedene su i klase A+ i A++.

Tako hladnjaci u klasi A+ troe 30% - 42%, a u klasi A++ manje od
30% energije koju troi hladnjak energetske klase D. Novi hladnjaci
pored efikasnijih kompresora imaju i bolju izolaciju i brtvljenje vrata
to dodatno doprinosi poveanoj energetskoj efikasnosti. Hladnjaci koje
moete nai danas na tritu troe bar 36% manje energije nego oni
proizvedeni prije 15 godina.
Buka koju proizvodi hladnjak dolazi od kompresora. Ako je va hladnjak
novijeg datuma moete primijetiti da kompresor radi due vrijeme nego
kod vaeg starog hladnjaka koji se esto zaustavljao i startao. Dananji,
efikasniji kompresori troe manje energije dok rade u nazivnoj radnoj
taki, to znai da je manje temperaturnih varijacija, zbog kojih je bila
vea potronja energije kod starih modela.
Utede koje moete ostvariti kod pojedinih kuanskih aparata ovise o
uestalosti njihove uporabe, a kreu se od 25 do 50 KM godinje.
114
Imajte u vidu da kad stari kuanski ureaj zamjenjujete s novim s obzirom

na napredak tehnologije, svakako kupujete djelotvorniji ureaj nego to
je bio onaj proizveden prije 15 - 20 godina.
115
Standardna temperatura uvanja zamrznute hrane je -18oC,

a ako podesite temperaturu za 1oC nie moete poveati
potronju energije i do 5%.
46
Uputno je znati za to je odreeni dio zamrzivaa namijenjen te koje su zadane

temperature:
Do -6 C
uvanje zamrznute hrane na kratko vrijeme
Do -12 C
uvanje zamrznute hrane do mjesec dana
-18 C
uvanje zamrznute hrane do jedne godine
-24 C
Zamrzavanje svjee hrane
Pri kupovini novih hladnjaka traite one s prirodnim radnim tvarima kao
npr. R600a (izobutan) koje prilikom isputanja ne oteuju ozonski sloj i
imaju manji uticaj na efekt staklenika.
116
Hladnjak, ledenicu i klima ureaj koji sadre tetne radne

tvari (npr. freone) potrebno je nakon prestanka koritenja deponirati na
odgovarajui otpad kako bi strune osobe zbrinule tetne radne tvari koji
utiu na razgradnju ozona.
117
Perilice i suilice rublja

Savremeni nain ivota nezamisliv je bez perilice
za rublje koja spada u najee koritene kuanske
ureaje, a sudjeluje u jednoj desetini potronje
elektrine energije u domainstvu. U Bosni i Hercegovini perilicu rublja koristi 86,1 % kuanstava.
47
118
U zadnjih 10 godina ureaji za pranje rublja su uznapredovali, pa je

tako potronja vode smanjena sa 110 litara na 50-60 litara, dok je
potronja elektrine energije s 2 kWh pala na 0.94 kWh po pranju. Stoga
ukoliko imate stari model perilice razmislite o njegovoj zamjeni s novim
energetski efikasnijim ureajem.
119
Danas se na tritu mogu nai ureaji za pranje od 3-7 kg rublja.

Odaberite perilicu rublja koja odgovara vaim potrebama za pranjem, te
je koristite sukladno uputama proizvoaa. Energetski je puno efikasnije
pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja.
U sluaju preoptereenog bubnja rublje se nee kvalitetno oprati.
120
Uvijek odaberite program pranja rublja s najniom temperaturom vode

dovoljnom da rublje bude kvalitetno oprano. Dananja sredstva za pranje
rublja djelotvorno uklanjaju neistoe i pri niim temperaturama pranja.
121
Ukoliko moete izbjegavajte suenje rublja u suilicama, ve ga suite na

zraku.
122
Najvanija uteda prilikom suenja rublja postie se s dobro centrifugiranim

rubljem, stoga bi centrifuga perilice trebala imati najmanje 1000 okretaja
u minuti. Namjetanjem centrifuge na 1600 okr/min moemo kod suenja
utedjeti i do 30% elektrine energije.
123
Efikasnost suilica rublja osigurava i redovno ienje filtra.
Perilice sua
124
Pranjem sua u perilici troimo do 60% manje elektrine energije i do

85% manje vode nego kod runog pranja. Savremene perilice sua
potroe za jedno pranje 15 - 28 l vode i 1,1 - 1,8 kWh elektrine energije.
Najnaprednije perilice troe samo 14 l vode to predstavlja 80% utede
u vodi u odnosu na runo pranje sua. Dananje perilice sua su 70 puta
tie nego one proizvedene prije 30 godina.
48
Perilicu koristite samo kad je adekvatno napunjena suem.
125
Redovno provjeravate filtre i nivo soli u perilici koja omekava

vodu i spreava nastanak kamenca na grijaim povrinama, te istite
unutranjost perilice. Prije stavljanja sua u perilicu ukloniti krupne
ostatke hrane.
126
Izbjegavajte program suenja sua u perilici koji dodatno troi energiju.
127
Dananja sredstva za pranje sua efikasno uklanjaju neistoe i pri niim

temperaturama pranja (50-55 oC), stoga izbjegavajte programe pranja
s viim temperaturama. Na ovaj nain godinje moete utedjeti i do 20
KM to nam omoguava 3 mjeseca besplatnog pranja sua u perilici.
Potronja deterenta je takoe pala sa 40 g na 20 g po ciklusu pranja.
128
Utede ete ostvariti ako perilicu prikljuite na prikljuak s toplom vodom

umjesto hladnom jer se najvei dio energije troi na zagrijavanje vode. To
je naroito preporuljivo ukoliko zagrijavate vodu solarnim kolektorima
ili plinskim kotlom.
129
Penice i tednjaci
Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha na taj se nain
toplina dulje zadrava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji.
Kuhajui s poklopcem moete utedjeti i do 20% energije za kuhanje.
130
Prilagodite sue koliini hrane koju kuhate. Priprema manje koliine

hrane u velikoj posudi znai gubitak energije.
131
Uvijek koristite veliinom optimalno grijae kolo za odabranu posudu.
Iskljuite grijae tijelo par minuta prije nego to mislite da e jelo biti
gotovo, jer e grijae tijelo zadrati visoku temperaturu, a hrana e se
nastaviti kuhati.
132
133
49
134
Prilikom kuhanja koristite minimalnu snagu koja vam je potrebna. Kad je

voda jednom prokuhala smanjite snagu grijae ploe na najniu moguu
da zadrite kljuanje. S veom snagom neete postii da vaa hrana bude
bre kuhana nego samo da voda bre ispari.
135
Provjerite da li je dno posuda u kojima kuhate glatko i ravno. Hrana e se

bre skuhati ako posuda bolje prianja na grijau plou tednjaka.
136
Staklokeramike grijae ploe vrlo precizno usmjeravaju toplinsku

energiju na samo dno posude, pa su stoga djelotvornije od klasinih
grijaih ploa.
137
Prilikom izbora tednjaka kupite onaj koji ima mogunost kuhanja i na

plin, bez obzira da li imate gradski plin ili trebate kupiti bocu plina. Plin je
ekoloki prihvatljiviji energent od elektrine energije, a vrijeme kuhanja i
lakoa reguliranja temperature je puno bra.
138
Prilikom kuhanja na plinskom tednjaku pripazite da plamen ne bude

prejak i da ne krui oko posude. To ne samo da je opasno, ve i dodatno
rasipa energiju.
139
Kod peenja su posebno efikasne penice s ventilatorom koje mogu

utedjeti od 10 - 15% energije.
140
Samo neka jela zahtijevaju predgrijavanje penice na eljenu temperaturu.

Zapamtite da svakih 10 minuta predgrijavanja penice troi 0,06 kWh,
to pri uestaloj upotrebi tokom godine moe doprinijeti poveanju vaih
godinjih rauna za struju.
141
Vrata penice drite otvorena to krae jer se pri svakom otvaranju izgubi
20% topline.
142
Penicu moete iskljuiti i 10 minuta prije kraja peenja jer penica due
zadrava toplinu te e vae jelo biti peeno a dodatno ete utedjet
elektrinu energiju.
143
Zaprljane penice troe vie energije nego one koje se redovno iste.
50
Mali kuanski ureaji

Kad se zbroje, mali kuanski ureaji mogu troiti dosta energije. Veina njih se koristi u kuhinji od ranog
jutra, pa do kasne veeri. Kako bi utedjeli energiju
koristite ove ureaje pametno i pobrinite se da ih redovno istite i odravate.
Izbjegavajte rad elektrinih ureaja u stand by nainu rada kad god
je to mogue (npr. iskljuite TV ili DVD prilikom duih izbivanja iz kue).
Stand by nain rada kod raznih kuanskih ureaja, a naroito TV i
DVD-a troi i do 6% elektrine energije u domainstvu.
Primjeristand by naina rada gubitaka nekih esto koritenih kuanskih
ureaja
Ureaj
Televizor
Videorekorder
Radiobudilica
Mikrovalna penica
Punja baterija
Automatska telefonska sekretarica
Glazbene linije
144
Raspon iznosa gubitaka

[W]
1 - 13 W
5 - 19 W
1-3W
2-6W
2-4W
2-4W
0 - 12 W
Mikrovalna penica
Mikrovalna penica je energetski efikasnija od obine penice
jer tedi energiju zbog kraeg vremena pripreme hrane. Utede
mogu ii i do 50% i to za pripremu malih koliina hrane, a naroito
prilikom podgrijavanja.
145
Mikrovalna penica grije hranu od rubova prema sredini, stoga ukoliko

kuhate raznovrsniju hranu, vee komade stavite s vanjske strane, a tanje
i manje s unutarnje strane.
146
Elektrini grija vode

Koristite elektrine grijae za vodu, jer je zagrijavanje vode bre i
efikasnije od zagrijavanja vode u posudi na elektrinom tednjaku
147
Prilikom kupovine novog grijaa vode kupite onaj koji ima automatsko
gaenje kad voda dostigne eljenu temperaturu.
148
51
149
Potrebno je vie vremena, a i energije da zagrijete vodu u grijau u kojem

se nataloio kamenac nego u istom, stoga redovno istite grija od
vodenog kamenca.
150
Zagrijavajte samo onu koliinu vode koja vam je potrebna (npr. za kavu,
aj ili neto drugo).
Elektroniki ureaji
U dananje vrijeme sve vie domainstava ima
raunare koje koriste djeca za igru, mi za posao ili
komunikaciju s prijateljima pa je zgodno primijeniti
navedene savjeta kako bi utedjeli energiju prilikom
koritenja raunara.
151
Uvijek gasite raunar kad ga ne koristite. Ukoliko ipak morate ostaviti

raunar dok ne radite, ugasite monitor jer on troi vie od pola energije
cijelog sistema.
152
Screen saver ne tedi energiju, ve samo ekran!

Paljenje i gaenje raunara ne troi dodatnu energiju, niti optereuje
raunar. U principu gaenjem raunara i monitora kad ste zavrili
s koritenjem produujete ivotni vijek komponenti i tedite energiju.
Ukoliko ostavite monitor upaljen cijelu no potroit ete energije koliko
je dostatno za zagrijavanje 6 veera u mikrovalnoj penici.
153
Stare raunare ne bacajte s kunim otpadom ve ih predajte kompanijama

koja prerauju elektronski otpad jer u sebi sadre teke metale i olovo.
TV/VHS/DVD
154
TV ustand by nainu rada troi i do 24% energije u odnosu na potronju

energije kad je upaljen.
155
Neki punjai za mobitele, prenosne raunare i digitalne kamere troe

energiju i kad su ureaji napunjeni i kad su odvojeni od punjaa. Dokaz
za to moete vidjeti kroz injenicu da se punjai ukljueni u utinicu, a pri
tome nisu u funkciji punjenja, i dalje griju.
52
I vaa kua moe postati pametna i

tedJeTI energiju!
Inteligentna ili pametna kua je kua koja ima ugraeni centralni upravljaki sistem. Takav je sistem u
mogunosti integrirati vie sistema (grijanje, potrona topla voda, hlaenje, rasvjeta, sigurnost). Jedna od
bitnih funkcija centralnog upravljakog sistema je i optimiranje potronje energije u kui. Naime, sistem
moe regulirati temperature u svim prostorijama u kui prema zadanom reimu rada bilo da se radi o zimi ili
ljetu, moe kontrolirati rasvjetu u pojedinim prostorijama, ukljuivanje ili iskljuivanje elektrinih potroaa,
sistem ventilacije, vanjske aluzine te sigurnosni protupoarni sistem.
Povrat investicije e ovisiti o izolaciji objekta, instaliranom sistemu grijanja, veliini staklenih ploha, orijentaciji kue, te klimatskim uvjetima. Inteligentni upravljaki sistem poveava sigurnost i komfor u vaem
domu, a takoe i produlje ivotni vijek opreme uz smanjene trokove odravanja.
156
INSTALACIJA PROGRAMIBILNIH TERMOSTATSKIH VENTILA

Ugradite programibilne termostatske ventile koji reguliraju temperaturu
prostorije na nain da upravljaju protokom ogrjevne tekuine kroz
radijator.
Utede od oko 24% koje je mogue postii ugradnjom programibilnih
termostatskih ventila na 14 radijatora u porodinoj kui od 150 m2, koja
godinje troi priblino 2.800 litara loivog ulja (5.460 KM) ili 3.000 m3
prirodnog plina (2.730 KM), prikazane su u tablici:
EE mjera: Instalacija programibilnih termostatskih ventila
Energent:
lo ulje
Godinje utede:
1.310 KM
672 l
1,75 t CO2
prirodni plin
655 KM
720 m
1,37 t CO2
2.500 KM
1,9 god
10 godina
13.100 KM
2.500 KM
3,8 god
10 godina
6.550 KM
157
JEDNOZONSKA REGULACIJA SISTEMA GRIJANJA

Instalacijom jednozonske regulacije sistema grijanja mogue je postii
utede od oko 28 %. Jednozonski sistem podrazumijeva sljedee
pretpostavke upravljanja: regulacija prema referentnoj temperaturi cijele
kue + obini radijatorski ventili s termostatskim izvrnim lanovima.
U porodinoj kui od 150 m koja godinje troi priblino 2.800 litara
loivog ulja (5.460 KM) ili 3.000 m prirodnog plina (2.730 KM), mogue
je postii utede prikazane u tablicama.
EE mjera: Jednozonska regulacija sistema grijanja
Energent:
lo ulje
prirodni plin
Godinje utede:
1.529 KM
784 l
2,03 t CO2
764 KM
840 m
1,60 tCO

800 KM
0,5 god
15 godina
22.935 KM
800 KM
1,0 god
15 godina
11.460 KM
m, elektrina energija 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL), sa PDV-om.
54
VIEZONSKA REGULACIJA SistemA GRIJANJA

Utede od oko 40 % je mogue postii instalacijom viezonske termike
regulacije.
158
U viezonskom sistemu koriste se kontrolni ventili s termoelektrinim

izvrnim elementima. Pored toga koriste se i elementi okupiranosti
prostora kao kalkulacijski parametar za apliciranje rasporeda rada u
zonskom kontroleru.
U naem primjeru, kua je podijeljena na 7 zona.
EE mjera: Viezonska regulacija sistema grijanja
Energent:
lo ulje
prirodni plin
Godinje utede:
1120 l
6.200 Kn
2,91 tCO
1.092 KM
1200 m
2,28 tCO2

6.500 KM
3,0 god
15 godina
32.760 KM
6.500 KM
3,0 god
15 godina
16.380 KM
m, elektrina energija 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL), sa PDV-om.
Inteligentna rasvjeta
Instalacijom digitalne inteligentne rasvjete sa tednim sijalicama
u porodinoj kui od 150 m mogue je postii utedu od oko 65 %
u odnosu na tradicionalnu rasvjetu. Oekivana godinja potronja
energije predmetne kue za rasvjetu je priblino 1.726 kWh, tj. 243 KM
uz pretpostavku da je snaga rasvjete cca 1.886 W. Financijski mjera je
prikazana u tablici:
EE mjera : Inteligentna rasvjeta
Elektrina energija:
SARAJEVO
BANJA LUKA
Godinje utede
1.122 kWh
158 KM
0,84 tCO
1.122 kWh
136 KM
0,84 tCO
Investicija
3.000 KM
18,9 god
15 godina
3.950 KM
3.000 KM
22,0 god
15 godina
3.400 KM
159
Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: elektrina energija 0,141 KM/kWh (SA) i
0,121 KM/kWh (BL), sa PDV-om.
Primjetno je da inteligentna rasvjeta ima vrlo dugaki rok povrata,

no potrebno je uzeti u obzir rast cijena energije, te smanjenje cijene
rasvjetnih tijela, pored toga cijena same instalacije je nia od cijene
klasine instalacije.
55
EKO SAVJETI
Reciklirajte! Energija koja se troi na proizvodnju i pakiranje,
kao i metan koji nastaje na odlagalitima uslijed razgradnje otpada
doprinose emisijama gasova staklene bate oko pola tone godinje
po osobi. Recikliranje tedi energiju i uva nae prirodne resurse. Za
proizvodnju koja umjesto novih koristi reciklirane materijale, koristi se
manje energije, to znai manje fosilnih goriva, a kao posljedica toga
emitira se i manje gasova staklene bate u atmosferu.
Sortirajte otpad :
160
Odlaite papir u za to predviene kontejnere i odlagalita.
161
Odlaite staklenu ambalau u za to predviena mjesta ukoliko je ne

moete vratiti u trgovinu.
162
Odlaite plastinu ambalau u posebne kontejnere ukoliko je ne moete

vratiti u trgovinu.
163
Otpadne gume ne bacajte u okoli nego ih predajte ovlatenom sakupljau

jer se njihovom reciklaom mogu dobiti novi proizvodi, a mogu se koristiti
i kao energent u industriji.
164
Otpadna jestiva i maziva ulja moete predati ovlatenom sakupljau kako

bi se iskoristile kao sirovina u proizvodnji biodizela.
165
Ponite koristiti biorazgradive ili platnene vreice.
166
Kupujte vea pakiranja! Za proizvodnju jedne boce od 1,5 litre potroi se

manje energije nego za 3 boce od 0,5 litre. Takoe, proizvodi se i manje
otpada.
167
Koristite manje papira! Ispis pisaem, fotokopiranje i faksiranje troe

energiju. ee koristite elektronsku potu bre je, jeftinije i zdravije za
ivotnu sredinu. Takoe, koristite reciklirani papir kad god je to mogue.
56
KAKO UPRAVLJATI VODOM?
168
169
Kod pranja sua ne putajte vodu da stalno tee. Radije napunite sudoper
ili odgovarajuu posudu u kojoj ete sue oprati.
Ako perete sue runo troite i do 80% vie vode nego perilica sua.
170
Natopite prljavo sue prije pranja umjesto da tvrdokorne neistoe

perete pod mlazom vode.
171
Skratite vrijeme tuiranja ispod 5 minuta.
172
Tuirajte se umjesto da se kupate u kadi potroiti ete i do 50 % manje

energije i manje vode.
173
Dok perete zube zatvorite vodu jer tako moete utedjeti i do 5 litara vode
po osobi dnevno.
174
Pri pranju ruku ne dozvolite da voda cijelo vrijeme curi. Na ovaj se nain
moe utedjeti i do 10 litara vode po osobi dnevno.
175
Stavite s vremena na vrijeme boju za hranu u svoj vodokotli. Ukoliko je

primijetite u WC koljci, vodokotli ima gubitke. Utvrdite i uklonite uzrok
curenja.
176
Odredite samo jednu au dnevno za svakog lana porodice iz koje e piti

vodu. To e reducirati broj koritenja perilice sua.
177
Zatvorite vodu kada amponirate kosu.

58
Zatvorite vodu dok se brijete.
178
Ljeti uvajte boce s vodom u hladnjaku umjesto da otvarate slavinu i

putate da voda tee da bi bila hladniija.
179
Automobil perite u profesionalnoj praonici, a ne sami.
180
Ako ve i elite prati automobil u svom dvoritu, inite to na travi. Tako

ete istovremeno zalijevati travnjak.
181
Ako imate individualni vodomjer redovno ga badarite te zapisujte i

analizirajte mjesenu i tjednu potronju vode u vaem domainstvu.
182
Ako provjeravate curenje ili kapanje kunih instalacija, a imate vrt i

okunicu, ne zaboravite provjeriti i vanjske instalacije (slavine, pipe,
crijeva i slino).
183
Utvrdite i zapamtite lokaciju glavnog ventila kojim zatvarate vodu u

cijelom stanu ili kui. Tako ete utedjeti stotine litara vode i sprijeiti
veu tetu na pokustvu ako doe do puknua cijevi.
184
Ako imate fontanu ugradite sistem recirkulacije vode.
185
Izolirajte dovodne cijevi tople vode. Tako tedite i energiju potrebnu za

zagrijavanje, a pri istjecanju je potrebno manje vremena (time i manje
vode) da iz pipe pone tei topla voda.
186
Odmah nazovite komunalno poduzee ako na javnim povrinama

primjetite istjecanje vode na hidrantima, puknutim cjevovodima ili
slino.
187
59
188
Zalijevajte travnjak samo kada je to potrebno.
189
Koristite rasprivae prilikom zalijevanja veih povrina trave.
190
U va vrt sadite biljke koje ne trebaju puno vode za svoj rast
191
Ukoliko imate porodinu kuu prikupljajte kinicu koju ete koristiti za

zalijevanje cvijea, pranje auta i sl...
192
U podrujima s tvrdom vodom (vei dio Bosne i Hercegovine) kamenac

uzrokuje poveane trokove za energijom, finanancijske gubitke
(oteenje vodovodne instalacije uslijed kalcifikacije, trokove ienja od
naslaga kamenca, poveana potronja ampona i deterdenta, trokove
za sol za omekavanje vode u perilicama sua i rublja) te poveanu
potronju vode.
Naslaga kamenca od 1 mm na izmjenjivau topline ili bojleru
moe smanjiti efikasnost ureaja za 10 %.
Iz tog razloga vodu je potrebno omekavati. Na tritu je mogue nai
ureaje za omekavanje koji rade na principu kemijskog tretiranja vode
tzv. ionski omekivai vode i omekivae koji rade na principu izazivanja
fizikalnih promjena u vodi tzv. elektromagnetni omekivai vode.
Ureaji za omekavanje odabiru se prema protoku vode u domainstvu i
tretiraju svu vodu u kunoj vodovodnoj instalaciji.
193
Zamijenite brtve na svojim slavinama koje kaplju. Jednostavno je i

jeftino. Ukoliko slavina kaplje brzinom od jedne kapi u sekundi, dnevni
gubici su 6,5 l/danu, a godinji iznose oko 6000 l vode. Cijena gumice za
brtvljenje je samo 1 KM.
EE mjera: Zamjena brtvi na jednom ventilu (kapanje 1 kap/s)
Godinje utede
Investicija
7,32 KM
1 KM
50 dana
3 godine
22 KM
Uz cijenu vode i odvodnje u iznosu od 1,22 KM/m na dan 20.08.2011. god u Sarajevu.
60
Instalirajte posebne ruice tua s unutarnjom aeracijom. Lako se

instaliraju, a utede su znaajne. Ruica tua ima posebne unutarnje
mlaznice koje daleko bolje rasporeuju vodu unutar mlaza i na taj nain
tede vodu.
EE mjera: Ugradnja posebne ruice tua s
aeracijom, proticanje 7 lit/s
Godinja uteda
Investicija
po jednom korisniku
50 KM
100 KM
2 godine
5 godina
250 KM
Godinja uteda vode s uporabom posebne ruice tua s aeracijom i uz

skraenje prosjenog vremena tuiranja s 9 na 7 minuta iznosi cca 41.000 l.
Ugradite perlatore (aeratore) na sve vae slavine. Smanjenje potronje
tople vode moete postii i ako ugradite perlatore na slavinama koji e
omoguiti da troite manju koliinu vode. Ugrauje se navrtanjem na
navoj slavine. Cijena perlatora je oko 2 KM.
EE mjera: Ugradnja perlatora na
umivaoniku
Godinja uteda
Investicija
194
195
po jednom korisniku
11,35 KM
2 KM
2 mjeseca
5 godina
56,75 KM
Godinja uteda vode na jednom umivaoniku s perlatorom (aeratorom)

po osobi iznosi cca 9.300 l.
Ugradite regulator tlaka za kune vodovodne instalacije.
Regulacija tlaka vana je za preventivnu zatitu cjevovoda od pojave
puknua ali ima uinak i na manju potronju vode (od 5 do 15%).
EE mjera: Ugradnja regulatora pritiska
Godinje utede
Investicija (regulator, manometar, ventili, ugradnja)
ivotni vijek EE mjere - prosjek
196
40 KM
150 KM
3,8 godina
7 godina
280 KM
Potronja za etverolanu porodicu (prosjena potronja 150 l/osobi/dan) uz utede od 15%. Uz cijenu
vode i odvodnje u iznosu od 1,22 KM/m na dan 20.08.2011. god u Sarajevu.
61
197
Ugradnjom individualnih vodomjera podjelom potronje vode prema

stvarnoj povrini postiu se znaajne utede od 20 - 40%, jer svako plaa
svoj raun, te vodi brigu o stanju slavina, vodokotlia i mijenja svoje
navike jer smanjena potronja vode, rezultira manjim raunima.
EE mjera: Ugradnja obraunskih vodomjera
Godinje utede
Investicija (maksimalno)
80,15 KM
1.000 KM
5 godina
10 godina
801,5 KM
Za zgradu sa 5 stanova (ugraenih vodomjera), prosjene trolane porodice (prosjena potronja 150
l/osobi/dan) uz utede od 20%. Uz cijenu vode i odvodnje u iznosu od 1,22 KM/m na dan 20.08.2011.
god u Sarajevu.
198
Instalirajte tedljive vodokotlie koji mogu zalijevati WC koljku sa 5 l

umjesto 9 ili 10 litara. Ovo uinite svakako ako je Va vodokotli stariji
od 1993. godine.
EE mjera: Zamjena vodokotlia
Godinje utede
Investicija
36,62 KM
80 KM
2,2 godina
10 godina
366,2 KM
Za prosjenu etverolanu porodicu (prosjena potronja 40 l/osobi/dan za ispiranje WC). Uz cijenu

vode i odvodnje u iznosu od 1,22 KM/m na dan 20.08.2011. god u Sarajevu.
199
Zamijenite perilicu rublja stariju od 10 godina jer je ona uzrok 1/4 ukupne
potronje vode u domainstvu. Moderne perilice rublja troe 35-50%
manje vode od perilica starih 10 godina i vie.
EE mjera: Zamjena perilice rublja
Godinje utede
Investicija
38 KM na vodi i 10,5 KM na struji

850 KM
17,5 godina
11 godina
533,5 KM
62
Ako rasipate vodu u isto vrijeme rasipate i energiju. Pumpe gradskog

vodovoda pokreu se motorima koji troe elektrinu energiju.
200
Svaki dan uinite neto ime tedite vodu. Iako je uteda

moda mala, svaka uteena litra je vrijedna!
LITARA
KM
0,0035
0,21
5,1
157
1 880
0,006
0,17
2,07
0,0115
0,7
17
510
6 115
0,02
0,56
6,73
0,075
4,54
108,5
3 292
39 504
0,12
3,62
43,45
0,26
15,8
380
11 517
138 200
0,42
12,67
152,02
0,83
50
1 180
35 625
427 550
1,3
39,19
470,31
1,35
81,5
1 955
59 292
711 500
2,15
65,22
782,65
ZAPAMTITE: Ako tedite energiju smanjit ete trokove, a u

isto vrijeme ete doprinijeti smanjenju emisija staklenikih
plinova u atmosferu.
63
www.undp.ba
64

200 EE Savjeta - Kako Efikasnije Koristiti Energiju

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

200 EE Savjeta - Kako Efikasnije Koristiti Energiju

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

TOPLINSKA IZOLACIJA SMANJUJE TROKOVE ZA GRIJANJE

KAKO ZAGRIJAVATI PROSTOR? 15

PRIPREMA POTRONE TOPLE VODE I PRIMJENA SOLARNIH KOLEKTORA 27

KAKO POVEATI ENERGETSKU EFIKASNOST RASVJETE?

KAKO UTEDJETI PRI SVAKODNEVNOM KORITENJU KUANSKIH

Skoro 80% energije u domainstvima troi se na grijanje i

Efikasnim koritenjem energije u

Kako koristiti brouru?

Prorauni za potrebe grijanja kue te za primjenu pojedinih sistema grijanja

PASIVNA I NISKOENERGETSKA GRADNJA

Glavna ideja pasivne gradnje je koritenje suneve energije za

Projektirajte kue tako da je veina dnevnih

Zimski vrt nam omoguava dodatno

Fasada treba biti svjetlijih boja s reflektirajuom povrinom kako bi

U ljetnom razdoblju lie na drveu ili sjenila

Provjetravajte kuu tokom noi kad je vanjska

Koristite rolete ili sjenila na prozorima kako bi sprijeili

Kako odrediti veliinu nadstrenice?

Kako bi sprijeili upad sunevog zraenja u ljetnom

EE mjera: Gradnja niskoenergetskog objekta u Sarajevu

Utede u ivotnom vijeku

Niskoenergetska kua Sarajevo i Banja Luka

Kua locirana u Sarajevu, povrine 150 m koja je graena u skladu s

EE mjera: Gradnja pasivne kue u Sarajevu

elektrina energija (za

Pasivna kua Sarajevo i Banja Luka

- Zatita od sunca - vanjskim roletama u toplinski izoliranim kutijama za

Prozori i balkonska vrata pasivne porodine kue:

Potronja energije u zgradama ovisno o zakonodavnom okruenju i usporedbi s

TOPLINSKA IZOLACIJA SMANJUJE

Gubici i dobici topline kroz zidove i prozore

TOPLINSKA IZOLACIJA CIJELOG OBJEKTA

EE mjera: Utede toplinski izoliranog objekta - Lokacija Banja Luka

prirodni plin elektrina energija ogrjevno drvo

IZOLACIJA VANJSKOG ZIDA

Izolacijom vanjskih zidova kue (iji su vanjski zidovi izgraeni od pune

krovu je od 16 do 20 cm. Izolaciju treba postaviti u dva sloja - jedan sloj

IZOLIRAJTE KUTIJE ZA ROLETE

Kutije za rolete su potencijalna mjesta za velike gubitke topline, stoga ih

Energetski efikasni prozori e pored smanjenja trokova za grijanje

KAKO ZAGRIJAVATI PROSTOR?

Sistemi grijanja su neizostavni dio instalacija u domainstvima u Bosni

Loe odravanje ili zaputenost ureaja je uzrok broj 1

Centralno grijanje (uljno ili plinsko)

Jednom godinje prije poetka sezone grijanja pozovite servisera da

Osigurajte neometan dovod zraka u kotao. Ne ostavljajte predmete,

Ne zaklanjajte radijatore zavjesama i namjetajem jer to smanjuje uinak

Redovno istite radijatore kako bi osigurali da neistoe ne sprjeavaju

Tokom ljeta u instalacije centralnog grijanja moe ui zrak koji s poetkom

Provjerite sa strunom osobom je li va kotao prevelik za potrebe grijanja

ZAMJENA KOTLA NA LO UL JE STAROG 20 GODINA

ZAMJENA KOTLA NA LO UL JE STAROG 20 GODINA

Zamjena starog kotla na lo ulje kondenzacijskim kotlom na ukapljeni

EE mjera: Kondenzacijski kotao na UNP

ZAMJENA KOTLA NA LO UL JE STAROG 20 GODINA

Grijanje na drva i biomasu

U ovdje razmatranom sluaju pod biomasom se smatra na tritu

Pozovite strunu osobu da provjeri spojeve pei s dimnjakom kako bi

Spremite za drva mora biti suho jer e se u suprotnom drva ovlaiti i

Nemojte pretrpavati loite drvima. Iskoristivost e biti bolja ukoliko

Kako bi ste osigurali bolje izgaranje i efikasnost, cjepanice ne bi trebale

Ako zamijenite staru pe na drva efikasnijom novom pei ili kotlom na

Zamjena starog kotla na lo ulje kotlom na biomasu rezultira utedom na